Dvotjednik,

utorak, 14. oujka 2006.

Godina XLIII
Broj 1870

GLASNIK

INDUSTRIJA NAFTE d.d. ZAGREB

MISIJA: INA je vertikalno integrirana naftna korporacija, utjecajan sudionik na tritu nafte, derivata i plina u Hrvatskoj i susjednim zemljama, koja je stalnim unapreenjem
poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga, usmjerena na stvaranje vee vrijednosti. VIZIJA: INA kao uvaavan i poeljan partner, poznat po izvrsnosti proizvoda i usluga,
te potenim njegovanim odnosima i zatiti interesa svojih vlasnika, kupaca, radnika i drugih partnera.

Zajedniki sastanak Kolegija izvrnog direktora Naftaplina i uprava Crosca,

STSI-ja i Sinaca u urevcu

Poboljana kvaliteta
rudarskih radova
Razradna buotina Molve-42 je primjer kako se
dogovorom, suradnjom, meusobnim uvaavanjem i
stalnom komunikacijom na svim razinama, jeftinije
i bre moe doi do nove proizvodnje nafte i plina
(2. 3. str.)

Financijsko-poslovni mjesenik
BANKA objavio vei intervju s
predsjednikom Inine Uprave
dr. sc. Tomislavom DRAGIEVIEM

Novi
svijet
INE
(8. 9. str.)

Opskrba potroaa prirodnog plina

poetkom oujka

Maksimalna
proizvodnja,
ali i potronja
(10. str.)

Zatita zdravlja, sigurnosti i okolia u

INA-Naftaplinu

Manje ozljeda
i akcidenata

(10. str.)

Na seminaru Otvoreno energetsko trite dr. sc. Tomislav DRAGIEVI,

predsjednik Inine Uprave, govorio o aktualnom trenutku INE

Privatizacija energetskog sektora

(4. str.)

INTERVJU: dr. sc. Stevo KOLUNDI, savjetnik predsjednika Inine Uprave

Alternativa jedinom
dobavnom pravcu

Ostvarenjem LNG projekta na otoku Krku Hrvatska bi

postala vanim energetskim raskrijem ime bi ne samo
osigurala kontinuiranu i stabilnu opskrbu prirodnim
plinom nego i znatno uvrstila svoju poziciju i znaaj
(7. str.)
za Europu

U Opatiji je i ove godine, krajem

veljae, odran tradicionalni Meunarodni
simpozij posveen aktualnim zadacima
mehanizacije poljoprivrede, koji je
okupio strunjake iz Hrvatske i vie
stranih drava

Potreba
prilagoavanja
trendovima

(6. str.)

Reportaa s Ininih benzinskih postaja po

Hrvatskom zagorju

INA med
zagorskim
bregima (13. str.)

VIJESTI ... DOGAAJI ... VIJESTI .... DOGAAJI ... VIJESTI ... DOGAAJI ... VIJESTI ...
Zajedniki sastanak Kolegija izvrnog direktora Naftaplina i uprava Crosca, STSI-ja i Sinaca u urevcu

Poboljana kvaliteta rudarsk

obzirom na poetak nove poslovne 2006.

godine, akademik Miro ZELI, izvrni direktor Naftaplina i lan Inine Uprave je 3.
oujka u urevcu sazvao zajedniki sastanak
s upravama Crosca, STSI-ja i Sinaca, na kojem
su se opirnije analizirali rezultati poslovanja
u proloj godini, te raspravljalo o daljnjoj, jo
boljoj i kvalitetnijoj suradnji s Ininim kerima,
iji su poslovi najvie vezani za djelatnost istra-

je, prema privremenim nancijskim izvjeima,

u 2005. godini Sektor proizvodnje ostvario
interni prihod 20 posto vei od plana. Usto,
smanjeni su trokovi, poglavito oni kontrolabilni koji su za 8 posto manji od plana. Inae,
tijekom 2005. godine je na ime rudarske rente
ili naknade za eksploataciju mineralnih sirovina lokalnim zajednicama ukupno uplaeno 121
milijun kuna.

skoj u porastu, u Siriji i Egiptu se smanjuje.

Analizirajui radove koje je pojedinim servisima, odnosno grupama poslova Crosco u 2005.
godini obavio za Naftaplin u zemlji i inozemstvu, Milkovi je rekao da je buenja lani ostvareno 947 dana, remontnih radova 435 radnih
dana, karotanih radova 553 dana, ispitivanja
2478 dana, cementacija 2771 dan te specijalnih
operacija 4845 radnih dana.

Razradna buotina Molve-42 je primjer kako se

dogovorom, suradnjom, meusobnim uvaavanjem i stalnom
komunikacijom na svim razinama, jeftinije i bre moe doi
do nove proizvodnje nafte i plina. Upravo stoga, ona je
ogledni primjer obavljanja rudarskih radova i u ovoj godini
Ocjenjujui sve prezentacije kvalitetnima i korisnima, lan
Inine Uprave prof. dr. Mirko ZELI je u zavrnoj raspravi
istaknuo da svaka uprava pojedinano mora u svojoj sredini
odrediti naine kako racionalizirati i optimalizirati rad i
poslovanje
ivanja i proizvodnje nafte i plina. Bila je to
jo jedna prigoda da se otvoreno i argumentirano
raspravlja o svemu to je dobro, ali i o onome
to bi trebalo mijenjati, odnosno unaprijediti na
zajedniku korist.
Bitan pokazatelj kvalitete rada Inina segmenta
istraivanja i proizvodnje nafte i plina je, po miljenju akademika Mirka Zelia, kretanje operativnih trokova proizvodnje (OPEX-a) koji pokazuju racionalnost poslovanja Naftaplina. Kako u
tim trokovima najvie sudjeluju usluge Crosca i

Mirko ZELI

Vladislav BRKI

Posebno je zadovoljavajua, prema Brkiu injenica

da operativni trokovi Sektora
pokazuju silazni trend, a to je
i bila glavna zadaa. Realiza- Inino proizvodno naftno polje
cija rudarskih radova je bila u
Nova Uprava STSI-ja s predsjednikom Anskladu s planom, a za svaku pohvalu je podatak
da je smanjeno prosjeno trajanje rudarskih ra- tom TODORIEM na elu takoer ima razloga
dova na buotinama. Tako primjerice kapitalni za zadovoljstvo, jer je gubitak koji je naslijeremonti u prosjeku traju manje od 30 dana, a dila u 2004. nova Uprava pretvorila u dobit.
tekui remonti 4 dana. Iako su to vie nego do- Uz sve to znaajno je povean obujam poslobri rezultati rada Naftaplina i Crosca, on smatra va koje STSI ostvaruje na tritu izvan INE.
da jo ima prostora za daljnje smanjenje trajanja Promatrano pojedinano po sektorima STSI-ja
rudarskih radova. U nastavku je pobrojio neke najvie poslova za Naftaplin imao je Sektor
kljune preduvjete za jo bolje i kvalitetnije ru- odravanja (62 posto), potom Sektor izgradnje
darske radove. To su: kvaliteta projekata, struni (32 posto), a najmanje Sektor industrijskih sernadzor, stalno praenje trokova, opremeljnost visa (6 posto). Za razliku od Crosca koji znatan
izvoaa radova, pravodobno angairanje opre- dio ukupnog prihoda ostvaruje izvan INE, STSI
jo uvijek ak 92 posto svojih prihoda zarauje
me i drugo.
Kada je rije o radovima STSI-ja oni se, po na poslovima koje obavlja za Inine segmente
miljenju direktora Brkia, mogu takoer unaprije- djelatnosti. To e se, sudei po strategiji razditi i to: usklaivanjem dinamike radova s raspolo- voja od 2006. do 2009. godine koju je predivim resursima, usklaivanjem rokova izgradnje stavio predsjednik Uprave Todori, promijeniti.
prema planu, stalnom analizom radova, zajedni- Naime, STSI ima kapacitete i kadrove kojima
moe osvojiti domae trite, ali i inozemno
kim izborom dobavljaa opreme i drugo.
gdje e se u poetku oslanjati na inozemna raGubitak
dilita Naftaplina i Crosca.

pretvoren u
dobit

Bojan MILKOVI

Ante TODORI

STSI-ja, Naftaplin mora pomno analizirati upravo te usluge i to s ciljem da se za istu koliinu
novca ostvari to vei obujam radova.

Trokovi u silaznom trendu

U opirnijoj prezentaciji Vladislav BRKI,
direktor Sektora proizvodnje Naftaplina je iznio
podatke o ostvarenoj proizvodnji nafte i plina
u protekloj godini koji su uglavnom na razini
planiranih koliina. On je podsjetio nazone da

Crosco uistinu moe

biti zadovoljan rezultatima rada u protekloj poslovnoj godini.
Tomu u prilog govore i podaci koje je u
urevcu prezentirao
predsjednik
Uprave
Jozo BAZINA
Crosca Bojan MILOVI. Raste udjel poslova koji Crosco ostvaruje na inozemnom tritu. Nadalje, Crosco je
smanjio zaduenost i normalizirao likvidnost.
Unato svim pozitivnim rezultatima, predsjednik Croscove Uprave nije skrivao zabrinutost
za odljev kadrova, poglavito onih obrazovanih i
mlaih. Tu su i problemi s odravanjem opreme
i dijelova, a istaknuo je i niski daily rate koji
je naslijeen na pojedinim projektima. I dok je
prihod Crosca od radova za Naftaplin u Hrvat-

Angamani STSI-ja i SINACA

Od veih investicija Naftaplina u zemlji na kojima su bili angairani djelatnici STSI-ja Todori
je nabrojio: smanjenje emisije sumporovodika i
merkaptana na CPS-u Molve; rekonstrukcija
magistralnog naftovoda Struec-Sisak; rehabilitacija cjevovoda na pogonu utica, izgradnja
plinske stanice Vrbak i otpremnog plinovoda
Vrbak-Repunica; optimalizacija mjerenja kvalitete i koliine plina na PSP Okolima; zamjena
plinskih motora na kompresorskoj stanici utica;
zamjena spremnika na Etanu, zamjena motora,
kolone i regeneratora na Kompresorskoj stanici
Lipovljani i drugo. Na inozemnom tritu STSI
najvie radi za INAGIP i to na projektima Sjeverni Jadran te Sirija, gdje ga oekuju poslovi
vezani za poetak proizvodnje na tri tamonja
polja: Jihar, Palmyra i Al Mahr.
Ciljevi rada Sinaca su ponajprije poveanje
stupnja sigurnosti rada, manje teta na imovini,
te vea i uinkovitija zatita ljudi i imovine, re-

DOGAAJI ... VIJESTI ...

ih radova

kao je u svom izlaganju u urevcu Jozo BAZINA, elnik te Inine tvrtke keri.
Na Kolegiju u urevcu o tvrtki Adriagas, koju je osnovala INA prije osam godina
radi obavljanja djelatnosti transporta plina od
proizvodnih polja u podmorju Jadrana do talijanske obale govorio je njezin direktor Zdravko
LIPOVAK.
U raspravi koja je potom uslijedila imo IMI je ukazao na to da sve veu kvalitetu obavljanja rudarskih radova, za to ima vie potvrda,
a jedna je buotina Molve-42. U tome se sloio i
Mirko LUKI koji je ustvrdio da Crosco biljei
veliki napredak u izradi kanala buotine. Prirodni pad proizvodnje koji je, sa starou polja
neizbjean, mogue nadoknaditi rudarskim radovima koja su, po miljenju Vladislava BRKIA
isplativi. Novi pristup u pripremi i u realizaciji
rudarskih radova glavni je razlog kvalitetnijeg
rada Crosca na Naftaplinovim buotinama, rekao je u raspravi Predrag CINDRI. Istodobno,
Branko VUKOJA se zaloio za bolju kadrovsku
protonost izmeu Ininih drutava.

Zadae nimalo jednostavne

i lagane

Ocjenjujui sve prezentacije kvalitetnima i

korisnima prof. dr. Mirko Zeli je u zavrnoj
raspravi istaknuo da svaka uprava pojedinano

Radnici STSI-ja

mora u svojoj sredini odrediti naine kako racionalizirati i optimalizirati rad i poslovanje. To po
njemu nije lagana, a niti jednostavna zadaa, jer
da bi se postigli rezultati, osim volje i htijenja,
nuno treba upregnuti pamet, koristiti struku i
organizacijsku sposobnost. Upravo primjer razradne buotine Molve-42 koja je pokazala kako
se sinergijom mogu poluiti vrlo dobri rezultati,
a oni su bre i jeftinije do nove proizvodnje. Po
miljenju akademika Zelia napravljen je korak
naprijed u kvaliteti i duljini trajanja radova. Zeli vjeruje da e i ove godine biti primjera kao
to je bila buotina Molve 42, jer to je zasigurno
jedini pravi nain za budui rad. Samo dogovorom, suradnjom i meusobnom komunikacijom
mogu se postii eljeni ciljevi.
Kada je rije o razvojnoj strategiji Inina segmenta istraivanja i proizvodnje nafte i plina,
po miljenju Zelia, najvanije je u planiranom
roku realizirati projekte Sjeverni Jadran i Sirija te kupnju naftnih prava u inozemstvu. To su
zadaci oko kojih se svi moraju okupiti, jer su
oni uvjet opstanka Naftaplina, podcrtava Zeli.
Potencijale Crosca i STSI-ja treba struno i organizacijski bolje iskoristiti, kako bi u konanici
Naftaplin smanjio operativne trokove i poveao
proizvodnju nafte i plina.
Stefanija NOVAK-ZOROE
Snimci: Ferdo BUVA i Tomislav LAZARI

Nema mira
na naftnom
tritu

oetak oujka 2006. unato najavama

i oekivanjima, nije donio smirivanje
na svjetskom naftnom tritu. Naime,
cijena barelu nafte koja je prole jeseni
nakratko prela razinu i od 67 dolara, tek
se donekle stabilizirala i, poetkom godine,
odrala se na razini od oko 60 dolara. Meutim, kraj veljae i prvi dani oujka, opet su
donijeli blagi porast cijene, tako da je barel
na njujorkoj NYMEX burzi bio neto vii od
63, dok je na londonskoj burzi International
Petroleum Exchange premaio i 64 dolara.
Strune analize su uglavnom suglasne
u zakljuku da je postojea jo uvijek vrlo
visoka cijena barelu nafte rezultat brojnih
kriznih arita u naftom najbogatijim, odnosno izvozno najvanijim zemljama u svijetu. Prije svega, to se odnosi na obnovljene
prijetnje koje pristiu iz Al-Qaede, iji elnici
periodino podiu temperaturu, ponajprije u
SAD. Najnovija prijetnja, odaslana u svijet
3. oujka govori o namjerama te skupine da
teroristikim napadima na velika postrojenja
u, ponajprije Saudijskoj Arabiji i Iraku, izazove dodatni kaos na svjetskom naftnom tritu, odnosno barem na neko vrijeme smanji
proizvodne i izvozne kapacitete tih velikih
izvoznika. Konkretno, Al-Qaeda je najavila
mogunost teroristikog napada na najvee svjetsko postrojenje za proizvodnju nafte
Abqaiq u Saudijskoj Arabiji, ali i mogunost
daljnjih napada.
Bez obzira koliko se, u ovom sluaju, radilo o pukom zastraivanju, svjetske
su burze reagirale i cijena nafte je blago
porasla poetkom oujka. Daljnji se problem javio kroz sukob svjetske zajednice
s drugim OPEC-ovim najveim izvoznikom
Iranom, koji odbija pristati na uvjete o redukciji svog nuklearnog programa koje mu
namee meunarodna zajednica. S iranske
strane pristiu prijetnje da e ta zemlja, u
sluaju daljnjeg pritiska, u velikoj mjeri ograniiti proizvodnju i izvoz nafte, ime bi se
mogao izazvati novi manjak nafte na svjetskom tritu.
I dalje je vrlo sloena situacija u Venecueli, gdje tamonja vlast prijeti potpunim
prekidom isporuke nafte SAD, a podsjetimo
rije je o koliinama od oko dva i pol milijuna barela na dan. Ostvarenjem te prijetnje,
amerika opskrba naftom bila bi ozbiljno
ugroena, sa zasad jo uvijek neizvjesnim
posljedicama po ukupno naftno trite.
Svi ti dogaaji nagnali su elnike zemalja OPEC-a na promiljanje daljnjih koraka
u svezi s proizvodnjom i isporukom nafte
na svjetsko trite. Neke od lanica, prije
svega ve spomenuta Venecuela, ali i Iran,
naglaavaju potrebu smanjenja izvoznih
kvota, smatrajui da je manjak nafte na tritu umjetno izazvan, prije svega pritiskom
koji pristie iz SAD. Predsjednik OPEC-a,
nigerijski ministar naftnih resursa, Edmund
DUAKORU je ipak oprezniji u najavama,
smatrajui da se treba uvati ishitrenih i
prenagljenih odluka koje bi mogle izazvati daljnje neeljene posljedice po svjetsko
naftno trite.

Pie:
Damir FRICKI

Naime, slubeni je stav OPEC-ovog elnitva da na svjetskom naftnom tritu postoji viak od oko dva milijuna barela na dan,
tako da je postojea naftna kriza, koja se,
prije svega oituje kroz visoku cijenu, ipak
posljedica izvanekonomskih, odnosno ratnih
i teroristikih prijetnji, ali i kalkulacija velikih
svjetskih naftnih kompanija koje, pri visokoj
cijeni nafte, ostvaruju i visoku dobit.
OPEC-ovu predsjedniku E. Duakoru replicirao je ameriki ministar energetike Sam
BODMAN koji tvrdi da trite, prije svega
ameriko treba vie nafte, s obzirom na
pretpostavljeni rast gospodarstva u predstojeoj godini, ali i s obzirom na mogue
nove politike i vojne prijetnje u svijetu. S.
Bodman takoer naglaava da je postojea
proizvodnja i izvoz nafte iz zemalja OPEC-a
dio njihove ukupne strategije zadravanja
visokih cijena, odnosno da bi vea proizvodnja i bolja opskrba dovele do smanjenja
cijene nafte na svjetskom tritu.
Najznaajniji OPEC-ov lan i najvei
svjetski izvoznik nafte Saudijska Arabija,
nasuprot gotovo svim ostalim lanicama
OPEC-a, prema rijeima predsjednika Ali
NAIMI, smatra da bi ta organizacija trebala
pratiti predvieni rast svjetskog gospodarstva i pokuati, poveanjem isporuke nafte,
stabilizirati cijenu barela na oko 60 dolara.
Poneto smirujue vijesti su poetkom oujka poele pristizati i iz naftom najbogatije afrike zemlje Nigerije, takoer lana
OPEC-a gdje je dolo do relativnog smirivanja situacije u kojoj su tamonji pobunjenici takoer najavljivali napade na najvanija
proizvodna postrojenja. Podatak je utoliko
vaniji s obzirom da nigerijska nafta spada
u red najkvalitetnijih tzv. niskosumpornih
(sweet) nafti kakvih i inae manjka na
svjetskom tritu.
Inae, prema podacima koje redovito u
svom mjesenom izvjetaju objavljuje EIA
Energy Information Administration, proizvodnja nafte unutar OPEC-a je u veljai
2006. bila u prosjeku, oko dvadeset i devet milijuna barela na dan, u to se ne rauna oko milijun i sedamsto tisua barela
irake nafte, koja je jo uvijek izvan statistikih pregleda zbog specine situacije u
toj zemlji. Usto, vjerojatno se dio proizvodnje i uspijeva plasirati na svjetsko trite i
izvan slubenih statistika, tako da je tvrdnja
OPEC-vih elnika o viku nafte na tritu
ak i vrlo vjerojatna.
S druge strane, ove se godine oekuje daljnji rast svjetskog gospodarstva i to,
kako u razvijenim zemljama, tako se oekuje i nastavak rasta kineskog gospodarstva,
to e generirati i daljnji porast potranje za
naftom u svijetu. Konkretno, oekuje se da
e porast potranje za naftom u ovoj godini
biti oko 1,6 milijuna barela na dan u odnosu
na proteklu godinu, to je porast od oko 1,9
posto, odnosno ukupna bi potranja narasla
na oko 84,5 milijuna barela. A to je mogue
postii, slau se svjetski analitiari, samo
ukoliko doe do smirenja kriznih situacija u
naftom najbogatijim podrujima svijeta.

VIJESTI... DOGAAJI... POSLOVANJE... SUSRETI...VIJESTI... DOGAAJI... POSLOV

Na seminaru Otvoreno energetsko trite dr. sc. Tomislav DRAGIEVI,

predsjednik Inine Uprave, govorio o aktualnom trenutku INE

Privatizacija energetskog sektora

P

redsjednik Uprave INE dr. sc. Tomislav nee suspendirati politika, posebno u uvjetima
DRAGIEVI u nazonosti savjetnika preteito dravnog vlasnitva.
dr. sc. Steve KOLUNDIA i dr. sc.
Hrvatsko energetsko trite ini djelovaMladena PROTENIKA, odrao je u srijedu, nje nekoliko kljunih energetskih sudionika,
8. oujka, u poslovnom sjeditu Naftaplina u premda se u javnosti najee spominju samo
Zagrebu u ubievoj ulici zanimljivo i dina- INA i HEP. Osim njih, to su distributeri plina,
mino predavanje pod nazivom Privatizacija energetski transportni sustavi, PLINACRO i
energetskog sektora. Mladim Ininim dje- JANAF. Njihova dananja pozicija ogleda se
latnicima u sklopu strunog usavravanja i u tome to svoje proizvode i usluge moraju
napredovanja u struci, koji u tu svrhu polaze dovesti i plasirati na trite ili jednostavno
petodnevni obrazovni seminar pod nazivom prodati, naplatiti i zaraditi, to je cilj i svake
Otvoreno energetsko trite, predsjednik Ini- druge kompanije na tritu.
ne Uprave predstavio je INU kao sloenu enerGovorei o predstojeem nastavku privatigetsku kompaniju s aspekta poslovne politike zacije dr. Dragievi je podsjetio na postojee
i temeljnih stratekih pravaca, te predstojeeg modele privatizacije i njihov utjecaj na Ininu
nastavka privatizacije.
budunost. To su prodaja vlasnikog udjela
Odluivi se za ujedinjenje, Europa je meu stratekom ulagau, zatim javna ponuda diostalim i energetski sektor uinila globalnim onica (IPO), strateko partnerstvo, spajanje
oslobodivi se prepreka kolanja robe, ljudi i dokapitalizacijom i preuzimanje. Svaki od tih
energenata, rekao je na poetku svog izlaganja modela ima svoje prednosti i nedostatke i tradr. Dragievi. Istodobno proces globalizacije i odreeno vrijeme za pripremu kompanije.
zahtijeva od nacionalnih ekonomija da zatite Zanimljiv podatak je da INA ve sadanjom
vlastito trite i granice od neregularnosti te vlasnikom strukturom postaje usporediva s
globalizacije svega, a ne samo energetike, u nekim naftnim kompanijama u regiji poput
emu su najoiglednija nastojanja, primjerice, MOL-a, OMV-a, PKN i Petrola koje su u
potpunom, veem
panjolske, koja je
ili manjem vlasniinae lanica EU.
kom udjelu.
Energetsko triProces privatizate danas je isprecije moe se drapleteno
mreom
ti uspjenim za
naftovoda i plinokompaniju ako je
voda koji spajaju
dovela do njezina
gotovo sve drave
restrukturiranja, traEurope od njezinih
nsparentnog komnajudaljenijih do
panijskog upravljanajrazvijenijih dinja, jasne strategije
jelova. Danas odrerazvoja i rasta vrieni broj industrijjednosti kompanije
skih potroaa ve
i to u paketu. Vaan
moe u tako umredio ini i zakonska
enoj Europi kupiti
Dr. sc. DRAGIEVI za vrijeme predavanja
regulativa kojom
primjerice plin od
se u dravi ureuje
koga ele, a 2008.
niz vanih odnosa
moi e to gotovo
u energetici od pisvi ostali. INA se
tanja koncesije do
priprema za potpupitanja, primjerice,
nu
liberalizaciju
tko ima pravo izvoenergetskog trita
ziti rudno blago
koja e nastupiispod trine cijeti za tri do etiri
ne. Takoer i brine
godine. Pritom bi
li tko za to to pri
joj vlasnika strukuvozu ruskog plitura od 51 posto
na plaamo njihov
udjela, koju e doekstraprot u cijeni
tad dosei, trebala
energije, a vlastitom
olakati rjeavanje
nekih tekoa poglavito u poslovanju na do- cijenom ga iskljuujemo i time subvencioniramaem tritu.
mo gospodarstva drava u koje plasiramo svoj
INA danas djeluje u posve novom energet- jeftini plin. U odgovorima na ta i slina pitanja
skom okruenju nego je to bilo prije, a obilje- krije se i formula uspjenosti privatizacije nekih
ava ga proces spajanja i okrupnjavanja veli- poznatih naftnih kompanija u regiji ije dionice
kih naftnih i energetskih kompanija pri emu na burzi danas postiu nezapamen uspjeh, kao
velike kompanije postaju jo vee, a male se to je to sluaj s maarskim MOL-om.
teko odravaju. Tako su, primjerice, uz ve
Glavni Inin strateki pravac, prema dr. Drapoznata velika spajanja obavljena u svijetu
gieviu, ostaje prilagodba onome u emu je
potkraj desetljea, u tijeku spajanja francuskog
Totala i talijanskog ENI-ja. Smisao tih i slinih INA dobra, a to je INA u svijetu s intenziglobalizacijskih procesa, istaknuo je dr. Dragi- viranim istraivanjima i proizvodnjom novih
evi, jest da kompanije budu to racionalnije zaliha nafte i plina te racionalnim odnosom
i uinkovitije te da zadovolje oekivanja vla- prema pridobivanju i upravljanju domaim
snika, bilo privatnika ili drave. No za uspje- izvorima.
no i uinkovito funkcioniranje tvrtki nije od
Ranka BARAEVI
presudnog znaenja pitanje vlasnitva koliko
Snimci: Tomislav LAZARI
suvremen, kvalitetan menadment ije odluke

Pred izgradnju postrojenja za izdvajanje

sumpora u sklopu sveobuhvatne
modernizacije sisake Ranerije

Poela geomehanika
istraivanja

Modernizacija Ininih ranerija jedna je od aktualnijih tema lokalnih zajednica u kojima su smjetene
ranerije, a jednako je to pitanje zanimljivo i za
iru zajednicu koja kroz njihovu modernizaciju vidi
prilagoavanje INE trinim standardima europske
zajednice. Prve radove s nestrpljenjem oekuju i
sami ranerci jer im o njoj u velikoj mjeri ovisi
budunost.
Za sisaku lokalnu zajednicu i same ranerce od
golemog je znaaja izgradnja postrojenja za izdvajanje sumpora kojim e se u velikoj mjeri rijeiti
problem oneienja zraka na tom podruju sumpo-

rovodikom. Problem oneienja poprimio je ozbiljne razmjere, sve do sudske zabrane prerade nafte s
veim udjelom sumpora.
Stoga veseli saznanje da su prvi, konkretni radovi
na terenu zapravo ve poeli. Naime, ve neko vrijeme traju geomehanika istraivanja na terenu gdje
e biti izgraeno novo postrojenje. Napravljen je
termin plana izvoenja radova koji bi trebali poeti
polovicom srpnja. to znai da su u tijeku opsene,
oku nevidljive, pripreme svih poslova i zahvata koji
su neophodni za sam poetak radova ili tzv. prvu
lopatu.
Na snimci se vidi prostor u sklopu KP 6 na kojem
e se izgraditi Postrojenje za izdvajanje sumpora,
odnosno proizvodnju elementarnog sumpora. Danas
su tu jo odloene cijevi i oprema drugih postrojenja, ali do srpnja i to e biti pospremljeno na drugo
mjesto, a na livadu e doi graevinski strojevi.
Tekst i snimak: urica UK

Ranerija nafte Sisak

Zadovoljavajua
struktura proizvodnje

Prema podacima ranerijske Slube planiranja,

optimiranja i obrauna proizvodnje, INA-Ranerija nafte Sisak u oujku bi trebala preraditi 172
500 tona nafte (74 000 tona domae i 98 500 tona
REB). U oujku bi atmosferska destilacija radila
24 dana.
Isto tako planirana je obustava nekih jedinica
u starom dijelu Ranerije. Tijekom ove planirane
obustave koja bi trajala od 18. oujka pa do 4. travnja obavili bi se svi potrebni revizijski zahvati na
Reformingu, Kokingu, Kalcinatoru i na sekciji 500.
Naime, sve ove aktivnosti imaju za cilj preventivno
pregledavanje i dovoenje postrojenja u zadovoljavajuu radnu kondiciju, budui da e za vrijeme
planiranog remonta Ranerije nafte Rijeka, teite
prerade biti upravo na sisakoj Raneriji. S obzirom
da je prole godine u cijeloj Raneriji nafte Sisak
obavljen veliki i sveobuhvatni remont, za oekivati
je da e biti odraena planirana prerada, proizvodnja i otprema derivata, kako na domae tako i na
inozemno trite.
to se tie prolomjesene prerade i proizvodnje, prema podacima ranerijske Slube planira-

OGLASI

ANJE... SUSRETI...VIJESTI... DOGAAJI... POSLOVANJE

nja, optimiranja i obrauna proizvodnje prerada je
neto manja nego je planirano, a razlog su nepredvieni zastoj postrojenja. Meutim, ostvarena je
zadovoljavajua struktura proizvodnje, pa je tako
benzina ostvareno 29,36 posto, plinskih ulja 35,07
posto, LU 12,76 posto te 5,86 posto UNP. Na bitumen otpada 1,96 posto, dok koks zauzima 3,03
posto ukupne proizvodnje ostvarene u veljai.
Na trita koja podmiruje sisaka Ranerija tijekom veljae otpremljeno je 137 500 tona razliitih
proizvoda. Sveukupne koliine proizvedenog naftnog koksa u sisakoj Raneriji otpremljene su na
inozemno trite. Tako je u izvozu zavrilo 233 tona
zelenog i 2 748 tona kalciniranog koksa.
eljka TAJDUHAR

Na temelju uestalih pojava otuivanja robe

koja im je predana na prijevoz INA je na
adrese prijevoznika i svih djelatnika koji
rade na prijevozu Inine robe uputila nedvosmisleno upozorenje

Prijevoznici
uhvaeni u krai
vie nee moi
ui u INU

Na temelju uestalih pojava otuivanja robe koja

im je predana na prijevoz, Sektor za dobavu nafte i
logistiku iz SD Ranerije i veleprodaja, pismenim
je putem 2. oujka 2006. podsjetio sve tvrtke i pojedince koji razvoze Ininu robu na lanak 29. Ugovora u prijevozu koji su sklopili s Inom. U lanku
29., meu ostalim, stoji da se, ako krivnjom vozaa
doe do otuivanja robe, istom trajno zabranjuje rad
u svim ishoditima za sve Inine robe, a vozilu kojim je upravljao u trenutku nastanka tete trajno se
zabranjuje ulaz u Inina ishodita.
U lanku 29. takoer stoji da e ugovorni prijevoznik, ustvrdi li se da je otuenje robe omogueno na
samom vozilu ili mjernom sustavu vozila, biti trajno
iskljuen sa svih ishodita i za sve Inine robe.
Sektor za dobavu nafte i logistiku upozorava i
sve Inine djelatnike koji rade na prijevozu Inine
robe da se odgovorno odnose prema Ininoj imovini
i ne nanose tetu njezinoj imovini i ugledu kako se
ne bi doveli u situaciju da se prema njima moraju
primijeniti prekrajne i disciplinske mjere.
I. UPAN

sanaciju poduzea ili potporu za prodaju tvrtke konzorciju to ga ine INA i MOL, ali elnici Skuptine
odgovorili su im da ta ustanova nije mjerodavna za
privatizaciju te da se obrate Vladi BiH, zaboravljajui pritom da je nedavno upravo Zastupniki dom
parlamenta odbacio prijedlog federalne Vlade da hrvatsko-maarskom konzorciju u sklopu njegove
dokapitalizacije proda 67 posto Energopetrola.
Zastupniki je dom parlamenta dakle odbacio
INU i MOL, ali pritom nije ponudio provedivu
inaicu za spas tvrtke. Energopetrolovi djelatnici
traili su sastanak s federalnim premijerom Ahmetom HADIPAIEM, novim ministrom Vehidom
Heom i ministrom nancija Draganom VRANKIEM. Energopetrolov direktor rekao je kako nije
optimist kada je u pitanju rjeenje za Energopetrol.
Iz poduzea trebaju dostaviti zavrni raun, a nakon
njega uslijedit e pokretanje steaja. Jo se ne zna
kada e Bank Austria Creditanstalt, koja je preuzela
hipotekarni kredit od sarajevske HVB Central prot
banke i postala najvei Energopetrolov vjerovnik,
pokrenuti hipoteku.
U meuvremenu je istekao rok do kojega je vrijedila ponuda hrvatsko-maarskog konzorcija za 67
posto Energopetrola, ali u BiH se vjeruje da njihova
ponuda vai i dalje, ali vie nije obvezujua.
Ivica UPAN

Prerada u INA-Raneriji nafte Rijeka

Devet tisua
tona dnevno

U Raneriji nafte Rijeka trenutano se prosjeno

na dan prerauje devet tisua tona nafte. Takav preradbeni ritam trebao bi se zadrati cijeli oujak, to
znai kako se u konanici planira mjeseno preraditi
gotovo 280 tisua tona nafte. Rije je o sirovini vrste
REB. Njezina e prerada potrajati do kraja mjeseca,
budui da se tada oekuje uplovljavanje tankera s
80 tisua tona nafte vrste syberian light.
S obzirom na najavljeni poetak velikog remonta urinjskih postrojenja, koji e zapoeti sredinom
travnja, u Raneriji se priprema zaliha proizvoda

Parlament i Vlada Federacije BiH igraju pingpong sa sarajevskim Energopetrolom, koji bi se

uskoro mogao nai u steaju. Energopetrol je u
proloj godini ostvario gubitak od 2 587 463 eura
(oko 5,06 milijuna konvertibilnih maraka), rekao je
direktor toga najveeg BiH distributera naftnih preraevina Namik BUATLI i dodao kako je najvei
dio gubitka ostvaren plaanjem kamata na prispjele
zajmove Union banci, HVB Central prot banci i
Triglav osiguranju. Gubitci u poslovanju nastali su
i zbog nemogunosti prodaje nafte i goriva velikim
kupcima, rekao je Buatli i naglasio kako je steaj
jedino rjeenje.
Prema tvrdnjama sarajevskih medija, novoimenovani ministar industrije, rudarstva i energetike
Federacije BiH Vehid HEO trait e ponitenje
natjeaja za privatizaciju Energopetrola. Oko 1060
Energopetrolovih radnika okupilo se 2. oujka
2006. ispred Skuptine BiH prosvjedujui i traei

INTERNO OGLAAVA
POTREBU ZA POPUNOM
RADNOG MJESTA
PJ ZA SKLADINE EVIDENCIJE,
UPRAVLJANJE
ZALIHAMA I KONTINUIRANU INVENTURU
ODJEL KOMERCIJALNE LIKVIDATURE
SKLADITENJA
1. VII KNJIGOVOA I 1 izvritelj
Uvjeti: VS ekonomska ili druga odgovarajua struka
5 godina radnog iskustva
znanje rada na PC-u (Word, Excel)
obavljanje poslova koordinacije i praenje
aktivnosti na poslovima likvidacije ulaznih rauna Slube skladitenja i izrada izvjea
2. KOMERCIJALNI REFERENT I 1 izvritelj
Uvjeti: VS ekonomska ili druga odgovarajua struka
5 godina radnog iskustva
znanje rada na PC-u (Word, Excel)
poznavanje knjigovodstvenih poslova
poznavanje skladinog poslovanja
3. KOMERCIJALNI REFERENT II 1 izvritelj
Uvjeti: VS ekonomska ili druga odgovarajua struka
3 godina radnog iskustva
znanje rada na PC-u (Word, Excel)
poznavanje knjigovodstvenih poslova
obavljanje administrativno-tehnikih poslova
i korespondencije
U obzir e se uzimati samo ponude kandidata koji su u radnom odnosu na neodreeno vrijeme u INA-matici.
Pisane ponude s preslikom dokumentacije temeljem koje se potvruje posjedovanje traenih uvjeta dostaviti na adresu:
INA INDUSTRIJA NAFTE d.d.
Podruna kadrovska sluba SD Trgovina
i SD Ranerije i veleprodaja
Av. V. Holjevca 10
10 020 Zagreb

U sjeanje

Prof. dr. sc. Josip

VUKOVI

Energopetrol, s kojim Parlament i Vlada BiH

nastavljaju igrati svojevrsni ping-pong, 28.
veljae predao je zavrni raun

Iskazan gubitak
od 2 587 463 eura!

INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d.

SD RAFINERIJA I VELEPRODAJE
SEKTOR ZA DOBAVU NAFTE I LOGISTIKU
SLUBA SKLADITENJA
Zagreb, Av. V. Holjevca 10

kojima se kani podmiriti trine potrebe za vrijeme

remontnih zahvata. Posebno se to odnosi na mlazno gorivo, to ga u Hrvatskoj proizvodi jedino
Rijeka, im bi se smanjila potreba za njegovim nabavljanjem iz inozemstva. Tijekom ovog mjeseca
oekuje se premaivanje plana proizvodnje eurobenzina. Dio proizvoda se usporedno s tim izvozi.
U rukama stranih kupaca zavrit e BMB 95, i
to u neuobiajeno znaajnoj koliini, otpremljen
trima brodovima. U izvoz e takoer ii loiva
ulja, jednim brodom, a izvoz se oekuje i u svezi
s primarnim benzinom.
Te e aktivnosti tei dok se pogon ne zaustavi.
Topping e biti zaustavljen 13. travnja, a trine
potrebe za vrijeme remonta pogona jednim e se
dijelom podmirivati uvozom. Preko Rijeke e se
uvoziti eurodizel i eurobenzin. Za potrebe nesmetana rada pogona na Mlaki s Urinja e se usporedno
s remontnim zahvatima nastaviti slati atmosferski
ostatak i vakuumska plinska ulja, kao sirovinu za
mazivake proizvode.
Velid EKI
Snimak: Miljenko MAROHNI

U australskom gradu Canberri 15. studenoga 2005.

u osamdeset i petoj godini
ivota preminuo je istaknuti hrvatski rudarski i naftni
strunjak, prof. dr. sc. Josip
VUKOVI.
Roen 1920. godine u Rogatici, Bosna i Hercegovina,
zavrio je Rudarski odsjek
Tehnikog fakulteta u Zagrebu i ve nakon Drugoga
svjetskog rata poeo raditi na istaknutim funkcijama
vezanim za razvoj domaeg rudarskog i naftnog sektora. Meu ostalima, bio je i prvi tehniki direktor
tek osnovanog poduzea Naftaplin 1952. godine.
Za izvanrednog profesora na Rudarskom odsjeku
Tehnikog fakulteta u Zagrebu imenovan je 1962.
godine, gdje je godinama odgajao brojne generacije
mladih strunjaka, i razvijao plodnu strunu i istraivaku djelatnost koja je rezultirala nekim od najznaajnijih otkria u domaem naftnom rudarstvu,
izmeu ostaloga, i otkriem naeg najizdanijeg
naftnog polja Struec.
kolske godine 1970. 71. i 1971. 72. boravio
je na studijskom boravku u Sveuilitu u Canberri,
gdje se potom trajno nastanio i ostao do kraja dugog i
plodnog ivota.
(r.)

SKUPOVI
U Opatiji je i ove godine, krajem veljae, odran tradicionalni Meunarodni simpozij posveen aktualnim zadacima
mehanizacije poljoprivrede, koji je okupio velik broj strunjaka iz Hrvatske i vie stranih drava

Stalna potreba prilagoavanja trendovima

U
opatijskom hotelu Adriatic odran je od
21. do 24. veljae ve tradicionalni 34.
meunarodni simpozij Aktualni zadaci
mehanizacije poljoprivrede. Organizatori su bili
nekolicina fakulteta i institucija vezanih uz razvoj
poljoprivrede, meu njima i Agronomski fakultet
sveuilita u Zagrebu, te Poljoprivredni fakultet
Osijek.
Simpozij je okupio velik broj gostiju i predavaa koji su iznijeli niz priloga vezanih uz razliita
podruja razvoja i primjene poljoprivredne mehanizacije i srodnih disciplina, a uz referate odrana
je i nekolicina prezentacija, odnosno komercijalnih
izlaganja, meu kojima je nastupila i INA, svojim
asortimanom maziva za poljoprivrednu mehanizaciju, a posebna tema je bilo i predavanje o prilagodbi Ininih goriva zahtjevima europskih kvalitativnih normi goriva.

litete i primjenskih karakteristika potrebnih proizvoda. Stoga i temeljni slogani koje tvrtka istie
unutar svoje strateke orijentacije, a to su kvalitetan proizvod, zadovoljan kupac, zadovoljan
zaposlenik i ist okoli, ne smiju biti shvaeni
kao puke marketinke fraze, ve kao uistinu temeljna strateka razvojna orijentacija tvrtke.
INA, odnosno njen mazivaki proizvodni segment ve odavno prepoznaju poljoprivredne
proizvoae, osobito one velike, primjerice poljoprivredne kombinate, kao znaajnu ciljanu grupaciju potencijalnih, a dobrim dijelom i realiziranih potroaa svojih proizvoda. U tom je smislu
prole godine posebno utemeljen tim strunjaka
iz rijekih i zagrebakih Maziva, te Sektora korporativnih komunikacija u suradnji sa Hrvatskim
zavodom za poljoprivredno-savjetodavnu slubu,
odrao niz strunih predavanja u potencijalno naj-

INA sudjeluje u radu ovog

strunoznanstvenog skupa od
samog poetka, te je i ove godine
predstavila svoj program maziva
za poljoprivrednu mehanizaciju,
te program proizvodnje tzv.
istih goriva, odnosno goriva sa
smanjenim sadrajem sumpora
U nizu strunih predavanja, poseban je blok
tema bio posveen praksi proizvodnje i koritenja
biodizelskog goriva, ponajvie u susjednoj Sloveniji, to je od interesa i za nae uvjete, s obzirom
na najavljen poetak proizvodnje biodizela u Hrvatskoj.

Zapaene prezentacije Ininih strunjaka

Cjelovit i zapaen Inin nastup

INA-Industrija nafte je na ovom strunoznanstvenom skupu prisutna od samih poetaka odravanja, te je i ove godine, kao i svih proteklih,
njen nastup bio zapaen, a zasigurno i koristan
za postojee potencijalne kupce njenih proizvoda.
Prepoznatljivo ureen Inin izlobeni prostor, kojim su dominirale ilustracije Ininih specijaliziranih
proizvoda i odgovarajuih poruka koje upuuju na
trendove razvoja Ininih maziva za poljoprivrednu
mehanizaciju i goriva s niskim sadrajem sumpora.
Zainteresirani posjetitelji dobili su i odgovarajui
te prigodan promotivni materijal, a na posebno
organiziranom koktelu za sve sudionike simpozija
INA je dijelila i prikladan asortiman svojih proizvoda.
Uz taj, da ga tako nazovemo izravan dio marketinkog nastupa, svakako je vaniji dio bio vezan
uz strune prezentacije Ininih maziva i goriva.
U okviru komercijalnih predavanja, odnosno
specijaliziranih prezentacija posebno je zapaena
bila prezentacija koju je odrao Damir ANDRI iz
zagrebakih Maziva d.o.o. Gotovo osam desetljea duga tradicija proizvodnje tonije, proizvodnja
tehnikih i mazivih masti zapoela je davne 1927.
godine u tadanjoj tvornici Iskra. Nastavljena je
u dananjim zagrebakim Mazivima od 2002. godine kada su utemeljena kao zasebna tvrtka u okviru INA-grupe, te su prepoznatljiv i respektabilan
imbenik u ovom segmentu proizvodnje naftnih i
srodnih proizvoda.
U uvjetima sve otrije i nemilosrdnije konkurencije Maziva Zagreb d.o.o. su, ne samo prisiljena,
nego to s uspjehom i ine, pratiti najnovije razvojne trendove u proizvodnji i primjeni maziva i
srodnih proizvoda, osobito s obzirom na injenicu
razvoja sve sosticiranijih motora i ureaja koji
imaju i sve specinije zahtjeve u pogledu kva-

Inin izlobeni prostor

zanimljivijim poljoprivrednim podrujima uglavnom u sredinjoj i istonoj Hrvatskoj, s ciljem

edukacije ciljane populacije, odnosno srednjih i
veih poljoprivrednih proizvoaa.
Prezentacija proizvodnog programa zagrebakih
Maziva bila je usmjerena preteno na upoznavanje
s tehnikim i primjenskim karakteristikama ulja za
zupanike prijenosnike (prije svega to su proizvodi iz grupe Transmol i Hipenol), potom ulja za
automatske mjenjae, te ulja za hidrauliku, mehanike prijenosnike i mokre konice u traktorima,
a konano i tekuine za rashladne sustave motora.
Kako je ve reeno, dananja tehnologija razvoja
motora i ureaja poljoprivredne mehanizacije je
vrlo sosticirana radi se o vrlo sloenim i esto vrlo skupim poljoprivrednim strojevima tako
da su i zahtjevi u pogledu kvalitete i primjenskih
svojstava maziva i srodnih proizvoda sve vii.
Maziva-Zagreb, kako je reeno na prezentaciji, a
naravno i rijeka Maziva, tome se moraju stalno
prilagoavati i razvijati svoj proizvodni program u

pravcu zadovoljavanja tih sve viih zahtjeva.

Prema rijeima jednog od sudionika opatijskog
Simpozija o aktualnim zadacima mehanizacija poljoprivrede, Miroslava FELJE, eksperta u Slubi
primjene pri Sektoru marketinga Maziva-Zagreb
d.o.o., unutar grupe vanijih ciljanih korisnika
svojih proizvoda, INA planira vrlo brzo intenzivirati suradnju s poljoprivrednim kombinatom Belje,
odnosno ponuditi svoj proizvodni program novom
mehanizacijskom parku kojeg nabavlja taj jedan
od naih najveih i najvanijih poljoprivrednih
proizvoaa. U tu svrhu se planira promovirati i
proizvodni asortiman kroz posebnu polusatnu televizijsku emisiju koja bi bila plasirana u specijaliziranim emisijama namijenjenim upravo poljoprivrednim proizvoaima, odnosno u specijaliziranoj
emisiji Plava boja ekrana.

Proizvodnja goriva s niskim

sadrajem sumpora
Visoki zahtjevi u pogledu kvalitete i primjenskih svojstava maziva
i srodnih proizvoda za poljoprivrednu mehanizaciju danas idu ukorak
sa sve stroim zahtjevima za proizvodnjom sve kvalitetnijih goriva,
odnosno goriva sa bitno smanjenim
sadrajem sumpora i ostalih tetnih
sastojaka. Poznato je da je INA obvezatna, kroz program modernizacije
svojih obiju ranerija, do 2010. osigurati uvjete za proizvodnju motornih
goriva, kako benzina, tako i dizela, u
skladu s euro V normom, koja predvia proizvodnju goriva s manje od
10 ppma sumpora. To je vrlo zahtjevna i skupa operacija, no bez nje je
nemogue oekivati da e INA kao
proizvoa goriva opstati i razvijati
se ni na domaem, a pogotovo ne na
tritima u okruenju, kao jednom od
svojih stratekih opredjeljenja.
Tzv. ista goriva, dakle prije svega
goriva sa znatno smanjenim sadrajem sumpora, od posebnog su znaenja upravo u osjetljivim podrujima,
odnosno u podrujima u kojima je
mogu znaajniji negativan utjecaj
na okoli, a to su poljoprivredne i
vodozatitne povrine. Upravo u tom
smislu je dat naglasak i u prezentacijskom dijelu Inina proizvodnog
programa koji je bio posveen proizvodnji goriva, a kojeg je odrala
Vladimira POCEKA iz Ranerije nafte Rijeka, a
na pitanja zainteresiranih sluatelja odgovarao je i
Sreko ULINOVI, voditelj projekta pri Ininu
Segmentu djelatnosti trgovine na malo. Jedna od
tema koja se pri tome spominjala, bila je i proizvodnja, odnosno distribucija tzv. plavog dizela
namijenjenog upravo poljoprivrednim proizvoaima, no to je pitanje kojeg INA ne moe sama
rijeiti, odnosno u nadlenosti je hrvatske Vlade.
Pitanje postupne zamjene fosilnih goriva, gorivima koja bi bila ekoloki podobnija, meu njima
i biodizelsko gorivo, jedna su od tema o kojoj se
posljednjih godina vode mnoge rasprave na razliitim strunim i institucionalnim razinama. Poznato
je da je i jedna od inicijativa, ali i provedbenih
uputa europske komisije zamjena ak dvadeset posto dizelskog goriva biodizelskim do 2020. godine,
emu e se i Hrvatska kao ozbiljan kandidat za
lanstvo u Europskoj uniji, morati prilagoditi.
Damir FRICKI
Snimci: Tomislav LAZARI

Dr. sc. Stevo KOLUNDI, savjetnik predsjednika Inine Uprave

Alternativa jedinom dobavnom pravcu

N

a nedavnom predstavljanju LNG projekta

u sjeditu gradskog poglavarstva u Omilju na otoku Krku nije manjkalo zanimanja tamonje javnosti, ekolokih i civilnih udruga, predstavnika gospodarstva, turizma i obrta, a
o medijima da se i ne govori. Premda u znatno
boljem i prijateljskom okruenju nego prije 20
godina kada je projekt LNG pokrenut, a potom
zamrznut zbog odbijanja javnosti, Ininim strunjacima ni ovoga puta nije bilo jednostavno ni
lako odgovarati na mnotvo razliitih i otvorenih
pitanja. Ipak, nakon zavrene prezentacije i jedna
i druga strana sa zadovoljstvom su ustvrdile da je
susret bio koristan i konstruktivan te da predstavlja napredak u informiranju javnosti o projektu,
rizicima, ali i znaajnoj koristi za hrvatsku energetiku. O tome kako su doivjeli predstavljanje,
odnosno reakcije nazonih razgovaramo s jednim
od dugogodinjih uglednih Ininih strunjaka koji
je od samih poetaka ukljuen u taj projekt dr.
sc. Stevom KOLUNDIEM, savjetnikom predsjednika Inine Uprave.

na moru i mogunost utjecaja transporta tankerima za prijevoz LNG na more i okoli. Je li

to dovoljno da se zanemari puno vea vanost
tog projekta za poloaj Hrvatske u Europi?
Posebni poloaj tog projekta za Hrvatsku
energetiku je u tome to on znatno uveava
geostrateku vanost Republike Hrvatske u europskoj opskrbi i opskrbi srednje Europe, a
osim toga ostvaruje temeljni uvjet za kreiranje
plinskog raskrija jugoistone i srednje Europe.
Dakle, osim spomenute geostrateke vanosti i

Isplativost u ekonomiji
veliine

Ravnotea dobavnih pravaca

ini se da ni ovoga puta kada se ponovo aktualizira LNG projekt nije nedostajalo
odreene zabune u javnosti oko toga zato
primjerice dva projekta istodobno, tonije i
plinovod Pula-Karlovac i LNG terminal?
Plinovod Pula-Karlovac kojim se sjevernojadranska plinska polja spajaju na postojei plinovodni sustav Hrvatske i LNG projekt koji bi se
trebao realizirati na otoku Krku dva su razliita
oblika opskrbe za razliita vremenska razdoblja.
Prvi je tzv. projekt male GEE koji bi trebao
biti u radu vjerojatno tijekom ove godine sa
zadatkom da omogui dovoenje pripadajueg
dijela proizvodnje ili otkria sjevernojadranskih
plinskih polja na hrvatsko kopno. Takoer i da
omogui koritenje izgraenog kapaciteta za kupnju plina iz talijanskog portfelja do punog kapaciteta plinovoda. Time, naime, dobivamo novi
komercijalni izvor opskrbe na razini 1,5 milijarde
kubika godinje.
Mnogi od nazonih na prezentaciji ocijenili su da Hrvatska nije dovoljno veliko trite
za prihvaanje svih koliina plina dobivenih
putem oba dobavna pravca. to u najveoj
mjeri opravdava u ovom trenutku LNG projekt na otoku Krku?
to se tie LNG projekta on je novi izvor
dobave s elasticitetom karakteristinim za ukapljeni prirodni plin. To znai da se taj plin moe
komprimirati kako na izvorima Mediterana tako i
na oblinjim izvorima Arapskog zaljeva odnosno
Bliskog istoka i drugih zemalja. Naravno kapacitet
LNG terminala ima svoju ekonomsku veliinu i
stoga se on gradi za ire trite od RH, a uostalom
i desetak drugih europskih terminala u nastajanju
su u raznim partnerstvima. Dakle velike tvrtke
se grupiraju oko takvih velikih projekata kako bi
omoguile otpoetka visoki stupanj iskoritenja
LNG-a temeljena na potronji novih trita koja
u njega i u takav oblik opskrbe ulau.
Prema tome taj projekt je takoer novi izvor
dobave najranije ve 2011. i predstavlja realizaciju opskrbnog pravca koji zadovoljava europsku
strategiju odravanja ravnotee raznih opskrbnih
pravaca i istodobno onemoguuje monopolistiki poloaj za bilo koji od tih pravaca.

Hrvatska kao plinsko raskrije

Jedan od razloga zato je LNG projekt
prvobitno bio zamrznut je i njegova pozicija

le i prije 20 godina. U meuvremenu su iz tog

konzorcija izali Naftagas, MOL i Energopetrol.
Sadanji konzorcij ima manje lanova, a ine
ga INA, OMV, RWE Transgas, Total i Geoplin.
Pregovara se i s njemakim E.ON-om da nam
se pridrui jer su to sve uglavnom najznaajnije
europske ugledne energetske tvrtke koje jame
da e projekt biti zavren i prema svim europskim kriterijima.
Vano je naglasiti da je rije o inicijativi i
kapitalu tih tvrtki, to znai da hrvatsku dravu
nee nita kotati. Druga vana injenica je da lanice konzorcija nanciraju
svoj udjel u projektu iz vlastitih izvora
ili zajmova imajui u vidu i raspolaui
svojim zadubenim potencijalom. Prema
tome, drava u tom projektu ne mora sudjelovati niti se na njezino sudjelovanje
rauna osim na nuan zakonom utvren
utjecaj.

Ideja prema kojoj bi Hrvatska

ostvarenjem LNG projekta na otoku
Krku postala vanim energetskim
raskrijem ime bi ne samo
osigurala kontinuiranu i stabilnu
opskrbu prirodnim plinom nego
i znatno uvrstila svoju poziciju i
znaaj za Europu jo uvijek, premda
u znatno pozitivnijem ozraju, ovisi
o raspoloenju javnosti, kojom
uvelike upravljaju ekoloki aktivisti
i lokalna tijela vlasti
znaenja ako se ostvari uloga plinskog raskrija
(Gas hoob), onda se istodobno realizira itav niz
novih poslovnih mogunosti u trgovanju s plinom ukljuivo i svu nunu infrastrukturu (transport, skladitenje itd.) sve do uvoenja burze
prirodnog plina. Na talijanskoj strani jadranske
obale velike svjetske plinske korporacije poput
Exxon Mobila i Edisona trebale bi prema planu
zavriti ove godine LNG terminal kapaciteta
osam milijardi kubika godinje, prvi takve vrste
u Jadranu. Kada bi se realizirao i LNG terminal na Krku za potrebe srednjoeuropskih drava,
odnosno konzorcija to bi znailo samo jedan tanker dnevno vie nego to ih prometuje u ovom
trenutku naim morem. Osim toga to nisu veliki
brodski konglomerati s teretom kakav je sirova
nafta ili naftni derivati nego su posrijedi manji
brodovi s manje rizika za okoli.
Prema procjenama koje je dao hrvatski
ministar gospodarstva projekt bi kotao oko
800 milijuna dolara s poetnim kapacitetom
od pet milijardi kubika plina godinje namijenjenih opskrbi plinom lanica konzorcija koje
bi zajedno s Inom ulagale u taj projekt. to to
nancijski znai za hrvatsku dravu?
to se tie konzorcija ulagaa nisu posrijedi iste kompanije koje su taj projekt podrava-

Projekt izgradnje LNG terminala

prema onome to ste izloili na Krku
smatra se izuzetno perspektivnim.
Mogunosti LNG terminala na Krku
vezane su za ekonomiju veliine. Takav
za Hrvatsku znaajan projekt ne moe se
graditi manjeg kapaciteta od 4,5 milijarde
kubika jer bi u protivnom bio neisplativ, a trokovi vei od uloenog. Dio plina iz tog projekta
troio bi se u Hrvatskoj ija godinja potronja
iznosi 2,7 milijarde kubika. Vei dio plina bio bi
raspoloiv zainteresiranim europskim dravama.
Jedna od glavnih prednosti gradnje terminala je
njegova lokacija koja omoguava isporuke prema
zapadnoj, sredinjoj i istonoj Europi zbog ega
su srednjoeuropske zemlje poput Njemake,
Francuske, Austrije i Slovenije jako zainteresirane za projekt. INA bi pak u cijelom projektu
sudjelovala s manjinskim udjelom.
Trenutano se najvie inzistira na Studiji
isplativosti, zatim Studiji utjecaja na okoli i
drugim slinim aktima. to e u tome presuditi u korist projekta ako se zna koliki je dosad utjecaj bio ekolokih i drugih udruga na
sudbinu projekta?
Jedna od nunih aktivnosti vezana za projekt
je izrada vie studija od kojih je u naem sluaju presudna Studija utjecaja na okoli. Ona je
i zakonom predviena, pa nema nikakve dvojbe
da e se tome udovoljiti. Ako zadovoljava uvjete
gradnje i ako ima volju vlasnika da ue u realizaciju projekta, sljedei korak u LNG projektu
je izrada Feasibility studije. U tom dijelu oekujemo reakciju i miljenje civilnih i ekolokih
udruga koje se ukljuuju u demokratski proces
odluivanja o gradnji, ali nita vie ni prije toga.
Tada mogu rei konkretne primjedbe na konkretne podatke o gradnji LNG. Meritorni dravni
organi donijet e konanu odluku temeljem koje
se Studija dorauje i predouje nadlenima i javnosti. To su jedini zakonski koraci kada javnost
odluuje. Sve drugo je u domeni dravnih tijela.
Trenutano se ne nalazimo u fazi odluivanja o
projektu nego prije svega informiranja javnosti
pa i educiranja. Drim to vanim dijelom kako bi
se izbjegle brojne dezinformacije o energetskim
projektima plasirane preesto u javnosti, ne kao
pitanja i nedoumice nego kao gotove, ponekad i
znanstvene i strune tvrdnje.
Ranka BARAEVI
Snimak: T. LAZARI

PRENOSIMO

najnovijem broju (oujak 2006., broj 3) renomiranog hrvatskog nancijsko-poslovnog mjesenika BANKA koji izlazi ve petnaestu godinu zaredom, pod naslovom Novi svijet INE objavljen je opirniji
intervju s predsjednikom Inine Uprave dr. sc. Tomislavom DRAGIEVIEM,
kojeg je dao novinaru Karlu VAJDIU. Intervju je objavljen kao prvi udarni
prilog te publikacije koja svoju stalnu italaku publiku ima u svim skupinama
poslovnih ljudi, poduzetnika i strunjaka u nas. Razgovor s dr. sc. Dragieviem izaao je na ukupno est stranica asopisa, a u njemu je predsjednik
Inine Uprave odgovorio na vei broj aktualnih pitanja koja su obuhvatila Inino poslovanje, ulaganje u modernizaciju ranerija, investicije, Energopetrol i
Ininu imovinu u Srbiji, LNG projekt, i mnoga druga. Ovaj zanimljivi i uspjeli
intervju prenosimo veim dijelom zajedno s urednikom opremom (naslovima
i podnaslovima) asopisa BANKA:

Intervju predsjednika Uprave

Nov

Tomislav Dragievi, ve je vie od pet godina na elu kompanije koja

je lani ostvarila ukupne prihode od 3,3 mlrd dolara te dobit od oko 200
mil. dolara. Ove godine u Ini oekuju dobit na razini lanjske. Krajem
2005. kompanija je zapoela milijardu dolara vrijedan investicijski ciklus
u modernizaciju ranerija. Ukupno u sljedeih pet godina namjeravaju
investirati 3,2 mlrd dolara, od toga znaajan dio u istraivanje i
proizvodnju. Lani je preraeno 5,1 mil. tona nafte i proizvedeno 1,84 mlrd
m3 prirodnog plina. U jedan od najvanijih istraivakih projekata, onaj u
Siriji, Ina je dosad uloila 200 mil. dolara, a razmatra se i prodaja udjela
u projektu, to bi donijelo 100 mil. dolara koji bi bili reinvestirani
Krajem prole godine krenula je modernizacija ranerija. Ina ve dosta dugo ostvaruje
visoku dobit. Kako to da se tako dugo ekalo
s modernizacijom? Naime, izjavili ste kako bi
Ina ranijom modernizacijom svoje proizvodnje
danas bila puno protabilnija?
Sve do 2003. godine na svim svjetskim skupovima se govorilo kako je u svijetu previe ranerijskih kapaciteta, a tek u proljee 2004. najavljivalo
se da postoji manjak ranerijskih kapaciteta. I to
ne manjak samih ranerijskih kapaciteta koliko
manjak sekundarnih jedinica koje oplemenjuju
proizvode, odnosno uklanjaju sumpor. Kako su
2005. godine uvedeni novi standardi u Europi,
potranja za drugom vrstom proizvoda bitno je
porasla. Tu novu kvalitetu nije se moglo dosei
bez novih postrojenja ili slatke nafte (najkvalitetnija nafta, op.a.). Poto je proizvodnja slatkih nafti
vrlo ograniena, njima je strahovito poela rasti
cijena, to je za sobom povuklo i cijenu loih nafti.
Razlika koja nastaje u postrojenjima koja mogu
raditi teke i loe nafte odlazi na 10 do 15 dolara
po barelu. Visoki spreadovi osigurali su da se u
budunosti oekuje pojaani proces investiranja u
ranerije. Istina je da smo mi, jo dok sam radio
u Ininom Istraivanju i razvoju, takvu situaciju
najavljivali. No, nitko nam tada nije vjerovao, a
nije ni mogao jer su u povijesti u posljednjih 20
30 godina ranerijske mare bile jednake nuli
ili negativne. Nitko od bankara ne bi popratio projekt, a nijedna velika tvrtka nije ni imala slobodnih
sredstava. Osobito to nije imala Ina da bi samostalno ula u projekt. To je razlog zato nismo ranije
krenuli u modernizaciju. Naime, konana odluka o
poetku modernizacije donesena je 2002. godine.
Tada su dani nalozi za pripremu dokumentacije.
Tu se ak javio i svojevrstan sukob oko izbora
odgovarajue tehnologije.
Tonije, pitanje je bilo treba li izabrati tehnologiju s vie benzina ili s vie dizela. Nai strunjaci
su odabrali tehnologiju s vie dizela uz to veu
primjenu dublje prerade. S te dvije pretpostavke
odabrana je tehnologija ija je izgradnja u tijeku.
Oekujem da e zlatno razdoblje ranerija tek
doi. Ono je danas ve tu za ove nove, obnovljene
ranerije i trajat e najmanje pet do est godina.
Znai Ina nije imala dovoljno novaca da
samostalno krene u modernizaciju jer banke to
nisu htjele podrati?

I to je jedan od razloga, ali za takve velike

investicije treba i politika odluka. U 2001. godini
se govorilo kako se mora zatvoriti sisaka ranerija,
da se mora otpustiti viak ljudi. Godinu dana kasnije to se malo mijenja, ali ne dovoljno. Mislim da jo
ne kasnimo i da smo ispred nekih drugih konkurenata za otprilike dvije godine, i to velikim dijelom
zato to smo pripremili dokumentaciju. Ako 2008.
ili 2009. zavrimo, neki drugi e jo uvijek graditi.
Total je odluio graditi nove ranerije, u Saudijskoj
Arabiji se planira gradnja novih... Onaj tko bude
to prvi napravio on e tu prednost imati nekoliko
godina, a poslije e biti upitno koliko e se isplatiti
ulaziti u taj posao jer su investicije skupe. Rije je
o hvatanju vala konjunkture.
Kad se oekuju prvi pozitivni nancijski
uinci ulaganja u ranerije?

Kako e se Ina ponaati u

sluaju naglog skoka cijena
energije?

Sugeriram Vladi da se ponaa onako kako se ponaaju zemlje u srednjoj Europi. Bez obzira na to koliko rasla cijena nafte, ako rastu cijene u okruenju,
onda trebaju i kod nas i obrnuto. U suprotnom moe
doi do bitnih poremeaja. Najgora je varijanta kad
robe nema ili kad se otvori crno trite zbog postojanja dampinke cijene jer tada samo kompanija
gubi, a pojedinci koji trguju tom robom zarauju.

One e svoje nancijske uinke najbolje pokazati 2009. godine kada se ve jedan dio robe bude
mogao vraati zapadnom tritu. Danas smo okrenuti vie prema istoku, a kad se ponemo vraati
na to trite nancijski uinci e biti jo bolji.
Kako e se nancirati te investicije?
Jedan dio vlastitim sredstvima, a za dio ve
imamo odobrene kreditne linije. Usko grlo moe
biti ljudski imbenik, inenjerski kadar. Potranja
za takvim ljudima je velika i ovdje i u svijetu.
Drugi pritisak bit e prema opremi. Potranja za
tom opremom moe izazvati i poveanje cijena,
no, nadamo se da smo prvi i da e za nas biti
neto jeftinije.
Koliko bi od milijardu dolara za modernizaciju ranerija moglo pripasti domaim dobavljaima?
Jednostavniji dio opreme moe se napraviti u
Hrvatskoj. Krupna oprema ipak mora biti uvozna.

Naslovna stranica asopisa BANKA

Vjerujem da u biti realan ako kaem da e oko

polovica potreba biti usluge i domaa roba, a polovica uvozna oprema.
Ina posljednjih godina ima potrebu za veim investicijama i u maloprodajni lanac? Koliko namjeravate investirati ove godine?
Godinje planiramo investirati nekih etrdesetak milijuna dolara, to podrazumijeva modernizaciju dvadesetak do tridesetak crpki. Cilj nam je
zadrati oko 50% trita maloprodaje. Prije smo
imali 80%, a danas smo pali ispod 60% trita.
Bi li konkurencija mogla zaigrati na kartu
kvalitete goriva?
Mislim da je to neozbiljno. Svaka konkurencija
sama sebi sjee granu na taj nain. Ako mi kaemo
da drimo 80 do 90% trita veleprodaje, onda je
pitanje odakle njihova roba dolazi. Druga je stvar
to to mi od poetka godine na crpkama imamo
europsku kvalitetu po svim proizvodima, kao i oni
drugi koji uvoze. Onu robu koju ne moemo proizvesti uvozimo kao i drugi. Tu se moe postaviti i
pitanje zato je u Hrvatsku jo uvijek doputen uvoz
goriva euro 3 kvalitete. Zbog koga? No, uo sam da
se od 1. oujka to vie nee moi. Svaka bi drava
trebala zatititi vlastitu proizvodnju dovoljno dugo
da se modernizira, odnosno da se dosegne europska

Ina nije imala dovoljno novaca da

samostalno krene u modernizaciju,
banke to nisu htjele podrati, a
trebala je i politika odluka. Domai
izvoai mogli bi raunati s pola
milijarde dolara vrijednim poslovima
u sljedee etiri godine

kvaliteta. Uvoz izvana da, ali samo svjetske kvalitete. A ne da se uvozi loa roba i objanjava kako
je netko drugi kriv za te stvari (...)
Kakva je situacija s Beopetrolom i dvjestotinjak benzinskih postaja koje je Ina izgubila
na srbijanskom tritu?
Postoji onaj stari sudski spor, a sad smo podigli
i novi u kojemu smo tuili i Vladu Srbije i Lukoil

PRENOSIMO
INE dr. sc. Tomislava DRAGIEVIA nancijsko-poslovnom mjeseniku BANKA

vi svijet INE

zbog preuzimanja Beopetrola. Vidjet emo. Njihova

administracija uti, ali i tome ima lijeka.
Nadate li se da ete dobiti benzinske postaje
natrag u vlasnitvo ili odtetu za njih?
Vjerujem da e to prije biti neka vrsta kompenzacije i odtete. Nije sporno da je to nae.
Je li Lukoil trenutano preko MOL-a jedini
dobavlja Inine nafte?
Nije istina. U zadnje vrijeme sa sjevera ne primamo naftu jer su cjevovodi zakreni, a ponekad
postoji i politika pozadina. Svu naftu mi danas
dobivamo s juga, tankerima. A razlozi zato ne
moemo sa sjevera mogu biti razliiti. Sve treba
promatrati u kontekstu politikih odnosa u ovome
podruju i onoga tko diktira cjevovodima.
Znai one utede koje su svojedobno ostvarivane zahvaljujui zajednikoj nabavi nafte s
maarskim MOL-om vie ne funkcioniraju?
To je tono. Mi smo tada uz njihovih 12 milijuna tona kupovali i na milijun, no danas toga
vie nema.
Postoji li strepnja da bi se, kad sljedee
godine prestane vaiti ugovor koji je potpisan
u prvoj fazi privatizacije, MOL mogao predomisliti u investicijama da prestane investirati
i da jednostavno uzme svoju dobit?
Vjerujem da e se sada s drugom fazom privatizacije vlasnika struktura neto promijeniti, mada se
ona ve malo promijenila kad je 7% dionica otilo
u braniteljski fond. Tako je trenutano privatizirano
32% kompanije. Ako minimalno 15% ode na burzu, to mora, i ako 7% ode zaposlenicima i bivim
zaposlenicima, Ina u vrlo kratkom roku prelazi u
privatnu kompaniju. Ta privatna kompanija moe
odluiti eli li dijeliti dividendu ili ne. Svaki od tih
dioniara moe zauzeti stav, s tim da ako je dobra i
protabilna, kompanija moe uzimati kredite i tako

se nancirati. A moe i jedan

dio kapitala ostavljati u kompaniji. Mislim da se samim time
istekom ugovora kojim je onemogueno povlaenje dividendi
nee nita promijeniti.
Ugovorom je takoer
onemogueno otputanje radnika? Moe li se Ini dogoditi sudbina HT-a, primjerice
otputanje vika radnika?
Ne oekujem da e u Ini
biti vika. Gotovo 2500 ljudi
je u odravanju, a privatizacija
uslunih djelatnosti je neminovna. Tu je Crosco i druge kompanije u kojima Ina ima djelomino vlasnitvo i pet est
tisua ljudi koji rade za Inu, ali
su prisutni i na tritu. Crosco,
primjerice, danas 70% svojih
poslova obavlja na vanjskom
tritu, a 30% za Inu. (...)
Vlada je pokrenula projekt plinokacije, hoe li plin
poskupjeti?
Na potroae gledam kao
na vlasnike. Oni moraju biti
svjesni toga da ako se cijena
plina sada povea vrijednost
njihove kompanije bit e 200
300 milijuna dolara vea pa
e i vie pristii u proraun. Ili
e se dogoditi, kao s HT-om,
da e nakon privatizacije prot ostati u privatnoj kompaniji.
A jeftino e se kupiti jer kompanija danas toliko
manje vrijedi.
Socijalne probleme se ne bi smjelo rjeavati
cijenom energije nego na druge naine. Cijenom
energije se moe igrati onaj tko je ima u izobilju
Irak ili Iran koji je mogu poklanjati svojim graanima. Mi to nemamo, mi uvozimo 70% svoje
energije, odnosno 80% nafte i 40% plina, a to je
izuzetno velika ovisnost o uvozu. (...)
Aktualna je pria o ukapljenom naftnom
plinu (LNG). Kakav je va stav o tome?

2
3
4

ETIRI KRATKA

Konkurencija?
Ina ima 80% domae veleprodaje, a cilj
je zadrati polovicu trita maloprodaje pa
emo u modernizaciju crpki godinje investirati etrdesetak milijuna dolara. Dolaskom
konkurencije i cijena plina e porasti. Kad
doe LNG, on nee biti jeftiniji od ruskog
plina, a to znai da e onda biti prostora za
porast cijena i za nau proizvodnju.
Regija?
Ili e konzorcij Ina-MOL kupiti Energopetrol u BiH ili e bankrotirati. Voljni smo bili
platiti 60 mil. maraka odmah.
Druba Adria?
To je meudravni ugovor i ako se taj projekt ne zavri, nee biti dobro jer mi smo
energetski jako vezani za Rusiju.
Bijele noi?
Jo su na sudu gdje se niz stvari raiava
i to e dugo trajati. Oko tih Bijelih noi
je stalna borba. Mi smo s Bijelim noima
dva mjeseca bili pred bankrotom. Da smo
bankrotirali, otili bismo svi bez kune. Vrlo
lako mogli smo ostati bez iega.

Moram naglasiti da mi kao kompanija elimo

pomoi u realizaciji jednog tako velikog projekta.
Otvoreno govorei, sve to radimo na razvoju novih dobavnih pravaca, a LNG to jest, mi zapravo
stvaramo konkurenciju sami sebi.
Kako je to onda Ini u interesu?
Pa, mi raunamo kako e dolaskom konkurencije i cijena plina porasti. Cijelo se vrijeme
govori o tome da se konkurencija nije mogla razvijati zbog Ininog monopola. No, Ina ima puno
nie cijene od drugih i zbog toga nitko ne moe
ui. Onog trenutka kad cijena doe na trinu razinu, konkurencija e ui i otvorit e se trite. Mi
smo u neprirodnom poloaju da bismo se borili za
dolazak konkurencije i funkcioniranje trita. Kad
doe LNG, on nee biti jeftiniji od ruskog plina.
A to znai da e onda biti prostora za porast cijena
i za nau proizvodnju.
To znai da se samostalno nemate namjeru
boriti za izgradnju terminala?
Ne. Mi elimo konzorcij, koji je ve osnovan
samo se sada opet pregovaraju vlasniki udjeli. Mi
elimo pripomoi realizaciji i da danas-sutra rezerviramo odreeni kapacitet za potrebe hrvatskih
graana. to se tie Ine, njoj taj plin ne treba.
To bi vie bio transportni pravac prema Europi
i za nae trite. Procjenjuje se da bi u sljedeem
razdoblju potronja u Hrvatskoj mogla porasti sa
sadanjih 2,8 milijardi na 4,5 milijardi 2010. godine.

Ina namjerava godinje u

maloprodaju investirati etrdesetak

milijuna dolara ime e obnavljati
20 do 30 benzinskih postaja
Koje su lanice tog konzorcija? Spominjao
se Qatar Petroleum?
Konzorcij je osnovan jo 1991. godine. U
njemu su bili Total, OMV, Geoplin, RWE-Transgas i Ina. Ina je u tom konzorciju imala oko 22%
udjela. Qatar Petroleum se pojavio 2002. godine
i htio ui, no na kraju je odustao i radi off-shore
platformu kod Roviga u Italiji. Nakon toga su i
Francuzi odluili da e kod sebe poveati kapacitete, a potom su odustali. Prole godine se kao
najozbiljniji kandidat za ulazak u konzorcij pojavio
E.ON. Kako e taj konzorcij funkcionirati i to e
na kraju biti to je stvar pregovora koji se ovih dana
dovravaju.
Kakav je Va komentar na cijelu priu o
Druba Adriji?
Mislim da to nije zavrilo. To je jedan
meudravni ugovor i pitanje je kako se pojedinci
ponaaju prema tome. Mislim da ako se taj projekt
ne zavri, nee biti ba dobro jer mi smo energetski
jako vezani za Rusiju.
Ve se nekoliko godina kroz medije provlai
pria o Bijelim noima...
Bijele noi su jo uvijek na sudu i tamo se jo
uvijek svata dogaa. Zato vi mislite da bismo mi
bolje proli nego Hodorkovski ili Abramovi? Zato
mislite da bi Bijele noi lake pripale nekome iz
Hrvatske nego nekoj ruskoj kompaniji? Tamo postoji jo niz stvari koje se raiavaju i jo e to
dugo trajati. Mislim da smo mi, kao i svi koji su
sudjelovali u tome, napravili dobar potez, da smo
vru krumpir prije nego to je izgorio vratili u Rusiju. Oko tih Bijelih noi je stalna borba. Mi smo
s Bijelim noima dva mjeseca bili pred bankrotom.
Da smo bankrotirali, otili bismo svi bez kune. Vrlo
smo lako mogli ostati bez iega. (...)

NAFTAPLIN
Opskrba potroaa prirodnim plinom poetkom oujka

Maksimalna proizvodnja i potronja

Naftaplinu su poduzete sve aktivnosti

kako bi se krajem ove ogrjevne sezone
osigurala uredna opskrba plinom. Unato tomu to se ovih hladnih dana oujka troe
poveane koliine plina oko 530 000 prostornih

sustav dolazi iz Podravine, gdje su najvea plinska polja u Hrvatskoj Molve i Kalinovac.
Maksimalnim kapacitetom rade i polja u podmorju Jadrana, pa tako Ivana i Marica svakoga
sata proizvode blizu 50 000 prostornih metara.

Sve kategorije potroaa u Hrvatskoj

proteklih hladnih dana poetkom
oujka troile su oko 530 000
prostornih metara plina na sat
Uvoz ruskoga plina je reduciran
za oko 10 000 kubinih metara na
sat
metara na sat, plinoopskrbni sustav je stabilan,
potvrdila nam je u razgovoru Nataa VUJEC,
direktorica Sektora komercijalnih poslova INANaftaplina.
Brojke o dobavi i potronji prirodnoga plina
poetkom oujka pokazuju da je domaa proizvodnja na kopnenim poljima na razini od oko
145 000 kubinih metara na sat. Najvie plina u

Molve

Iz Rusije stie oko 120 000 kubika na sat,

to je za 10 000 kubika manje od ugovorenih
koliina. Podzemno skladite plina u Okolima,
u kojem je preostalo jo oko 188 milijuna ku-

bika takoer radi maksimalnim moguim kapacitetom koji je sada na razini od oko 150 000
prostornih metara plina na sat. Inae, na poetku
ovoga ciklusa proizvodnje u podzemnom skladitu Okoli bilo je 528 milijuna kubika plina. To
drugim rijeima znai da je u protekla
etiri mjeseca iz Okola izvaeno 340
milijuna kubika.Podaci o potronji plina
pokazuju da distributeri (iroka potronja) troe oko 230 000 kubika na sat
od ega najvie Gradska plinara Zagreb
s oko 140 000, industrija oko 20 000 na
sat, a ostali potroai oko 130 000. to
se tie Petrokemije u Kutini, njoj INA
isporuuje ugovorene koliine plina oko
67 000 kubika na sat. Budui da je
trenutana potronja plina vea od proizvodnje, dobave iz uvoza te iz skladita,
reducirane su koliine plina za HEP kojemu se svakoga sata isporuuje neto manje od
50 000 prostornih metara plina.
Stefanija NOVAK-ZOROE
Snimak: Tomislav LAZARI

Zatita zdravlja, sigurnosti i okolia u INA-Naftaplinu

Manje ozljeda na radu i akcidenata

luba zatite zdravlja, sigurnosti i okolia

koja organizacijski djeluje u okviru Sektora
proizvodnje INA-Naftaplina ima odgovornu zadau, jer djelatnost istraivanja i proizvodnje nafte i plina ima veliki utjecaj na prirodu
i okoli. Naime, rizik od oneienja okolia u
toj rudarskoj djelatnosti je uvijek prisutan, pa je
stoga nuno ostvariti ravnoteu izmeu posljedica koje pojedini rizik nosi i prednosti toga
procesa.

Broj ozljeda na radu u Naftaplinu

je u opadanju, to znai da
ih je lani na 2155 zaposlenih
evidentirano samo 17, od ega su
12 lake
Unato sloenosti procesa
proizvodnje nafte i plina, starosti
polja i brojnosti cjevovoda prole
godine je zabiljeeno samo 9
puknua naftovoda. Primjenom
novih tehnologija i preventivnim
odravanjem broj neeljenih
puknua se iz godine u godinu
smanjuje
Ne iznenauje stoga da se u Naftaplinu tim
poslovima posveuje posebna pozornost, a sve
aktivnosti upstreama imaju uinkovita tehniko-tehnoloka rjeenja koja mogu umanjiti ili
u potpunosti ukloniti rizike na okoli. Naalost,
mnoge od tih opcija su iznimno skupe i esto
puta ekonomski neisplative, uli smo uz ostalo
u razgovoru sa Sanjom MESI, direktoricom
spomenute Slube.
Da bi se postigla to uinkovitija zatita zdravlja sustavno se primjenjuju tehnika rjeenja na
sredstvima rada, te se primjenjuju posebna pravila zatite na radu kojima se otklanjaju mogue opasnosti. Rezultat takvog sustavnog rada je
stalno smanjenje broja ozljena na radu, pa ih je

10

tako lani u Naftaplinu na 2155 radnika evidentirano samo 17, od ega su 12 lake. Osim to
se, u suradnji s medicinom rada, sustavno prati
zdravstveno stanje radnika u Naftaplinu se takoer provode sistematski i specijalistiki pregledi
zaposlenih.
Tehnika zatita je dio sustava zatite na radu
koji je usmjeren na primjenu osnovnih pravila
zatite na radu i tehnikih normi prilikom projektiranja tehnolokih objekata s pripadajuim

Sustavne mjere zatite i sigurnosti

instalacijama. U sustavu upravljanja tehnikom

zatitom i zatitom zdravlja, aktivno sudjeluju
svi, od poslodavca, radnika, strunih slubi, medicine rada, Dravni inspektorat i svi drugi koji
se bave promicanjem zatite.
Kada je rije o tehnikim pregledima rudarskih
objekata izgraenih temeljem pojednostavljenog
rudarskog projekta, Sanja Mesi je podsjetila da
je lani u Naftaplinu bilo 10 takvih tehnikih pregleda na kojima je odobren probni rad u svrhu
njihovog funkcionalnog ispitivanja. Usto, tijekom
2005. godine obavljeno je 7 tehnikih pregleda
buotina za iji je rad potom izdana uporabna
dozvola.
Budui da je zatita od poara ugraena u sve
faze rada tehnolokih postrojenja i to od njihovog projektiranja i izgradnje do putanja u rad
i na tom podruju zatite Naftaplin biljei vie
nego dobre rezultate. Naime, tijekom 2005., ba

kao i 2004. godine na postrojenjima Naftaplina

diljem Hrvatske nije zabiljeen niti jedan poar.
Istodobno, preventivno je odrana 41 vatrogasna
vjeba, te redovito pregledana i ispitana sva vatrogasna oprema.
Naftno rudarstvo je sa svojim specinim tehnolokim procesima steklo status gospodarske
grane od posebnog znaenja, kako u stratekom,
tako i u gospodarskom smislu. Djelatnost istraivanja i proizvodnje nafte i plina prate zahvati i
postupci koji mogu imati tetan utjecaj na okoli.
Svjesni te injenice mi smo ekologiju ugradili u
svaki tehnoloki proces, pokazujui da smo ekoloki odgovorni, za to smo ustalom i dobili vie
priznanja i nagrada.
Kada je rije o novcu koji se ulae u zatitu
okolia on se mjeri milijunima kuna. Usto, znaajna sredstva ulau se u nove ekoloke projekte
kojima je cilj smanjiti tetni utjecaj na okoli ili
ga u potpunosti ukloniti. Tako smo povoljnim
kreditima Europske banke za obnovu i razvoj
(EBDE) prole godine realizirali tri vana ekoloka projekta. To su: smanjenje emisije sumporovodika na CPS-u Molve, Projekt suenja
sumpornog mulja i proizvodnje istog tekueg
sumpora, Projekt zbrinjavanja tehnolokog otpada iz procesa istraivanja i proizvodnje ugljikovodika utiskivanjem u duboke buotine (pokretno
postrojenje), a Projekt revitalizacije i rekonstrukcije jama za otpadne tekuine na Beniancima
bit e dovren ove godine.
Unato sloenosti procesa proizvodnje nafte i
plina, starosti polja i brojnosti cjevovoda prole
godine je zabiljeeno samo 9 puknua naftovoda.
Primjenom novih tehnologija i preventivnim odravanjem broj neeljenih puknua se iz godine u
godinu smanjuje.
Na posljetku treba jo rei i to da je inspekcijskih pregleda bilo ukupno 107 od ega 13 rudarskih, a 69 se odnosi na posude pod tlakom.
Bilo je i 19 inspekcijskih pregleda na zatiti od
poara, 14 na zatiti okolia te 2 sanitarna inspekcijska.
S. NOVAK-ZOROE
Snimak: F. BUVA

PRERADA
INA-Ranerija nafte Rijeka

Pripreme za veliki remont

Raneriji nafte Rijeka trenutano se obavljaju

zavrne pripreme za poetak velikog remonta postrojenja, kakav nije obavljan protekle
tri godine. Posljednji je veliki remont pogona bio u
proljee 2001. godine. Zahvat te vrste oekivan je
lani u listopadu, ali je termin u konanici pomaknut
na proljee 2006. godine. Tako dugo razdoblje bez
temeljita remonta dovelo je do toga da je dobrom
dijelu postrojenja temeljit remont postao nunost,
ako se eli zadrati njihov kvalitetan i pouzdan rad.
Radovi na postrojenjima zapoet e za petnaestak
dana, a da bi se oni pripremili na najbolji mogui
nain, formiran je glavni tim za remont, uspostavljena organizacija izvoenja remonta, koja se oslanja
o jedanaest manjih timova, zaduenih za realizaciju
pojedinih dijelova projekta.
U remontu e se nai osamnaest urinjskih postrojenja. Prvi e meu njima biti zaustavljeni HDS/
BHK, Unining 2 i Platforming 2, a oni e prestati
radom 1. travnja. Deset dana potom, 11. travnja, bit
e zaustavljen rad Vakuumske destilacije, a nakon
toga bit e sukcesivno zaustavljana i ostala urinjska
postrojenja, to e u veini sluajeva potrajati do
15. travnja. Ako ima iznimki, onda je to Blow dawn
sustav, koji e prestati radom 17. travnja, odnosno

Obrada otpadnih voda, koja e biti zaustavljena 25.

travnja, te Energetika, za koju se najavljuje zaustavljanje 1. svibnja.
Poslovi e biti podijeljeni u dvije skupine, to
znai u radove odravanja, koji
ukljuuju otvaranje, ienje i
ispitivanje opreme, te u velike
investicijske radove. Meu njima su na FCC-ju zahvati poput
zamjene reaktora (do kraja svibnja trebao bi stii novi reaktor)
i radovi na instrumentaciji. Na
Toppingu 3 bit e rije o zahtjevnoj rekonstrukciji atmosferske
kolone i takoer zahvatima na
instrumentaciji. Na Vakuumskoj destilaciji valjat e zamijeniti 30-ak tanjura i posuda.
Na Platformingu 1 i 2 trebat e
odstraniti naslage koksa i regenerirati katalizator. Dakako, to
nije cjelovit popis zahvata, koji
je tim vei to sada zapravo na
vidjelo izlaze potekoe koje
su prethodno bile privremeno

rjeavane za tekueg odravanja odreenih dijelova

pogona. Glavninu zahvata planira se obaviti poslije
uskrnjih blagdana. Veina postrojenja iznova bi trebala biti spremna za pokretanje u svibnju. Prednost
e u tomu imati Visbreaking,
koji bi trebao biti spreman za
pokretanje 11. svibnja. Do 19.
lipnja, kada e za pokretanje
biti spremna Vakuumska destilacija, bit e pokretani i ostali
dijelovi pogona.
Da bi se remont obavio prema oekivanjima i u predvienim rokovima, u nj je ukljueno mnotvo organizacijskih
jedinica Ine, odnosno s njom
povezanih tvrtki, poput Sektora
upravljanja investicijama, Sektora za preradu nafte, Sektora
upravljanja odravanjem, STSIja, Sinaca, Crosca, Razvoja i
investicija Ranerije nafte Rijeka. Svi su oni povezani prema
projektnom naelu.
Velid EKI

INA-Maziva Rijeka

Obnovljena Energana uskoro u radu

I
spitivanja novog dijela Energane u rijekim Mazivima, tonije novog dijela turbogeneratorskog
postrojenja, privode se kraju i za koji dan se oekuje da e biti u cijelosti zavrena. To znai kako
vie nee biti niti buke to se proteklih dana ula iz
ranerijina pogona, kao posljedica ispitivanja cijevi
turbogeneratorskog postrojenja njihovim propuhivanjem i zagrijavanjem.
Rije je o postrojenju kojim Maziva nastavljaju
imati djelomino napajanje elektrinom energijom iz
vlastitih izvora, odnosno koji im omoguuje to manju ovisnost o vanjskim izvorima napajanja. Time se
jami pouzdanost rada preradbenih dijelova Maziva,
i to neutraliziranjem moebitnih prekida u opskrbi
elektrinom energijom. Novo postrojenje zamjena je
za neto starije istovrsne dijelove pogona. U pitanju
su dvije turbine kojima je zub vremena uinio svoje,
a i kojima je nabava zamjenskih dijelova u posljednje vrijeme znala stvarati potekoe. Kapacitet novog
turbogeneratorskog postrojenja sukladan je aktualnim

KRONIKA
i 3 net

potrebama pogona na Mlaki. Investicija ukljuuje

turbinski agregat i zamjenu dijela opreme kotlovskog
postrojenja za proizvodnju pare, s kojim je agregat
spojen. Za potrebe novog postrojenja valja prilagoditi
postojee mjerno-regulacijske ureaje kotlova.
Usporedno sa okonavanjem propuhivanja i zagrijavanja cijevi, na turbogeneratorskom postrojenju se
zavravaju ispitivanja mjerno-regulacijskih ureaja, a
i djelatnici se obrazuju za budue samostalno voe-

nje postrojenja. Uveden je suvremen nain voenja

procesa, to znai sredinje voenje, koje omoguuje
usporedan rad kotlova i novog turbogeneratora. Time
se smanjuje i broj izvritelja za te poslove, to je znaajno pogotovo zna li se kako prema aktualnom usustavljivanju radnih mjesta radnika nedostaje. Projekt
je zapoeo prije nekoliko godina. Njegovo ostvarenje
nije u suprotnosti s najavama preseljenja Ranerije s
trenutane lokacije, budui da je postrojenje mogue
premjestiti i koristiti i na novoj lokaciji.
Sva ostala postrojenja pogona na Mlaki nastavljaju
uredno obavljati svoje radne zadatke. Kada je rije o
otpremi proizvoda, dobro je znati kako su vrlo niske
temperature proteklih dana i snjeni pokriva na najmanju moguu mjeru smanjile trenutano zanimanje
kupaca za bitumen. No, proljee je pred vratima, pa
je vjerovati kako e se stanje u svezi s bitumenom
uskoro promijeniti. Dok se to ne dogodi, na Mlaki
biljee poveanu otpremu loivog ulja.
V. EKI

Pokrenuta intranetska
stranica za Inin Projekt i3

edmog oujka 2006. pokrenuta je intranetska

stranica za Projekt i3. Taj projekt predstavlja
najvei projekt reinenjeringa poslovnih procesa i implementacije SAP-a u povijesti tvrtke i
jedan je od glavnih elemenata Inine strategije zadravanja i proirenja svoje pozicije dominantnog
igraa u Hrvatskoj i u susjednim dravama. Projekt
e se baviti svim podrujima Inina poslovanja (npr.
Maloprodaja, Veleprodaja, Nabava, Upravljanje
ugljikovodicima, Odravanje, Ljudski resursi) i
utjecat e na sve Inine zaposlenike.
Intranetska stranica namijenjena je svim zaposlenicima INE kao pomo u razumijevanju projekta, a zatim i sudjelovanju u njemu. i3-net prua
aurne informacije vezane uz projekt, kao to su:
informacije o opsegu projekta, njegovoj metodologiji i organizaciji; informacije o kontaktima,

ako elite stupiti u vezu s Projektom i3; saetak

o ukljuenim timovima; korisne poveznice vezane

uz SAP i konzultante iz IBM-a koji pomau na

projektu i rjenik projektnih pojmova.
Na ovu stranicu moe se pristupiti preko uobiajene Inine intranet stranice i3-net e se redovito
aurirati. Izdavat e se informacije bitne za svaku
fazu projekta. Primjerice, kada se ue u fazu obuke krajnjih korisnika, sudionik e imati mogunost
pristupa svom rasporedu obuke.
Dodat e se i nove funkcije: stranica e uskoro
nuditi i funkcionalnost bloga te mogunost odgovora na esta pitanja.
Pozivamo vas da koristite informativni dio s
kontaktima ako elite stupiti s nama u vezu.
Sluite se i3-netom, obavijestite kolege da postoji, javite nam vae miljenje o stranici ili projektu i poaljite pitanja ili komentare.
(r.)

11

Zavren 23. rijeki Karneval odran pod generalnim pokroviteljstvom INE i

MOL-a

Budi to eli

elikom sveanom povorkom, to se razlila Korzom i ulicama u gradskom sreditu

26. veljae, zavren je 23. rijeki Karneval, koji se ove godine odrao pod generalnim
pokroviteljstvom Ine i Mola. Jedna od najveih
karnevalskih priredbi na kontinentu okupila je u
povorci 110 karnevalskih skupina sa ak osam tisua makaranih sudionika, koje je na ulice dolo
vidjeti stotinjak tisua gledatelja.
Cijeli se karneval odvijao pod motom Budi to
eli, to su zaljubljenici makaranog ludiranja
shvatili doslovno i iskoristili do najvee mogue
mjere. tovie, pridruujui se ugoaju raspojasanosti, ak je i vrijeme toga
dana bilo upravo onakvo
kakvo su organizatori i
sudionici poeljeli. Sunano i za to doba godine
ugodno toplo. Istina, pao
je na Kvarneru i snijeg,
U pozadini Inina reklama
ali u pravi trenutak, to
znai sljedeeg dana. Koliko su dobrim vibracijama na Korzu veer prije glavne povorke pomogli sudionici tehno Carnival Partyja, na kojem
se u jednom trenutku mijealo ritmom nabijene
elektronske zvukove sa zvukom domaih sopila,
moe se samo nagaati. Makarane skupine stigle su za veliku povorku iz brojnih slovenskih i
talijanskih gradova, iz japanskog grada Kawasakija, maarskog Czepela, iz Srbije i Crne Gore,
te, dakako iz brojnih hrvatskih mjesta, posebno
za tu prigodu organiziranim vlakom i autobusima. Treba li rei kako su u makaranim grupama

prednjaili stanovnici rijekog podruja, kojima

je sudjelovanje u glavnoj povorci odvavik pitanje asti.
Rijeka je taj dan bila okupljalite poznatih. Ne
mislimo pritom samo na sveani diplomatski bal
koji se svake godine, sada ve osmi put zaredom,
odrao u veernjim satima dan prije u Guvernerovoj palai. Mislimo na poznate to su jedan za
drugim satima promicali Korzom, popraeni brojnim pogledima sa strane,
bljeskanjem fotoaparata i
televizijskim kamerama.
Michael Jackson, Carla
del Ponte, Ivo Sanader,
gusar Crnobradi, Guliver sa svojim patuljcima,
Winetu, Petar Pan, stari
Egipani i mnogi drugi,
nerijetko na alegorijskim
kolima. Je li u povorci
bilo naftaa? Jest, Mol je
u povorci doekao svojih
pet minuta, predstavivi
se kao drutvo nogometaa. Najfascinantniji
su, kao i uvijek, bili halubajski zvonari, koji su
vie nego uspjeno tjerali zle duhove iz grada
svojim iznimno bunim nastupom, u emu im se
pridruivala podjednako buna publika.
Nakon povorke je na Gatu Karoline rijeke organizirano paljenje pusta na moru, to je ujedno
bio in kojim u primorju zavrava karnevalsko razdoblje. Prvog oujka, na igralitu Osnovne kole
Pehlin, sputena je i ovogodinja karnevalska zastava, za sve one koji vole da to bude slubeno.
Velid EKI
Snimci: portal e-rijeka.com

OGLASI
INA-INDUSTRIJA NAFTE, d.d.
SEKTOR INFORMATIKE
SLUBA POTPORE KORISNICIMA
Zagreb, Av. V. Holjevca 10
INTERNO OGLAAVA
POTREBU ZA POPUNOM RADNOG MJESTA
U ODJELU HELP DESK 3 NA LOKACIJI RIJEKA
TEHNOLOG ZA ODRAVANJE RAUNALNE
OPREME 4 izvritelja
Uvjeti:
VS tehnikog smjera
3 godine radnog iskustva
znanje engleskog jezika
poznavanje MS operativnih sustava
poznavanje PC hardwara i softwara
spremnost za rad u HelpDesk okruenju
izraene komunikacijske vjetine
sposobnost timskog rada
U obzir e se uzimati samo ponude kandidata koji
su u radnom odnosu na neodreeno vrijeme u INAmatici.
Pisane ponude s preslikom dokumentacije kojom se
potvruje posjedovanje traenih uvjeta dostaviti na
adresu:
INA-INDUSTRIJA NAFTE, d.d.
Podruna kadrovska sluba Rijeka
M. Baraa 26
51 000 Rijeka

INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d.

SD RAFINERIJA I VELEPRODAJE
SEKTOR VELEPRODAJE,
SLUBA ZAJEDNIKIH KOMERCIJALNIH POSLOVA
Zagreb, Av. V. Holjevca 10
INTERNO OGLAAVA
POTREBU ZA POPUNOM RADNOG MJESTA
ODSJEK VELEPRODAJE PRI RAFINERIJI NAFTE
RIJEKA
GRUPA ZA FAKTURIRANJE
1. VODITELJ GRUPE III 1 izvritelj
Uvjeti:
VS ekonomska ili druga odgovarajua struka
aktivno poznavanje rada na osobnom raunalu (MS
Ofce)

12

organizacijske sposobnosti i samostalnost u radu

najmanje 5 godina radnog iskustva
Popuna radnog mjesta trai se na neodreeno vrijeme.
U obzir e se uzimati samo ponude kandidata koji su u
radnom odnosu na neodreeno vrijeme u INA-matici.
Pisane ponude s preslikom dokumentacije kojom se
potvruje posjedovanje traenih uvjeta dostaviti na
adresu:
INA INDUSTRIJA NAFTE d.d.
Podruna kadrovska sluba SD Trgovina
i SD Ranerije i veleprodaja
Av. V. Holjevca 10
10 020 Zagreb
INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d.
SD RAFINERIJA I VELEPRODAJE
SEKTOR VELEPRODAJE,
SLUBA AVIOGORIVA
Zagreb, Av. V. Holjevca 10
INTERNO OGLAAVA
POTREBU ZA POPUNOM RADNOG MJESTA
U AVIOSERVISU DUBROVNIK
1. VOZA PUNITELJ AVIONA II 4 izvritelja
Uvjeti:
SSS/VKV voza motornog vozila
vozaka dozvola za upravljanje vozilima C i E kategorije
poznavanje propisa o zatiti na radu, zatiti od poara
i ekolokoj zatiti
znanje engleskog jezika
znanje rada na PC-u
U obzir e se uzimati samo ponude kandidata koji
su u radnom odnosu na neodreeno vrijeme u INAmatici.
Pisane ponude s preslikom dokumentacije kojom se potvruje posjedovanje traenih uvjeta dostaviti na adresu:
INA-INDUSTRIJA NAFTE, d.d.
Podruna kadrovska sluba SD Trgovine
i SD Ranerija i veleprodaje
Av. V. Holjevca 10
10 020 Zagreb

vaki put kad krenemo u posjet Ininim

benzinskim postajama na odreenom podruju ili putnom pravcu, nastojimo ih
povezati nekom zajednikom niti, priom koja
e i naizgled obine, prozaine pumpe predstaviti u drukijem svjetlu, postaviti ih u karakteristino okruenje koje ih izdvaja i razlikuje
od drugih i ini osobitima. Odluivi se za put
u Hrvatsko zagorje, gdje se na relativno malom
prostoru nanizao poprilian broj Ininih maloprodajnih objekata, trebalo je izabrati njih tek 3 4
koliko opisom stane u okvir predvienog novinskog prostora, ali i ovaj put povezanih neim
zajednikim i posebnim. U prelijepom, slikovitom kutku Hrvatske, u neposrednom susjedstvu
glavnoga grada koje, valjda ba zbog blizine, esto preskoimo, toliko je tragova, ali i dobro
ouvanih i njegovanih svjedoka duge, bogate i
burne povijesti, kulturne i tradicijske batine uz
koju su se smjestile neke od Ininih postaja, da
su se odabir i poveznica sami nametnuli.
Trebalo je, meutim, stii do Zagorja jer ovih
dana, kad oujak svojom prevrtljivou nadmauje veljau, zaboravljajui da je, kao prvi proljetni mjesec, duan napokon donijeti sunce i toplinu, nije lako putovati, ak ni u najblie odredite. Nakon snjene oluje prethodnoga dana i
noi, gotovo odustajemo od vonje zavojitim i
ne odve irokim i udobnim zagorskim cestama,
ali zimske su slube uglavnom posvuda brzo i
dobro obavile posao pa, uz malo vie pozornosti
i sporiju vonju, uivamo u zasnijeenim prizorima uspavana zimskog ugoaja opjevana pejzaa
pitomih zagorskih sela, valovitih brega i vinograda s nezaobilaznim kletima na vrhu.

Marija Bistrica: na usluzi

domainima i hodoasnicima
Prvo nam je odredite Marija Bistrica, najvee
hrvatsko svetite, mjesto koje e nakon zimskoga predaha uskoro ponovo oivjeti primajui u
svoje posveeno okrilje na tisue hodoasnika sa
svih strana Hrvatske i svijeta. Ponajvie upravo
zbog njih, 70-ih je godina prologa stoljea u sreditu mjesta izgraena Inina benzinska postaja,
objekt to svojim svjeim izgledom i ureenou
djeluje kao da je obnovu doivio nedavno, a ne
sad ve prilino daleke 1991. godine. Zasluga je
to male trolane posade koju, osim v.d. poslovoe Kreimira IMUNECA, ine jo prodavai
Robert KUTER i Mirko MIKULEC. ale se
kako im je brojna konkurencija osjetno smanjila
promet gorivom, a oblinje privatne trgovine i
onaj robom iroke potronje, ali raditi se mora,
pa svoje stalne kupce, uglavnom mjetane, nastoje to ljubaznije i kvalitetnije usluiti.
Iako je ovo postaja na principu samoposluivanja, veini kupaca pomaemo kod utakanja
goriva, stvarajui pravo domae ozraje bliskosti
i izravne komunikacije kae poslovoa, napominjui kako se 90 posto ovdanjeg stanovnitva bavi
poljoprivredom, to rezultira najveom potronjom
Eurodizela. Dobro se prodaju i plinske boce, do
3000 tona mjeseno, a ranije dok su drali poljoprivredni program, odlino su ili ti proizvodi.
Postaja u Mariji Bistrici radi svakog radnog
dana i subotom od 6 do 20 sati, ali ne i nedjeljom i blagdanima kad je ovdje najvie posjetitelja!? Prosjeni je dnevni promet zimi oko
30 000 kuna, ljeti je neto vei, a dok nije bilo
konkurencije, bio je i dvostruko jai. Mala posada ipak uvijek ima posla jer veliki krug oko
postaje iziskuje stalno ienje i ureenje. Zahvaljujui sponzorima koji im daruju cvijee

Reportaa s Ininih benzinskih postaja po Hrvatskom zagorju

INA med zagorskim bregima

i zelenilo, ali i vlastitim ulaganjima, uspijevaju odravati ljepotu okolia i privlaiti poglede
i onih koji ovamo svrate tek po grickalice,
cigarete ili na (jedini besplatni) WC! Izvana
cvjetno i zeleno, unutra isto, uredno i, kako i
prilii mjestu gdje rade sa ak dva raspela na
svjee obojenim zidovima.

mijenama i dogaajima, a danas o stalnim posjetima akih ekskurzija i znatieljnih gostiju iz

dalekih zemalja, ali i o susretima nostalginih
itelja bive drave.
Prva na ulazu iz Slovenije u Hrvatsku, tek
1,5 kilometar udaljena od graninog prijelaza

Donja Stubica: ponos u

Gupevu kraju

U Donjoj Stubici, u kraju vjekovima obiljeenom seljakom bunom

i Matijom Gupcem, ali i povijesnim
dvorcima hrvatskih plemia i velikaa i prirodnim ljepotama krajolika
koji danas nudi odmor i uivanje u raznovrsnosti turistike ponude, vie od
tri desetljea uspjeno posluje Inina
benzinska postaja, po broju nagrada i
priznanja za uzornost rada i ureenost
okolia godinama jedna od vodeih. BP Krapina
Uz mladog poslovou Igora CARA, posadu ini
jo pet prodavaa, od kojih u smjeni zatiemo
Kristijana SVIBENA i Miroslava BANA. Sva-

Za ovu prigodu posjetili smo

tek etiri Inine benzinske postaje,
smjetene u blizini poznatih
povijesnih, kulturnih i sakralnih
lokaliteta Hrvatskog zagorja koji
privlae posjetitelje i u veoj ili
manjoj mjeri utjeu na promet tih
maloprodajnih mjesta
kodnevno, i nedjeljom i blagdanom, rade od 6
do 20 sati, ostvarujui dnevni promet od 60-ak
tisua kuna zimi, odnosno, do 80 000 ljeti.
I ovdje su kupci veinom domai, poljoprivrednici koji najvie koriste dizelska goriva. Za
razliku od kolega iz Marije Bistrice, nemaju
problema s konkurencijom jer drugih trgovina
u blizini nema pa od robe iroke potronje sve
dobro ide, tovie, osjea se i lagani porast prometa, a to vrijedi i za goriva. Utjecaj turizma,
kau, ba i ne primjeuju, iako se nekoliko puta
godinje ovdje upriliuju zanimljiva dogaanja
poput, primjerice, vitekoga turnira, koji na ulice
Stubice privuku mnotvo posjetitelja. Ako ve
ne svrate po gorivo, i oni, kao i stalni stanovnici, mogu uivati u prelijepo ureenom okoliu,
ponosu stubike posade, koji sada miruje pod
snijegom, ekajui da s proljeem zablista u
punome sjaju.

BP Marija Bistrica

kojemu je dom, na veselje domaina i kupaca,

nala i povea obitelj razigranih vjeverica!

Krapina-jug: na prapovijesnom
ishoditu

BP Stubica

Ekipa s BP Kumrovec

Kumrovec: pred vratima

jedinstvena muzeja
Dalje u pravcu zapada niu se povijesna mjesta, nadaleko poznati dvorci, toplice i ljeilita
U Kumrovcu, mjestu to u mnogih priziva sjeanja na nedavnu prolost, a danas u jedinstveni
i jedini u Hrvatskoj Muzej na otvorenom Staro
selo, privlai turiste iz cijeloga svijeta, otkrivajui u ouvanim i vjerno repliciranim objektima
ivot i obiaje drevnoga siromana seljakog
ivota, jo je jedna Inina benzinska postaja. U
sreditu mjesta, nedaleko ulaza u muzej, stoji jo
od davne 1962. godine, svjedoei o povijesnim

pan REGVAT. Dovoljno za dananji obujam

prometa koji dnevno dosegne do 30-ak tisua
kuna, mnogo manje nego ranije dok nije bilo
konkurencije i dok su jo radila brojna, sada
propala, poduzea i ustanove. Radi se svakodnevno od 6 do 20, zimi nedjeljom i praznikom
do 13 sati, a s obzirom da ovdje nema samoposluivanja, posla ne nedostaje. Osim prodaje
goriva, plinskih boca i robe iroke potronje, te
motornih ulja koja se ovdje dosta trae, mala
posada i ovdje brine o ljepoti svoga okolia u

BP Kumrovec

Razvor, uvijek je dobro posjeena jer su redoviti kupci djelatnici Granine policije, Policijske
postaje Klanjec, Porezne uprave, Doma zdravlja,
H-a Uz njih i domai stanovnici, najvie kupujui goriva s euro predznakom. Na maloj
postaji troje je zaposlenih: poslovoa eljko
PREGLEJ i prodavai Marijan GERAK i Stje-

Na kraju obilaska doli smo na poetak. U

Krapini smo, u mjestu Krambergerova nalazita
istoimena praovjeka i dananjeg Muzeja Hunjakovo, nezaobilazna odredita uenikih posjeta, ali i poznate turistike atrakcije.
Nekad u samome gradu, a od 1. travnja
1969. na glavnoj prometnici, nalazi se
Inina benzinska postaja Krapina-jug i
blizanka joj s druge, sjeverne strane
ceste. Od prvoga dana tu je i poslovoa Josip MALOGORSKI, svjedok i
kroniar njezina razvoja i poslovanja.
Bez obzira to nismo na autocesti,
ovo je protabilna postaja koja ima
odlian promet i, bez obzira na konkurenciju, biljei ak i trend laganog
porasta kae Josip uz kojega je ovdje
i deveterolana prodavaka ekipa. Radi
se svakodnevno od 0 do 24 sata, ostvarujui prosjeni dnevni promet od 120
do 130 000 kuna, a ljeti, s dolaskom turista iz
eke, Slovake, Poljske i drugih europskih zemalja koji koriste staru prometnicu, ali i oivljavanjem poljoprivrednih i graevinskih radova,
dosegne i 200 000 kuna.
Ovdje, osim domaih vozaa, toe i mnogi
veliki kupci autoprijevoznike tvrtke i druga
poduzea, pa zimi najbolje ide Eurodizel, a inae
Eurosuper. Prodaje se i puno ulja, a odlina je
prodaja plinskih boca, te robe iroke potronje.
Predaha, uvjerili smo se, nema. Promet je gust
i ovih, jo uvijek zimskih dana. Osim pruanja
usluge kupcima, meu kojima je uvijek i poneki gost u posjetu Hunjakovu, prodavai imaju
pune ruke posla oko ureenja prostrana kruga
i okolia s kojim, u ime INE, prvi na ovome
pravcu pozdravljaju i mnoge goste putnike iz
inozemstva.
Koraljka PEI
Snimci: Tomislav LAZARI

13

Dvadeset godina od osnivanja INA Teama

INA vratila ivot u kolijevku automobilizma

O
ve godine obiljeava se etrdeset godina
od osnutka AMD INA Zagreb, jednog od
najstarijih, ali i sigurno najtrofejnijih Ininih
drutava. U znak sjeanja na zaista vrhunska portska dostignua i razvijanje organiziranog djelovanja
na podruju automotosporta, drutvenu aktivnost i
podizanje razine ope i tehnike kulture, agilni lanovi pripremaju prigodnu monograiju, kojom e se
osim te obljetnice obiljeiti i dvadeset godina od
osnivanja INA-Teama. Kako je sve poelo?
Na 19. katu Zagrepanke nalazile su se prostorije
tadanje INA-Trgovine. No, u to vrijeme taj 19. kat
najvie zgrade u Zagrebu bio je zanimljiv svima
koji su imali veze s auto-motoportom. Jer, marketinki strunjaci INA Trgovine prezentirali su eksjugoslavenskoj javnosti
formulu za ozdravljenje
auto-motoporta kojem je
prijetio potop.
Uz potporu ondanjeg
Inina rukovodstva najvei krivci i pokretai
za osnivanje INA-Teama
su lanovi povjerenstva,
voditelj Mato EBALJ,
u ime vozaa Tihomir
FILIPOVI i predstavnik
INA-Trgovine Kreimir IVANKOVI te elnik Povjerenstva. Krenulo se u osnivanje INA-Teama u
automobilizmu. Tim sainjava est vozaa s prateom ekipom. Timom rukovodi trolano povjerenstvo. Pridrueni lan tima na svakoj utrci bio je i
fotoreporter. Onsnovna misao vodilja pri osnivnju
INA-Teama od strane INA-Trgovine i matinog
AMD INA iz Zagreba bilo je organizirano djelovanje na podruju auto-motoporta i pruanje mogunosti odreenom broju zainteresiranih vrhunskih
vozaa da kontinuirano nastupaju, prvenstveno na
domaim stazama, a ako e sve ii prema zacrtanim
planovima, i na meunarodnom planu. Nedostajalo
je neto takvo gradu Zagrebu, kolijevci auto-motoporta koja je u ono doba zapala u apatiju.

ranerije u Sisku: Miroslav JEDNAAK i Zlatko

POSAVEC s Ivanom MILNOVIEM na elu, koji
su vodili brigu o kvaliteti goriva za Inina natjecateljska vozila. Sedamdesetih godina koritena su, meu
ostalima, i zapaanja tada vrhunskih automobilista
(GLUHAK, PALIKOVI, NOVAKOVI, WIESNER, ROJTINI...), koji su bili pod patronatom
INE u pripremi motornog ulja INA Delta TLX za
trite. Potom je poslije pojave INA Delta Sinta
neko vrijeme isto tako testirano na treninzima, u
najekstremnijim uvjetima eksploatacije, a zatim i laboratorijski ispitivano, prije putanja u ekonomsku
prodaju novo motorno ulje INA Delta Sint Racing.
Da su ti proizvodi Ranerije jednako kvalitetni kao
i tada mnogo poznatija inozemna motorna ulja, po-

prepoznatljivo bijelo obojeni automobili s plavim i

crvenim linijama i oblijepljeni propagandnim materijalima sponzora postali su u toj sezoni sinonim,
obiljeje automobilistikih staza. Vozai su isto tako
prepoznatljivo obueni u plavi jeans, bijele majice izvan automobila i u identine kombinezone iste
boje za vrijeme vonje. areni suncobrani, reklamni
kiobrani, sve s natpisom INA-TEAM bili su stalna
pratnja gdje su se pojavljivali Inini vozai i pratea
ekipa. Prvi nastup naiao je na odobravanje brojnih
kolega iz ostalih klubova, posebno izgleda automobila, kao i samih vozaa. Kompletna organizacija
bila je zaista na najvioj razini, a upravo to je nedostajalo u naem portu i na naim utrkama. Ubrzo
su se pokazale i prve reakcije, vozai ASK Jugoauto, ve na sljedeim
utrkama takoer su doli
prepoznatljivo obueni.

INA-Team

portski
programi
AMD INA i INE zahvaljujui novoj formuli i
vozaima INA-Teama i
pratee ekipe u potpunosti su se ostvarili na veliku radost ljudi iz INE
Logotip INE na nekadanjim trkaim automobilima
kao i sponzora INA Teama. Duga i naporna domaa sezona automobilskih utrka za prvenstvo eks
tvrivali su asevi Delte, najbolji hrvatski vozai Jugoslavije na krunim i brdskim stazama koja je
koji godinama postiu zapaene, vrhunske rezultate poela u svibnju utrkom na Vodnom kod Skopja,
koristei za svoje mone motore domaa INA Delta a zavrila je krajem rujna utrkom u Novom Sadu.
Inini brzinci nastupili su na sedam krunih i osam
motorna ulja.
Pokretale su se odnosno izdavale odreene publi- brdskih utrka.
Meu vozaima iz gotovo svih jugo-republikacije u cilju popularizacije auto i motoporta u svim
njegovim oblicima. Posjeivali su se sponzori, orga- ka i pokrajina, znaajno mjesto te sezone imali
su prvi put lanovi novoosnovanog, INA-Teama
nizirali okrugli stolovi te niz drugih aktivnosti.
pri zagrebakom AMD INA. Postignuti rezultati,
Inina prepoznatljivost
osobito na brdskim stazama, vie su nego uspjeni,
U ono doba za veinu lanova tima nova organi- a ispunjeni su svi ostali preduvjeti iz meusobnog
zacija u svim oblicima bila je neto novo. Ugodno sporazuma potpisanog na poetku godine.
su bili iznenaeni i zadovoljni. Novim nainom ruestorka vozaa INA-Teama na kraju godine
kovoenja vozai su izjavljivali da konano osje- u Karlovcu na tradicionalnoj sveanosti auto-moTestiranja goriva i motornih ulja
aju da pripadaju pravom portskom kolektivu, da toporta primili su etiri medalje AMSJ za ekipne
Sredstva za funkcioniranje i realizaciju zacrta- im se dotad nije dogodilo da moraju brinuti samo o uspjehe (zlatnu medalju za prvo mjesto AMD INA
nog programa INA-Teai SOUR INA na brdskim
ma osigurala su se prestazama, srebrnu SOUR
ko generalnog sponzora
INA za drugo mjesto na
INA-TRGOVINE, potom
krunim stazama i radna
Predsjednik: Kreo Ivankovi INA-Trgovina, voditelj: Mato ebalj
INA-Ranerije
Sisak,
organizacija BALKAN
INA-Naftaplin, predstavnik voza: Tihomir Filipovi AMD INA
kao i dobavljaa koji su
Suva Reka za treu poziciimali poslovnu suradnju
ju na brdskom prvenstvu).
toga imao uspjeha i na utrkama za prvenstvo
Tihomir FILIPOVI: Deseterostruki prvak
s Inom: IVASIM (Ivani
Posebno treba izdvojiti
nekadanje SR Hrvatske. Nastupao je VW Poeks-Jugoslavije u autosportu, od toga etiri
Grad), BALKAN (Suva
ime najzaslunijega Tilom u klasi do 1600 ccm, grupa A.
naslova na krunim stazama (1979. i od 1981.
Reka),
STROJOTEKS
homira FILIPOVIA. Jo
do 1983. godine) i pet puta na brdskim (1978.,
Dragan MIRI: U sezoni 1985. osvaja
DISK KONICE (Vajednom je dokazao da mu
od 1981. do 1983. i 1985.). Jedini voza koji je
tree mjesto na brdskim utrkama na prvenstvu
radin) i TEHNIKA (Bjenije bilo ravnoga na naim
dosad u jednoj godini osvojio dvije ZLATNE
drave.
Nastupa
s
Fiatom
127
u
klasi
1150
lovar), AUTODUBRAVA
stazama. Sa svojim VW
KACIGE (za tri uzastopno osvojena naslova
ccm, grupa A.
(Zagreb). U dogovoru s
golfom GTI nanizao je
prvaka na krunim i brdskim stazama), a vie je
Branko BAI: Prvak drave na brdskim
tadanjim SOUR-om INE
pet uzastopnih pobjeda na
puta bio proglaavan najboljim automobilistom
i sponzorima iji se poslostazama 1984. i 1985. godine. Viestruki repukrugu i svih osam na bru nekadanjoj SR Hrvatskoj i u bivoj dravi.
vni interes oitovao u tebliki prvak i dva puta proglaen za najboljeg
dskim stazama. Podvig do
Vozio je VW golf GTI.
siranju i razvijanju novih
automobilistu godine u nekadanjoj SR Hrvatonda jo ne ostvaren u poStojan PIRJAVEC: Prvak eks-Jugoslaviproizvoda i prateih djelaskoj. Nastupa sa Zastavom 750, u klasi 850
vijesti naeg autoporta.
je na brdskim stazama 1984. godine. Niz zatnosti, vodile su se i proccm,
grupe
A.
INA Team je krenuo
paenih rezultata ostvario je dosad i u nastupimotivne aktivnosti vezane
kako je bilo zamiljeno.
Renato VUK: Ubrajao se meu mlae,
ma
na
reli
natjecanjima.
Nastupao
je
s
Audijem
uz njihovu djelatnost.
Na kraju sezone, po svetalentirane vozae, u ono doba bez znaajnih
80 GLE u klasi do 1600 ccm. Grupa A.
U tvornici STROJOmu uspjene napravila se
uspjeha.
Nastupa
s
Fiatom
127
u
klasi
do
1150
Zvonimir BLAUN: Prvak eks-JugoslaTEKS DISK KONIanaliza uinjenog, te je
ccm,
grupa
A
.
vije na brdskim stazama 1985. godine. Prije
CE proizvodili su koione
zajedno sa sponzorima
dogovorila suradnju za
sustave i disk ploice po
sljedeu
natjecateljsku
licenciji poznatog amerikog proizvoaa BENDIX. Njihovi strunjaci onome to moraju uiniti na stazi. Ne moraju vie
1987. godinu. Odtad je prolo dvadeset godina,
izraivali su disk ploice za vozila Ininih vozaa, podnositi i slati prijave, organizirati prijevoz natjevie-manje vrlo uspjenih za INA-Team, koji je pouvaavajui njihova miljenja i prijedloge, posebno cateljskih vozila do odgovarajueg goriva i maziva,
luio prvorazredne promidbene uinke tamo gdje
prve perjanice tima Tihomira FILIPOVIA. Testi- brige za hotelski smjetaj i prehranu.
je bilo najuinkovitije.
ranja su provoena na Grobnikoj stazi. Koliko se
INA-Team je svojom organizacijom, izgledom
polagalo i na kvalitetu goriva najbolje govori po- i nastupom bio neto novo na domaim auto i
Kreimir IVANKOVI
datak da je natjecanja pratio tim inenjera Inine motoutrkama. Kompletni vozni park INA-Teama,
Snimci: Veljko JUKI

Osobna karta INA Teama 1986.

14

KNJIGA SUDNJEG
DANA, scenarij za
smak svijeta,
autor Joel LEVY,
izdava Naklada
LJEVAK d.o.o.,
Zagreb 2006.

njiga autora vie uspjenica, od kojih je najpoznatija Tajna povijest, ini se da bez
napora nalazi itatelje pogaajui u samu bit suvremenog zanimanja italake publike. Tako je i s
naslovom Knjiga sudnjeg dana, podjednako namijenjenom katastroarima i onima koji to nisu
ali objektivno sude o moguem kraju svijeta.
Tko od nas nije uo za razorni tsunami, udar
asteroida, globalno zatopljenje, novo ledeno doba,
oneienje, suu, glad, ptiju gripu sve do nuklearnog rata, dogaaja koji svaki za sebe moe znaiti katastrofu i propast civilizacije. Ali za razliku
od katasroara, koji takav kraj vide i oekuju
tako rei svakoga dana, autor pomno analizira
scenarij za smak svijeta ocjenjujui svaku od
navedenih katastrofa s tri motrita: vjerojatnosti,
tete i straha.
Dok itamo naslove poput Kamen iz svemira
prijeti zemlji ili Gdje e biti sljedei potres,
ne udi nas to novine pokuavaju zauzdati senzacionalistike najave katastrofe. Ali novinari, kae
autor u uvodu knjige, ne izmiljaju. Znanstvenici,
a sve vie i javnost, poinju shvaati da se velike nesree uvijek dogaaju, te da je civilizacija
tisuljeima imala veliku sreu to je izbjegla
katastrofu na planetarnoj razini koja bi ugrozila
ovjeanstvo.
Ova knjiga, ocjenjuje autor, eli iscrtati kartu
tog kaotinog podruja i vrsto kormilariti meu
grebenima pretjerivanja i sumnjiavosti. Svako se
poglavlje bavi nekom konkretnom katastrofom i
detaljno objanjava o kakvoj se opasnosti radi te
prema potrebi navodi znanstvene podatke, kakve
bi posljedice bile kada bi se prijetnja ostvarila,
to moemo nauiti iz povijesti i kolika je vjerojatnost da e se katastrofa ostvariti.
Od 29 scenarija sudnjeg dana koje su opisane
u knjizi, samo njih nekoliko moe uistinu ugroziti
civilizaciju, zakljuak je ove iznimno zanimljive
analize, ali ta je nekolicina dovoljno zabrinjavajua. Na vrhu popisa svakako se nalazi ekoloka
katastrofa koja je na pomolu i mentalitet suvremenog doba i ovjeka pretjerana potronja. Bez
obzira na to hoe li pokrenuti globalno zatopljenje
ili unititi sve bogatstvo planeta svako pretjerivanje koje prevladava u dananjoj civilizaciji, a
ima svoj temelj u poticanju i razvijanju pretjerane
potronje, tjera nas u propast. A to se moe vidjeti
u tragediji opeg dobra koju autor objanjava
na kraju knjige i zbog ega knjigu ne zavrava
pozitivnim stavom, nego rijeima: Budunost me
zabrinjava.
Knjiga se po vrlo pristupanoj cijeni moe nabaviti u knjiari izdavaa na Trgu bana Jelaia u Zagrebu, ostalim knjiarama ili narudbom na telefon
01-4804-032. Zaposlenici Ine narudbom knjige na
taj telefon mogu ostvariti popust 20 posto!
Ranka BARAEVI

brzojavi brzojavi brzoj

U umjetnikoj galeriji Dubrovnik predstavljen
je cjelovit postav hrvatskoga paviljona na 51. venecijanskom Biennalu koji je ljetos bio smjeten u
Museo Fortuny. U zagrebakom Umjetnikom paviljonu otvorena je izloba Kiklopovo oko umjetnikog fotografa Zorana FILIPOVIA. U Galeriji
Zona novim projektom predstavio se Duje JURI
Zagrebaki Prometej objelodanio Leksikon temeljnih religijskih pojmova. Duriex je u osam knjiga
objavio sabrana djela Ivana LOVRENOVIA, a
kolska knjiga tiskala je djelo Hrvatski nacionalni parkovi dr. Ive BRALIA U Zagrebakom
kazalitu lutaka prireena arobna frula Wolfganga Amadeusa MOZARTA u reiji Kreimira
DOLENIA. U splitskom HNK-u odrana premijera Udovice Ariela DORFMANA i Tonyja
KUSHNERA u reiji Dina MUSTAPIA

Izloba rijekog fotoumjetnika Dragana BORIA u Galeriji INE

Mree, ipke, koprene i tapiserije

ve je te veeri u petak, 24. veljae, bilo u

znaku prave zime: vani snijeg i prometni
kaos, a u Galeriji Kluba INE u Gajevoj 46
u Zagrebu snijeg na fotograjama rijekoga umjetnika Dragana
BORIA-Borca. Iako sam kae
da mrzi zimu, ini se da joj se
fotoaparatom priuljao s one
ljepe strane, zabiljeivi prelijepe motive zasnjeena i ledom
ureena umskoga pejzaa Gorskoga kotara.
Crno-bijeli sklad ogoljelih grana, otealih pod nanosima snijega
ili obavijenih injem, tek ponegdje
koloristiki obogati neotpadnuti
list ili plaviasti sjaj planinskih
vrleti, prenosei svu ljepotu, ali
i studen, goranskoga zimskog
krajolika. Zimske mree, ipke,
koprene i tapiserije, kako je nazvana ova izloba,
prava su suprotnost toplini i bogatstvu boja mediteranskoga ivota to nam ga je prije dvije godine
podario u svojim Komikim impresijama!
Pa ipak, razliitost motiva i pristupa uvijek
otkriva umjetnika osebujna izriaja, borca za
lijepo i dobro, kakvim ga je na otvaranju izlobe

ocijenio kolega fotograf Ivica HRIPKO, autora

koji i kroz fotograju iskazuje svoju sklonost
likovnosti. Radi se, naime, o umjetniku koji je
prvotnu olovku i kist zamijenio
fotoaparatom, ali i dalje nastavljajui, samo u drugome mediju,
obraivati iste teme, primjenjujui tipinu slikarsku tehniku graku u fotograji. Rezultat su
umjetnike fotograje vrhunskoga
dometa i ljepote, djela to plijene
ugodom i zrae dobrotom.
Vrijednost stvaralatva Dragana BORIA-Borca, zaposlenika
Ranerije nafte Rijeka i lana
tamonjega KUD-a Baklje, potvrena je i brojnim nagradama,
meu kojima je i ona dvostrukoga pobjednika Inina natjeaja za
fotografsko stvaralatvo.
Fotograje Dragana Boria pjesmom je oplemenila muko-enska klapa, a prigodnim stihovima pjesnik Kreimir STANII, svi lanovi KUDa Baklje koji ove godine slavi 25 godina svoga
postojanja i uspjena djelovanja.
Koraljka PEI
Snimio: Miljenko MAROHNI

U Maloj knjinici Matica hrvatska objavila je knjigu Neprilagoeni s podnaslovom Eseji iz likovnosti pjesnika i likovnog umjetnika Vlade MARTEKA

Prie o duhovnom zajednitvu

knjizi Neprilagoeni s podnaslovom

Eseji iz likovnosti (Mala knjinica Matice hrvatske, urednica Jelena HEKMAN,
Zagreb, 2005.) pjesnik i likovni umjetnik Vlado
MARTEK sakupio je svoje tekstove mahom objavljene u domaoj publicistici. Knjiga je posveena
Gorgonaima, a ukljuuje eseje o
Ivanu KOARIU, Juliju KNIFERU,
Mangeolsku, Grupi estorice autora,
Borisu DEMURU, eljku JERMANU, Borisu CVJETANOVIU, Vlasti
DELIMAR, Marijanu MOLNARU...
Svrha ukorienja tih tekstova, ini
se, nije upozoravanje na sluajeve i
posebnosti autora koji su u fokusu
Martekova zanimanja i prema kojima osjea i oituje iznimnu duhovnu
bliskost, srodne, moralne i estetske
(svjeto)nazore, socijalno-statusnu i
ideoloku slinost, pa donekle i generacijsku pripadnost, nego da meu
njima pronae i predstavi nam postojee nedvojbeno zajednitvo (u mnogo
emu!). To su, meu ostalim, pored umjetnike prakse, umjetnikog ponaanja, materijalnih realizacija i
metijera, prostori slobode koji su oni individualno,
svaki za sebe, uzurpirali kako bi unutar tih prostora
mogli oitovati vlastite stavove, ponaanja, nedoreenosti i neprestano proizvoditi subverziju, koja je
naglaeno ugraena u sve pojedinane poetike svih
autora kojima se Martek zaokupio.
Valja znati da su svi autori o kojima ovdje govori
Martekovi prijatelji, to svjedoi bliskost, solidarnost, posvetu, ali i pievu kompetenciju. Dirljivo
je koliko je piui ove eseje Martek krotio i zatomljivao Narcisa u sebi i u kojoj je mjeri svladavao
za umjetnika znakovit autizam, koliko u njegovu
analitikom naporu ima unesenosti i zanimanja za
druge autore.
Knjiga je Martekovo subjektivno vienje hrvatske umjetnike proizvodnje u zadnjih deset godina,
a svu je tu produkciju objedinio nazivom knjige
Neprilagoeni, zacijelo po istoimenoj izlobi
The Mists Tihomira MILOVCA iz 2002. Naziv
Neprilagoeni u sebi moda sadri i paradoks

budui da su umjetnici o kojima Martek zbori i

te kako prilagoeni vremenu u kojemu stvaraju i
izazovima to ih nae doba stavlja pred umjetnika.
Oni su, dakle, prilagoeni jer su otvoreni za izazove
vremena i jer uoavaju probleme svoga vremena,
ali u konanici problematiziraju i ono ontoloko
materijalni i nadasve konani smisao umjetnikog djelovanja.
Pred itateljima je knjiga koja
je posebice ne u ovoj ediciji i u
ovoj izdavakoj kui dosad rijetko
viana i koja je napisana iz pera jedinstvenoga neprofesionalca, ime
im se nadaje vienje suvremene hrvatske umjetnosti iz kuta (arte mia)
kako tu vizuru u predgovoru naziva
Jerko DENEGRI. Martek u autorima
ije djelovanje sumira vidi heroje koji
dok proizvode umjetnost gorljivo
istiu svoju poziciju, a kako i njegov
vlastiti rad u odreenoj mjeri i na razliite naine korespondira s opusima
odabranih umjetnika, kroz priu o njima otvoreno i jo opirnije i elokventnije analizira i sebe kao stvaralaki subjekt. Na taj smo nain
dobili pogled na sredinju liniju nae umjetnosti u
posljednjih desetak godina.
itatelj e, meutim, morati biti jako strpljiv jer
ovdje nije samo rije o reenim autorima, nego i
razotkrivanju samoga Marteka (njime samim), a
strpljenje je potrebno da bi se razdvojili ti subjekti. Bez obzira u kolikoj je mjeri cijelo vrijeme
pisanija Marteka o samome Marteku i koliko su
njegovi tekstovi zapravo subjektivno navijanje
za odreenu vrstu likovne i multimedijalne umjetnosti, strpljivi e itatelj iz ove knjige ponijeti
cijeli niz spoznaja, vrijednosnih sudova i injenica o odabranim autorima, pa tako i o suvremenoj
hrvatskoj umjetnosti. Saznat e, primjerice, da je
suvremenoj likovnoj umjetnosti ispod njezine
epiderme imanentno ono za to su drugi mediji
i izriaji u veoj ili manjoj mjeri uskraeni, a to su,
meu ostalim, dekonstrukcija, ironija, samoironija,
demontaa...
Ivica UPAN

15

Mravlji avolji vrtovi

e spominju ljudi bez razloga ve stotinama

godina onu poznatu poslovicu marljiv kao
mrav. Zorno to dokazuje i sluaj jednog vrijednog
mrava, koji je stvorio takozvane avolje vrtove
u gustim i nepristupanim predjelima Amazone.
Naime, istraivanja grupe znanstvenika pokazuju
da su avolji vrtovi amazonske praume, zone
u kojoj raste samo jedna vrsta biljke, rezultat rada
mrava latinskog imena Myrmelachista schumanni, koji proizvodi neku vrstu herbicida i tako eliminira sve druge biljke uokolo.
Prema lanku koji je ekipa znanstvenika objavila u britanskom znanstvenom asopisu Nature,
stanovnike amazonske ume oduvijek je intrigiralo kako je mogue da na odreenim podrujima raste samo jedna vrsta biljke, zvana Duroia
hirsuta. U nedostatku znanstvenih teorija pribjegli su pukom tumaenju da je takav kuriozitet
posljedica djelovanja neistih sila zbog duha,
otkuda i dolazi naziv avolji vrtovi. Meutim,
to je opovrgla znanstvenica Megan FREDERICSONN sa sveuilita Stanford u Kaliforniji,
koja je iznijela teoriju kako mrav Myrmelachist
schumanni, koji svoje gnijezdo gradi u stabljikama Duroia hirsute, isputa mravlju kiselinu koja
djeluje kao herbicid i ubija sve druge biljke koje
bi mogle proklijati u tim zonama. Takva kiselina
nije uoena kod drugih vrsta mrava.
Znanstvenici su svoju teoriju dokazali sadnjom mladica cedra Cedrela odorata unutar avoljeg vrta, od kojih su neke zatitili od utjecaja
mrava. Ustanovili su da su se upravo te mladice
Cedrela odorate uspjele vrlo dobro razviti dok su
preostale uginule za pet dana. Najstariji avolji
vrt star je 807 godina.

Tomislav LAZARI

ZANIMLJIVOSTI

Pas sa zlatnim
osmjehom
B

anjoluki stomatolog Milan VUJNOVI ugradio je svom kunom ljubimcu, crnom ruskom
terijeru Atosu, zlatni zub, i to iz estetskih razloga i kao nagradu za dugogodinju odanost.
Pas je odlino podnio ovu stomatoloku intervenciju, jedino mu je bilo malo neugodno cementiranje zlatne navlake, jer kiselina koja se
pritom koristi grize, izjavio je Vujnovi mnogobrojnim bosanskohercegovakim medijima.
Pojasnio je da za ovaj zahvat Atosa nije bilo
potrebno uspavati poto je posluan i izuzetno pametna ivotinja. Mada je ovaj Banjoluanin
prvi stomatolog u susjednoj nam republici koji je
izveo takav zahvat, on je jo prije nekoliko godina svom tadanjem kunom ljubimcu, takoer
crnom ruskom terijeru, slomljeni zub nadomjestio zlatnim i time postao prvi na prostoru bive
drave i jedan od rijetkih u Europi koji su uinili
slian pothvat.
Crni ruski terijer najmanje je poznat od desetak svjetski najpoznatijih vrsta psa. Ruski
uzgajiva MEDVEDOV doao je do konanog
izgleda ove vrste nakon viegodinjeg rada i
brojnim selekcijama, koja je pod imenom crni
ruski terijer bila strogo uvana tajna KGB-a sve
do dolaska Mihaila GORBAOVA, ispriao je
Vujnovi i dodao da je ova rasa sada rasprostranjena irom svijeta.
Istiui ruskog terijera kao jednog od daleko najpametnijih, ovaj psei stomatolog dodao
je kako njegov Atos po svemu, a posebno kao
uvar kue i ukuana, zasluuje zlatni zub kao
nagradu. Na pitanje boji li se da zbog zlatnog
zuba pas postane meta kradljivaca, on kategoriki odbija takvu mogunost upozoravajui da
je rije o psu koji ne doputa krau.

Autosjedalica uvijek i bez iznimke

druga roditelja u akciji RODA, koji djeluju

od 2001. godine, 3. oujka je predstavila
dugo oekivanu informativnu brouru Autosjedalica uvijek i bez iznimke. Cilj izdavanja knjiice s ovakvom tematikom je edukacija roditelja i vozaa openito o vanosti
koritenja djejih autosjedalica. Ovaj projekt
podran je i od strane Odjela za sigurnost
cestovnog prometa Ministarstva unutarnjih
poslova i Policijske Uprave Zagrebake.
Informacije iznesene u ovoj edukativnoj
brouri temeljene su na najnovijim spoznajama i istraivanjima o djejim sjedalicama.
INA je prepoznala vrijednost ovog projekta i
podrala ga, te je nedavno primila i zahvalnicu za pomo u izdavanju broure. U ime
INE nju je preuzela Marija BILI iz Sektora
korporacijskih komunikacija (lijevo na slici).
Autosjedalice spaavaju ivot i smanjuju
ozbiljne ozljede i do 70 posto. Drugim rijeima, od deset maliana koji bez sjedalice
smrtno stradaju ili su lijeeni u bolnici zbog
sudara vozila u kojem su se nalazili, ak
njih sedam bi preivjelo ili ne bi zavrili u
bolnici da su bili pravilno vezani u sjedalici.

Ivana ULOVI
Snimak: Ferdo BUVA

Kvaliteta se lancima vee

znenadni snijeg na samom kraju zimskog

razdoblja podsjetio nas je da ponovno prekontroliramo i po potrebi zamijenimo tekuinu
za rashladne sustave benzinskih i dizelskih
motora osobnih i gospodarskih vozila. Poznato je da je za pouzdan i siguran rad motora i
rashladnog sustava vana kvaliteta i redovita
provjera razine tekuine, dok je za dobru preglednost i sigurnu vonju u zimskim uvjetima
potrebno koristiti i kvalitetno sredstvo za pranje vjetrobranskih stakala koje se ne smrzava
i podnosi niske temperature.
Ovaj uvod vee se uz zanimljivu situaciju
koju smo zamijetili prilikom posjeta Crkvi sv.
Marije Snjene u mjestu Belec pokraj Zlatara, gdje smo i snimili ovu fotograju koja
govori sama za sebe. Vlasnik lokalne trgovine autodijelova u svojoj ponudi ima nekoliko
proizvoaa rashladnih tekuina i maziva, no
prepoznavi kvalitetu i potrebu svojih kupaca,
na kolicima ispred trgovine lancima je vezao
iskljuivo Inine proizvode.
Vidjevi nas da snimamo ispred trgovine
dobacio nam je kako zbog loih iskustava
ve neko vrijeme na taj nain osigurava
dio izloene robe, jer su drski kradljivci do-

Istraivanja i iskustva pokazuju da 70 80

posto autosjedalica nije pravilno koriteno,
a u Hrvatskoj se taj postotak kree ak oko
90 posto. Pruanjem relevantnih informacija
o pravilnom koritenju sjedalica sigurno e
se uvelike pomoi u edukaciji roditelja kako
bi se ovaj visoki postotak nesretnih sluajeva
smanjio i kako bi se poveala sigurnost djece
u Hrvatskoj.

sad u nekoliko navrata trajno posudili ba

Inine proizvode, iako su pokraj njih izloeni i
proizvodi drugih proizvoaa. Dodao je kako
ne zna zato je tomu tako, no oito je da
velik broj kupaca i potroaa, svakodnevno
prepoznaje kvalitetu i visoke standarde Ininih
proizvoda.
Tekst i snimak:

Kreimir IVANKOVI

Jarun ugostio hoverkraft

overkraft, neobino vozilo koje se jednako uspjeno kree po tlu, vodenoj i

zaleenoj podlozi, predstavljeno je nedavno
na zagrebakom jezeru Jarun. Snani dvotaktni avionski motor koji koristi bezolovni
benzin u kombinaciji s uljem, treinu snage
koristi za sabijanje zraka ispod plovila, to
rezultira lebdjenjem nad povrinom, u ovom
sluaju 20 do 30 centimetara, a ostatkom
snage stvara struju zraka za horizontalno
kretanje.
Ovo je prvo predstavljanje na hrvatskom tlu, no Britanci i Skandinavci koriste
ga uspjeno ve petnaestak godina. Najpoznatiji su veliki putniki hoverkrafti koji
svakodnevno prevoze putnike kanalom La
Manche. Predstavljeni jarunski dvosjed u cijelosti je domai proizvod, a prvi primjerak

ostaje na Jarunu kao interventno plovilo-vozilo, pa e ga u predstojeoj ljetnoj sezoni

moi vidjeti tisue kupaa i posjetitelja zagrebakog mora.
Tekst i snimak:

Ferdo BUVA

T. LAZARI

IZDAVA I OSNIVA: INA-Industrija nafte Zagreb, Avenija V. Holjevca 10 Telefoni: centrala: 64-50-000: urednik: 64-51-646; novinari: 64-51-104 i
64-51-100; FAKS: 64-52-452 REDAKCIJSKI KOLEGIJ: Ranka BARAEVI, Mile BATARELO, Ferdo BUVA, Velid EKI, Damir FRICKI, Tomislav
LAZARI, Gordana MODRUAN-HORVAT, Stefanija NOVAK-ZOROE, Koraljka PEI, eljka TAJDUHAR, urica UK i Ivica UPAN GLAVNI I
ODGOVORNI UREDNIK: Tomislav TENGL ZAMJENICA UREDNIKA: Ranka BARAEVI POMONICA UREDNIKA: Koraljka PEI LEKTORICA: Marija Ivana IVAK UREDNIK FOTOGRAFIJE: Ferdo BUVA LIKOVNI I GRAFIKI UREDNIK: Zlatko GRGI TAJNICA REDAKCIJE: Jasna
NOVOSEL U R E D N I K : M i l e B ATA R E L O GRAFIKA PRIPREMA I TISAK: VJESNIK, d.d. Zagreb, Slavonska avenija 4 List se besplatno
dijeli Ininim zaposlenicima, umirovljenicima i poslovnim partnerima