Problem zaostalih kopnenih mina

i protuminske akcije
u svijetu i Bosni i Hercegovini

1.POJAM KOPNENIH MINA I PROTUMINSKIH AKCIJA

2.GLOBALNI PROBLEM ZAOSTALIH MINA
3.MEUNARODNO PRAVO I KOPNENE MINE
4.KOPNENE MINE U PRAVNOM SISTEMU BIH
5. STRUKTURA PROTUMINSKIH AKCIJA U SVIJETU, JUGOISTONOJ
EVROPI I BOSNI I HERCEGOVINI
6. REZULTATI PROTUMINSKIH AKCIJA U BIH
7. MODEL PROCJENE I PLANIRANJA PROTUMINSKIH AKCIJA U BIH
8. OPA PROCJENA MINSKE SITUACIJE U BIH
9. STRATEGIJA PROTUMINSKIH AKCIJA U BIH
10. PLAN PROTUMINSKIH AKCIJA ZA 2005. GODINU

POJAM KOPNENIH MINA

Sve do 1981. godine pojmovnim odreivanjem kopnenih mina bave se uglavnom

oruane snage. Radi se o definicijama koje preteno obuhvataju borbenu upotreba mina,
ali rijee poslijedice njihovog djelovanja mina na ivot ljudi i okoli.
MINA
je eksplozino punjenje sa ureajima za aktiviranje, namjenjeno ruenju objekata,
onesposobljavanju ili unitavanju ive sile i tehnikih sredstava1]
Vojni leksikon iz 1981. godine.

POJAM KOPNENIH MINA

MINA
oznaava svako streljivo (municiju) postavljano ispod tla, na tlo ili blizu tla ili druge
povrine i koje je konstruirano tako da eksplodira uslijed prisutnosti, blizine ili dodira s
osobom ili vozilom.
PROTIVPJEADIJSKA MINA
oznaava minu koja je prvenstveno napravljena tako da eksplodira uslijed prisutnosti,
blizine ili dodira s osobom i koja e onesposobiti, raniti ili ubiti jednu ili vie osoba.
Konvencija Ujedinjenih naroda o zabrani ili ogranienju uporabe odreenih konvencionalnih oruja za koja se moe
smatrati da nanose pretjerane povrede ili da imaju nediskriminativne uinke, Protokol o zabranama ili ogranienjima
uporabe mina, mina iznenaenja i drugih naprava (Protokol II) iz 1981. godine i Dopunjeni protokol II iz 1996.
godine;
Konvencia o zabrani upotrebe, skladitenja, proizvodnje i prometa protivpjeadijskim minama i o njihovom
unitavanju iz 1997. godine (Ottavska konvencija);
Meunarodni standardi sa protuminske akcije, IMAS 4.10. iz 2003. godine

KOPNENE MINE
su eksplozivne zamke koje aktiviraju rtve, bilo da je cilj kome su namjenjene osoba ili
vozilo.
Vodi za protuminske akcije enevskog meunarodnog centra za humanitarno deminiranje

POJAM PROTUMINSKIH AKCIJA

PROTUMINSKE AKCIJE (MINE ACTION)

aktivnosti kojima se nastoje ublaiti socio-ekonomske i ekoloke posljedice miniranosti.
Protuminske akcije se ne bavi samo deminiranjem, nego i ljudima i drutvenom
zajednicom te posljedicama koje miniranost na njih ostavlja. Cilj protuminskih akcija je
umanjiti rizik od protivpjeasijskih mina i omogui siguran ivot u kojem miniranost nee
predstavljati prepreku za razvoj privrede, drutva i zdravstva te u kojem e se voditi
rauna o potrebama minskih rtava.
Meunarodni standardi za protuminske akcije, IMAS 4.10. iz 2003. godine
su skup aktivnosti usmjerenih ka rjeavanju posljedica nastalih kontaminacijom minama i
NUS-om. Protuminske akcije podrazumjevaju ponovno uspostavljanje sigurnog okruenja
u podruijima zagaenim zaostalim minskim poljima i NUS-om, osiguravajui pri tome
normalan ivot i ekonomski razvoj ljudi.
Strategija protuminskih akcija u Bosni i Hercegovini iz 2004. godine

PET KOMPONENTI PROTUMINSKIH AKCIJA

Operacije humanitarnog deminiranja koje ukljuuju ienje
mina i NUS-a, izvianje, obiljeavanje, osiguranje kvaliteta
i izradu karata;
Humanitarian demining, i.e. mine and UXO clearance,
survey, marking, quality assurance and mapping;
Upozoravanje na mine;
Mine risk education;
Zastupanje protiv upotrebe mina;
Advocacy against the use of anti-personnel mines
Pomo rtvama od mina, njihova rehabilitacija i
reintegracija;
Victims assisstance, including rehabilitation and
reintegration;

GLOBALNI PROBLEM ZAOSTALIH MINA

83 ZEMLJE POGOENE MINAMA ZAOSTALIM IZ SUKOBA
OD KRAJA II SVJETSKOG RATA POLOENO OKO 400
MILIJUNA KOPNENIH MINA
SADANJE PROCJENE SE KREU IZMEU 85 (SAD) - 200
MILIJUNA (UN) MINA (unec: 130 milijuna mina)
0,8 2 MINE PO ETVORNOM KILOMETRU, 75 % TEKO
PRONALAZIVE
SVAKE GODINE 15-20.000 NOVIH RTAVA,
UKUPNO U SVIJETU IMA IZMEU 300.000 I 400.000
PREIVJELIH
Izvor: Landmine Monitor Report 2004, O.unec: Planet mina

MEUNARODNO PRAVO I KOPNENE MINE

Pravila jus in bello reguliu sam oruani sukob odreuje dozvoljena i

zabranjena sredstva, oruja, streljivo, naine borbe...
Najvanije naelo jus in bello: zaraene strane nemaju neogranieno pravo
izbora oruja koja e upotrijebiti protiv neprijatelja.
Opa naela:
Naelo proporcionalnosti ograniava se upotreba sile u ratu, mora biti
razmjerna protivnikovim akcijama.
Naelo diskriminacije zabranjena upotreba oruja i naina borbe protiv
civilnog stanovnitva, te oruja i naina borbe koji ne razlikuju ciljeve

MEUNARODNO PRAVO I KOPNENE MINE

MEUNARODNI PROPISI U KOJIMA SE IZRIITO NE SPOMINJU MINE, A

KOJI PREDSTAVLAJU TEMELJ ZA KASNIJE PRAVNO REGULISANJE
UPOTREBE MINA:
1.

IV Haka konvencija o zakonima i obiajima rata na kopnu, iz 1907.

2.

Konvencija UN o zabrani vojne i svake druge neprijateljske upotrebe tehnika

modifikacije okolia, iz 1977.

3.

Dopunski protokol enevskim konvencijama od 12. kolovoza 1949. o zatiti rtava

meunarodnih oruanih sukoba (Protokol 1), iz 1977.

4.

Dopunski protokol enevskim konvencijama od 12. kolovoza 1949. o zatiti rtava

meunarodnih oruanih sukoba (Protokol 2), iz 1977.

5.

Osnovna pravila Crvenog kria u meunarodnom humanitarnom pravu koje se

primjenjuje u oruanim sukobima, iz 1978.

MEUNARODNO PRAVO I KOPNENE MINE

MEUNARODNI PROPISI U KOJIMA SE REGULIE PROIZVODNJA I
UPOTREBA MINA, TE PROBLEM MINA ZAOSTALIH NAKON
KONFLIKATA :
1.

Konvencija UN o zabrani ili ogranienju upotrebe odreenih konvencionalnih oruja

za koja se moe smatrati da nanose pretjerane povrede ili imaju nediskriminativne
uinke, iz 1981 (CCW).
1.

Protokol o zabranama ili ogranienjima upotrebe mina, mina iznenaenja i

drugih naprava (Protokol 2), iz 1981.

2.

Dopunjeni protokol o zabranama ili ogranienjima upotrebe mina, mina

iznenaenja i drugih naprava (Dopunjeni protokol 2), iz 1996.

3.

Protokol o eksplozivnim zaostacima iz rata (Dopunski protokol 5), iz 2003.

2.

Konvencija o zabrani upotrebe, skladitenja, proizvodnje i prometa protupjeakih

mina i o njihovom unitavanju (Ottawska konvencija), iz 1997.

3.

Rezolucija Generalne skuptine UN o provedbi Ottawske konvencije, usvojena 2004

4.

Propis br. 1724/2001 Evropskog parlamenta i Vijea Evrope vezan za akcije protiv
protupjeakih kopnenih mina u zemljama u razvoju, iz 2001.

5.

Meunarodni standardi za protuminske akcije, IMAS, iz 2003. godine

KOPNENE MINE U PRAVNOM SUSTAVU BOSNE I HERCEGOVINE

PRAVNI OSNOV ZA RJEAVANJE PROBLEMA MINA ZAOSTALIH NAKON
AGRESIJE NA BOSNU I HERCEGOVINU:
1.

Opi okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, 1995. Aneks 1-A: Sporazum o
vojnim aspektima mirovnog dogovora: lanak 4, paragraf 2 (d) i lanak 5, toka 2 i3,
gdje se nalae da su strane dune u roku od 30 dana nakon prijenosa ovlatenja :
a)

Ukloniti, razmontirati ili unititi sve mine, neeksplodirani arsenal,

ekplozivne naprave iz zone razdvajanja i po zahtjevu komandanta IFOR-a

b)

Oznaiti sva poznata minska polja, neeksplodirani arsenal, eksplozivne

naprave i naprave za demoliranje unutar BiH

c)

U roku od 120 dana dostaviti sve podatke o minskim poljima zajednikoj

vojnoj komisiji

2.

Zakljuci Londonske konferencije za implementaciju mira iz prosinca 1996,

Poglavlje: Uklanjanje mina, toka 18-20: prijenos ovlatenja sa UN MAC-a na
domau strukturu

3.

Zakon o deminiranju u Bosni i Hercegovini, veljaa 2002.

4.

Standardi za uklanjanje mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava u Bosni i

Hercegovini iz lipnja 2002. Usklaivanje

MINE ACTION SUPPORT

GROUP

UN SEKRETARIJAT ODJEL
ZA OPERACIJE OUVANJA
MIRA (DPKO)

URED UN ZA PROJEKTNE
USLUGE (UNOPS)

STRUKTURA
UN RAZVOJNI PROGRAM
(UNDP)
MINE ACTION TEAM

UN MINE ACTION SERVICE

URED ZA KOORDINACIJU
HUMANITARNIH POSLOVA
(OCHA)
UN SEKRETARIJAT ODJEL
ZA POSLOVE
RAZORUANJA (DDA)

UN DJEJI FOND (UNICEF)

URED VISOKOG KOMESARA
UN ZA IZBJEGLICE (UNHCR)

STRUKTURA UJEDINJENIH NACIJA

ZA PROTUMINSKE AKCIJE

SVJETSKI PROGRAM ZA
HRANU (WFP)

URED VISOKOG KOMESARA

UN ZA LJUDSKA PRAVA
(OHCHR)

LANDMINES AND SMALL

ARMS TEAM

SVJETSKA ZDRASTVENA
ORGANIZACIJA (WHO)
INJURES AND VIOLENCE
PREVENTION DEPARTMENT

ORGANIZACIJA ZA HRANU I
POLJOPRIVREDU (FAO)

NEVLADINE ORGANIZACIJE U
PROTUMINSKIM AKCIJAMA
WORKING GROUP
ON VISTIMS
ASSISTANCE, 1999,
98 organizacija
MINE ACTION
WORKING GROUP,
1998, 7 glavnih
organizacija

STRUKTURA

MEUNARODNA
KAMPANJA ZA
ZABRANU MINA
(ICBL),1992, 1400
organizacija iz 90 zemalja
TREATY WORKING
GROUP, 1992, 24
organizacije

NON-STATE ACTORS
WORKING GROUP,
1999, 23 nacionalne
kampanje
LANDMINE
MONITOR CORE
GROUP, 1998, 5 glavnih
organizacijea

VIETNAM VETERANS OF
AMERICA FOUNDATION
HUMAN RIGHTS WATCH
(Washington)

MINE CLEARANCE
PLANNING AGENCY

MINES ACTION CANADA

(Canada)

MINES ADVISORY
GROUP
LANDMINE ACTION
(Velika Britanija)

MEUNARODNI KOMITET
CRVENOG KRIA (ICRC)

DANICH CHURCH AID

(Danska)
DANISH DEMINING
GROUP (Danska)

SURVEY WORKING GROUP

INTERSOS (Italija)

SURVEY ACTION CENTRE

(Washington)

KENYA COALITION
AGAINST LANDMINES
(Kenya)
HANDICAP
INTERNATIONAL
(Francuska, Belgija)
NORWEGIAN PEOPLE AID
(Norveka)

ZNANSTVENE ORGANIZACIJE KOJE

SE BAVE PROTUMINSKIM AKCIJAMA

STRUKTURA

SURVEY WORKING GROUP

SURVEY ACTION CENTRE
(Washington)

JAMES MEDISON
UNIVERSITY (USA)

CRANFIELD UNIVERSITY
(Velika Britanija)

MINE ACTION
INFORMATION CENTRE

MINE ACTION AND

DISASTER MANAGEMENT
CENTRE
ENEVSKI MEUNARDNI
CENTAR ZA HUMANITARNO
DEMINIRANJE (GICHD)

ORGANIZACIJE ZA PROTUMINSKE
AKCIJE U JUGOISTONOJ EVROPI
INTERNATIONAL TRUST
FUND FOR DEMINING AND
MINE VICTIMS ASSISTANCE
(Slovenija)

CENTAR ZA UKLANJANJE
MINA BHMAC
(Bosna i Hercegovina)

REGIONALNI CENTAR ZA
OBUKU PASA MDDC (Bosna i
Hercegovina)

HRVATSKI CENTAR ZA
RAZMINIRANJE - HCR
(Hrvatska)

CIVILNA ZATITA
(Makedonija)

CENTAR ZA RAZMINIRANJE
(Srbija)

AZERBAIJAN NATIONAL
AGENCY FOR MINE ACTION
(Azerbejdan)

STRUKTURA

VIJEE ZA KOORDINACIJU
PROTUMINSKIH AKCIJA
JUGOISTONE EVROPE

ALBANIAN MINE
ACTION EXECUTIVE
(Albania)

CENTAR ZA TESTIRANJE,
RAZVOJ I OBUKU (Hrvatska)

REGIONALNI CENTAR ZA
PODVODNO DEMINIRANJE
(Crna Gora)

CIVILNA ZATITA (Kosovo)

PARLAMENTARNA
SKUPTINA BIH
KOMISIJA ZA OBRANU I
SIGURNOST PS BIH

STRUKTURA PROTUMINSKIH AKCIJA U B I H

VIJEE MINISTARA BOSNE I
HERCEGOVINE

MINISTARSTVO CIVILNIH
POSLOVA

MINISTARSTVO VANJSKIH
POSLOVA

KOMISIJA ZA
DEMINIRANJE

REGIONALNI CENTAR ZA
OBUKU PASA MDDC

CENTAR ZA UKLANJANJE
MINA BHMAC

NEVLADIN SEKTOR

PRIVATNI SEKTOR

VLADA RS

VLADA FBIH

CIVILNA ZATITA RS

CIVILNA ZATITA FBIH

VLADA DB

VOJSKA RS

CIVILNA ZATITA DB

VOJSKA FBIH

STRUKTURA

Centar za uklanjanje mina u BiH

B&H Mine Action Centre
Poetak aktivnosti deminiranja u BiH 1996. Centar za uklanjanje
mina Ujedinjenih Nacija (UNMAC)
1998. domaa struktura preuzima odgovornost za deminiranje uz
finansijsku podrku donatora. Osnovani entitetski MAC-ovi.
2002.godine usvojen Zakon o deminiranju u BiH. Pravna osnova za
izvoenje operacija deminiranja u BiH. Osnovan Centar za
uklanjanje mina u BiH (BHMAC).

RASPOLOIVI KAPACITETI
U BOSNI I HERCEGOVINI IMA 35
AKREDITIRANIH ORGANIZACIJA
ZA HUMANITARNO DEMINIRANJE:

5 vladinih organizacija

13

nevladinih organizacija

17

komercijalnih kompanija

STRUKTURA

LJUDI, PSI OPREMA I

MINOSTROJEVI
3029

deminer

88

pasa za otkrivanje mina

33

minostrojeva

Preko

1000 metaldetektora

Resursi dovoljni za humanitarno deminiranje oko 30 km 2 godinje.

Iskoritenost kapaciteta za humanitarno deminiranje u 2006. godini
je bila 20 %.
6 organizacija za upozoravanje na mine
5 organizacija za pomo rtvama mina

PROCJENA PROBLEMA MINA I PLANIRANJE PROTUMINSKIH AKCIJA

SUMNJIVA
POVRINA

OUTPUT

GENERALNO
IZVIANJE
OPA PROCJENA
MINSKE SITUACIJE

OUTPUT

SISTEMATSKO
IZVIANJE

ISTRAIVANJE
UTJECAJA MINA

OUTPUT
PROJEKTI
(TEH.IZVIANJE,
IENJE,
OBILJEAVANJE, MRE)

OPERATIVNI NIVO
PROCJENA I
PLANIRANJE
ZADATAKA U
UGROENOJ
ZAJEDNICI

REGISTAR
POGOENIH
ZAJEDNICA

OUTPUT
PLAN PROTUMINSKIH
AKCIJA ZA UGROENU
ZAJEDNICU

STRATEKA ANALIZA
STVARANJE
STRATEKIH
OPCIJA

EVALUACIJA
I STRATEKI
IZBOR

STRATEGIJA
PROTUMINSKIH AKCIJA

STRATEKI NIVO

GODINJI PLAN
PROTUMINSKIH
AKCIJA

OPERATIVNI PLAN
HUMANITARNOG
DEMINIRANJA
UPOZORAVANJE NA MINE

OUTPUT
LISTA
PRIORITETA

POSTAVLJANJE
PRIORITETA

OPA PROCJENA MINSKE SITUACIJE

Drutveno-ekonomski utjecaj mina u

Bosni i Hercegovini
1366 ugroenih zajednica
154 zajednica podruje visokog
utjecaja; 100,000 stanovnika.

S
#

S #
#
##
S#
S S
#
S
#S#
S
S #
#
S#
#
SS#
#
SSS#
SS#
S
SS##
# #
S
SS#
S#
S#
# #
S
S
S#
#
S S# S#
#
SS##
#
S#
#
SS# S##
SS
S #
#
S
#
S#
S
S S#
#
SS#
#
#
# S
S
S
#
S
#
#
S
#
S
S
#
S
#
#
S
# #
#
S
S
S
S
#
S
#
#
S
S
#
S
##
#
S
#
S
#
S
S
S#
S#
#
S S#S# #
S
S
#
##
SS#
#
#
S
S
#S
S
#
S
#
#
S
S
#
S
#
S
#
S
#
S
S
#
S S#
#
S
#
#
# S
S
S
#S
S
#
#
S ##
#
S
SS#
#
S

#
S
#
S

#
S

#
S
#
S

S
#

#
S

S S#
#

S
#

S
#

516 zajednica podruje niskog

utjecaja; 681,477 stanovnika
Ukupno:1366 ugroenih zajednica
1,375,807 ljudi; od ukupno
procjenjenog stanovnitva.

S
#

#
S

#
S

#
S

#
S

#S
S
#
#
S

#
S

S
#

S
#

CROATIA

S
#

#
S

#
S

#
S
#
S

696 zajednica podruje srednjeg

utjecaja; 594,000 stanovnika

CROATIA

S
#

# #
S
S
#
# S
S
S S#
#

#
S

S
#

#
S

S
#

S
S
#
S#
#
S#
#
S#
S#
S
S
#
S
#
S
#
S#
#
S
S #
S#
S
#
S #
S#
S#
S #
#
S
S
#
#
S
S#
#
S
S
#
S #
#
S#
S
S#
#
S
S
#
S
#
S
#
S
#
S#
#
S
S #
S
S
#
S #
#

S
#

S#
#
S

#
S

#
S
S
S#
#
S S#
#

#
S

S
#
S
#

##
S
S

S
#
##
S
S S#
S
#

S#
#
S
S
#
##
SS#
#
SS S
#
S
# #
S#
S
#
S
# #
S
S#
S#
#
S#
#
S
S
#
S#
S
S#
#
S
#
S
SS #
#
##
S
S#
#
S
SS #
S#
S#
S #
#
S#
#
S#
#
S
S #
S#
S
S S##
S
#
S
#
#
S
#
#
S
S
S
S#
#
#
S
#
#
S
S S
S
#
# S
S
S
#
#
S
S
#
S
#
S
#
S#
#
S
#
#
S
S
S #
#
S#
S
#
S#
#
S
#
S
S
#
S
#
S
S #
#
S
#
S
#
#
S
S
S
#
SS#
S #
S #
S#
#
S #
S
S #
S #
S#
S
#
S#
#
S#
S
SS#
#
##
SS#S##
#
S
#
S #
#
S
S
S #
#
S#S#
#
S
SS
#
S
#
S#
#
S S# S#S#
#
S#
#
S
#
S
S
#
S#
#
S#
#
S
S
SS#
S#
#
S
#
#
SS
#
SS#
#
SS# SS
S
#
#
S#
#
S#
S#
S#
SS# #
S#
S #
S
S
##
SS#
S
#
SSS#
#
SS #
#
#S
S#
S SS#
#
# #
S#
#
S#
#
SS#
##
#
S#
S
# S
S
S S#
#
#
S
S#
#
#
S
#
S
#
S
S
S S# S #
#
S
#
S S#
##
#
S
S
#
S
S
S
##
S
#
S #
#
S
#
S S#
#
S
S
#
S
#S
##
S
#
S
S
SS#
#
S #
#
S#
#
S
S
#
S
#
#
S
S
S
#
#
S
S
#
S S#S#
#
S
S
#
# #
S#
#
S#
S
#
S
S
S
#
##
S
#
SS# #
S
#
S
#
#
S
S
#
S
#
S
#
S
#
S
#
#
S
#
S#
S S#
S#
SS##
#
##
S#
S#
S
S S# #
S #
#
S#
#
S
S#
#
#
S
S
S
S#
#
S
S
#
S
#
S
S
S
#
#
#
#
#
S
S
S
S
S
S
#
S
#
S##
#
#
# S
S
S
S #
S#
#
S S#
#
S
S#
S#
#
S#
S#
#
##
S#
# #
SS
S
S
#
S
#
S
#
S
#
S
S
#
S
S
S
#
S
S
#
S
#
S S#S# S# S#
S
#
S#
S#
SS# S# S#
S
#
S
#
S #
#
S#
#
S
#
S#
#
S
S
# S
S#
#
S
# #S
S
#
#
S
#
S
#
S
#
#S
#
S
S#
#
#
##
S
#
#S
S
S
S
#
#S
#
SS
S
S
#
#S
S
# S
#S
S
#
S#
##
S
#
#S
S
S
#S
S
S#
S
S#
#
#
S #
#
SS#S#
#
SS# #
S
##
S
S
S
#
S
S S#
#
S#
S#
SS#
#
#S
S
#
#
#S
S
#
#
#
S
#
S
S
#S
S
S
#
S
#S #
S#
S
#
SS
S
S S#
#
S#
S #
#
S S# S# S#
#
S #
#
# #
S#
S
#
S
#

# #
S
SS
#

S S#
#

S
#
S
#
# S
#
S
S
S
#
#
# #
S
# #
S
S#
#
S
S
S
S
S#
#
S
#
#
S
SS#
#
#
S
S
#S
#
S
S #
#
#
S
S
#
S #
S#
S
S
#
S#
#
S
#
S
#
S
S S#
##
S#
#
#S
# #
S
#
S
S
S#
S
#
S
S
#
#
S
S #
S#
S#
S #
S#
S#
#
S
#
S
S
#
S
#
#
S
S
#
S
S
#
S # #
#
S#
#
#
S#
#
S
#
S
S
##
S
S
S
S
S
#
S
#
S
#
# #
S
S
S #
#
S
#
#
SS
#
S
S
S
#
S#
S#
#
S
#
S
S
SS#
#
S#
S
S#
#
SS
#
SS#S## S#
#
##
S
#
S
S#
#
SS##
#
S
#
#S
S#
#
S
SS#
#
SS S#
S
SS#
#
# S
S
S S##
##
S S# #
#
S
#
S #
#S
SS#S# #
S#
#
S#
#
S#
S S#
S
S#
#
S#
S
S#
S#
S
#
S#
#
S#
#
#
S
S #
#
# S
S
#
S
#
S
S
#
S
S
#
S
S
#
S
#
S
S
#
S
#
S
#
#
S
#
S
#
S
#
S
#
S
S
#
#
S
S
#
S
S #
#
#
#
S#
S
S
SS##
#
S#
#
##
S
#
S
S
S
S
#
#
S
#
S
#
#
S
S
S
#
S
S
#
S
#
S
#
S
#
S SS
#
#
SS#S#
#
#
S
S#
#
SS#
#
S #
#
S #
#
S#
#
#
S#
S
#
#
S
S
S
S
#
S
#
S
S
S
#
#
S
#
S
S
#
#
#
S
S
SS#
#
S#
#
S
#
#
S
S#
#
SS#
SS##
#
S #
#
S
S
SS#
S#
#
S
#
S#
#
SSS#
S#
#
S#
SS#
#
S#
S#
S#
S
#
SS
#
S#
S#
#
#S
S
S#
# #
SS
#
#
S
S
#
SS#
S
#
#
S
S#
#
S#
#
S
S
S#
S#
#
S
S
#
SS# #
#
SS
S
#
S #
S#
#
S#
#
S S#
S
#
S#
#
S
S
#
S
#
S
#
S
#
S
#
S
#
#
S
#
S
#
##
S
#
S
S
S
S
#
S
S
#
SS#
#
#
##
#
S
S
S
#
S
S#
#
# #
S
S
S
#
S
#
S#
#
SS#
S
##
S
#
SS
#S
#
S
S
S
S#
#
S
S
#
#S
#
S#
#
#
S
S#
#
##
S #
S
#
S
#
##
S
S
S#
#
SS#
S#
SS#
#
S
S
S #
#
S
SS
#
S #
S#
#
S
#
S#
S
#
S
#
S#
#
S
#
#S
S
S
S #
#
#
#
#
S
S
#
#S
SSS# #
#
S
S
S
#
##
S
S
S#
S#
#
# S
S
S
#
S #
S
S S#
SS#
S #
#
S#
#
S#
S#
S#
#
S# #
#
S
#
S
#
S
S
#
#
S
#
S
S
#
S
#
SS
# S
#S
#
S
#S
S
S#
#
#
#
S
#
S
#
S
S
#
##
S
S
#
S
S
#
#S
S
#
S
#
#
#
S
#
S
S
S
S S#
#
S#
#
#
##
S
S
S
##
S##
#
S
S
S#
#
S#
#
S
#
S#
S
#
S
S
S
#
S
S
#
#
S
#
S
S
S
#
S
S
#
#S
#
#
S #
S
SS# #
S SS
#
S #
#
#
S#
#
SS#
S#
#
#
#S
#
S
S
S
S
S
#
S
#
#
S
#
S
#
S
#
SS#
#
##
#
SS S
#
S S#
#
S
##
S
S
#
##
#
SS #
#
S
S
S
S
#S
##
S
#
S
S
#
S
S
S
#
S
#
S#
#
S
S#
#
S #
#
#
S S#
S#
#
S
S
S#
#
S
#
S#
S
#
#
S
SS S
#
S
S#
#
S
SS#
#
# #
S
#
S
S
SSS#
#
S
#
S
#
#
S
#
S
S
#
S
S#
#
#
#
#
S
S
#
S
#
S
S#
#
S S#
#
S #
#
S#
#
S#
S
# #
S
#
SS#S##
#
S
#
S
S
SS
#
SS#
#
#
#
S#
#
S
S
S
#
S#
#
S
SS#
#
##
SS#
#
S
S SS
S
SS# SS
#
#
S
#
SS##
S#
S
S#
SS##
S
#
S
#S
##
S
##
S#
#
SS# S##
#
#
#S
S
#
S
S
#
S
S
#
S
S
#
S
#
#
# S#
#
S
# #
S
SS#S# S
S S#
#
S
#
S
#S
S
#
##
# S
S
S
#
S S#
#
S
S#
#
#
#
S
#
S
S
# #
#S
S
S
SS
#
S
S S#
#
S S#
#
S
SS#
#
#
S
#
S
#
S#
#
S
S#
#
SS#
#
# #
#
S
#
S
S
#
S
S#
#
#S
S
#S
S
S
#
S
#
S
#
S
#
S
#
#
S
S
S #
#
#
#
S
#S
#S
S
#S
S
#
S
#
S
#
S #
#
S
#
#
S
S
S
#
S
SS #
#
S
#
S#
#
S S##
#
S
S
#
S #
#
S#
S#
S
S S#
#
S #
#
S #
S
S
#
S S#
#
SS#
#
S #
S#
#
S S#
#
S
#
S SS#
S #
S #
#
S
#
S
#
#
S
S
#
S #
#
S#
S
S
#
S
#

SERBIA
AND
MONTENEGRO

S S#S#
#

##
S
S
SS
#
S
#
S #
#
SS
#
SS# #
#
#
S
S#
S
S#
#
S#
S
S#
#
S #
S#
#
S S#S
S#
#
#S
S
##
S
#
SS
#

ADRIATIC SEA

OPA PROCJENA MINSKE SITUACIJE

Svrha sistematskog izvianja je procjeniti moguu

minsku opasnost, ukljuujui veliinu oblik i
karakteristike sumnjive povrine kroz komparativnu
analizu raspoloivih podataka

5.000
4.000

APROX.

4.000

3.000

Veliina sumnjive povrine u

Bosni i Hercegovini

2.800
2.300

PLANIRANO

km

POETAK REDUKCIJE
SUMNJIVE POIVRINE

OPA PROCJENA MINSKE SITUACIJE

1.800

2.000

1.200
1.000
0
2002

2003

2004

2005

2008

KRAJ GODINE

OPA PROCJENA MINSKE SITUACIJE

rtve mina u Bosni i

Hercegovini
Ukupno rtva od mina u periodu 1992-2005 :

4874

rtve u poslijeratnom periodu 1996-2005 :

1528

Djeca su 21.15% od ukupnog broja rtava

STRATEGIJA PROTUMINSKIH AKCIJA

VIZIJA
Mi predviamo zemlju koja nije ugroena minama i NUSom, u kojoj e pojedinci i zajednice ivjeti sigurno, i koja
vodi razvoju, mirnom i normalnom ivotu, i u kojoj e se
preivjeli od mina potpuno integrirati u drutvo.

MISIJA
U periodu od 2005. do
2009. godine, vlasti Bosne i
Hercegovine e raditi, u suradnji sa dravnim i
meunarodnim subjektima, na sprovoenju neophodnih
protuminskih akcija (operacije humanitarnog deminiranja,
upozoravanje na mine i pomo rtvama mina) sa ciljem da
se osigura ponovno uspostavljanje sigurnog okruenja za
graane Bosne i Hercegovine, koje dozvoljava siguran
povratak u uvjetima normalnog ivota i razvoja.

8 STRATEKIH CILJEVA

STRATEGIJA
PROTUMINSKIH AKCIJA
EVROPSKE KOMISIJE
ZERO VICTIMS
20032008

STRATEGIJA
PROTUMINSKIH AKCIJA
UJEDINJENIH NACIJA
2005-2008

STRATEGIJA
PROTUMINSKIH AKCIJA
BOSNE I HERCEGOVINE
2005-2009

PODSTRATEGIJA ZA
UPOZORAVANJE NA MINE

GODINJI PLAN
PROTUMINSKIH AKCIJA ZA
2005

PODSTRATEGIJA ZA POMO
RTVAMA MINA

STRATEGIJA
SREDNJORONOG
RAZVOJA BIH (PRSP)
2004-2007

PLANOVI ORGANIZACIJA
PLANOVI ORGANIZACIJA
(DEMINERSKIH,
MRE, LMVA)
PLANOVI
ORGANIZACIJA
(DEMINERSKIH,
MRE, LMVA)
PLANOVI
ORGANIZACIJA
(DEMINERSKIH,
MRE, LMVA)

OPERATIVNI PLAN HUMANITARNOG

DEMINIRANJA
LISTA PRIORITETA

(DEMINERSKIH, MRE, LMVA)

OPERATIVNI PLAN ZA UPOZORAVANJE
NA MINE

STRATEGIJA PROTUMINSKIH AKCIJA

STRATEGIJA PROTUMINSKIH AKCIJA

STRATEGIJA PROTUMINSKIH AKCIJA

STRATEGIJA PROTUMINSKIH AKCIJA

LITERATURA I DRUGI IZVORI

1.

unec, Ozren: Planet mina, Strata istraivanja, Zagreb, 1997. godina, str.362.

2.

Journal of Mine Action, The Mine Action Information Canter at James Madison University,
izdanja za period 1999-2004, (u elektronskom obliku na internetu http://maic.jmu.edu/journal/).

3.

A Guide to Mine Action Geneva International Centre for Humanitarian Demining (GICHD) for
United Nations Mine Action Service, eneva, 2003, srt. 209.

4.

Convention on the Prohibition of the Use, Stockpiling, Production and Transfer of Anti-Personel
Mines and on their Destruction, (Ottawa Convention), www.mines.gc.ca/VII/VII_AA_i-en.asp.

5.

E-mine UN Mine Action Service, www.mineaction.org.

6.

Geneva International Centre for Humanitarian Demining, www.gichd.ch.

7.

International Campaign to ban Landmines, www.icbl.org.

8.

James Madison University, www.maic.jmu.edu.

9.

Survey Action Centre, www.sac-na.org

10.

Bosnia and Herzegovina Mine Action Centre, www.bhmac.org.

11.

Standardi za uklanjanje mina i NUS-a u BiH www.bhmac.org

12.

Hasangi, Fadil : Minski rat u BiH, Biha, 2006. God.

13.

Kukuruzovi, Nedad : Minsko- eksplozivna sredstva, Tuzla, 1995. God.