1. ŠTO POKREĆE GLOBALIZACIJU?

Globalizacija- proces povezivanja i prožimanja svijeta na gospodarskom,

političkom i društvenom području.

Suvremeni svijet = jedinstveni gospodarski sustav

Najveću saslužnost - razvoj:

- prometa – tijekom 20.st. sve brži i jeftiniji
- međunarodne trgovine – posljedica razvoja prometa, primjene
tehnologija u trgovini, smanjenja I ukidanja carina I drugih smetnji u
međunarodnoj trgovini.

- telekomunikacija ; internet
- svijet dostupan klikom miša
- svjetska kultura + engleski jezik ; multikulturalna društva
- globalizacija i tehnološki razvoj najviše se osjete u industriji
- Suvremeni razvoj zasniva se na znanosti I razvoju novih tehnologija.

Ekonomija znanja – gospodarstvo koje se zasniva na stvaralačkoj uporabi

znjanja za stvaranje nove dodatne vrijednosti.

Multinacionalne kompanije – tvrtke koje posluju, proizvode i prodaju

robu i usluge u više država ; odlikuju s velikim kapitalom , brojem
zaposlenika te znanjem.
-1. Multinacionalna kompanija nizozemska istočnoindijska kompanija 1603.

Kriptovalute- virtualni, elektronički novac koji je omogućio

bezgotovinsko plaćanje karticama I mobitelom te razvoj internetske
trgovine
Proglobalisti
- cijeloukupan napredak čovječanstva
- razvoj siromašnih zemalja radi slobodne trgovine
- smanjenje broja koji živi u ekstremnom siromaštvu
- demokracija
- poboljšanje položaja žena i manjina
Antiglobalisti
- prednost globalizacije nisu ravnomjerno raspoređene
- težak položaj radnika u nerazvijenim državama - ekološki problemi u
nerazvijenim drž.
- nestajanje nacionalnih kultura i običaja
Gospodarske krize ; politički sukopi ; terorizam; migrantske krize =
= različite mjere zaštite ; granične kontrole = proces deglobalizacije
Deglobalizacija – razdvajanje svijeta na manje dijelove (regije)
Međunarodni sudovi osnivaju organizacije > Europski sud za ljudska
prava,Strasbourg ; Europsku uniju, Luxemburg Svijetski policajac
> Sjedinjene Američe države
Međunarodna integracija – savez država koji dijeluju poput jedinstvene
cjeline
(srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA))
Ekonomske intergracije – zajednica država sa zajedničkim tržištem i
zajedničkom ekonomskom politikom
(Europska unija ; Sporazum SAD-a, Meksika i Kanade (USMCA); Zajedničko
tržište juga (MERCOSUR))
Europska Unija
- jedna od najvažnijih Međunarodnih integracija
- 27 država = 450 milijuna stanovnika - Hrvatska članica
> 1.7.2013.
1951. godine - Europska zajednica za ugljen i čelik
Osnivači: Francuska,Italija,Luksemburg,Nizuzemska i Njemačka
1957.godine - Europska ekonomska zajednica
- sjedište > Bruxelles
Cilj : - stvoriti jedinstveno tržište ukidanjem carine ; slobodno kretanje
ljudi, robe, usluga i kapitala.
- zajedniča prometna i poljoprivredna politika
- Zajedniči fondovi (ublažavanje razlika članica)
1967.godine – Europska zajednica
- integracija poprima oblik države
1974. osnovano Europsko vijeće i Europski parlament
1992.godine – ugovo u Maastrichtu = Europska Unija
Institucije EU
- Europski parlament
- Europsko vijeće
- Vijeće Europske unije
- Europska komisija
- Sud Europske unije
- Europska srtedišnja banka (ESB)
- Revizorski sud

Međunarodne organizacije USMCA

- zona slobodne trgovine SAD-a , Kanade i Meksika
CEFTA
-sporazum o slobodnoj trgovini
- današnje članice: Albanija, BiH, Crna gora, Kosovo,Moldavija,Sjeverna
Makedonija i Srbija
Ujedinjeni narodi
- San Francisco > 1945. godine
- 193. Države članice
- dvije države u statusu promatrača - Hrv. članica od 1992.
NATO
- organizacija sjevernoatlantskog sporazuma
- vojno-politički savez
- predvodi SAD
- održavanje mira u svijetu
-29 članica ; Hrv. članica od 2009.god.
WTO
- svjetska trgovinska organizacija
-usklađivanje gospodarskih odnosa među državama
- sjedište- Ž eneva (Švicarska)
OPEC
- organizacija država izvoznica nafte
- kordinacija i ujednačavanje naftne politike
Crveni križ
- jedna od najstarijih međunarodnih država (1863.)
- humanitarna organizacija
- zaštita zdravlja, života, dostojanstva svih ljudi

Zemljišne knjige – javne isprave u koje se upisuju nekretnine , vlasništvo i

pravna stanja nad njima
Zemljište – dio zemljine površine koji je u katastru zemljišta označeno
posdebnim brojem i nazivom katastarske općine
Izvadak iz zemljišne knjige – prikazuje činjenično i pravno stanje
nekretnine u trenutku izdavanja - jedini dokaz o pravu vlasništva
Katastar – registar podataka o zemljištvu i nekretninama koji vodi
Državna geodetska uprava
- sadrži nalaze pojedinačnih nekretnina razvrstane po katastarskim
česticama i posjedovne listove
- posjedovni listovi – ne dokazuje vlasništvo nad nekretninom ; služi kao
izvor podataka o njoj
Katastarski plan
Pokazuje jasne granice, oblik i položaj katastarskih čestica -
ima ucrtane građevinske objekte koji su izgrađeni na njima
Dijeli se na:
- posjedovnice – informacije o svim sastavnicama zemljišnog tijela (tip
zemljištva,nekretnine,površina..)
- vlastovnica – daje informacije o vlasniku ili suvlasniku
- teretovnica – opisuje određena prava i obaveze kojim se zemljišnoknjižno
tijelo opterećuje