GLOBALIZACIJA

 Proces povezivanja i jačanja međuovisnosti suvremenog

svijeta
 Globalizacija je posljedica znanstveno-tehnološkog
napretka, promjene u gospodarstvu, načinu života,
ekologiji
 Koljevka globalizacije – Angloamerika, istok azije

 Proglobalisti: 1. cijelokupan napredak čovječanstva

2. razvoj siromašnih djelova radi

slobodne trgovine
3.poboljšan položaj žena

 Antiglobalisti: 1. prednosti globalizacije nisu

ravnomjerno raspoređene
2. težak položaj radnika u nerazvijenim
zemljama
3. ekološki problemi u nerazvijenim
zemljama
4. nestajanje nacionalnih kultura i običaja
 Politički sukobi i terorizam – različite mjere zaštite tržišta
 Granica – proces deglobalizacije – razdvajanje mjesta na
manje djelove
 UTJECAJ GLOBALIZACIJE NA GOSPODARSTVO

POMORSKI PROMET:
 Temelj povezivanja kontinenata, globalizacijskih procesa
 Kontejnerizacija – uvođenje standardnih dimenzija kontejnera
 Gigantizam – gradnja brodova velike nosivosti(preko 1000 tona)
 Smanjeni troškovi, jedan od najjeftinijih vrsta prometa, prijevoz velikih
količina roba na velike udaljenosti
 Najprometnije: tihi ocean, atlantski ocean, sredozemno more
 Luka Rijeka bitno zaostaje
 Najveće europske luke su Rotterddam i Hamburg

ZRAČNI PROMET:
 Važan čimbenik globalizacije – globalne dimenzije svodi na izletišnu
udaljenost
 Brzina, udobnost

CESTOVNI PROMET:
 Danas je najzastupljeniji oblik prometa
 Važna uloga u razvoju globalizacije: sve brži i sigurniji automobili
omogućili su veću pokretljivost ljudi i utjecali su na: „smanjenje“
udaljenosti između država i kontinenata
 Potiču suburbanizaciju i smještaju industrije na rubove gradova

ŽELJEZNIČKI PROMET:
 Modernizira se i u razvijenom svijetu uvode se brzi nagibni vlakovi koji u
putničkom prijevozu postaju konkurencija zračnom prometu na kraće
uddaljenosti
TELEKOMUNIKACIJSKI PROMET:
 Internet i razvoj mobilne mreže – jednostavan i brz pristup i razvijena
informacija – svijet je postao globalno selo

 GATT – opći sporazum o carinama i trgovini (1947.)

o Odgovor na probleme svjetske trgovine
o 1994. god GATT postaje WTO – svjetska trgovačka organizacija

GLOBALIZACIJA I TURIZAM
o Djelatnost koja bilježi veliki rast
o Faktori razvoja turizma:
 Rast životnog standarda
 Slobodno vrijeme
 Razvoj prometnih središta i razmještaj kapaciteta

GLOBALIZACIJA I POLJOPRIVREDA:
o Komercijalna poljoprivreda zamijenila zemljoradničku poljoprivredu
o Tradicionalne kulture mijenjaju se isplativijima
o Povezanost s kemijskom industrijom
o Opasnost od GMO
 MULTINACIONALNE KOMPANIJE U SVIJETU

o MULTINACIONALNE KOMPANIJE – poduzeća koja proizvode i prodaju

robu i usluge u više država radi stjecanja što veće dobiti
o Obilježja:
 veliki kapital i broj zaposlenih, moderna organizacija
poslovanja
 ulaganje u razvoj znanosti i napredne tehnologije
 ulaganje kapitala u druge države
o najstarija multinacionalna kompanija bila je nizozemska istočnoazijska
kompanija
o prve prave multinacionalne kompanije nastaju nakon 2. svj rata u sklopu
globalizacije
o prije: centralizirana unutrašnja organizacija
o danas: decentralizacija
o Walmart – najveća multinacionalna kompanija

 Noviji trendovi
o Izvozno – proizvodne zone(Indija, Kina) – razvoz kapitala u
razvijene države
o „što niži troškovi, a što veći profiti“
o Loši uvjeti rada u izvozno-proizvodnim zonama(iskorištavanje
radnika)
o Prometni položaj
o Protesti i antiglobalizacijski pokreti
BANANA DRŽAVE:
 Gospodarska i politička nesigurnost
 Korupcija: bogaćenje na račun države
PREDNOSTI I NEDOSTATCI MNK
 Šire tehnologiju, kapital i znanje u nerazvijene države, otvaraju se radna
mjesta
 Kršenje ljudskih prava, ekoloških propisa i slično
 Mnogo radnih mjesta se zatvara u matičnoj državi
 ORGANIZACIJE U SVIJETU
MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE: UN, NATO, EU, WTO

ORGANIZACIJA UJEDINJENIH NARODA (UN)

 Najvažnija međunarodna organizacija
 Osnovana 26. lipnja 1945.god u San Francisku
 Sjedište u New Yorku
 Ciljevi:
o Očuvanje svjetskog mira i sigurnosti
o Rješavanje globalnih svjetskih problema
o Jačanje ljudskih prava
o 193 članice(Hrvatska od 22. lipnja 1992.god)

WTO – svjetska trgovačka organizacija

 Nasljednik općeg sporazuma o carini i trgovini(GATT)
 Cilj:
o Razdvajanje i jačanje gospodarskih međuodnosa država članica
o Brine o očuvanju okoliša
o Uspostavlja trgovačke odnose, carine, autorska prava
NATO – sjevernoatlantski vojni savez
 North Atlantic Threaty organisation
 Najviša vojna organizacija na svijetu
 Osnovana u Washingtonu 1949. god
 Ciljevi:
o Obrana zapadne Europe od mogućeg napada komunističkih
zemalja(početak hladnog rata)
o Danas: održavanje mira: otklanjanje kriznih žarišta u svijetu
o Sjedište: Bruxelles
o Hrvatska punopravna članica od 1.travnja 2009. god
G7
 7 najrazvijenijih država svijeta
 SAD, Kina, Japan, UK, Italija, Francuska, Njemačka
 Rusija izbačena iz G8 (2014.) – kršenje međunarodnog prava
 Sastaju se jednom godišnje – raspravljaju o globalnim problemima

USMCA
 Sporazum SAD-a, Mexica i Canada
 Nasljednik NAFTA-e (sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini)
 Preimenovana 2018.god od strane Donalda Trumpa
 Cilj sporazuma je postupno ukidanje carina i gospodarsko ulaganje u
zemlje, slobodan protok kapitala i usluga, zaštita autorskih prava te
očuvanje okoliša
 Dugoročno bi obuhvatila i cijelu zapadnu polutku
MERCOSUR – sporazum zajedničkog tržišta Južne Amerike
CEFTA – srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini
OPEC – organizacija država izvoznica nafte
 Organisation of petroleum exporting Countries
 Osnovana 1960. godine u Bagdadu
 Sjedište u Beču
 Cilj: - osiguranje stabilizacije naftnih tržišta kako bi se osigurala
učinkovita ekonomska i redovita opskrba naftom
 Članice: Alžir, Ekvatorska Gvineja, Libija, Nigerija, Indonezija, Iran,
Irak, Kuvait, Saudijska Arabija, UAE

EU

1948. – BENELUX – LUXEMBURG, NIZOZEMSKA I BELGIJA

1950. – SCHUMANOVA DEKLARACIJA – GOSPODARSKO POVEZIVANJE ZEMALJA
EUROPE
1951. – PARIŠKI UGOVOR O OSNUTKU EUROPSKE ZAJEDNICE ZA UGLJEN I ČELIK
1957. – RIMSKI UGOVOR O OSNUTKU EUROPSKE EKONOMSKE ZAJEDNICE I
EURATOM
1967. – EUROPSKA ZAJEDNICA
1992. – UGOVOR IZ MAASTRICHTA – OSNOVANA EU
2013. HRV. ULAZI U EU
KOPENHAŠKI KRITERIJI – KRITERIJI POTREBNI ZA PRIDRUŽENJE EU: POLITIČKI,
PRAVNI, EKONOMSKI
INSTITUCIJE EU
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE – DONOSI ZAKONE, UGOVORE I PRORAČUNE,
SREDIŠTE: BRUXELLES

EUROPSKO VIJEĆE – SASTAJU SE ČELNICI I MINISTRI DRŽAVA S

PREDSJEDNIKOM KOMISIJE EU NAJMANJE 2 PUTA GODIŠNJE, DAJU SE
POLITIČKE SMJERNICE ZA NAPREDAK EU

EUROPSKI PARLAMENT – SASTAJU SE ZASTUPNICI SVIH DRŽAVA (IMA IH 751,

IZ HRVATSKE IH JE 12)

EUROPSKA KOMISIJA – DONOSI ODLUKE NEOVISNO O VOLJI DRŽAVA ČLANICA

TE ZAJEDNO
S EUROPSKIM PARLAMENTOM I VIJEĆEM EUROPSKE UNIJE ČINI TRI GLAVNE
INSTITUCIJE KOJE VODE EU, NALAZI SE U BRUXELESSU

SUD EU – NALAZI SE U LUXEMBURGU, NADZIRU ČLANICE EU KOJE SU NUŽNE

RADITI SVOJE OBAVEZE KAO ČLANICE EU
REVIZORSKI SUD – NADZORNO TIJELO FINANCIJSKOG SUSTAVA EU, SJEDUŠTE
U LUXEMBURGU

EUROPSKA SREDIŠNJA BANKA – ODGOVORNA JE ZA STABILNOST ZAJEDNIČKE

VALUTE (EURO)

GOSPODARSKI I SOCIOEKONOMSKI POKAZATELJ RAZVIJENOSTI

Razvijenost – stupanj gospodarskog i društvenog razvoja nekog društva
 Utječe na demografske odnose i procese
 Nejednaka razvijenost gospodarstva pojedinih zemalja
 Sve veće razlike
 Problemi – ratovi, terorizam, migracije
 Zemlje prvog, drugog i trećeg svijeta

Razvijene zemlje
 Razvijena industrijska proizvodnja
 Gospodarski i tehnički napredak
 Visok dohodak po stanovniku
 Visok HDI
Zemlje u razvoju
 Industrijska proizvodnja u razvoju
 Nizak stupanj gospodarskog i tehničkog razvoja
 Nizak dohodak po stanovniku
 Nizak HDI
Gospodarski pokazatelj razvijenosti: -gospodarska razvijenost odrđenog
prostora -BDP,BND,HDI

Socioekonomski pokazatelj razvijenosti:

 Razlike u načinu života
 Obrazovanje, broj mobitela, broj auta, broj internetskih priključaka,
potrošnja energije po stanovniku
Prehrana
 Za najmanje dvije trećine stanovništva prehrana je temeljni pokazatelj
životnog standarda
 Problemi pothranjenosti, neishranjenosti i gladi
 Glađu su osobito pogođene Južna Azija i Subsaharska Afrika

GOSPODARSTVO I POJAM STRUKTURA

GOSPODARSTVO – Ljudska djelatnost koju čine proizvodnja, razmjena i
potrošnja materijalnih dobara i usluga
EKONOMIJA – Znanost o gospodarstvu
EKONOMSKA GEOGRAFIJA – Grana geografije koja proučava prostorne
sustave proizvodnje, potrošnje i razmjene dobara i usluga te utjecaj
gospodarstva na transformaciju prostora

LOKACIJSKI ČIMBENICI GOSPODARSTVA

 NEOBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
- Ne mogu se obnoviti
- Fosilna goriva, nuklearna energija
NAFTA
- Početak korištenja polovicom 19.stoljeća – petrolej
- 1 barel = 159L
- Razvoj automobilske industrije – rast potrebe za naftom – 20.stoljeće
- Naftni šokovi
- Zalihe nafte – za nešto više od 50 god
- Najveći proizvođači: SAD, Rusija, Saudijska Arabija
- 50% svjetskih rezervi – Bliski istok
UGLJEN
- Osnova prve industrijske revolucije
- Razlikujemo ga po starosti i kaloričnoj vrijednosti
- Kameni ugljen(7000-9000cal) – najkvalitetniji
- Smeđi ugljen i lignit(3000-6000cal)
- Najveći proizvođači: Kina, Indija, SAD
- Zalihe ugljena – za 130 god
PLIN
- Rast potrošnje
- Prednosti: - velika kalorijska vrijednost
- relativno čist izvor
- velike zalihe(125 god)
 - niske cijene
- pogodan je za transport
- najveći proizvođači: SAD, Saudijska Arabija, Katar

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

- Izvori energije koji se dobivaju iz prirode te se mogu obnavljati
- Ne djeluju štetno na okoliš

HIDROENERGIJA
- Najznačajniji obnovljivi izvor energije
- Snaga dobivena iz energije tekuće vodene mase
- Prednosti: trajan i čist izvor, niska cijena električne energije
- Nedostaci: ovisnost o prirodnim uvjetima, visoka cijena troškova
izgradnje, ekološke posljedice, opasnost pucanja brane
- NAJVEĆA HIDROELEKTRANA – TRI KLANCA u Kini na rijeci YANGTZE

ENERGIJA PLIME I OSEKE

- Oblik hidroenergije
- Pokretač: gravitacija sunca i mjeseca
- Prva plimo elektrana – La Rance(Francuska) – zaljev st. Malo
- Pitanje ekonomske isplativosti
ENERGIJA VJETRA
- Ograničenost mogućnosti iskorištavanja (stalni vjetrovi)
- Prednosti: niska cijena struje, izostanak štetnih tvari
- Nedostaci: mali kapacitet, buka, narušava vizualni efekt u okolini
- HR: Pag, Senj, zaleđe Šibenika
SUNČEVA ENERGIJA
- Za sustav grijanja i proizvodnju električne energije
- Iskorištava se pomoću solarnih ćelija
 - Najveće mogućnosti iskorištavanja u tropskom pojasu – zemlje 3. svijeta
GEOTERMALNA ENERGIJA
- Toplina iz unutrašnjosti Zemlje u obliku vruće vode i pare
- Vulkani, gejziri, izvori vruće vode
- Prednosti: stalan i ekološki prihvatljiv izvor, niski troškovi proizvodnje
- Nedostaci: ograničenost lokacija iskorištavanja
- 20ak zemalja: Island, SAD, Japan, Novi Zeland
- U Cigleni kod Bjelovara 2019. god otvorena prva geotermalna elektrana u
HR
ENERGIJA BIOMASE
- Fermentacija ili destilacija biljnih i životinjskih organizama
- Najčešće se pretvara u toplinsku energiju
- Proizvodnja biodizela, bioetanola, bioplina metana
- Prednosti: mala emisija u atmosferu
- Nedostaci: potrebne velike površine za obnovu utrošene biomase