Glavne regionalne i svjetske integracije

i organizacije
Razine ekonomskih integracija
- integracija je proces ujedinjavanja ekonomskih, politikih ili socijalnih
funkcija u jedinstven sustav
- 6 stupnjeva ekonomske integracija:
1.Okvirni sporazumi o trgovini i ulaganju (TIFA) i bilateralni investicijski
ugovori(BIT)
2.Zona slobodne trgovine
- smanjuju se i ukidaju zapreke u meusobnoj trgovinskoj razmjeni
drava, ali je samostalna trgovinska politika
3.Carinska unija
- uklonjene su sve zapreke u trgovini ali je zajednika vanjska
trgovinska politika
4.Zajedniko trite
- sloboda kretanja kapitala, usluga i radne snage meu lanicama
5.Ekonomska unija
- zajedniki novac, porez, zajednika monetarna i financijska politika
6.Politika unija
- zajednika izvandravna politika tijela i inovniki aparat koje izravno
bira stanovnitvo(Europski parlament)
- ima federalnu strukturu

Glavne regionalne integracije

1.EU 28 lanica
2.EMFTA euromediteranski prostor slobodne trgovine
3.EFTA Europsko udruenje slobodne trgovine, danas broji 4 drave
Norveka, vicarska, Island i Lihtentajn
4.CEFTA Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini, ekaonica
za lanstvo u EU

5.NAFTA Sjevernoameriki sporazum o slobodnoj trgovini SAD, Kanada

i Meksiko
6.MERCOSUR Zajedniko trite juga Argentina, Brazil, Urugvaj i
Venezuela
7.APEC Azijsko-pacifika gospodarska suradnja, 21 drava

Svjetske organizacije
1.UN osnovana 1945. u San Franciscu, 193 lanice, glavna tijela:
Gavna skuptina, Vijee sigurnosti, Tajnitvo, Ekonomsko i socijalno
vijee i Meunarodni sud
2.Svjetska banka 170 lanica, sjedite u Washingtonu
3.MMF 183 lanice, sjedite u Washingtonu
4.G8 SAD, Rusija, Kanada, Njemaka, Italija, Francuska,, UK i Japan
5.OPEC organizacija drava izvoznica nafte, sjedite u Beu
6.NATO sjevernoatlanski vojni savez,28 lanica, sjedite u Bruxellesu

GLOBALIZACIJA SVJETSKOGA GOSPODARSTVA I

MULTINACIONALNE KOMPANIJE

opa gospodarska, kulturna i politika povezanost svijeta globalizacija

osnovna obiljeja globalizacije:
tehnoloki napredak, inovativnost, ekonomska fleksibilnost i
konkurentnost
- informacija i znanje razlika?
- svijet 21.st. je svijet globalizacije u kojem profit i trino natjecanje
postaju glavni ciljevi rada
razvoj industrije u 20.st. je obiljeila globalizacija, a posebno
multinacionalne kompanije
planiranje se odvija u sreditu kompanije, a proizvodnja u pogonima
diljem svijeta
1950.-1994. svjetska proizvodnja robe se poveala 5x, dok se
meunarodna trgovina robom poveala 14x
izravna strana ulaganja su se poveala 7,5 x u odnosu na 1990. god.

GATT opi sporazum o carinama i trgovini osnovana 1947.g , dok je

1994.g. prerastao u WTO(157 lanica, sjedite u enevi)
Multinacionalne kompanije
velika poduzetnika, trgovaka i/ili industrijska kompanija koja ima svoje
podrunice u vie zemalja, ostvaruje vie od etvrtine prihoda u
izvanmatinim dravama i imaju multinacionalni menadment
sjedite kompanije je u jednoj dravi, a podrunice diljem svijeta imaju
razliitu ulogu

Veina MNK ima sjedite u tzv. Trijadi 36 u dravama NAFTE, 31 u

dravama Europe i 18 u dravama istone Azije
U strukturi najvie dominira 6 industrijskih grana i bankarstvo
automobilska, naftna, elektrotehnika, telekomunikacijska, farmaceutska
te proizvodnji energije, plina i vode

Vanost MNK: osvajanje visokih tehnologija i svjetskog trita, utjee na

drutvene i politike prilike drave, usmjerava procese u dravama.

VANOST PROMETNIH SUSTAVA I PROCESA URBANIZACIJE

do 19. stoljea dominira kolski prijevoz
- pomorski i rijeni
od polovice 19 stoljea eljezniki promet
od 20 tih godina 20. stoljea cestovni promet
od 50 ih godina 20. stoljea zrani promet i telekomunikacije
kombinirani promet - nastaju prometni koridori
razvoj prometnih sustava utjecao na proces urbanizacije
Urbanizacija

I sektor

II sektor

III sektor

1800 .g. -

80 %

10%

10%

1950.g.

30 %

35 %

35 %

danas

15 %

22%

63%
urbanizacija rast
gradova
monocentrini
prostorni razvoj
policentrini prostorni

1. Tokio, Japan
Broj stanovnika: 34,6 milijuna
2. Guangzhou, Kina
Broj stanovnika: 26,3 milijuna
3. Jakarta, Indonezija
Broj stanovnika: 25,8 milijuna
4. Shanghai, Kina
Broj stanovnika: 25,8 milijuna
5. Seoul, Rep. Koreja
Broj stanovnika: 25,6 milijuna
- 2013.g. 28 gradova vie od 10 milijuna stanovnika

Svijet ulazi u poslijeindustrijsko doba

Faze razvoja gospodarstva
1.Faza agrarnog drutva
- glavna grana poljoprivreda
- malo trite lokalnog karaktera
- prometna sredstva malog kapaciteta
2.Faza manufakturnog drutva
- nakon geografskih otkria
- proizvodnja dobara u manufakturama

- ekspanzija trgovine i stvaranje graanskog

Sloja
3.Faza modernog drutva
- izum i primjena parnog stroja
- industrijalizacija, deagrarizacija i
deruralizacija
4.Faza zrelog industrijskog drutva
- stvaranje ind. centara i regija
- imperijalistika kolonijalna politika
5.Faza masovne proizvodnje (fordizma)
- stvaranje potroakog drutva
- razvoj III. i IV. sektora
6. Faza globalnog drutva
- od 1960 ih godina
- dominacija multinacionalnih kompanija,
razvoj novih tehnologija, smanjenje broja ind. radnika...

Ciklusi industrijalizacije
Prvi ciklus do primjene parnog stroja 1815.god.
- UK, Belgija i SAD
Drugi ciklus do 1880 ih godina
- iri se na Fra, Njem, Rus i ostale
Trei ciklus do Prvog svjetskog rata
- drave June Europe, Kan, Australija
etvrti ciklus meuratno razdoblje
- drave srednje Europe i Japan
Peti ciklus druga polovica 20.st.
- na ostale drave svijeta
Prostorne i organizacijske promjene
- izbor lokacije proizvodnih pogona i poduzea
- prije blizina sirovina i radne snage

- danas ekologija, kolovana radna snaga, ureene poduzetnike zone i

sl.
- JIT i Kaizen sustavi u Japanu