KARBONATNE SEDIMENTNE STIJENE

UVOD

nastaju preteno anorganskim kemijskim ili biokemijskim procesima

vrste
vapnenci
dolomitini vapnenci
dolomiti

Sl. 11.1 Podjela karbonatnih stijena prema sadraju kalcita, dolomita

i siliciklastinog materijala. Prema Leighton & Pendexter, 1962.

11 VAPNENCI

11.1 UVOD

vapnenci su karbonatne stijene preteno sastavljene od kalcita

procesi formiranja
bioloki i biokemijski
anorganska precipitacija CaCO3

Ca(HCO3)2 CaCO3 + CO2 + H2O

pojavljivanje
od kambrija do danas

okolii postanka
svugdje gdje ive organizmi s karbonatnim skeletom
dominantno plitka mora (karbonatne platforme)

karbonatne platforme

prostrani marinski okolii na kojima se kroz dui vremenski period

taloe plitkovodni karbonatni sedimenti

Sl. 11.2 Glavni tipovi karbonatnih platformi prema Tucker i Wright 1990. (Preuzeto iz Tiljar 2001)

mineralogija karbonatnih sedimenata

recentni sedimenti
aragonit (CaCO3; rompski) - nestabilan u povrinskim pt uvjetima
kalcit (CaCO3; trigonski)
visokomagnezijski (> 4% MgCO3) - nestabilan u povrinskim pt
uvjetima
niskomagnezijski (< 4% MgCO3)
sastav znatno ovisi o vrsti skeletnih estica

vapnenci
niskomagnezijski kalcit

kontrolni faktori

temperatura
mnogi organizmi s vapnenakim skeletom za bujan ivot trebaju toplu
vodu
veina karbonatnih sedimenata nalazi se u tropsko-suptropskom
pojasu

salinitet
biogena karbonatna produkcija najvea je u vodi normalnog saliniteta

donos siliciklastinog detritusa

smeta razvoju mnogih organizama koji produciraju karbonate

dubina vode
stupanj zasienosti vode Ca-hidrogenkarbonatom smanjuje se s
poveanjem dubine vode smanjenje produkcije karbonata
plitka (topla) mora
prezasiena su s Ca(HCO3)2 visoka produkcija karbonata
najpovoljniji je plitki agitirani dio fotike zone (manje od 10 m
dubine)
dublji dijelovi mora i oceana
zasieni ili podzasieni s Ca(HCO3)2 oteana produkcija
karbonata
u dubljevodnom pelagikom okoliu (preko 50-100 m) karbonatni
sedimenti uglavnom su sastavljeni od vapnenakih skeleta
planktonskih organizma

Sl. 11.3 Oceanografska klasifikacija marinskih okolia sedimentacije.

karbonatna kompenzacijska dubina

dubina vode u oceanima na kojoj je topivost karbonata jednaka njihovom

izluivanju
ispod te dubine nema taloenja karbonatnih sedimenata
dubina CCD u oceanima varira
tropski dijelovi oceana
kalcit 4500-5000m
aragonit 2000 m
vie geografske irine
CCD sve plie
voda podzasiena s CaCO3

Sl. 11.4 Otapanje karbonata u oceanima. Ispod karbonatne

kompenzacijske dubine (CCD) nema akumulacije
karbonata.

11.2 SASTOJCI VAPNENACA

grupe sastojaka
neskeletne estice
skeletne estice
mikrit
cement

11.2.1 neskeletne estice

obavijena zrna
peloidi
agregirana zrna
intraklasti

obavijena zrna
ooidi
pizoidi
onkoidi

ooidi

sferina i supsferina zrna sastavljena od jednog ili vie pravilnih

koncentrinih ovoja oko jezgre najee sastavljene od karbonatne
estice ili kvarcnog zrna

Sl. 11.5 Graa ooida.

Sl. 11.6 Recentni marinski ooidi sa Bahama.

Preuzeto iz Tucker, 2001.

okolii postanka
uzburkane vode pokretane valovima i strujama
najee plitki marinski okoli dubine do 15 m
visokoenergetski okolii u jezerima
porijeklo
anorgansko (direktna precipitacija karbonata oko neke jezgre)
biokemijsko (izluivanje kalcita ili aragonita posredovanjem
ivotnih procesa mikroorganizama)
oolit - sediment sastavljen
od ooida

Sl. 11.7 Graa ooida u mikroskopskom izbrusku.

pizoidi

nemarinski ooidi

nastaju u terestikim okoliima tijekom dijagenetskih procesa u

piljama, kalkretnim korama i u vadoznoj zoni

Sl. 11.8 Pizoidi u mikroskopskom izbrusku. Zrna veliine do 5mm s pravilnim jasno definiranim
koncentrinim ovojima. http://plaza.snu.ac.kr/~lee2602/atlas2/nonsk.html

onkoidi

nepravilnog grudastog oblika

sadre mikritne lamine bez jasne koncentrine grae
nastaju biogenim oblaganjem jezgre djelatnou alga i cijanobakterija
i mehanikim nakupljanjem mikritnih ovoja

Sl. 11.9 Onkoidi na poliranoj povrini stijene. http://plaza.snu.ac.kr/~lee2602/atlas2/nonsk.html

peloidi

kuglasta, elipsoidna valjkasta ili vretenasta karbonatna zrna

veliine 0,1-0,5 mm (moe dosei i nekoliko mm)
mikritna unutarnja struktura, obino bez bilo kakvih drugih
strukturnih obiljeja unutarnje grae

Sl. 11.10 Mikroskopski izbrusak vapnenca uglavnom izgraenog od peloida.

http://plaza.snu.ac.kr/~lee2602/atlas2/nonsk.html

peleti
peloidi fekalnog podrijetla (rakovi, ostrakodi, puevi )
pravilnog oblika i bogati organskom materijom
esti u zatienim okoliima poput laguna i plimskih ravnica

pojam peloid ukljuuje i mikritizirana zrna bioklasta koja su u pravilu

vie nepravilnog oblika od fekalnih peleta

Sl. 11.11 Porijeklo peloida.

agregirana zrna

nekoliko karbonatnih estica cementiranih zajedno mikrokristalastim

cementom ili sljepljenih organskom materijom
nastaju u relativno zatienim plitkim podplimnim okoliima

Sl. 11.12 Primjer agregiranog zrna.

http://strata.geol.sc.edu/Bahamas/

Sl. 11.13 Okoli postanka agregiranih zrna (Bahami).

http://strata.geol.sc.edu/Bahamas/

intraklasti

fragmenti litificiranog ili dijelom litificiranog karbonatnog taloga

nastaju unutar sedimentacijskog prostora neposredno nakon

taloenja karbonatnog materijala

Sl. 11.14 Makroskopski izgled intraklasta.

http://www.geo.utexas.edu/courses/
416M_Banner/carbonate%20topics/t
opicc2/intraclasts/intra4.html

Sl. 11.15 Intraklasti u mikroskopskom izbrusku.

http://people.uncw.edu/dockal/gly312/
carbonate/carbonate.htm

11.2.2 skeletne estice

odraz su distribucije organizama s karbonatnim skeletom kroz prostor i

vrijeme

okolini imbenici (prim. dubina vode, temperatura, salinitet, supstrat,

turbulencija) kontroliraju distribuciju i razvoj organizama u razliitim
karbonatnim okoliima

Sl. 11.16 Relativni znaaj pojedinih skupina organizama u produkciji karbonatnih sedimenata
kroz vrijeme. http://www.eos.ubc.ca/courses/eosc221/sed/carb/carbfig3.html

moluska (mekuci)
petrogenetsku vanost imaju:
koljkai (lammellibranchiata)
ive u marinskim, brakinim i slatkovodnim okoliima
ljuture veinom primarno od aragonita
puevi (gastropoda)
ive u marinskim, brakinim i slatkovodnim okoliima
ljuture veinom primarno od aragonita
cefalopodi (glavonoci)
iskljuivo marinski organizmi
aragonitne (nautilidi, amoniti) ili kalcitne ljuture
(belemniti)

Sl. 11.17 Fragment ljuture recentne koljke izgraene

od aragonita. Duina slike 1 mm (Iz Tucker, 2001).

Sl. 11.18 Kalcitizirane ljuture koljka koje

su primarno bile aragonitne. Veliina
slike 0,8 mm (Iz Tucker, 2001).

Sl. 11.19 Uzduni i popreni presjek ljuture pua definiran tankim mikritnim ovojem. Ljutura je
originalno bila aragonitna, ali je naknadno kalcitizirana. Veliina slike 4 mm (Iz Tucker, 2001).

Sl. 11.20 Amonit.- izumrli Pz-Mz cefalopod s primarno aragonitnom ljuturom.

brahiopodi (ramenonoci)
marinski, uglavnom bentiki sesilni organizmi
presjek ljutura oblikom i veliinom slian koljkama
ljuture uglavnom od kalcita pa im je struktura u pravilu ouvana

Sl. 11.21 Kalcitna ljutura brahiopoda s ouvanom internom strukturom (Iz Tucker, 2001).
Duina slike 3 mm.

bodljikai (ehinodermati)
iskljuivo marinske ivotinje
fragmenti izgraeni od jednog velikog kristala kalcita
petrogeno vani
ehinoidi (jeinci)
krinoidi (morski ljiljani)

Sl. 11. 22 Fosilni jeinac.http://

www.antarctica.ac.uk/bas_research/
data/access/fossildatabase

Sl. 11.23 Vapnenac uglavnom izgraen od

fragmenata fosilnih krinoida.

foraminifere

jednostanini ivotinjski organizmi

uglavnom mikroskopskih dimenzija
preteno marinski
podjela prema nainu ivota:
planktonske
dominiraju u pelagikim vapnencima
bentosne
este u toplim plitkim morima

Sl. 11.24 Planktonska foraminifera.

http://sci.waikato.ac.nz/evolution/
FossilCenozoic.shtml

Sl. 11.25 Bentosne foraminifere.

http://members.aol.com/Waucoba5/dv/
keelercanyonfusulinids.htm

 skelet im je izgraen od kalcita, rjee od aragonita

stijenke mogu biti mikrogranularne tamne ili svijetle i fibrozne

Sl. 11.26 Numuliti foraminifere svijetlih stjenki

(6x4mm). Iz Tucker, 2001.

Sl. 11.27 Miliolide foraminifere tamnih

stjenki (4x2 mm). Iz Tucker, 2001.

11.2.3 doprinos algi i mikroorganizama postanku vapnenaca

daju skeletne karbonatne fragmente
ljepe zrna dajui laminirane sedimente
nagrizaju estice i supstrat buenjem
vanije skupine algi
crvene alge (rodophyta)
zelene alge (charophyta)
uto-zelene alge (chrysophyta coccoliths)
cijanobakterije (prije zvane modrozelene alge)

Sl. 11.28 Rodoid onkoid sastavljen od crvenih algi.

Badenske naslage kod Razvora u Hrvatskom
zagorju.

Sl. 11.29 Crvene alge u mikroskopskom

izbrusku. Veliina slike1 x 0,8mm.
Preuzeto iz Tucker, 2001.

Sl. 11.30 Zelene alge u mikroskopskom izbrusku.

http://strata.geol.sc.edu/CarbonateParticles/.html

Sl. 11.31 Mikrofotografija kokolita

utozelenih algi. Preuzeto iz Tucker, 2001.

mikritni ovoji

esti oko zrna u karbonatnim sedimentima i sedimentnim stijenama

nastaju ubuavanjem endolitikih bakterija u skeletne estice
upljine nastale ubuavanjem bivaju ispunjene mikritom
viestrukim ubuavanjem i punjenjem mikritom formira se gusti
mikritni ovoj koji predstavlja vanjski izmijenjeni dio skeletnog zrna
ako je procesom mikritizacije zahvaena cijela skeletna estica, ona
gubi originalnu strukturu i prelazi u peloid

Sl. 11.32 Mikritizacija fragmenta ljuture brahiopoda (A) i koljkaa (B). (Veliina slika 3x2mm).
Preuzeto iz Tucker, 2001.

cijanobakterije (modrozelene alge)

imaju glavnu ulogu u formiranju organskih prevlaka na povrini

sedimenata koje zovemo cijanobakterijske livade
hvatanjem estica sedimenta na cijanobakterijske livade nastaje
laminirani sediment zvan stromatolit
javljaju se u marinskim (suptidal-supratidal) okoliima, slatkim i
hiperslanim jezerima i movarama

Sl. 11.33 Recentni stromatoliti. Zapadna Australija.

http://en.wikipedia.org/wiki/Image:Stromatolites_in_Sharkbay.jpg

Sl. 11.34 Recentni stromatolit. Bahamihttp://strata

.geol.sc.edu/Bahamas/BahamasGalleryIndex.html.
Sl. 11.35 Stromatilitni vapnenac
iz zbirke MPZ-a.

graa lamina:
recentni stromatoliti
organske lamine sadre cijanobakterije (tamne boje)
anorganske lamine sediment (mikrit, peloidi, skeletni
fragmenti)

stromatoliti

tamne lamine gusti mikrit, peloidi, sitne skeletne estice

svijetle lamine sparit (cement izluen nakon truljenja
cijanobakterijskih livada)

4x2mm

5x4mm

4x2mm

Sl. 11.36 Mikrofotografije stromatolita. A - recentni stromatoliti; s vidljivim filamentima

cijanobakterija; B, C stromatolit izgraen od mikritnih lamina i laminoidnih fenestra.
(Iz Tucker, 2001).

11.2.4 karbonatni mulj - mikrit

sitni matriks vapnenaca sastavljen od karbonatnih estica ija je veliina u

pravilu manja od 4m (danas se mikritom smatraju karbonatne estice
veliine do 30m)

moe biti jedini sastojak vapnenaca ili predstavlja karbonatni matriks kod
zrnatih vapnenaca

Sl. 11.37 Mikritni vapnenac s fosilnim ostacima.

http://strata.geol.sc.edu/CarbonateParticles/pages/023-Micrite-%26-Ostracods.html

karbonatni muljevi akumuliraju se u mnogim modernim okoliima od

laguna i plimskih ravnica do dubokomorskog dna, a najee su
sastavljeni od mikrokristalastog aragonita

porijeklo mikrita
anorganska precipitacija
dezintegracija vapnenakih
zelenih algi
bioerozija
mehaniko usitnjavanje
skeletnih zrna

vapnenci u pravilu sadre malo

podataka o porijeklu mikrita

Sl. 11.38 Taloni okolii i porijeklo mikrita.

http://strata.geol.sc.edu/CarbonateParticles/pages/025-Origin-Lime-Mud.html

11.3 KLASIFIKACIJA VAPNENACA

danas se koriste 3 klasifikacije, svaka s drugaijim naglaskom

11.3.1 Klasifikacija na osnovi veliine zrna

kalcirudit

kalkarenit

veina zrna >2mm

veina zrna izmeu 2mm i 63m

kalcilutit

veina zrna <63m

11.3.2 Folkova klasifikacija

kod mikroskopskih istraivanja

bazirana uglavnom na sastavu
razlikuje tri komponente

zrna (alokemi) (intraklasti, ooidi i

onkoidi, peloidi, fosilne estice)

matriks (uglavnom mikrit)

cement (uglavnom druzni sparit)

imenovanje:
dominantna vrsta estice +
prevladavajue vezivo (mikrit ili sparit)

primjeri:
biomikrit - vapnenac preteno sastavljen od
skeletnih estica izmeu kojih se
nalazi mikrit
intrasparit - vapnenac preteno sastavljen od
intraklasta izmeu kojih se nalazi
sparit
Sl. 11.39 Klasifikacija vapnenaca bazirana na sastavu; Folk(1959).
http://strata.geol.sc.edu/thinsections/classification.html

mogua kombinacija i modifikacija termina

biopelsparit vapnenac kod kojeg meu esticama prevladavaju
peloidi, ali sadri i do 1/3 fosilnih estica; izmeu estica se nalazi
sparit
intramikrudit - vapnenac kod kojeg meu esticama prevladavaju
intraklasti ruditnih dimenzija (>2mm), a izmeu njih se nalazi mikrit

ostale kategorije
biolititi vapnenci nastali in situ (prim. bioherme, biostrome,
stromatoliti)
dismikriti - mikriti sa upljinama obino ispunjenim sparitom

11.3.3 Dunhamova klasifikacija

terensko opisivanje i odreivanje vapnenaca

bazirana na strukturnim znaajkama
prisustvo ili odsutnost karbonatnog mulja
odnos udjela zrna i mulja
znakovi organogenog vezivanja skeleta tijelom rasta organizama

Sl. 11.40 Dunhamova klasifikacija vapnenaca iz 1962. god. koja dijeli vapnence obzirom na
njihove strukturne znaajke. http://strata.geol.sc.edu/thinsections/classification.html

11.4 SLATKOVODNI I TERESTIKI VAPNENCI

11.4.1 Jezerski vapnenci

naini postanka
anorgansko izluivanje
promjene tlaka ili temperature i odstranjivanja CO2 iz vode
zbog fotosintetskih procesa biljaka i/ili fitoplanktona (prim.
Plitvika jezera)
evaporacija u aridnim klimatskim podrujima
mijeanja voda razliitog pH
biogeno porijeklo
slatkovodni stromatoliti
fosili (koljke, puevi)

11.4.2 Terestiki vapnenci

vapnenci taloeni na kopnu, rijekama i malim slatkovodnim jezerima

vrste:
vapnenaki sinteri
korasti vapnenci
piljski vapnenci ili speleotemi

vapnenaki sinteri (tufa)

nastaju u slatkim vodama
tipovi:
vapnenaka sedra
izrazito porozni, u pravilu vrlo mekani vapnenci nastali na
slapovima jezera i rijeka i na izvorima
izluivanje Ca-karbonata potpomognuto je djelovanjem
vodenih biljaka (mahovine, cijanobakterije)
zajedno s organskim ostacima tvori sedrene barijere
(prim. Plitvika jezera, slapovi Krke)

Sl. 11.41 Sedrene barijere na rijeci Krki.

 travertin
vrsto litificirani upljikavi vapnenac
najee laminiran ili nepravilno slojevit
nastaje preteno anorganskom precipitacijom kalcita iz
toplih voda oko vruih izvora

Sl. 11.42 Terase travertina oko vruih izvora u Nacionalnom parku Yellowstone.
http://www.mineralienatlas.de/lexikon/index.php/Bildanzeige?pict=1170186732

korasti vapnenci (kalkrete ili kalie)

nastaju u aridnim i semiaridnim uvjetima gdje je isparavanje vode
iz tla vee od ukupne godinje koliine padalina
kalcit se izluuje iz pornih voda zasienih s Cahidrogenkarbonatom pri njihovom penjanju prema povrini (vidi:
Vrste tla - Pedocal)
dobar indikator paleoklimatskih uvjeta

Sl. 11. 43 Kalie. http://en.wikipedia.org/wiki/Caliche_%28mineral%29#How_it_forms

piljski vapnenci (speleotemi)

vapnenake sige
stalagmiti
stalaktiti
stalagmati
nastaju kapanjem vode zasiene s Ca-hidrogenkarbonatom

Sl. 11.44 Stalagtiti vapnenake sige koje vise sa stropa pilje.

http://www.showcaves.com/english/explain/Speleothem/Stalactite.html

Sl. 11.45 Polirani presjek kroz stalagmit. http://www.

showcaves.com/images/Big/D076-037.jpg

11.5 DIJAGENEZA VAPNENACA

razliiti procesi koji se odvijaju u pripovrinskim marinskim i

meteorskim okoliima pa do okolia dubokog prekrivanja

11.5.1 Dijagenetski procesi

cementacija
mikrobijska mikritizacija
neomorfizam
otapanje
kompakcija
dolomitizacija

uglavnom obuhvaa karbonatne minerale; aragonit, kalcit i dolomit

zapoinje na morskome dnu, a taloni i dijagenetski procesi se mogu

odvijati i u isto vrijeme

cementacija

najvaniji dijagenetski proces

rastresiti vapnenaki sediment pretvara u vrsti vapnenac

odvija se na mjestima gdje postoji znaajan protok fluida zasienog

cementnom fazom

mineralni sastav cementa ovisi o p(CO2), odnosu Mg/Ca i stupnju

donosa karbonata

najznaajniji tipovi cemenata u

vapnencima

fibrozni ili vlaknasti cement

vlaknasti kristali s duom osi
okomitom na povrinu zrna
karakteristian za plitkomorske
okolie
nastaje u prvoj fazi cementacije
vapnenakog taloga (A cement)
Sl. 11.46 Fibrozni ili vlaknasti cement.

mozaini ili druzni cement

izometrini kalcitni kristali bez
odreene kristalografske ili optike
orijentacije
nastaje u kasnodijagenetskoj fazi
(B cement)
glavni tip cementa koji nastaje na
veoj dubini prekrivanja, a moe
nastati i u vadoznoj, nadplimnoj i
meteorskoj freatikoj zoni
Sl. 11.47 Mozaini ili druzni cement.

sintaksijalni obrubni cement

nastaje oko fragmenta skeleta
bodljikaa
iste optike orijentacije kao i kalcit u
skeletu
karakteristian za slatkovodnu i
ranodijagenetsku submarinsku
cementaciju

mikrostalaktitni ili gravitacijski

cement
koraste nakupine cementa na
svodovima upljina ili ispod veih
zrna
nastaje izluivanjem kalcita iz
kapljica vode koje vise sa svodova
upljina
karakteristian za vadoznu zonu

Sl. 11.49 Mikrostalaktitni cement.

Sl. 11.48 Sintaksijalni cement.

meniskusni cement
nastaje isparavanjem kapljica vode u porama izmeu dva zrna
karakteristian za vadoznu zonu
kristalni silt
mehaniki akumulirani interni sediment u porama u vadoznoj
zoni
sastavljen od sitnih kalcitnih kristala i slui kao way up
indikator

Sl. 11.50 Meniskusni cement i kristalni silt

mikritizacija
formiranje mikritnih ovoja oko bioklasta ili kompletna mikritizacija
zrna

neomorfizam
procesi zamjene i rekristalizacije kod kojih moe doi do promjene
mineralnog sastava
primjeri su poveanje veliine kristala u mikritu i zamjena
aragonitnih ljutura i cemenata kalcitom (kalcitizacija)

otapanje
rezultat protjecanja pornih fluida podzasienih s prisutnom
karbonatnom fazom
glavni proces u pripovrinskim, meteorskim dijagenetskim
okoliima i moe dovesti do formiranja kra
moe se dogaati na morskome dnu kao i na veim dubinama
prekrivanja

kompakcija
odvija se tijekom zalijeganja (prekrivanja nadslojem sedimenata)
rezultira guim pakiranjem zrna, a kod kemijske kompakcije moe
dovesti do formiranja stilolita

Sl. 11. 51 Stiloliti nepravilne povrine koje se najee vide kao tamne nazubljene linije na povrini
karbonatnih stijena, a smatra se da nastaju otapanjem pod pritiskom. Tamne linije predstavljaju
netopivi ostatak.
ostatak http://www.gly.uga.edu/railsback/PDFimageHS007a.html

dolomitizacija
glavni alteracijski proces kod veine vapnenaca i dolomita
CaMg(CO3)2 moe precipitirati u pripovrinskim okoliima i
okoliima dubljeg prekrivanja
predloeni su razliiti modeli dolomitizacije

11.5.2 Dijagenetska podruja

marinsko
na ili neposredno pod povrinom morskog dna
u plitkoj i dubokoj vodi kao i u intertajdalno-supratajdalnoj zoni

pripovrinsko meteorsko
ubrzo nakon taloenja ako postoji progradacija obalne linije ili pad
morske razine
puno kasnije kad su vapnenci izdignuti nakon prekrivanja

podpovrinsko (dubinsko)
na dubinama od nekoliko desetaka ili nekoliko stotina metara ispod
povrine sedimenta pa do dubina od nekoliko km kad poinju
metamorfni procesi

Sl. 11.52 Karbonatni dijagenetski okolii.

Iz Tucker 2001.

Marinska dijageneza

sedimenti natopljeni morskom vodom

cementacija - glavni proces
naini cementacije
direktno iz morske vode
posredstvom mikrobiolokih procesa
taloenje internog sedimenta u upljinama
regulatori
plitko marinsko podruje
intenzitet cirkulacije vode kroz talog
klima
intenzitet taloenja
duboko marinsko podruje
intenzitet cirkulacije vode kroz talog
temperatura
tlak

11.6.2 Meteorska dijageneza

uglavnom obuhvaa slatku vodu

glavni procesi
otapanje karbonata
cementacija
formiranje tla

klima
glavni utjecaj na meteorsku dijagenezu
kontrolira koliinu padalina i temperaturu
utjee na karakter biljnog pokrivaa i razvoj tla

zone (obzirom na nivo podzemne vode)

vadozna
freatika

Vadozna zona
iznad razine podzemne vode (vodnog
lica)
pore periodiki sadre vodu, zrak ili
oboje
gornje dijelove (zona infiltracije)
karakterizira otapanje karbonata
(kinica je podzasiena s CaCO3)
donje dijelove (zona procjeivanja)
karakterizira taloenje nisko Mg-kalcita
(voda je obogaena s CaCO3)

Sl. 11.48 Zone meteorske dijageneze.

Freatika zona
ispod nivoa vodnog lica
pore su stalno ispunjene vodom
s porastom dubine voda postaje
sve vie slana
u obalnom podruju freatika
meteorska podzemna voda
prelazi u mijeanu zonu s
morskom vodom