Izbor lokacije UPP terminala

EKONERG d.o.o.

6.3. LOKALNI GEOLOKI UVJETI

6.3.1. LITOSTRATIGRAFSKI OPIS STIJENA
Na poetku geolokog opisa ireg podruja Kvarnerskog zaljeva treba istaknuti da je cijeli
istraivani prostor dio Dinarida u kojima prevladavaju karbonatne stijene visokog stupnja
okravanja u izmjeni s klastinim stijenama karakteristinim za geoloko razdoblje paleozoika i
zavrnu fazu temeljne bazenske sedimentacije u tercijaru. Karbonatni kompleks stijena dosie
debljinu i do nekoliko tisua metara, meutim prave debljine naslaga i meusobni poloaji
razliitih litostratigrafskih lanova poremeeni su vrlo kompleksnim tektonskim odnosima, koji su
detaljno opisani u poglavlju 6.3.3. i predstavljaju temelj seizmotektonskih zbivanja i obrada za
cijelo podruje.
U prikazu litostratigrafskih prilika u irem prostoru Kvarnerskog zaljeva vano je napomenuti da
su najstarije stijene vezane za jezgru antiklinalne forme Gorskog Kotara, a raspon karbonatnog
kompleksa mezozoika od trijasa do tercijara za jugozapadno krilo te regionalne antiklinalne
forme prema obalnom podruju Kvarnerskog zaljeva (Dinarik). Istarska ''mikroploa'' ima neto
drugaiji litoloki razvoj, ali sve u rasponu karbonatnih i klastinih stijena od podruja Gorskog
Kotara zbog nekih razlika u sedimentacijskim uvjetima. Strukturno je to takoer antiklinalna
forma sa stijenama jurske starosti u jezgri na zapadnom dijelu poluotoka. Meuprostor ovih
dviju struktura je podruje razliitih razmiljanja tektoniara, a radi se o tektonski vrlo
kompleksnom podruju s karakteristinim ''ljuskavim'' strukturama, podruju znaajnih
tektonskih zbivanja detaljno opisanih u poglavlju 6.3.3.
Na irem podruju istraivanja za potrebe projekta valorizacije potencijalnih lokacija UPP
terminala izdvojeni su slijedei litostratigrafski lanovi:
C3 P TJ1 J2 J3 K1 K2 E1,2 E2,3 E3, Ol1 Q-

Klastini kompleks gornje karbonske starosti Paleozoik

Klastini kompleks permske starosti Paleozoik
Karbonatno klastini kompleks trijaske starosti Mezozoik
Vapnenci s proslojcima dolomita lijaske starosti Mezozoik
Vapnenci dogerske starosti Mezozoik
Izmjena vapnenaca i dolomita malmske starosti Mezozoik
Vapnenci i vapnenake bree donje kredne starosti Mezozoik
Izmjena vapnenaca i dolomita gornje kredne starosti Mezozoik
Foraminiferski vapnenci eocenske starosti Tercijar
Klastine naslage eocenske starosti Tercijar
Vapnenake bree eocen-oligocenske starosti Tercijar
Klastine naslage Kvartar

Klastini kompleks gornje karbonske starosti (C3) izgrauje jezgru antiklinalne forme
Gorskog Kotara na podruju izmeu Mrzlih Vodica i Crnog Luga. U litolokom sastavu
prevladavaju glinovite stijene s proslojcima pjeenjaka, pjeenjaci i konglomerati.

I-16-486

Pog. 6.3, Strana 1 / 26

Izbor lokacije UPP terminala

EKONERG d.o.o.

Klastini kompleks permske starosti (P) prate prostiranje gornje karbonskih naslaga na
podruju Gorskog Kotara, s time da ima pojava tih naslaga i na podruju Lepenice izmeu
Gornjeg Jelenja i Fuina. U litolokom sastavu prevladavaju glinovite stijene s proslojcima
pjeenjaka i vapnenaca. U zavrnom dijelu sedimentne serije permske serije su karakteristine
pojave barita u zoni tzv. limonitne kore.
Klastino karbonatni kompleks trijaske starosti (T) takoer prati prostiranje starijih stijena
jezgre antiklinalne forme Gorskog Kotara, ali zbog vrlo kompleksnih tektonskih odnosa i
poloaja ovog prostora u rubnom dijelu sedimentacijskog prostora utvrena je redukcija
karbonatnih stijena srednje trijaske starosti. Pojave naslaga donjeg trijasa su sporadine i
iskljuivo su to klastiti tzv. sajske i kampilske naslage. Srednjeg trijasa nema, odnosno samo su
neke manje pojave konglomerata mogui ostaci s rubnog dijela sedimentacijskog prostora, a
gornji trijas zapoinje tzv. klastitima, koji postupno prelaze u dolomite, koji se u Europskoj
literaturi nazivaju ''glavni dolomit''. Njihova debljina je oko 300 m. Vrlo su rasprostranjeni u
planinskom prostoru Gorskog Kotara.
Vapnenci s proslojcima dolomita lijaske starosti (J1) uglavnom prate prostiranje dolomita
trijaske starosti. Prijelaz iz dolomita u vapnence je postepen i kao granica se uzima prva pojava
vapnenaca unutar dolomita. U srednjem lijasu je unutar vapnenaca karakteristina pojava
koljkaa Lithiotis problematica. Lijaski kompleks karbonatnih stijena zavrava ploastim tzv.
mrljastim vapnencima. Debljina karbonatnih stijena lijaske starosti je oko 600 m.
Vapnenci dogerske starosti (J2) se rasprostiru du Jadranske padine planinskog podruja
Snjenika i Tuhobia. U litolokom sastavu prevladavaju bituminozni uslojeni vapnenci s
pojavama vapnenakih brea u graninoj zoni prema malmu. Osnovna karakteristika podruja
su brojne vrtae i vrlo otar reljef. Ukupna debljina ovih naslaga je oko 500 m.
Izmjena vapnenaca i dolomita malmske starosti (J3) zonarno se nastavljaju na starije
naslage dogerske starosti dinarskim smjerom prostiranja. Vrlo su arolikog litolokog sastava u
rasponu izmeu vapnenaca i dolomita. Ukupna debljina naslaga malmske starosti je oko 700 m.
Vapnenci i vapnenake bree donje kredne starosti (K1) imaju zasigurno najvee povrinsko
prostiranje na razmatranom podruju. Izgrauju dijelove planine Uka do poteza centar grada
Rijeke Breza, zatim podruje Grobnikog polja i iroki prostor od Grobnikog polja prema
Hreljinu i centralni dio otoka Krka. Karbonatne stijene donje kredne starosti su transgresivne na
starijim naslagama malma, a meusobni kontakt je oznaen velikom koliinom vapnenakih
brea. Nakon poetne dinamike u sedimentacijskom prostoru situacija se postepeno smiruje s
karakteristinim dobro uslojenim do ploastim vapnencima tamno smee boje. Krajem donje
krede bazen se ponovno opliuje i nastaje velika koliina vapnenakih i dolomitnih brea na
prijelazu. Ukupna debljina naslaga donje krede je oko 1200 m.
Izmjena vapnenaca i dolomita gornje kredne starosti (K2) izgrauju iroku zonu na padini od
obale prema planinskom podruju Gorskog Kotara, zatim najvei dio antiklinalne forme od
granice sa Slovenijom preko Rijeke do Novog Vinodolskog, iroke prostore u planinskom dijelu
Uke, rubne dijelove Istarske mikroploe i najvei dio otoka Krka. To je zasigurno za projekt

I-16-486

Pog. 6.3, Strana 2 / 26

Izbor lokacije UPP terminala

EKONERG d.o.o.

UPP terminala najinteresantniji litostratigrafski kompleks stijena, jer je na tim stijenama lociran
najvei broj zadanih lokacija. Litoloki sastav je u rasponu od vapnenaca do dolomita. Nakon
dolomitnih brea s prijelaza iz donje krede poetak gornje krede je oznaen pojavom
vapnenaca s prvim rudistima. Pojave rudista su siguran znak prijelaza u gornju kredu. To su
kristalinini vapnenci smee boje. Debljina im je do 100 m. Zatim slijedi kompleks izmjene
dolomita i vapnenaca. Dolomiti su preteito slabo uslojeni do neuslojeni, eerasti, pjeskuljavi,
sive i sivo smee boje. Podloni su troenju i uobiajeno su prekriveni tankim pokrivaem
crvenice i dolomitnog pijeska. Ukupna debljina je oko 400 m. Na izmjeni dolomita i vapnenaca
slijedi kompleks rudistnih vapnenaca ukupne debljine oko 350 m. Vrlo su bogati rudistima, to je
posebno vidljivo na rubnom dijelu istarske mikroploe. Stariji dio rudistnih vapnenaca je dobro
uslojen i smee boje, a zavrni dio potpuno bijele boje i neuslojen.
Foraminiferski vapnenci eocenske starosti (E1,2) su transgresivni na bijelim rudistnim
vapnencima gornje kredne starosti, to znai da je krajem krede bio prekid sedimentacije i
ponovno nastavak uglavnom marinske sedimentacije poetkom tercijara. Sastoje se od
miliolidnih, alveolinskih i numulitnih vapnenaca. Ukupna debljina im je oko 150 m.
Klastine naslage eocenske starosti (E2,3) izgrauju tzv. Vinodolsku dolinu prostiranja od
Trsta do Novog Vinodolskog, kurinjsku dolinu u gradu Rijeci, kontinuiranu zonu smjera sjever
jug na otoku Krku, podlogu navlake karbonatnih stijena u planinskom podruju Uke i
centralni dio Istarskog poluotoka, iji je rubni dio vezan uz lokacije od Plomina do Koromanog.
Prijelaz iz karbonatnog kompleksa u klastini je kontinuiran. To su tzv. naslage flia, koje se
odlikuju opetovanom izmjenom siltita, lapora, pjeenjaka, laporovitih vapnenaca, brea i
konglomerata, a ima i pojava ugljena, posebice na podruju istarskog poluotoka. Debljina flia
je do 600 m.
Vapnenake bree eocen oligocenske starosti (E3, Ol1) su sediment molasnog tipa nastao
tijekom orogenetskih pokreta zavretkom sedimentacijskog ciklusa u tercijaru. Vrlo su
heterogenog litolokog sastava zbog relativno kratkog transporta. Preteito su to grube
vapnenake bree ali ima i pojava konglomerata, pa ak i cijelih blokova flikih stijena.
Izgrauju vea podruja uz rub Kvarnerskog zaljeva, ali uglavnom su to sporadine pojave
nepravilno odloene u depresijama meu izdignutim planinama.
Klastine naslage kvartarne starosti (Q) vrlo su znaajan indikator zbivanja u posljednjih 2
milijuna godina razvitka krkih formi i reljefa u Dinaridima, pa tako i na irem podruju
Kvarnerskog zaljeva. Tektonska zbivanja ranijih orogenetskih faza i tijekom kvartara su
zasigurno bili temelj recentnih strukturnih formi, ali povrinska i podzemna erozija su uz
promjene razine mora tijekom kvartara bili odluujui element za stvaranje dubokih krkih formi,
posebice u obalnom podruju, to je vrlo znaajno za valorizaciju razliitih lokacija UPP
terminala. Poetak najmlaeg geolokog razdoblja kvartara donio je morfoloko otvaranje
velikih depresija i formiranje zatvorenih slatkovodnih jezera u krkom podruju Dinarida.
Potvrda su brojni nalazi jezerskih sedimenata u dananjim krkim poljima kao to je Grobniko
polje, Li polje i dr, a danas su poznati nalazi takovih slatkovodnih jezerskih sedimenata i u
Vranskom jezeru na otoku Cresu. To je ujedno i poetak recentnih krkih procesa i postepenog
erozijskog formiranja dananjih povrinskih i podzemnih morfolokih formi. Ledena doba tijekom

I-16-486

Pog. 6.3, Strana 3 / 26

Izbor lokacije UPP terminala

EKONERG d.o.o.

kvartara razlog su bitno nie razine Jadranskog mora do oko 150 m od dananje. Krka polja su
se zbog procesa okravanja postepeno ispraznila, neka od njih su povezana rijenim tokovima
(Zrmanja), a u obalnim podrujima su procesi okravanja napredovali do tadanje baze
okravanja razine mora, koja je bila (150 m nia). Jezera u kru su tijekom izmjene glacijala i
interglacijala dobila forme tipinih ledenjakih jezera i ispunjena su velikom koliinom ljunanih
slojeva kao na pr. Grobniko polje, a poveznica s prostorima prekrivenim ledom su dananji
erozijski ostaci ledenjakih sedimenata u planinskom podruju Gorskog Kotara. Izdignuta
podruja su bila podvrgnuta povrinskoj eroziji i stvarane su tipine forme krkog reljefa s puno
vrtaa i crvenice u dnu vrtaa i na padinama. To je rezidualni ostatak troenja karbonatnih
stijena. Aluvijalni nanos je nastao u najmlaem dijelu formiranja reljefa, jer su dananje rijeke
vrlo mlade tvorevine, koje su mijenjale svoje tokove, posebice visinski, a erozijski ostaci rijenih
terasa su danas dobar pokazatelj erozijskih i sedimentacijskih procesa du korita rijeka. I
konano najmlae tvorevine sipari nastali su kombinacijom povrinske erozije i gravitacijskog
snaanja krupnog kamenog materijala na padinama, posebice u zonama znaajnih litolokih
razlika i tektonskih pokreta.

6.3.2. HIDROGEOLOKI I INENJERSKOGEOLOKI OPIS IREG PODRUJA

KVARNERSKOG ZALJEVA
Podruje Kvarnerskog zaljeva kao dio Dinarida tipino je krko podruje s karakteristinom
dinamikom povrinskih i podzemnih voda, u kojem su znaajni elementi povezanost povrinskih
i podzemnih tokova, velike brzine podzemnih tokova, pojave velikih krkih izvora i vrulja, male
mogunosti zadravanja vode u krkom podzemlju i visok stupanj prirodne ranjivost na unos
oneienja u krko podzemlje. Temeljne znaajke krkih slivova su prostrane zone prikupljanja
vode u planinskim podrujima bogatim padalinama (do 4000 mm) i vrlo kompleksni uvjeti
izviranja na kontaktima s vodonepropusnim barijerama ili pod uspornim djelovanjem mora.
Okravanje i podzemni tokovi su daleko dublji od dananjih razina mora, vodonosnici su
okrene karbonatne stijene, a barijere klastine stijene paleozojske i tercijarne starosti.
Razvodnica Jadranskog sliva je vezana uz pojave klastinih stijena u jezgri antiklinalne forme
Gorskog Kotara, pa se moe rei da cijelo istraivano podruje Kvarnerskog zaljeva pripada
Jadranskom slivu.
Hidrogeoloke cjeline su Kvarnerskog zaljeva su:
1. Istarski poluotok
2. Hrvatsko Primorje
3. Kvarnerski otoci
Kada govorimo o Istarskom poluotoku, onda za potrebe interpretacije hidrogeoloke situacije
za Kvarnerski zaljev treba govoriti o slivovima rijeke Rae i priobalnog podruja od Preluke do
ulaska u Plominski zaljev, koje je dijelom otvoreno prema planinskom podruju iarije.
Sliv rijeke Rae smjeten je na istonom dijelu Istarskog poluotoka sa zapadne strane Uke.
Veliina sliva je oko 1100 km2. Drenira dio planina Uka i iarija i veliki dio centralnog flikog
podruja poluotoka direktno ili preko vodotoka Pazinica, koji ponire na rubnom dijelu flikog
bazena. U geolokom pogledu sliv rijeke Rae je ogranie strukturom Uka Koromano, koja
I-16-486

Pog. 6.3, Strana 4 / 26

Izbor lokacije UPP terminala

EKONERG d.o.o.

usmjerava povrinske i podzemne vode prema kanjonu rijeke Rae izmeu Podpina i ua
rijeke Rae u more. Uzvodni dio sliva ima preteito povrinsku dinamiku vode, a nizvodno od
Podpina tipinu krku podzemnu. Pojave velikih krkih izvora su u kanjonu rijeke Rae
nizvodno od Podpina i veina je kaptirana za vodoopskrbu gradova Pule i Labina (Rakonek 179 l/s, Fonte Gajo 60 l/s, Mutvica 60 l/s, Kokoti 60 l/s). Svi ti vodni sustavi su udaljeni
nekoliko kilometara uzvodno od ulaska u Raki zaljev.
Sliv priobalnog podruja od Preluke do ulaska u Plominski zaljev smjeten je u obalnom
podruju planine Uka s bitnim proirenjem u zalee planinskog podruja iarije i zauzima
povrinu od oko 300 km2. U tom podruju nema jaih povrinskih tokova. To je podruje
otvoreno prema Transkom zaljevu, a razvodnica je zonarna negdje oko polovice tog prostora.
U kinim razdobljima u obalnom podruju od Preluke na sjeveru do ulaska u Plominski zaljev, a
naroito do Ike istjeu ogromne koliine podzemne vode, a u sunim razdobljima se istjecanje
koncentrira na svega nekoliko lokaliteta, od kojih je lokacija od Slatine do hotela Admiral
zasigurno najbogatija vodom (do 1 m3/s ukupno).
U Hrvatskom Primorju dominiraju tri krka sliva i na njih je vezana vodoopskrba cijelog
podruja, prvenstveno grad Rijeka. To su slivovi izvora u gradu Rijeci, sliv izvora u Bakarskom
zaljevu i sliv izvora Novljanska rnovnica u rubnom dijelu istraivanog podruja.
Sliv izvora u gradu Rijeci je zasigurno najvea i najvrednija drenana cjelina u Hrvatskom
Primorju i kao najbogatiji vodom regulator je vodoopskrbe cijelog Kvarnerskog podruja, a u
posljednje vrijeme se razmilja o spajanju i otoka Krka. Povrina sliva je oko 600 km2 i
obuhvaa najvie planinsko podruje Gorskog Kotara s preko 3500 mm kie godinje. Zona
istjecanja sliva je obalno podruje od Preluke do Martinice s glavnom koncentracijom stalnog
istjecanja u kanjonu Rjeine uzvodno od ua. Vani zahvati vode za vodoopskrbu su
povremeni izvor Rjeine (1,4 m3/s) i stalni izvori Zvir (1,6 m3/s), Zvir II (0,6 m3/s), Martinica
(0,26 m3/s) i dr.
Sliv izvora u Bakarskom zaljevu smjeten je s jugoistone strane sliva izvora u gradu Rijeci
na dijelu padine Gorskog Kotara prema planinskom vrhu Tuhobi. Zona istjecanja je jaki
rasjedni kontakt vodopropusnih izmeu karbonatnih stijena i vodonepropusnog flia na
sjeveroistonoj strani Bakarskog zaljeva. Povrina sliva je oko 265 km2. U slivu su 4 kaptirana
izvora za vodoopskrbu (Perilo 240 l/s, Dobra 60 l/s, Dobrica 90 l/s, Lianka 20 l/s). Veliki
problem izvorita u obalnom podruju je zaslanjenje tijekom jakih sunih razdoblja, pa su neki
od izvora potpuno izvan koritenja.
Sliv izvora Novljanska rnovnica smjeten je na najuem dijelu Jadranskog sliva, ali se poput
lepeze iri od Li polja u Gorskom Kotaru do slivova rijeka Gacke i Like, pa se moe rei da se
prema tom izvoritu barem djelomino dreniraju vode s povrine od gotovo 1600 km2. Izvorite
je kaptirano za potrebe vodoopskrbe Crikvenike i Novljanske rivijere (400 l/s) i nalazi se u
jednoj dubokoj uvali izmeu Povila i Klenovice na samoj morskoj obali. I ovdje su prisutni
problemi poveanja klorida tijekom ekstremnih sunih razdoblja i cijeli niz sanacijskih zahvata
na izvoritu je ve napravljen ili se priprema raditi.

I-16-486

Pog. 6.3, Strana 5 / 26

Izbor lokacije UPP terminala

EKONERG d.o.o.

Na otocima Kvarnerskog zaljeva takoer postoje izvori ili bolje rei vodne pojave interesantne
za vodoopskrbu tih podruja.
Na otoku Krku povrine oko 404 km2 ima vie znaajnih vodnih pojava za vodoopskrbu otoka.
To su jezero i izvori u Njivicama (60 l/s), jezero Ponikve (150 l/s) i zdenci u Bakoj Dragi (45 l/s),
kao i jo neki objekti, koji su manjeg kapaciteta ili se tek uvode u vodoopskrbni sustav otoka
Krka, koji je do sada samostalno osiguravao vodu za vodoopskrbu. Dio vode potreban DINA-i
dovodi se iz Tribaljskog jezera (HE Tribalj). Centralno mjesto u svakom sluaju imaju dva jezera
Njivice i Ponikve locirana u najirem dijelu otoka sa slivom u centralnom dijelu otoka.
Na otoku Cresu je poznato Vransko jezero formirano u depresiji, ije dno see do 62 m ispod
razine mora. Cijela vodena masa je slatka. Iz jezera se crpi u prosjeku 80 l/s vode za
vodoopskrbu otoka Cres i Loinj.
Svi navedeni vodni resursi sjevernojadranskog podruja su smjeteni u jednom urbano,
industrijski i prometno razvijenom podruju i veliki su problemi sa zatitom voda u tom podruju.
S jedne strane ljudska djelatnost, a s druge vrlo labilni prirodni uvjeti odnosa slatke i slane vode
u zonama istjecanja. Nije niti udno da su na tom podruju zapoele organizirane aktivnosti na
zatiti vodnih resursa i za to podruje je ve 1984. godine donesena prva Odluka o zatiti
izvorita pitke vode i sve to je uneseno u prostorne planove. Za sve navedene slivove i izvorita
pitke vode odreene su zone sanitarne zatite izvorita i potrebne mjere, koje ukljuuju i
zabrane za izgradnje objekata, koji predstavljaju opasnost za odranje kvalitete vode u tom
podruju.
Vano je naglasiti da se sve zadane lokacije UPP terminala u Kvarnerskom zaljevu nalaze
izvan zona sanitarne zatite izvorita pitke vode, ali da treba voditi rauna da se
planiranim zahvatima bitno ne poremete prirodni odnosi, jer se tada utjecaji ire i
mijenjaju se prirodni uvjeti.
Inenjerskogeoloki problemi su vezani direktno za litoloke i tektonske odnose u prostoru.
Tri su osnovne grupe stijena razliitih inenjerskogeolokih karakteristika u irem podruju
Kvarnerskog zaljeva:
1. vrste karbonatne stijene (vapnenci i dolomiti)
2. vrste klastine stijene (lapori, siltit, pjeenjaci, konglomerati, bree)
3. Poluvezane i nevezane naslage
Pri planiranju bilo kakovih objekata o toj injenici treba voditi rauna s time da kompleksni
tektonski odnosi bitno kompliciraju odnose i smanjuju vrijednosti svake od navedeni grupa
stijena.
vrste karbonatne stijene su zasigurno najpovoljniji medij za preuzimanje optereenja, ali
obzirom na njihovi tektonsku poremeenost treba vrlo ozbiljno izraditi detaljna
inenjerskogeoloka istraivanja kao podlogu za geotehniku klasifikaciju stijena. Pri tome
osobitu panju treba posvetiti obradi rasjedima i pukotinskim sustavima, koji su temeljna
podloge geotehnike klasifikacije stijena. Du izraenih rasjeda i pukotinskih smjerova mogue
su pojave velike koliine glinovitog materijala i otvorenih kaverni.

I-16-486

Pog. 6.3, Strana 6 / 26

Izbor lokacije UPP terminala

EKONERG d.o.o.

vrste klastine stijene su neto drugaijih geotehnikih karakteristika i vrlo su podlone

troenju. Manjih su mogunosti preuzimanja optereenja od karbonatnih stijena, a zone
lomljenja su manje izraene zbog vee plastinosti stjenske mase. Rijetke su pojave
nestabilnosti padina, koja zahvaaju i vrste klastine stijene, ali postoji i ta mogunost u
zonama jae tektonske aktivnosti.
Poluvezane i nevezane naslage su vrlo este i u krkom podruju, ali su gotovo uvijek
ograniene debljine i prostiranja. Meutim, este pojave tog tipa naslaga na terenima
izgraenim od vrstih klastinih stijena podlone su klizanju, pa su pojave nestabilnih padina
najee u podruju flia. To su preteito pretaloeni glinoviti sedimenti s odlomcima
vapnenaca debljine do desetak metara, pa u kombinaciji s procjednom vodom vrlo esto
dovode do klizanja cijelih padina. Poznata su klizita du Vinodolske doline.

6.3.3. HIDROGEOLOKI I INENJERSKOGEOLOKI OPIS ZADANIH

LOKACIJA UPP TERMINALA
Obrada lokalnih geolokih uvjeta (hidrogeoloki i inenjerskogeoloki) raena je za 8 lokacija
kako slijedi:

Lokacija DINA (1a)

Podruje lokacije u krugu DINA-e je izgraeno takoer od karbonatnih stijena gornje kredne
starosti kao i prije opisana lokacija. U litolokom sastavu i ovdje prevladavaju uslojeni vapnenci,
ali mogue su pojave dolomita i dolomitinih vapnenaca, jer se radi o litostratigrafskom lanu
pripadnosti cenoman turon. Slojevi imaju generalno dinarski smjer prostiranja i nagnuti su
prema sjeveroistoku kao i u uvali Blatna. Procijenjena seizmotektonska situacija je neto
povoljnija od susjedne lokacije u uvali Blatna, jer je neto udaljenija od seizmiki aktivnog
rasjeda Kastav Njivice Blatna, meutim lokalni geoloki uvjeti su kompleksniji nego u uvali
Blatna zbog jakih uzdunih i poprenih rasjeda vidljivih uz unutarnju cestu DINA-e i na vrhu
poluotoka Zaglav. Uzduni rasjedi se poput lepeze koncentriraju prema jezeru Njivice, od kojih
su tri vrlo jasno vidljiva na terenu, posebice na vrhu poluotoka, gdje je otvoren profil cijele
strukturne forme. Najizraeniji je rasjed du ceste unutar DINA-e. to je bitno rei za te
rasjede? U prvom redu da imaju za posljedicu jako razlomljenu stijenu sa irokim zonama
potpuno degradirane stjenovite mase (sl. 6.3-1) i pojavama brojnih kaverni i vertikalnih jama (sl.
6.3-2).

I-16-486

Pog. 6.3, Strana 7 / 26

Izbor lokacije UPP terminala

EKONERG d.o.o.

Slika 6.3-1: Zona rasjeda na vrhu poluotoka Zaglav

Slika 6.3-2: Pojava vertikalnih jama s vodom uz rasjed na vrhu poluotoka Zaglav

I-16-486

Pog. 6.3, Strana 8 / 26

Izbor lokacije UPP terminala

EKONERG d.o.o.

Najizraeniji je uzduni rasjed jasno vidljiv du spomenute ceste, meutim du ceste je vidljiva
samo jugozapadna granica rasjedne zone, koja se iri na zaravnjeno podruje tvornice i platoa
interesantnog za UPP terminal. irina rasjeda koji zahvaa praktiki cijeli dio nasutog platoa je
lijepo vidljiv na poetku uvale Sapan (sl. 6.3-3). Taj rasjed se prostire du nasutog platoa i na
jugoistonom rubu tvornice ulazi u padinu usmjeren prema jezeru Njivice.

Slika 6.3-3: Uzduni rasjed blago reversnog tipa uz rub nasutog platoa

Interesantno je istaknuti da rasjed du unutarnje ceste DINA-e predstavlja samo rub jake
rasjedne zone, ali uzdu rasjeda su vidljive pojave veih zona tektonskih brea, posebice na
mjestima sudaranja sa poprenim rasjedima, koji presijecaju greben poluotoka. Popreni rasjedi
najvjerojatnije su razlog karaktera rasjeda s promjenljivim smjerovima aktivnosti od dijastroma
do aksijalnih ravnina (sl. 6.3-4).

Slika 6.3-4: Promjenljivost karaktera uzdunog rasjeda

I-16-486

Pog. 6.3, Strana 9 / 26

Izbor lokacije UPP terminala

EKONERG d.o.o.

Du rasjeda ima i elemenata, koji ukazuju na recentna kretanja, a to su pojave otvorenih

kaverni na plohama rasjeda, gdje je vidljiva samo polovica kaverne (sl. 6.3-5).

Slika 6.3-5: Otvorena kaverna na plohi rasjeda

Hidrogeoloka situacija je relativno jednostavna, odnosno slina onoj u uvali Blatna, ali s jae
izraenim procesima okravanja. Evidentne su pojave kaverni i jama du rasjeda na otvorenim
profilima (sl. 6.3-6), pa se takove pojave mogu oekivati na cijelom prostoru ove lokacije
terminala. U nekim od kaverni i jama prisutna je podzemna vode, to je potvreno bacanjem
kamenia.

I-16-486

Pog. 6.3, Strana 10 / 26

Izbor lokacije UPP terminala

EKONERG d.o.o.

Slika 6.3-6 i Slika 6.3-7: Pojave kaverne du rasjeda

Podzemna voda je negdje na razini mora i u prirodnim uvjetima ne treba oekivati vee dotoke
slatke vode prama lokaciji, ali to je podruje aktivnog odnosa slatke i slane vode u krkom
podzemlju. Meutim, lokacija u DINA-i se nalazi u zoni rasjeda prema jezeru Njivice, pa u
sluaju planiranja dubokih temelja moe doi do poremeaja prirodne ravnotee slatke vode u
jezeru i morske, iji se prodori mogu oekivati iz smjera vrha poluotoka. Obzirom na mogunost
postojanja povezanih podzemnih kavernoznih sustava u sluaju izrade temeljne jame ispod
razine podzemne vode mogu se oekivati znaajniji dotoci, uglavnom slane ili boate vode.
Inenjerskogeoloke prilike su jo kompleksnije, jer se radi o relativno malo meusobnu
udaljenim jakim rasjednim zonama s jedne strane i pojava vrstih blokova s druge, to znai
mogunost diferencijalnog slijeganja buduih objekata kod maksimalnih optereenja. Osim toga
pojave podzemnih kaverni, otvorenih ili zapunjenih crvenicom, mogu stvarati znaajne
inenjerskogeoloke probleme.
Generalna ocjena lokalnih geolokih uvjeta je relativno niska zbog irokih rasjednih zona
i brojnih otvorenih i zapunjenih kaverni. Podzemna voda zbog takovih uvjeta moe imati
znaajan utjecaj, pa ak i stvoriti probleme zbog moguih dubljih prodora mora prema
jezeru Njivice.

I-16-486

Pog. 6.3, Strana 11 / 26

Izbor lokacije UPP terminala

EKONERG d.o.o.

Lokacija uvala Blatna (1b)

Potencijalna lokacija u uvali Blatna na zapadnoj strani otoka Krka otvorenog prema Rijekom
zaljevu, najuem dijelu Kvarnerskog zaljeva ogranienog kopnom i otocima Krkom i Cresom.
Lokacija se nalazi na irem podruju Omilja, juno od rta Zaglav. Cijeli prostor od rta Zaglav do
uvale Blatna izgraen je od vapnenaca gornje kredne starosti s moguim proslojcima dolomita.
Litostratigrafski je to razina cenoman turon, za koji je karakteristina izmjena dolomita i
vapnenaca. Na podruju ove lokacije prevladavaju vapnenci, koji se poput grebena prostiru
dinarskim smjerom, sjeverozapad jugoistok. U obalnom podruju su vidljivi slojevi vapnenaca
debljine do 60 cm generalno nagnuti prema sjeveroistoku pod kutom od oko 20o (sl. 6.3-8).

Slika 6.3 8: Uslojeni vapnenci u uvali Blatna

Prema obradi regionalnih recentnih tektonskih uvjeta, potencijalna lokacija UPP terminala u
uvali Blatna je udaljena svega 500 m od seizmotektonski aktivne dionice rasjeda Kastav
Njivice Punat, koji se prostire vanjskim rubom otoka Krka. Meutim, lokalni geoloki uvjeti su
relativno dobri, iako nekoliko poprenih rasjeda paralelnih lokalnom smjeru stresa presijecaju
kontinuirano prostiranje karbonatnog grebena. Popreni rasjedi su vidljivi na terenu, ali i dosta
kompaktni grebeni vapnenaca izmeu tih poprenih rasjeda.
U podruju uvale Blatna nema izraenog izviranja podzemne vode, osim klasinog obalnog
odnosa slatke i slane vode u zonama izvan aktivnih dijelova velikih krkih slivova. S obzirom na
relativno malu nadmorsku visinu lokacije izmeu 5 i 15 m nadmorske visine razina vode u
podzemlju moe biti u zoni temelja ili utjecaja temelja na stjenovitu masu. Posebnu panju treba
posvetiti poprenim rasjedima, gdje su mogue i pojave proirenih pukotina, pa ak i kaverni s
vodom, a u povrinskom dijelu poveane koliine glinovitog materijala i tektonskih brea.
Generalna ocjena lokalnih geolokih uvjeta je relativno povoljna, ali samo na blokovima
vapnenaca izmeu poprenih rasjeda.

I-16-486

Pog. 6.3, Strana 12 / 26

Izbor lokacije UPP terminala

EKONERG d.o.o.

Urinj Srica (2)

Lokacija Srica smjetena je na samom ulazu u Bakarski zaljev (sjeverozapadna strana)
unutar radnog prostora Rafinerije nafte INA na Urinju. Poluotok Urinj je dio antiklinalne
strukturne forme, koja se prostire s june strane Vinodolske flike sinklinale od Transkog
zaljeva do Novog Vinodolskog smjerom sjeverozapad - jugoistok. Jezgru antiklinale izgrauju
dolomiti i vapnenci u izmjeni (K21,2), a krila antiklinalne forme prema flikom bazenu rudistni
vapnenci smee i bijele boje gornje kredne starosti i na njima transgresivno formaniferski
vapnenci tercijarne starosti. Dio antiklinalne forme je prekriven krupno klastinim sedimentom
eocen oligocenske starosti. Antiklinala je izrasjedana jakim uzdunim i dijagonalnim
rasjedima, a od flikog bazena je odvojena jakim reversnim rasjedom regionalnog prostiranja.
Taj rasjed je vidljiv u obalnom podruju prema Bakarskom zaljevu oko 1 km sjeverozapadno od
obraivane lokacije. Ua lokacija spremnika je smjetena na uslojenim rudistnim vapnencima
gornje kredne starosti s izraenim pukotinskim sustavima smjera aksijalnih osi. Greben rudistnih
vapnenaca je izrasjedan jakim poprenim rasjedima, koji se naroito intenziviraju s pojavama
jae zaglinjenih zona prema izlasku iz Bakarskog zaljeva.
Prema seizmotektonskoj interpretaciji cijelog podruja lokacija u uvali Srica se nalazi u jakom
seizmiki aktivnom podruju. Na uzdunom rasjedu, koji prolazi rubom lokacije terminala vidljivi
su tragovi kretanja, to je samo potvrda aktivnom stanju cijelog podruja.
S hidrogeolokog aspekta lokacija u uvali Srica je povoljna, jer se nalazi izvan slivova
vodoopskrbnih izvora, pa prema tome i izvan podruja zatite izvorita pitke vode. Meutim, to
ne znai da podzemna voda nije aktivan sudionik u prostoru. U antiklinalnom podruju je
formiran lokalni sliv, koji se drenira prema jugozapadnoj obali Urinja, ali potencijalna lokacija
UPP terminala je smjetena periferno na spomenute podzemne tokove. Na lokaciji je mogu
prodor mora u krko podzemlje i eventualni aktivni odnos s manjom koliinom slatke vode
tijekom kinih razdoblja. Moe se oekivati da je razina podzemne vode pod utjecajem plime i
oseke.
Inenjerskogeoloki lokacija terminala je smjetena na vrstim vapnenakim stijenama,
razlomljenim poprenim rasjedima, pa se u smislu geotehnike ocjene moe rei da se radi o
stjenovitoj masi, koja se sastoji od uslojenih blokova vapnenaca razlomljenih rasjednim zonama
dimenzija do nekoliko metara.

TE Rijeka (3)
Potencijalna lokacija UPP terminala na irem podruju TE Rijeka je smjetena u istoj
antiklinalno formi kao i lokacija u uvali Srica, ali na njenom jugozapadnom krilu. Lokacija je
planirana na podruju izgraenom od rudistnih vapnenaca gornje kredne starosti na kojima
trasgresivno lee foraminiferski vapnenci tercijarne starosti. Naslage su nagnute prema
jugozapadu pod kutom od oko 35o, to u kombinaciji s transgresivnim kontaktom s glinom i
breama moe biti veliki problem za temeljenje objekata. Jaki uzduni rasjed odvaja
foraminiferske od rudistnih vapnenaca, ali najvei rasjed regionalnog prostiranja prolazi rubnim

I-16-486

Pog. 6.3, Strana 13 / 26

Izbor lokacije UPP terminala

EKONERG d.o.o.

obalnim podrujem. Vapnenci su ispresijecani brojnim poprenim rasjedima, tako da je cijeli

kompleks podijeljen u blokove izmeu jakih rasjeda (sl. 6.3-9).

Slika 6.3-9: Obalno podruje prema TE Rijeka

Seizmotektonski to podruje ima vrlo sline karakteristike kao i lokacija u uvali Srica, a to
znai da je dio vrlo aktivne seizmotektonske zone.
Hidrogeoloka situacija obzirom na izvorita pitke vode je povoljna, jer je to podruje izvan zona
zatite i nema nikakovih ogranienja, osim zatite obalnog mora. To ne znai da u ovom dijelu
antiklinalne strukture nema podzemne vode. Poznata je pojava jakog priobalnog krkog izvora
na podruju TE Rijeka, koji se u kombinaciji s morem koristi kao rashladna voda
termoelektrane. Prema tome na lokaciji UPP terminala postoji aktivni krki vodonosnik, koji se
prazni na nizu povremenih i nekoliko stalnih priobalnih izvora, koji su pod utjecajem mora
plima i oseka.
Stjenovita masa, koja se sastoji od foraminiferskih vapnenaca je prema stanju na povrini
terena relativno povoljna za izgradnju terminala, ali treba biti oprezan s transgresivnim
kontaktom (sl. 6.3-10), koji je nagnut prema moru i uzdunim rasjedima du kojih su mogue
pojave irih zona jako razlomljene stijene.

I-16-486

Pog. 6.3, Strana 14 / 26

Izbor lokacije UPP terminala

EKONERG d.o.o.

Slika 6.3-10: Pojave konglomerata iz transgresivnog kontakta

foraminiferskih na rudistnim vapnencima

Podubac
Lokacija Podubac je jedna od 4 potencijalnih lokacija UPP terminala na ulazu u Raki zaljev u
Istri. Smjetena je u obalnom podruju poluotoka Ubac nedaleko kampa Tunarica, na
sjeverozapadnoj obali uvale Koromano. Geoloki je to granino podruje ljuskave strukture,
koja obrubljuje Istarski poluotok sa istone strane (Uka Rabac Koromano) i istarske mikro
ploe, s time da je sama lokacija smjetena na mikro ploi na udaljenosti od oko 1 km od jakog
reversnog rasjeda, koji odvaja te dvije strukturne forme. Lokacija je izgraena od slabo
uslojenih do uslojenih bijelih rudistnih vapnenaca najmlaeg dijela gornje krede. Vapnenci su
horizontalni do blago nagnuti prema istoku, a to znai prema obali (sl. 6.3-11). U zoni lokacije
nema vidljivih rasjeda, koji presijecaju vapnenaku masu, ali su registrirane pojave
konglomerata i crvenice, koje oznauju transgresivni kontakt mlaih tercijarnih vapnenaca na
rudistnim vapnencima gornje kredne starosti.

I-16-486

Pog. 6.3, Strana 15 / 26

Izbor lokacije UPP terminala

EKONERG d.o.o.

Slika 6.3-11: Obalno podruje lokacije Podubac horizontalno do blago

nagnuti bijeli rudistni vapnenci

Seizmotektonski je lokacija povoljno ocjenjena zbog velike udaljenosti od glavne

seizmotektonske zone, iji se rub prostire vanjskim dijelom otoka Krka. Na poluotoku Ubac ima
pojava rasjeda, ali oni nemaju vei utjecaj na degradaciju stjenovite mase.
Hidrogeoloki je to potpuno neaktivno podruje, jer radi se relativno uskom poluotoku, koji
pregrauje Raki zaljev bez mogunosti formiranja veih drenanih sustava. Vie se moe
govoriti o mogunosti utjecaja plime i oseke du pukotinskih sustava okomitih na os B, koji su
mjestimice dosta izraeni i otvoreni prema utjecaju mora.
S inenjerskogeolokog i geotehnikog aspekta lokacija Podubac je povoljna, jer se radi o
uslojenim vrstim vapnenakim stijenama blago nagnutim prema moru ili horizontalnim
slojevima. Pukotinski sustavi karakteristini za borane vapnenake stijene bez izraenih
rasjednih zona. Povrina poluotoka je prekrivena tankim pokrivaem crvenice. Obratiti
pozornost na pojave konglomerata i brea u zoni transgresivnog kontakta.

Ubac
Druga potencijalna lokacija UPP terminala je na vrhu poluotoka Ubac na ulazu u Raki zaljev
oko 3 km je udaljena od lokacije Podubac. Geoloki je to vrlo slino podruje, ali pribliavanjem
vrhu poluotoka sve je izraenije rasjedanje smjera okomitog na os B (sl. 6.3-12), koji su
zasigurno imali utjecaj na otvaranje Rakog zaljeva ili su bili odraz tog otvaranja rasjedima
paralelnim onima, koji su formirali ljuskavu strukturu uz istonu obalu poluotoka Istre. Radi se o
dobro uslojenim do ploastim rudistnim vapnencima karakteristinim za istono obalno podruje
Istarske mikro ploe (sl. 6.3-13). Interesantno je spomenuti da su to vapnenci s bitumenom u
meuslojnim plohama (sl. 6.3-14), ija debljina moe dosei i do 5 mm.

I-16-486

Pog. 6.3, Strana 16 / 26

Izbor lokacije UPP terminala

EKONERG d.o.o.

Slika 6.3-12: Rasjed smjerom okomito na os B

Slika 6.3-13: Dobro uslojeni vapnenci na lokaciji Ubac

I-16-486

Pog. 6.3, Strana 17 / 26

Izbor lokacije UPP terminala

EKONERG d.o.o.

Slika 6.3-14: Cijeenje bitumena iz meuslojnih pukotina

Slika 6.3-15: Pogled na obalni dio lokacije Ubac

Seizmotektonski je i ova lokacija ocijenjena kao povoljna radi udaljenosti od ak 31 km od

seizmiki aktivne zone na otoku Krku (Krki rasjed).
Hidrogeoloki je lokacija Ubac vrlo povoljna, jer je daleko izvan velikih krkih slivova, koji danas
ili e perspektivno imati znaaj za vodoopskrbu. Na poluotoku nema jaih izvora, posebice ne
izvora pitke vode, ali ne moe se iskljuiti postojanja boate podzemne vode u dijelu poluotoka i
utjecaj plime i oseke na razinu vode u podzemlju.
Geotehniki aspekt je takoer povoljan, ali zbog registriranog rasjeda neto manje od proje
opisane lokacije Podubac. Stijena na najveem dijelu lokacije slabo razlomljena, a slojevi su

I-16-486

Pog. 6.3, Strana 18 / 26

Izbor lokacije UPP terminala

EKONERG d.o.o.

nagnuti blago prema istoku. Debljina slojeva je 10 60 cm. Bitumen u slojnim plohama ne bi
trebao predstavljati problem.

Soaj
Lokacija Soaj smjetena je u obalnom podruju na jugozapadnom dijelu ulaza u raki zaljev,
na rubnom dijelu Istarske mikro ploe. Izgraena je od ploastih rudistnih vapnenaca gornje
kredne starosti (sl. 6.3-16). Pojedini slojevi unutar vapnenakog kompleksa su toliko bogati
fosilnim ostacima rudista da se praktiki ne vidi vezivo (sl. 6.3-17).

Slika 6.3-16: Ploasti vapnenci na lokaciji Soaj

Slika 6.3-17: Ploasti vapnenci s fosilnim ostacima rudista

I-16-486

Pog. 6.3, Strana 19 / 26

Izbor lokacije UPP terminala

EKONERG d.o.o.

Vapnenci na rtu Soaj su praktiki nerazlomljeni, a rasjedi su vezani za rubne uvale, kojima
cijelo obalno podruje razlomljeno u velike blokove, a jedan od takovih ''kompaktnih'' blokova je
i podruje rta Soaj (sl. 6.3-18).

Slika 6.3-18: Pogled na rasjed u jednoj od uvala Krnikog zaljeva

Seizmotektonske prilike su ocijenjene kao dobre obzirom na veliku udaljenost od seizmiki

aktivne zone sa sjeveroistone strane Krkog rasjeda.
Podzemne vode su na istonoj strani Istarskog poluotoka vezane za duboke uvale, gdje postoje
stalni ili povremeni priobalni izvori. Najvei izvor Rakog zaljeva je Blaz, ali to je tipini priobalni
izvor s jakim utjecajem zaslanjenja od strane mora tijekom ljetnih sunih razdoblja. Izvor je
povezan s ponornom zonom u Pazinu i dio je sliva rijeke Rae, ali na alost u prkos brojnih
dosadanjih pokuaja zahvata vode, nije bilo uspjeha. Na samom rtu Soaj nema priobalnih
izvora, ali se zasigurno moe oekivati postojanje podzemne vode pod jakim utjecajem mora.
Cijelo podruje je izvan zona sanitarne zatite izvorita pitke vode u Istri.
Inenjerskogeoloki je podruje rta Soaj vrlo povoljno, jer radi se o vrstim karbonatnim
stijenama vrlo slabo razlomljenim s tankim pokrivaem crvenice, osim u obalnom podruju zbog
abrazije.

Plomin
Lokacija Plomin je zasigurno geoloki najkompleksnija od svih zadanih lokacija. Nalazi se na
presjecitu vrlo strukturnih formi Uka Rabac Koromano, Istarske mikro ploe i flikog
bazena u centralnom dijelu poluotoka. Dio lokacije je izgraen od naslaga flia (klastiti tercijara),
dio od vapnenaca ljuskave strukture Uke, a dio bi se mogao pripisati Istarskoj mikroploi (sl.
6.3-19). Lokaciju presijeca jaki reversni rasjed, koji odvaja foraminiferske vapnence od flia, a

I-16-486

Pog. 6.3, Strana 20 / 26

Izbor lokacije UPP terminala

EKONERG d.o.o.

slina je situacija s odnosom flia i vapnenaca, koji su dio Istarske mikroploe. Naslage flia i
dio vapnenaca du rasjeda su prekriveni pokrovnim naslagama.

Slika 6.3-19: Pogled na potencijalnu lokaciju UPP terminala u plominu

Seizmotektonska ocjena lokacije Plomin je takoer nepovoljna upravo zbog jakih seizmiki
aktivnih rasjeda.
Hidrogeoloka je situacija takoer kompleksna zbog krkog izvora Bubi jama, koji se koristi za
eksploataciju rashladne vode termoelektrane, a problem je jo vei, jer je taj izvor jo uvijek na
listi potencijala vodoopskrbe, pa ima odreene zatitne zone s restriktivnim mjerama, koje bi
mogle bitno oteati dobivanje dozvola za UPP terminal.
Inenjerskogeoloke karakteristike podruja su zbog geoloke situacije vrlo kompleksne.
Generalno gledajui svaki od navedenih litostratigrafskih lanova osim pokrovnih naslaga imaju
prihvatljive geotehnike vrijednosti, ali u pitanju su razliitosti prihvata optereenja i postojanje
izraenih rasjednih zona izmeu razliitih litostratigrafskih lanova. Navedeni razlozi ine ovu
lokaciju relativno nepovoljnom u odnosu na ostale opisane lokacije u Istri.

Uvala Zagrob
Lokacija Uvala Zagrob se nalazi neto junije od lokacije Soaj na istonoj obali Istarskog
poluotoka, sjeverno od ulaza u Dugu uvalu. Izgraena je najmlaih naslaga gornjekrednog
kompleksa karbonatnih naslaga. To su neto slabije uslojeni bijeli rudistni vapnenci, jednako
kao i na podruju Soaja slabo razlomljeni, a rasjedi su vezani samo za duboke uvale, ime su
formirani kompaktni vapnenaki blokovi. Seizmotektonski aspekt je povoljan kao i za lokaciju
Soaj zbog velike udaljenosti od seizmiki aktivne zone na otoku Krku. Hidrogeoloki je lokacija
takoer povoljna, jer na lokaciji nema izvora, a nalazi se izvan zona zatite izvorita pitke vode

I-16-486

Pog. 6.3, Strana 21 / 26

Izbor lokacije UPP terminala

EKONERG d.o.o.

u Istri. Podzemna voda je na lokaciji pod utjecajem mora. Inenjerskogeoloke karakteristike su

takoer vrlo povoljne zbog slabe razlomljenosti blokova izmeu dvaju uvala, koje su nastale
zbog rasjeda.

6.3.4. OCJENA POTENCIJALNIH LOKACIJA UPP TERMINALA

Na temelju funkcije vrijednosti za parametar U.2 Lokalni geoloki uvjeti opisane u pog. 4.4. te
prema ovdje prikazanim rezultatima istraivanja potencijalnih lokacija pojedine lokacije su
ocijenjene kako slijedi iz donje tablice. Ocjene su dane za dva podparametra HG
Hidrogeoloki uvjeti i IG Inenjersko-geoloki uvjeti te je dana ukupna ocjena za parametar
U.1.

BR.

LOKACIJA

HG

IG

UKUPNA OCJENA

1a. DINA

1b. Uvala Blatna

5,5

2. Srica

3. TE Rijeka

4,5

4. Podubac

5. Rt Ubac

6. Soaj

7. Plomin

8. Uvala Zagrob

Napomena: Po ovom parametru obraene su i lokacije TE Rijeka i Plomin iako one nisu
predloene kao potencijalne lokacije za UPP terminal

I-16-486

Pog. 6.3, Strana 22 / 26

Izbor lokacije UPP terminala

EKONERG d.o.o.

Literatura
Literatura koritena u poglavljima koja se odnose na seizmotektonski opis potencijalnih lokacija
za smjetaj UPP terminala (poglavlje 6.1) i opis lokalnih geolokih uvjeta potencijalnih lokacija
(poglavlje 6.3):
Altiner, Y., Cigrovski-Deteli, B., oli, K., Seeger, H. (1998): Present crustal deformations in
the Adriatic Sea area on the basis of GPS observaions. Proceedings of Second International
Symposium: Geodynamics of the Alps-Adria Area by means of Terrestrial and Satellite
Methods, September, 28. October, 2. Dubrovnik 1998. Zagreb, and Graz, 1999.
Altiner, Y. (1999): Analytical surface deformation theory for detection of the Earth's crust
movements. Springer Verlag, Berlin, Heidelberg, New York, 100 p.
Aljinovi, B. (1984): Najdublji seizmiki horizonti NE Jadrana. Disertacija. Prirodosl.-matemat.
fak., 1-265, Zagreb.
Aljinovi, B., Blakovi, I., Cvijanovi, D., Prelogovi, E., Skoko, D. & Brdarevi, N. (1984):
Correlation of Geophysical, Geological and Seismological data in the Coastal Part of
Yugoslavia. Bollettino di Oceanologia Teoretica ed Applicata, Vol. II, N. 2. 77-90, Trieste.
Aljinovi, B., Prelogovi, E. & Skoko, D. (1987): Novi podaci o dubinskoj geolokoj grai i
seizmotektonski aktivnim zonama u Jugoslaviji. Geol. vjesnik, 40, 225-263.
Anderson, H. & Jackson, J. (1987): Active tectonics of the Adriatic Region. Geophys. J.R.
Astr. Soc., 91, 937-983.
Benac, . (1995): Inenjerskogeoloke osobitosti obalnog pojasa i podmorja rijekog zaljeva.
Disertacija. RGN fak., 1-152, Zagreb.
Biju-Duval, B. & Montadert, L. (eds., 1977): Geological evolution from the Tethys to the
Mediterranean from the Mesozoic to Present. Inter. Symp of the Structural Hist. of the
Mediterranean Basins, Split 25-29 Ost. 1976, Technip, 13-18, Paris.
Biondi, B. & Goatti, V. (1986): Regionalna hidrogeoloka istraivanja Like i Hrvatskog Primorja.
Fond HGI, Zagreb.
Biondi, B. & Goatti, V. (1977): Vodoistrani radovi, Rijeka. Fond HGI, Zagreb.
Biondi, B. & Goatti, V. (1979): Zatitne zone izvorita na podruju opine Rijeka. Fond HGI,
Zagreb.
Biondi, B. (2003): Istraivanja zatite izvorita vodoopskrbe na podruju Primorsko-goranske
upanije. Arhiv Geotehniki fakultet Varadin, Varadin.
Blakovi, I. (1990): Nova globalna tektonika i primjena koncepcije u podruju Jadranskog mora
(New global tectonisc and application of the conception in the area of Adriatic sea). Pomorski
zbornik, 28, 555-587, Rijeka.

I-16-486

Pog. 6.3, Strana 23 / 26

Izbor lokacije UPP terminala

EKONERG d.o.o.

Blakovi, I. (1998): The two stages of structural formation of the coastal belt of the External
Dinarides. Geol. Croatica, 51/1, 75-89.
Carulli, G.B., Nikolich, R., Rebez, A. & Slejko, D. (1990): Seizmotectonics of the Northwest
External Dinarides. Tectonophysics, 179, 11-25.
Cvijanovi, D. (1981): Seizminost podruja Hrvatske. Disertacija. PMF, Zagreb.
Cvijanovi, D., Prelogovi, E. & Skoko, D. (1976): Seizmotektonska karta podruja Hrvatske.
Acta seism. Iugosl., 4, 19-29, Beograd.
Cvijanovi, D., Prelogovi, E., Kranjec, V., Skoko, D., Zagorac, ., Bahun, S. & Olui, M. (1977):
Seizmotektonska karta Hrvatske i susjednih podruja. Arh. geofiz. zavod., Zagreb.
Del Ben A., Finetti, I., Rebez, A. Slejko, D. (1991): Seismicity and seismotectonics at the AlpsDinarides contact. . Bull. di Geophic., XXXIII/130-131, 155-176, Trieste.
Dukari, F. & Biondi, B. (1988): Podruje I. zone zatite izvorita pitke vode u Rijeci. Fond IGI,
Zagreb.
Grnthal, G. & Stormeyer, D. (1992): The recent crustal stress field in Central Europe:
Trajectories and finite element modeling. Journ. Geophys. Res., 97/B8, 11.805-11.820.
Herak, M. (1986): A new concept of geotectonics of the Dinarides. Acta geologica, 16/1, 1-42,
Zagreb.
Herak, M. (1989): Relationship between Adriatic and Dinaric carbonate platforms. Proc. Int.
Symp. Evol. of the carstic carb. platform. Mem. Soc. Geol. Ital., 40 (1987), 289-293, Roma
Herak, M. (1991): Dinarides. Mobilistic view of the genesis and structure. Acta geologica,
21/2, 35-117, Zagreb.
Herak, Ma., Herak, D. & Markui, S. (1995): Fault-plane solution for earthquakes (1956-1995)
in Croatia and neighbouring regions. Geofizika, 12, 43-56, Zagreb.
Jamii, D., Prelogovi, E. & Tomljenovi, B. (1995): Foldiag and deformational style in
overthrust structures on Krk Island (Croatia). Mech. of Jointed and Faulted Rock, 359-367,
Rotterdam/Brookfield.
Kuk, V., Prelogovi, E. & Dragievi, I. (2000): Seismotectonically Active Zones in the Dinarides.
Geol. Croat., 53/2, 295-303, Zagreb.
Laba, V. (1987): Neke specifinosti grae podzemlja dijela centralne zone dinaridskog
gravimetrijskog minimuma (Some structural characteristics of the subsurface in a part of the
central zone of the Dinaric grawity low). Nafta, 38/10, 547-554, Zagreb.
Lawrence, S.R., Tari-Kovai, V. & Gjuki, B. (1995): Geological evolution model of the
Dinarides. Nafta, 46/2, 103-113, Zagreb.

I-16-486

Pog. 6.3, Strana 24 / 26

Izbor lokacije UPP terminala

EKONERG d.o.o.

Maga, A. (1968): Osnovna geoloka karta, list Cres: 1: 100.000, L. 33-113. Inst. geol. istra.,
Zagreb, Sav. geol. zavod, Beograd.
Mamui, P., Milan, A., Korolija, B., Borovi, I. & Majcen . (1969): Osnovna geoloka karta, list
Rab 1:100.000, L 33-114. Inst. geol. istra., Zagreb, Sav. geol. zavod, Beograd.
Mantovani, E., Albarello, D., Babbucci, D. & Tamburelli, C. (1995): Recent geodynamic
evolution of the Central Mediterranean regon, Tortonian to Present. Tipografia, Siena.
Moores, E.M. & Twiss, R.J. (1995/99): Tectonics. Freeman and Co., New York.
Polak, A. (1967): Osnovna geoloka karta, list Pula 1:100.000, L 33-112. Inst. geol. istra.,
Zagreb, Sav. geol. zavod, Beograd.
Polak, A. & iki, D. (1969): Osnovna geoloka karta, list Rovinj 1:100.000, L 33-100. Inst.
geol. istra., Zagreb, Sav. geol. zavod, Beograd.
Prelogovi, E. & Kranjec, V. (1983): Geoloki razvitak podruja Jadranskog mora. Pomorski
zbornik, 21, 387-405, Rijeka.
Prelogovi, E., Kuk, V., Jamii, D., Aljinovi, B. & Mari, K. (1995): Seizmotektonska aktivnost
kvarnerskog podruja. 1. Hrv. geol. kong., Zb. radova, 2, 487-490, Zagreb.
Prelogovi, E., Kuk, V., Buljan, R., Tomljenovi, B. & Skoko, D. (1999): Recent tectonic
movements and earthquakes in Croatia. Geodynamics of the Alpe-Adria area by means of
terrestrial and satellite methods, Proceedings, 255-262, Zagreb-Graz.
Prelogovi, E., Pribievi, B., Dragievi, I., Buljan, R. & Tomljenovi, B. (2001): Recentni
srtukturni sklop prostora Dinarida. Arh. INA-Naftaplin, Zagreb, RGN fak., Zagreb.
Prelogovi, E., Pribievi, B., Ivankovi, ., Dragievi, I., Buljan, R. & Tomljenovi, B. (2004):
Recent structural fabric of the Dinarides and tectonically active zones important for petroleumgeological exploration in Croatia. Nafta, 55, 4, 155-161, Zagreb.
Skoko, D., Prelogovi, Kuk, V., Veli, J., Mari, K., Herak, D., Miloevi, A., Orli, M., ivii, M.,
Herak, Ma., Alegretti, I. & Sovi, I.: Seizminost podruja plinskih polja Ivana i Ika. Arh. INANaftaplin, Zagreb.
Skoko, D., Prelogovi, E. & Aljinovi, B. (1987): Geological structure of the Earth's crust above
the Moho discontinuity in Yugoslavia. - Geophys. J.R:A:S., 89, 379-382.
iki, D., Pleniar, M. & parica, M. (1972): Osnovna geoloka karta, list Ilirska Bistrica
1:100.000, L 33-89. Inst. geol. istra., Zagreb, Geol. zavod, Ljubljana, Sav. geol. zavod,
Beograd.
iki, D., Polak, A. & Maga, N. (1969): Osnovna geoloka karta, list Labin 1:100.000, Inst.
geol. istra., Zagreb, Sav. geol. zavod, Beograd.

I-16-486

Pog. 6.3, Strana 25 / 26

Izbor lokacije UPP terminala

EKONERG d.o.o.

unjar, M., Bukovac, J., Nikler, L., Crnolatac, I., Milan, A., iki, D., Grimani, I., Vuli, . &
Blakovi, I. (1970): Osnovna geoloka karta, list Crikvenica 1:100.000, L 33-102. Inst. geol.
istra., Zagreb, Sav. geol. zavod, Beograd.
Wells, D. L. & Coppersmith, K. J. (1994): New Empirical Relationships among Magnitude,
Rupture Length, Rupture Width, Rupture Area and Surface Desplacement. Bull. Seismol. Soc.
of Am., Vol 84, No 4, 974-1002.
Zagorac, . (1975): Neki rezultati magnetometrije u sklopu kompleksne geofizike interpretacije
podruja Dinarida. Nafta, 2, 61-64, Zagreb.

I-16-486

Pog. 6.3, Strana 26 / 26