16.

Politika
spoljno-ekonomskih odnosa
u funkciji stimulisanja privrednog
razvoja

Struktura poglavlja
1. Rastui znaaj spoljne trgovine u svijetu, trgovinska liberalizacija i
uloga WTO
1.1. Oblici medjunarodnih ekonomskih transakcija
1.2. WTO kao subjekt savremenog multilateralnog sistema
1.3. Regionalna integracija u svjetskoj privredi

2. Makroekonomska medjunarodna konkurentnost

3. Politika razvoja bazirana na supstituciji uvoza i politika izvozne
promocije
3.1. Politika razvoja bazirana na supstituciji uvoza
3.2. Politika izvozne promocije

4. Najvaniji instrumenti i mjere politike spoljnoekonomskih odnosa

5. Spoljnotrgovinska politika male otvorene privrede

1. Rastui znaaj spoljne trgovine u svijetu,

trgovinska liberalizacija i uloga WTO
Spoljna trgovina je hronoloki najstariji, a svakako i najmasovniji
i najrazvijeniji oblik ekonomske saradnje jedne zemlje sa
inostranstvom
ST - privredna aktivnost koja podrazumijeva razmjenu roba,
usluga i proizvoda ljudskog duha (intelektualne svojine) koja se
obavlja izmeu preduzea iz razliitih drava
Svjetska trgovina, dugorono, bre se poveava nego
proizvodnja u svijetu (mjerena rastom GDP)
Rast otvorenosti nacionalnih ekonomija i rastui trend
medjunarodne razmjene, iako ne sa istim efektom, podstiu i
rast ukupne proizvodnje u nacionalnoj ekonomiji

WTO Trade report 2011: Svjetski izvoz i GDP 2000-2010 (godinje % promjene)
14,1%

6%

3,8%

-2,4%

3,1%
-12%
U prosjeku (1990-2008), dvostruko bre je rastao
izvoz, nego BDP svijeta.
U krizi (2009), trgovina se snanije smanjuje nego
4
BDP, ali se i bre oporavlja (2010).

Prosjene stope rasta svjetske proizvodnje i trgovine

(izvoza) u periodu 2004.-2015.
15,0

14,1

Prosjena stopa rasta

BDP 2004-2015 = 2,4 %

12,5
10,0
10,0

8,0
6,5

7,5

6,4
5,2

realna stopa rasta

5,0

3,9

3,2

3,7

3,8

3,8
2,4

1,6 2,1

2,5

2,1 2,1

2,0

2,5

2,6 2,5

2,4 2,7

0,0
-2,5

-2,4

-5,0
-7,5

Prosjena stopa rasta

Izvoza 2004-2015 = 4,2%

-10,0
-12,5
-15,0

-12,2
2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

GDP

3,9

3,2

3,7

3,8

1,6

-2,4

3,8

2,4

2,1

2,0

2,6

2,4

Export

10,0

6,5

8,0

6,4

2,1

-12,2

14,1

5,2

2,1

2,5

2,5

2,7

Multiplikovani ekonomski okovi od 2011: Japan (Fukusima nuklearka, cunami,

zemljotresi); poplave, sue, poari..nemiri u Sjevernoj Africi, kriza dugova u EU...
Nastavljaju se i u 2012-2015...

Tabela - Uee najveih svjetskih izvoznika u ukupnoj svjetskoj trgovini:

Najvei svjetski izvoznici za izabrane godine mogu se predstaviti i na grafiku.

ZEMLJA
DE
US
JP
CN
OSTALI

1995
10%
11%
9%
3%
67%

2004
10%
9%
6%
6%
69%

2015
8%
9%
4%
14%
65%

Grafik - Uee najveih svjetskih izvoznika u ukupnoj svjetskoj trgovini (mlrd $, tekue cijene):
2500

2275

2000
1505

1500

1329

1995
2004

910

1000

2015

815

566 625

585

523

593

443

500

149
0
DE

US

JP

CN

EC, External sources of growth, Progress report on EU trade and investment

relationship with key trade partners, EC Staff Working Document, Brussels, July 2012, p. 5-6
Nova organizacija proizvodnje du globalnih kanala
snabdijevanja pomjerila je ekon. granice i
transformisala trgovinske relacije.
Npr. njemaki izvoz je esto integrisani izvoz i
ekih, belgijskih i poljskih komponenti.
Znaajan obim vrijednosti kineskog izvoza ima
komponente koje se proizvode u Evropi. Nokia
smartphones prozvode se u Kini, ali sadre 54%
EU dodate vrijednosti. ak i iPhone, dizajniran u
Kaliforniji I proizvoden u Shenzhen-u u Kini ima
12% EU kontribucije.
Ista matrica postoji I kod mnogih drugih proizvoda
od djejih igraaka do putnikih aviona, to
znai da se nacionalni izvoz I uvoz ne moe vie
anaizirati samo iz uskog trgovinskog ugla, ve se
tome moraju dodati I globalni kanali
snabdijevanja .
EU je najveci trgovinski blok u svijetu sa 22% ucesca
u svjetskoj dodatoj vrijednosti, sto je vise nego
ucesce EU u globalnoj svjetskoj trgovini koristeci
tradicionalnu trgovinsku statistiku WTO

POREENJE IZMEU UKUPNE TRGOVINE I

TRGOVINE IZRAENE U DODATOJ VRIJEDNOSTI
Konvencionalno mjerenje trgovine odnosi se na izvoz
izmeu tri posmatrane zemlje, iznosei ukupno 210,
a u stvari je samo 110 jedinica dodate vrijednosti
generisano. Konvencionalno mjerenje pokazuje da
zemlja C ima trgovinski deficit od 110 sa zemljom B,
te da nema trgovine sa zemljom A. Ako, umjesto toga,
ukljuimo KONCEPT DODATE VRIJEDNOSTI,
trgovinski deficit zemlje C sa zemljom B smanjuje se
na 10 jedinica , a registruje se trgovinski deficit u odnosu
na zemlju A od 100 jedinica.

Bazira se na razvoju koncepta vertikalne specijalizacije. Mjeri vertikalnu trgovinu kao sumu uvezenih meufaznih roba koje se direktno koriste
kao inputi za prozvodnju za izvoz, inpute proizvedene u zemlji koji ulaze u prozvodnju za izvoz u drugim zemljama i izvoz koji je ponovo uvezen u
zemlju porijekla te robe, ali kao proizvod za finalnu upotrebu. Dodata vrijednost trgovine definie se kao standardna trgovina minus vertikalna
7
trgovina.

Uee razliitih roba u svjetskom izvozu 1900-2011 (%)

Poljoprivredni proizvodi

40

40

45

46

Gorivo i rude

53

62

Industrijski proizvodi

57
73

77

68

11
19
18

57

1900

54

1925

18

44

1938

35

1955

29
1963

28
15

20
1970

15
1980

12
1990

14

23

2000

2011

Tempo rasta fizikog obima svjetske robne razmene nije bio ujednaen po kategorijama roba.
U ukupnom rastu trgovine, daleko najbre je rasla razmjena industrijskih proizvoda.
8

Statike i dinamike koristi ST

Statika korist nastaje pri otvaranju do tada
zatvorene privrede koja je (dijelom neefikasno)
proizvodila sve za svoje potrebe. Tada se izvozom
mogu platiti jeftiniji uvozni proizvodi koji zamjenjuju
neefikasno proizvoena domaa dobra. Time se
mogua potronja u zemlji poveava.
Dinamike koristi nastaju iz neprekidnog poboljanja
upotrebe faktora proizvodnje (alokacije resursa)
naputanjem neefikasnih proizvodnji i ulaganjem
resursa u najefikasniju upotrebu.
9

MT i ST
Sveukupnost odnosa na jedinstvenom
svjetskom tritu predstavlja meunarodnu
trgovinu (MT), tj. ukupno kretanje trgovine
izmedju svih zemalja u svijetu, dok spoljna
trgovina (ST) podrazumijeva trgovinu jedne
zemlje sa svijetom, koju drava moe
podsticati i odredjenim setom instrumenata
ukupne spoljnoekonomske politike.
10

1.1. Oblici medjunarodnih

ekonomskih transakcija
1. meunarodno kretanje robe, ukljuujuci
dugoronu proizvodnu kooperaciju i poslovnotehniku saradnju,
2. meunarodno kretanje usluga,
3. meunarodno kretanje novca i kapitala,
ukljuujui i direktna ulaganja,
4. meunarodni transfer tehnologije
5. meunarodna migracija radne snage.

Meunarodne ekonomske transakcije

(2005, mlrd $ i %)
Doznake
radnika
1%

Usluge
12%

Izvor: WTO, IMF, IBRD; BIS, UNCTAD

Robna razmjena, iako gubi u relativnom
odnosu snaga, je jo uvek znaajnija od
svih drugih oblika meunarodne
ekonomske transakcije, sa ueem preko
50% u 2005. godini.

Kapital
36%

Prihodi od
transfera
tehnologije
1%

Robe
50%

Za sve zemlje je vazno da imaju trajnu i stabilnu izvoznu orijentaciju, da

je izvoz ukomponovan kao neophodan faktor razvoja, da se u uvozu ne
zapadne u pretjeranu zavisnost od drugih zemalja i da se odrava
ravnotea u bilansu plaanja sa inostranstvom .
12

Meunarodno kretanje robe

1. redovan (slobodan) izvoz i uvoz - izvoz i uvoz meusobno su odvojeni regionalno i

vremenski. Kupac kupuje slobodno gdje moe da najjeftinije kupi, a prodaje tamo gdje
moe najpovoljnije da proda; (oko uk. 70% trgovine)
2. vezani poslovi - specijalni spoljnotrgovinski aranmani, kod kojih je izvoz vezan za
uvoz ili obrnuto, kao to su:

Kompenzacioni poslovi i barter poslovi

poslovi dorade, obrade i prerade;
reeksportni i tranzitni poslovi;
sajamski kompenzacioni aranmani;
Malogranini promet i susjedni prekomorski promet
klirinki aranmani
Specifini poslovi:
a) lizing aranmani - najee ugovara kroz zakup odredjene opreme, gdje se ista moe i prodati nakon

isteka ugovora. sadri i tehnologiju upotrebe i primjene iznajmljene opreme

b) franizing poslovi - poseban sistem poslovne saradnje, po kome davalac franize ustupa primaocu, uz
plaanje adekvatne naknade, pravo da u svom poslovanju koristi njegovu robu (usluge), trgovinsko ime, znak
pod tano propisanim uslovima, know-how, goodwill. Najee je predmet prenosa i naplate tehnologije ig
kao zatieno ime vlasnika franize

3. dugorona proizvodna kooperacija i poslovnotehnika saradnja

liberalizovana potpuno; esto i kroz projektni pristup za izgradnju velikih infrakturnih
projekata; ovdje spadaju i BOT aranmani, vremensko korienje objekata time shering
(turizam). Oko 15% ukupne trgovine;
13

Najpoznatije vrste usluga u

medjunarodnom prometu

meunarodni tranport robe, putnika i prenos pote i vijesti,

meunarodna pedicija,
kontrola kvaliteta i kvantiteta robe,
meunarodne bankarske usluge,
meunarodno osiguranje,
turistike usluge,
izvoenje graevinskih radova u inostranstvu,
usluge trgovine (posrednitvo, zastupnistvo, komision, slobodne carinske
prodavnice free shops),
usluge marketinga, reklame i propagande,
informative i tamparske usluge,
nauno-istraivake i razvojne usluge,
raunarski softver, oditorske i advokatske usluge,
usluge iz oblasti zdravstva, obrazovanja, kulture i sporta,
dravne usluge (sudovi, pasoi, vize, line karte, prijava i odjava boravka, lutrija i
druge igre na sreu i sl.),
ostale usluge.

- Najznaajnije usluge u svjetskoj privredi

14

Klasifikacija usluga po WTO

1.

Prekogranine usluge, /Cross border supply- mogunost da nerezidentni pruaoci

usluga pruaju CBC usluge na teritoriji druge drave - gde je prualac u jednoj, a
korisnik u drugoj zemlji (npr. postanske, telekomunikacione usluge, ukljuiv
Internet);

2. Potronja u inostranstvu /Consumption abroad sloboda da rezidenti jedne drave

koriste usluge na teritoriji druge drave/, potroa usluge putuje u drugu zemlju da
bi istu iskoristio: turizam, uenje, sportski dogaaji, kulturne manifestacije);
3. Komercijalno prisustvo u inostranstvu (Commercial presence mogunosti za
strane pruaoce usluga da osnuju, rade ili proire komercijalno prisustvo na
teritoriji jedne drave, u formi predstavnitva, agencije ili posebnog pravnog lica/,
gde se usluge pruaju preko organizacionih delova u drugim zemljama
(trgovina, banke, osiguranje, graevinarstvo);
4. Prisustvo fizikih lica u inostranstvu radi pruanja usluga /Presence of natural
persons ponudjena mogunost za ulazak i privremeno prisustvo na teritoriji jedne
drave za strana fizika lica, kako bi ista pruila neku uslugu (razne vrste tzv.
profesionalnih usluga).
Da se podsjetimo!

15

OBLICI MEUNARODNOG
KRETANJA KAPITALA
1.

STRANE DIREKTNE INVESTICIJE /FDI/

1.

potpuno vlasnitvo stranca koje nastaje ili potpuno novim investiranjem (tzv. Green field
investicije) ili otkupom postojeih kompanija u inostranstvu (Mergery and Aquisation),
2. zajedniko ulaganje sa domaim firmama u zemlji plasmana (Joint Venture), i
3. ulaganje kapitala u postojea preduzea koja ostaju veinsko vlasnitvo zemlje domaina
- ovdje spadaju i koncesije, BOT, time-sharing

2.

3.

STRANE PORTFOLIO INVESTICIJE investicije u vie razliitih oblika aktive, najee

razliitih vrsta HoV u posjedu individualnog investitora ili institucije (trie kapitala, akcije i
obveznice, akcije do 10% vlasnitva ),
- Izbor i struktura portfolija zavisi od oekivanog prinosa na pojedine oblike imovine (najee
vrijednosnih papira), kapitalnih dobitaka i pripadajuih rizika. Pored veeg prinosa, osnovni
razlog za formiranje portfolija, je i smanjenje rizika investiranja.

ZAJMOVI I KREDITI
1.
2.
3.

komercijalne banke,
meunarodne finansijske institucije (multilateralne zajmove odobravaju IMF, WB i
regionalne banke), i
organizacije za finansiranje izvoznih poslova (daju komercijalne i robne kredite)

Posebni oblici kreditiranja izvoza su: lizing, faktoring (kratkorono finansiranje ) i forfeting
(rokovi dospjea diskontnih dokumenata su dui, najee od 6 mj. pa do 5, izuzetno 10 godina)
16

Medjunarodni
transfer tehnologije
Tehnoloki izumi svode se na intelektualnu svojinu.
U dijela intelektualne svojine (Copyright) spadaju
autorska prava i tzv. srodna prava, te djela
industrijske svojine.
Autorska
prava

Srodna
prava

Industrijska
svojina

- knjievna djela i nauna djela,

- grafika, likovna,skulptorska
djela
- djela primijenjene umjetnosti,
- arhitektonska djela,
- kompjuterski softver za sistem
provajdera i softverske kue

- prava interpretacije,
- proizvodnja fonograma,
- proizvodnja videograma,
- proizvodnja raznovrsnih
radio i TV emisija i
- proizvoai baza podataka
(informacija).

- patent,
- industrijski ig,
- industrijski dizajn (model, uzorak),
- geografska oznaka porijekla
proizvoda i
- poslovne tajne (know-hov).
17

Registracija ( WIPO)

Patent je pravo koje se priznaje za pronalazak iz bilo koje oblasti nauke.

Postoji i tzv. mali patent odnosno tehnoloka inovacija
ig (brand, mark) je simbol koji potroau prenosi poruku o proizvodu koji eli da
kupi. Moe biti rije, slogan, logo, boja, miris ili kombinacija boja i zvukova. Njime
se titi orginalnost, identitet i kvalitet proizvoda. Postao je neto najvrednije to
ugledne firme posjeduju: Microsoft, Coca-Cola, Marlboro, McDonalds, Nokia, Sony
Geografska oznaka porijekla, kao i ig, prenosi poruku kvaliteta. One upoznaju
kupce da je proizvod proizveden na odreenom podruju i da potie sa odreenog
lokaliteta (npr. Vina Champagne ili Qianti, sir Roquefort) i da ima specifina
svojstva, po kojima je taj proizvod prepoznatljiv.

Industrijski dizajn obuhvata modele i uzorke. Uslov za njihovo priznanje i zatitu je

da: budu novi, do tada nepoznati i neprimjenjivi, i imaju mogunost ekonomski
korisne primjene u industriji.
Poslovne tajne (know-how, konsalting) mogu biti informacije o novim
proizvodima uslugama, nainu organizacije i upravljanja, marketinkim
strategijama, obuci kadrova. U sebe esto ukljuuju informacije, crtee, CD
romove, ipove za integrisana kola, hemijske smjese, recepture, bioloki materijal.
Sve dok ih ne patentira, vlasnik ih uva kao poslovnu tajnu, koju unosno unovuje
18
(npr. proizvodnja Coca-Cole jo uvijek se uva kao stroga poslovna tajna).

Naini transfera tehnologije su

najee u praksi:
prodaja,
Licenca (patenti se prodaju putem
licence),
Lizing (zakup),
fraizing,
inenjering,
Koperacija zajednika saradnja na
proizvodnji komponenti koje se
ukljuuju u jedan proizvod, a
montaa se vri kod jedog partnera,
poslovno-tehnika saradnja,
direktne strane investicije (ukljuiv i
Joint Venture),
Izvoenje investicionih radova,
Konsalting (ustupanje know-how-a;
prenos poslovnih iskustava koja
proizilaze iz poslovne tajne),
poklon.

Svjetska organizacija za
intelektualnu svojinu
(WIPO, 1967)
titi:

1.

2.

3.
4.
5.
6.
7.

8.

knjievna, umjetnika i nauna

djela,
djela koja izvode umjetnici putem
fonograma, radija, televizije i
satelita,
patentne pronalaske u svim
djelatostima,
nauna otkria,
industrijske uzorke i modele,
fabrike, trgovake i uslune
igove, imena i nazive,
zatitu od nelojalne konkurencije
(zatita poslovnih tajni i borba
protiv piraterije)
sva druga prava povezana sa
odnosima i interesima u oblasti
industrije, nauke, knjievnosti i
umjetnosti.

WTO Sporazum o zatiti prava intelektualne svojine TRIPS

(Trade-related Aspects of Intellectual Property Rights )

19

Trgovina robama
Liberalizacija svjetske trgovine ostvaruje se kroz
proces carinske erozije (smanjenje carinskih stopa) i
ukidanje mjera necarinske zatite (NTB)
Rezultat te liberalizacije prvenstveno je dinamian rast
meunarodne razmjene u posljednjih 50-ak godina
(proces ekonomske globalizacije, npr. tako se
prosjena carinska stopa za industrijski sektor u
razvijenim zemljama smanjila sa 40% u 1947. na 3% u
2000 ).
Od 1947.godine, osnivanjem GATT-a, tee proces
intenzivne trgovinske liberalizacije

Evidencija i praenje spoljnotrgovinskog robnog prometa na primjeru

Zajednike carinske tarife EU (CET)

CET je sastavljena od ukupnih carina koje se primjenjuju na uvoz na teritoriju Unije za

proizvode porijeklom iz treih zemalja. Zamjenjuje nacionalne tarife

Sadraj zajednike carinske tarife CET- Kombinovana nomenklatura (CN) sa carinskom stopom
i ostalim oporezujuim elementima i tarifnim mjerama sadranim u Integrisanoj tarifi
Evropskih zajednica (TARIC), kao i u ostalim komunitarnim odredbama.
Kombinovana nomenklatura (CN) sadri vrlo precizne liste svih vrsta roba koje mogu ui na
teritoriju Unije (oko 5000 grupa proizvoda, u 98 poglavlja, gotovo 10.000 tarifnih linija) i
omoguava odreivanje carina s obzirom na predvienu stopu za svaku kategoriju proizvoda
CN se sastoji od:
1. carinske nomenklature Harmoniziranog sustava (HS - Harmonized Commodity Description and
Coding System - sistem meunarodnih normi s nazivima i brojevima robe koja se razmjenjuje
pod okriljem Svjetske carinske organizacije (WCO) 6 brojeva HS
2. Komunitarnih podnaslova(Kombinovana nomenklatura)u skladu sa HS nomenklaturom, tj. CN
podnaslovi (combined nomenclature subtitles), 6 brojeva HS + 2 CN, i
3. Preliminarnih odredbi, dodatnih zabiljeski u dijelovima ili poglavljima, te fusnota povezanih s
podnaslovima kombinovane nomenklature (CN).

2003 10 20... ... privremeno konzervirano, u potpunosti kuvano 18,4 + 191 /100 kg/net

21

Od GATT-a do WTO-a
GATT je meudravni ugovor koji regulie oblast
meudravne trgovinske saradnje
General Agreement of Tariffs and Trade
Ciljevi osnivanja GATT-a su:

podizanje ivotnog standarda,

obezbjeivanje pune zaposlenosti,
obezbjeivanje rastueg realnog dohotka i efektivne
tranje,
poveanje upotrebe resursa,
proirenje proizvodnje i razmjene dobara

Pregled kljunih postignua GATT-a kroz runde:

Pregled kljunih postignua GATT-a kroz runde pregovora

uesnika

Oblast u kojima su vodjeni pregovori

1947. eneva

23

carine

1949. Anesi

13

carine

1951. Torki

38

carine

1956. eneva

26

carine

1960./1961. eneva, Dilon runda

26

carine

1963./1967. eneva, Kenedi runda

62

carine i antidamping

1973./1979. eneva, Tokijska runda

102

carinske, necar. mjere i sistemski

sporazumi

Runde pregovora o liberalizaciji trgovine

1986./1993. eneva
Urugvajska runda, (okonanjem
pregovora omogueno osnivanje WTO=)

125

Carine, necarinske mjere, pravila o

porijeklu, usluge, investiciona politika,
IPR, rjeavanje sporova, tekstil,
poljoprivreda, osnivanje WTO

DOHA razvojna runda (Doha, Katar,

Novembar 2001-...DDA

20 oblasti-AGRI,NAMA; usluge, IPR,

pravila, rjeavanje sporova

BALI paket (Dec.2013) Sporazum o

trgovinskim olakicama (Nov.2014)

Protokol o trgovinskim olakicama

dodat Aneksu 1A WTO sporazuma

1.2 WTO KAO SUBJEKT SAVREMENOG MULTILATERALNOG SITEMA

Rezultati Urugvajske runde pregovora izloeni su u Finalnom aktu, koji je

potpisan 15. IV 1994. godine, u Marakeu.
Finalni akt se sastoji od Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske
organizacije (Agreement Establishing the WTO), Ministarske deklaracije i jo
25 razliitih odluka.
Novoosnovana WTO je poela sa radom 1. januara 1995. godine.
Finalni akt je potpisalo 111 zemalja
Sporazum o uspostavljanju WTO potpisalo 104 zemlje
Ve poetkom 1995. , Sporazum je ratifikovalo preko 80 zemalja
Meu njima su bile: SAD, EU zemlje, Japan i Kanada.
Do jula 2008. , pravo lanstva u WTO su stekle 153 drave, dok 30 drava
ima status kandidata, 2012 157 clanica, 2016 164 lanice
WTO predstavlja institucionalni pravni okvir multilateralnog trgovinskog
sistema u podrujima carina i trgovine robama (GATT), uslugama (GATS) i
trgovinskim aspektima intelektualne svojine (TRIPS)

Ciljevi WTO

The goal of the WTO is to help producers, exporters

and importers to trade thier products or services
internationally with other member nations with
a minimum of trade disputes. They try to improve
the lives of the consumers of member nations by
making more products available to them at a
cheaper cost through free (fair) tade.

WTO je osnovana sa ciljem da obezbijedi da se meunarodna trgovina

odvija na slobodniji i predvidiv nain

Ciljevi koji su definisani Sporazumom o osnivanju WTO :

1. poveanje ivotnog standarda,
2. osiguranje vee zaposlenosti,
3. stabilan rast realnih prihoda i efektivne tranje,
4. poveanje proizvodnje i spoljnotrgovinske razmjene roba i usluga,
5. obezbjeivanje odrivog razvoja i zatite ivotne sredine uz optimalno
korienje svjetskih rezervi,
6. ekonomski razvoj lanica usklaen sa potrebama i interesima zemalja
na razliitim nivoima razvijenost i

WTO postaje glavni konsultant za pitanja medjunarodne trgovine

Naela funkconisanja WTO

1.

2.
3.

Klauzula najpovlaenije nacije (Most-favoured nationMFN)

primjena MFN tretmana, tj. da se sve prednosti i povlastice
dogovorene izmeu jedne ili vie drava, moraju automatski
priznati i svim drugim lanicama WTO-a
Nacionalni tretman (NT) domai i uvozni proizvodi moraju biti
tretirani jednako, nakon ulaska na domae trite (isti tretman)
Postupna implementacija slobodne trgovine vri se kroz
pregovore: sniavanje trgovinskih barijera je jedna od
najznaajnijih mjera za podsticanje trgovine (Od stvaranja GATT-a
bilo je 8 rundi pregovora , od 2001 deveta (Doha Development Agenda DDA)

4.

Predvidljivost i transparentnost stabilnost i predvidljivost

podstiu investicije, zaposlenost i konkurentnost (iri izbor robe i
pristupanije/nie cijene

5.
6.

Pravila nediskriminacije -promovisanje fer konkurencije,MFN, NT

Podsticanje razvoja i ekonomskih reformi multilateralni sistem
WTO-a doprinosi ukupnom razvoju

WTO ureuje pravila MT pravni osnov

Sporazum o osnivanju WTO prate aneksi:

ANEKS 1
ANEKS 1A: Multilateralni sporazum o trgovini robama
Opti sporazum o carinama i trgovini (GATT 1994)

Sporazum o poljoprivredi
Sporazum o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera
Sporazum o tekstilu i odjei
Sporazum o tehnikim preprekama trgovini
Sporazum o uslovima za strana ulaganja koji utiu na trgovinu
Sporazum o primjeni lana VI Opteg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994.
Sporazum o primjeni lana VII Opteg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994.
Sporazum o kontroli robe prije isporuke
Sporazum o pravilima o porijeklu robe
Sporazum o procedurama izdavanja uvoznih dozvola
Sporazum o subvencijama i kompenzatornim mjerama
Sporazum o zatitnom sistemu

ANEKS 1B: Opti sporazum o trgovini uslugama (GATS) i aneksi

ANEKS 1C: Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine- TRIPS

ANEKS 2: Dogovor o pravilima i procedurama za rjeavanje sporova

ANEKS 3: Mehanizam ispitivanja trgovinskih politika
ANEKS 4: Plurilateralni trgovinski sporazumi
Sporazum o trgovini civilnim vazduhoplovima
Sporazum o javnim nabavkama
Meunarodni sporazum o mlijeku i mlijenim proizvodima (prestao da vai 1997)
Meunarodni sporazum o goveem mesu (prestao da vai 1997)

Pored pobrojanog, pravnu podlogu WTO ine: osnovni pravni tekst tzv. Finalni akt koji uobliava
rezultate Urugvajske runde pregovora (ini ga oko 60 sporazuma, dogovora i tumaenja),
Ministarske deklaracije koje je donijela Ministarska konferencija kao najvei organ WTO i detaljne
liste koncesija (obaveza/ustupaka za robe i usluge) za svaku lanicu pojedinano.
27

ORGANI WTO

Ministarska konferencija najvii organ WTO (1 u 2 god)

Generalni savjet zaduen za funk-sanje WTO (1 u 2 mjeseca)
Organ za rjeavanje sporova (DSM)
Organ za ispitivanje trgovinskih politika
Savjet za trgovinu robom (Council on Trade in Goods)
Savjet za trgovinu uslugama (Council on Trade in
Services)
Savjet za trgovinske aspekte prava intelektualne svojine
(Council on TRIPS - intellectual property)
Sekretarijat WTO (adminsitracija, analizira kretanja medj. trgovine)
Glavni komiteti: Komitet za trgovinu i razvoj, Komitet za platnobilansne restrikcije i Komitet za budetska, administrativna i
finansijska pitanja. Komitet za trgovinu i prirodnu sredinu i Komitet za
regionalne trgovinske sporazume; Komitet za elektronsku trgovinu

Struktura:

MINISTARSKA
KONFERENCIJA

GENERALNI SAVJET U SVOJSTVU

ORGANA ZA ISPITIVANJE TRG.
POLITIKA

GENERALNI
SAVJET

GENERALNI SAVJET U SVOJSTVU

ORGANA ZA REAVANJE SPOROVA
APELACIONO TIJELO GRUPE
(PANELI) ZA REAVANJE
SPOROVA

Komiteti za
Trgovinu i ivotnu
sredinu
Trgovinu i razvoj

Podkomitet za
nerazvijene zemlje
Regionalne trgovinske
sporazume
Platno bilansne
restrikcije
Budetska
administrativna i
finansijska pitanja
Radne grupe za
Pristupanje
Radne grupe za:
Odnos izmeu trgovine i
investicija
Interakciju trgovine i
politike konkurencije
Transparentnost u
javnoj nabavci

SAVJET ZA
TRGOVINU
ROBAMA

SAVJET ZA TRGOVINSKE
ASPEKTE PRAVA
INTELEKTUALNE SVOJINE

Komiteti za
Pristup tritu
Poljoprivredu
Sanitarne i fitosanitarne mjere
Tehnike i barijere trgovini
Subvencije i kompenzatorne mjere
Antidampinke mjere
Carinsko vrednovanje
Pravila porijekla
Izdavanje uvoznih dozvola
Investicione mjere koje utiu na trgovinu
Mjere zatite
Nadzorni organ za tekstil
Radna grupa za
Dravni monopol nad trgovinom
Komitet za informacionu tehnologiju

SAVJET ZA
TRGOVINU
USLUGAMA
Komiteti za
Trgovinu finansijskim
uslugama
Specifine obaveze
Radne grupe za
Domae zakonodavstvo
Pravila GATS

Plurilateralni
Komiteti za
Trgovinu u civilnom
vazduhoplovstvu
Javnu nabavku

Legenda
Podnoenje izvjetaja Generalnom savjetu (ili podrunica)
Podnoenje izvjetaja organu za reavanje sporova
Plurilateralni komiteti (ne ukljuuje sve lanice)

29

DONOENJE ODLUKA
Odluivanje konsenzusom, na Ministarskoj konferenciji i u
okviru Generalnog savjeta
Ukoliko se on ne moe ostvariti, odluka se donosi
glasanjem
Za njeno usvajanje je potrebna dvotreinska veina
Primjenjuje se princip jedna zemlja jedan glas
Za neke odluke je potrebna tro-etvrtinska veina, a to su:
1. odluke o oslobaanju lanice WTO od pojedinih obaveza i
2. odluke o povlaenju lanice iz WTO, ako ona ne glasa za
izmjenu Statuta WTO.

WTO
OBLAST DJELOVANJA
WTO je meunarodna organizacija (nadnacionalnog i
multinacionalnog karaktera) koja upravlja multilateralnim
sporazumima u oblasti:
robne trgovine (GATT),
trgovine uslugama (GATS) i
trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine (TRIPs).
WTO se ne bavi kontrolom privatnog biznisa
WTO je regulator rada Vlada zemalja
Razlika u odnosu na GATT

PREDNOSTI TRGOVINSKOG SISTEMA WTO

Osnovne prednosti lanstva u WTO:

Odravanje mira
2. Rjeavanje sporova na konstrukivan i miran nain
3. Sistem zasnovan na pravilima, a ne na moi
4. Smanjeni trokovi ivota
5. Vei izbor i bolji kvalitet roba i usluga
6. Spoljnotrgovinska razmjena poveava prihode
7. Trgovina stimulie ekonomski rast i stvaranje novih radnih
mjesta
8. Osnovni principi ine sistem ekonomski efikasnijim i
smanjuju trokove
9. Sistem titi vlade od zahtjeva za protekcionizmom
10. Borba protiv korupcije
1.

New WTO members in

the period 2000-05
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.

Albania /2000/
Croatia /2000/
Jordan /2000/
Oman /2000/
Georgia /2000/
Moldova /2001/
Lithuania /2001/
China /2001/
Chinese Taipei
/2002/
Armenia /2003/
FYR Macedonia
/2003/
Cambodia /2004/
Nepal /2004/
Saudi Arabia (2005)

2009,
2010..

New WTO
Members
after 2005

1. Viet Nam
(2007)
2. Tonga (2007)
3. Ukraine (May
2008)
4. Cape Verde
/July2008/

2008 / 128 + 25 = 153

2011 / 153+4= 157
2013 / 157+2 = 159
2014 / 159+1 = 160
2015 / 160+2 = 162
2016/162+2=164

17 dec 2011

2013

(potpisan ugovor,
pristupili tokom
2012)

Laos; Tadikistan
2014
Yemen
2015
Seychelles,
Kazakhstan
2016
Afghanistan
Liberija

Rusia
Montenegro
Samoa
Vanuatu

WTO ACESSION DYNAMIC

Rusija pregovarala od 1993-2011 (18)...Ukrajina pregovarala 14g, Kina (2001)-13g.
BJELORUSIJA pregovara od 1993...

33

PROCES PRISTUPANJA WTO

Podnoenje Zahtjeva
za pristupanje (XII 2004)

Sastanak
Generalnog savjeta WTO
15.2.2005.

MULTILATERALNI
PREGOVORI

Odobren
status posmatraa;
Formirana RG

BILATERALNI I PLURILATERALNI PREGOVORI

DVA PARALELNA RAZVOJNA

PREGOVARAKA PUTA

Priprema Memoranduma o
spoljno-trgovinskom reimu i
propratnih dokumenata

Priprema ponuda za robe i

usluge; izraunavanje
poljoprivrednih subvencija

Pitanja/Odgovori

Sastanci Radne grupe

na kojima se razmatra
reim spoljne trgovine (7)

Usklaivanje reima
spoljne trgovine sa
pravilima STO

Bilateralni pregovori sa
trgovinskim partnerima

Promjena strategije u
skladu sa tokom
pregovora

Zavreni pregovori
sa svim dravama?

Ne
Da li je
reim spoljne trgovine
u skladu sa pravilima
WTO?

Da

Pitanja i odgovori
Pregled obaveza i koncesija

Ne

Da

Radna grupa
predlae pristupanje

Izvjetaj radne grupe i

Protokol o pristupanju
11.12.2008.

Generalni savjet
odobrava pristupanje
Odluka

Rezultat

Aktivnost

Parlament drave koja

pristupa ratifikuje
pristupanje

Drava postaje lan 30

dana nakon ratifikacije

WTO carinske stope: inicijalne i krajne

obavezujue stope pristupa

NAMA / non agriculture market acces, nepoljopriviredni proizvodi, industrija

35

17. Politika
spoljno-ekonomskih odnosa
u funkciji stimulisanja privrednog
razvoja

36

Struktura poglavlja
1. Rastui znaaj spoljne trgovine u svijetu, trgovinska liberalizacija i
uloga WTO
1.1. Oblici medjunarodnih ekonomskih transakcija
1.2. WTO kao subjekt savremenog multilateralnog sistema
1.3. Regionalna integracija u svjetskoj privredi

2. Makroekonomska medjunarodna konkurentnost

3. Politika razvoja bazirana na supstituciji uvoza i politika izvozne
promocije
3.1. Politika razvoja bazirana na supstituciji uvoza
3.2. Politika izvozne promocije

4. Najvaniji instrumenti i mjere politike spoljnoekonomskih odnosa

5. Spoljnotrgovinska politika male otvorene privrede
37

1.3. Regionalne integracije u svjetskoj trgovini

Tipovi regionalnih sporazuma:

ZONA SLOBODNE TRGOVINE /FTA/, sporazumi izmeu dvije ili vie strana, u kojima se razmjenjuju
reciproni carinski preferencijali (povlastice, tj. smanjenje carine). Svako svoju carinu prema treima.
CARINSKE UNIJE /CU/, definisane kao regionalni trgovinski sporazumi (RTAs)sa zajednikom eksternom
carinskom tarifom.
FTA i CU su po prirodi asimetrine, tj. koje dozvoljavaju jednoj ili vie strana (obino onim manje
razvijenim ili ekonomijama u tranziciji) dui period tranzicije kako bi izvrile redukcije carinskih stopa.
WTO vodi registar svih oblika registrovanih regionalnih trgovinskih sporazuma, po vrsti ugovora:

WTO REGISTER OF REG.TRADE AGR. /RTAS/ AND PTA

2010

31.7.2013

Customs Union - CU

20

25

Economic Integration Agreement - EIA

77

119

157

220

Free Trade Agreement - FTA

Partial scope agreement - PSA

14

Preferential Trade Agreement -PTA (unilateral for LDCs )

GRAND TOTAL

(IN FORCE)

12

25

266

379 RTAs in force

/out of 575 notified for
good and/or services

Principi formiranja FTA

(lan XXIV GATT)
1.
2.

3.

liberalizacijom trgovine unutar zone SAMO NAJOSJETLJIVIJI

PROIZVODI MOGU BITI IZUZETI, (neki poljoprivredni proizvodi);
nakon stvaranja FTA, zemlje pristupnice nemaju pravo da
primjenjuju vee carine i restriktivnije trgovinske mjere prema
treim zemljama u odnosu na uslove koji su vaili prije formiranja
ove zone.
Zone slobodne trgovine moraju po pravilu biti reciprone - jednaka
korist (UA na tome insistirala kod FTA u nov 2011, ali to podrazumijeva znaajno trgovinsko
prisustvo)

4.

5.

6.

Meusobne olakice se odobravaju samo za PROIZVODE

PORIJEKLOM IZ ZEMALJA KOJE SAINJAVAJU ZONU SLOBODNE
TRGOVINE. (po Protokolu o pravilima o porijeklu).
FTA ugovorima dozvoljena je primjena SAMOZATITNIH MJERA u
opravdanim sluajevima. ( platnobilansnih tekoa, prekomjernog
uvoza nekog proizvoda koji moe izazvati poremeaj na domaem
tritu i sl.)
FTA ugovori ureuju i druga pitanja koja se odnose na unutranje
oporezivanje, dravne monopole, pravila konkurencije, dravnu
pomo, zatitu intelektualnog vlasnitva, antidampinke mjere.39

2. Makroekonomska
meunarodna konkurentnost

STRUKTURNA MAKROEKONOMSKA MEUNARODNA KONKURENTNOST (analiza

nac.konk. iz ugla MT): udio u MT i analiza komparativnih prednosti, kao i njihov
uticaj na samu privrednu strukturu.
MAKRO KONKURENTNOST sposobnost zemlje da nacionalne resurse specijalizuje
u pravcu rasta realnog dohotka i standarda stanovnitva, uz dobru
makroekonomsku politiku
MIKROKONKURENTNOST sposobnost odredjene firme da uestvuje i pobjedjuje
u svjetskoj ponudi konkretnog proizvoda (usluge)
INTEGRALNA KONKRETNOST uspjena firma, uz bankarsku podrku, iji rad
podrava efikasno orgranizovana drava
Vremenom, pored cijene, uvode se i NECJENOVNI FAKTORI KONKURENTNOSTI
(kvalitet, asortiman, preferencije potroaa,nain plaanja, rokovi ispuruke, servis..)
Recept konkurentosti je poveanje kvaliteta proizvoda prilagoenog svjetskim
standardima, produktivnosti i ekonominosti, organizacija nastupanja na tritu,
marketing i znanje kao faktor uspjeha
KONKURENTNOST U ST - sposobnost prodavca (izvoznika) da osvaja spoljna trita,
da se sa povoljnim uslovima proizvodnje i prodaje nametne zahtjevima stranih
kupaca (potroaa) i da ih pridobije za kupovinu svojih, umjesto proizvoda drugih
ponuaa konkurenata.
KLASTER geografski omeena koncentracija proizvodnih i drugih
komplementarnih djelatnosti radi poveanja konkurentosti u svijetu

Prema definiciji OECD-a, konkurentnost je

MJERA SPOSOBNOSTI ZEMLJE da u slobodnim i
ravnopravnim trinim uslovima
proizvede ROBE I USLUGE koje prolaze test meunarodnog
trita,
uz istovremeno zadravanje i dugorono poveanje realnog
dohotka stanovnitva.
Dakle, meunarodna konkurentnost nacionalne ekonomije je
SPOSOBNOST ZEMLJE ZA IZVOZ, njena uspjenost u iskoritavanju
prirodnih, materijalnih i ljudskih resursa u proizvodnji i u nastupu na tritu,
produktivnost, ivotni standard, ali ine je i
MEUNARODNI UGOVORI I SPORAZUMI koje je zemlja potpisala,
kao i pristup-lanstvo u razliitim MEDJUNARODNIM ORGANIZACIJAMA I
INICJATIVAMA.

Ona je odraz sposobnosti njenih firmi da se uspjeno ukljue u MEO

Faktori konkurentnosti
1.FAKTORI NA STRANI PONUDE obim asortiman, cijena, kvalitet,
trajnost prilagoavanje proizvodne i izvozne strukture
2. FAKTORI NA STRANI TRANJE privredna kretanja u svijetu,
ponaanje i elje stranih kupaca i ukupna morfologija stranih trita
3. FAKTORI KOJI DOVODE DO SPAJANJA ILI ODBIJANJA PONUDE I TRANJE (faktori
konkurentnosti u uem smislu)
Kvalitet i tehnoloka svojstva proizvoda (nacionalni standardi, tehnika regulativa i
sertifikacija, ISO 9000,ISO 14000, EU-CE)
Cijena korigovana instrumentima spoljnotrgovinske politike u zemlji izvoznici i zemlji
uvoznici
Nain plaanja (ronost, obezbjeenje naplate, uslovi kreditiranja)
Rokovi isporuke i nain odravanja
Organizacija istupanja na strana trita i marketing
Razvojno osposobljavanje privrede zemlje kupca
Ostali faktori konkuretnosti (slinost zemalja, prijateljski odnosi,razvijeni poslovni
kontakti firmi, bliskost jezika..)

Osnovni faktori konkurentnosti variraju u vremenu i prostoru. Neki faktori

tradicionalne konkurentnosti, kao sirovine, kapital ili obilje neobuene RS
gube na znaaju, dok nivo obrazovanja, pravna i politika stabilnost, razvoj
infrastrukture, R&D, imaju sve veu vanost.

Ima zemalja sa pozitivnim trgovinskim bilansom, ali se ne smatraju konkurentnim ( veina zemalja
proizvodjaa i izvoznika nafte)

Osnovne determinante konkurentnosti nacionalne

ekonomije Porterov dijamant konkuretnosti sa
4 faktora konkurentnosti

a) FAKTORSKI USLOVI - uslovi vezani za faktore

proizvodnje a koji determiniu intenzitet i oblike
konkurentske borbe u pojedinim oblastima
privreivanja (kapital, nivo tehnologije, infrastruktura,
kvalifikovana RS, lokacija zemlje, informacija i dr.),

b) USLOVI TRANJE uslovi vezani za unutranju

tranju dobara i/ili usluga datih proizvodnih oblasti,
tj.struktura domae tranje, veliina tranje i njen
obrazac rasta, interancionalizacija
tranje;(probirljivost kupaca)

c) POSTOJANJE VEZANIH I PODRAVAJUIH

PROIZVODNJI - prisutnost u zemlji industrija koje nacionalne konkurentne prednosti
podravaju proizvodnju konkurentnih proizvoda ili su meusobno povezane formiraju sistem
u najtjenjoj vezi sa ovom proizvodnjom (pratee
- nacionalni "dijamant konkurentnosti".
industrije, dobavljai),

etiri kljune determinante

d) STRATEGIJA PREDUZEA, STRUKTURA

OBLICI RIVALITETA IZMEDJU DOMAIH

PREDUZEA kvalitet menadmenta, strategija i
struktura firme, cilj, misija, a takoe i karakter
konkurencije izmeu pojedinih preduzea

Postoje i jo dva uslova:

-Razvojna politika
-Nepredviene okolnosti

Novi faktor: klimatske promjene !43

Sue, poplave, snjegovi, poari, uragani..

Piramida konkurentnosti i razliiti

indeksi konkurentnosti
INDIKATORI:
IMD Indeks
svjetske
konkurentnosti
GCI Indeks
globalne
konkurentnosti
BCI Indeks
poslovne
konkurentnosti
WB Indeks
lakoe
poslovanja

 MEUNARODNI INSTITUT ZA RAZVOJ MENADMENTA (IMD) objavljuje

Godinjak svjetske konkurentnosti (World Competitiveness Yearbook - 59)
koji sadri dva pristupa: globalno rangiranje - osigurava sistemsko
vrednovanje konkurentnosti, dok profil konkurentnosti - pojedine zemlje
pokazuje kako se pojedina drava usavrava i specijalizira. Godinjak rangira i
analizira sposobnost zemlje da stvori i sauva okruenje u kojem se
preduzea mogu takmiiti. To znai da se pretpostavlja da se bogatstvo
stvara primarno na nivou poduzea to podruje se naziva konkurentnost
preduzea.
SVJETSKI EKONOMSKI FORUM definie: a) Indeks globalne konkurentnosti,
GCI, i b) indeks poslovne konkuretnosti, BCI, koji polazi od
mikroekonomskog pristupa i oslanja sa na podatke anketa.
SVJETSKA BANKA DEFINIE INDEKS LAKOE POSLOVANJA Doing Business,
koji mjeri poslovnu regulativu i zatitu vlasnikih prava (pokretanje poslovanja,
izdavanje dozvola, iznajmljlivanje i gradjenje, upis vlasnitva, odobravanje kredita,
zatita ulagaa, plaanje poreza, trgovina, zakljuivanje ugovora, zatvaranje
poslovanja).

HERITID FONDACIJA (Heritage Foundation) definie indeks ekonomskih

sloboda , kao slobodu poslovanja, slobodu trgovine, poresku slobodu,
slobodu od drave, monetarnu slobodu, slobodu ulaganja, finansijsku
slobodu, slobodu od korupcije i slobodu rada.
45

Faktori i podfaktori indeksa svjetske

konkurentnosti - GCI
EKONOMSKA
USPJENOST

EFIKASNOST
VLADE

POSLOVNA
EFIKASNOST

INFRASTRUKTURA

Domaa ekonomija

Javne finasije

Produktivnost

Osnovna
infrastruktura

Svjetska trgovina

Fiskalna politika

Trite rada

Tehnoloka
infrastruktura

Meunarodno
investiranje

Institucionalni
pravni okvir

Finansije

Nauna
infrastruktura

Zaposlenost

Pravna poslovna
regulativa

Menadment praksa

Zdravstvo i zatita
okoline

Cijena

Socijani okvir

Stavovi i vrijednosti

Obrazovanje

Konani indeks sastoji se od 20 podfaktora,

svaki s istim ponderom (5%),
grupisanih u 4 osnovna faktora konkurentnosti:
ekonomska uspjenost, efikasnost vlade,
poslovna efikasnost, infrastruktura.
Crna Gora se 2007. po prvi put nala na zvaninoj rang listi sa jo 131 zemljom i
rangirana je bila na 85 poziciji, zatim 2008-09 na 65, a 2009-10 na 62. poziciji.

46

47

GCI Montenegro 2016-2017

48

DB rank - Montenegro
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0

Doing business rank

90
81
70

71
56

56

51

44

46

51

36

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

DB rank

REGION DB 2014
Mak-25, SI-33, ME-44, HR-89,
KS-86, AL-90, RS-93, BA-131
REGION DB 2015
Mak-30, ME-36, SI-51, HR-65,
KS-75, AL-68, RS-91, BA-107

WB : Doing business 2017- 190 zemalja, 10 indikatora

Ekonomija

Pozicija Crne Gore

pokazuje da postoji jo
dosta prostora za
unaprijeenje
administrativnih
procedura vezanih za
poslovanje privrede
Ako CG eli da ostane
atraktivna destinacija za
FDI mora jo dosta da
uini kako bi poslovno
okruenje bilo bolje.

DB index 17

Novi Zeland

Singapur

Danska

Hong Kong, SAR,CH

Juna Koreja

Norveka

Velika Britanija

SAD

vedska

MAKEDONIJA

10

Slovenija

30

Hrvatska

43

Srbija

47

Crna Gora

51

Albanija

58

Kosovo

60

BIH

81
50

LAKOA POSLOVANJA
SVJETSKA BANKA 2017

51

Izabrane zemlje prema kategorijama ocjene ekonomskih sloboda - HF 2015

Represivne
zemlje

Uglavnom
neslobodne

Umjereno
slobodne

Uglavnom
slobodne

Slobodne
zemlje

0 - 49.9 /24/

50 - 59.9 (61)

60 - 69.9 /54/

70 - 79.9 /33/

80 - 100 /5/
89,6

Belarus

42

Azerbeijan

59.7

BE, CY,

69

CA

79

Hong Kong

Ukraine

43

Croatia

59,1

SL, ES

68

US, DK

76

Singapur

BIH

59

Makedonija

67,1

IE,ES

75

Novi Zeland

Moldavija

55,5

UK, LU, FI

74

Australija

Grcka

55,4

Albania

65,2

NL, DE

73

Svajcarska 80,5

China

51,9

Romania, BG

65

SE,LT, IS

72

Rusija

51,1

JP, AT, S.Korea

71

CZ, NO

70

HF indeks - prosjek 10 sloboda:

1. Sloboda poslovanja (business freedom)
2. trgovine (trade freedom)
3. Fiskalna (fiscal freedom)
4. Javna potonja ( government spending)
5. Monetarna sloboda (monetary freedom)
6. Sloboda investiranja(investment freedom)
7. Financijska sloboda (financial freedom)
8. Sloboda od korupcije (freedom from corruption)
9. Radna sloboda (labor freedom)
10. Vlasnika prava (property rights)

MT, HU, LV, PL 67-66

Turkey
62,9
MONTENEGRO 64,9
Slovenia,
Serbia

60,3

Italy

61,7

89,4
82,1

81,4

Nerangirane Avganistan, Libija,

Sirija, Irak, Somalija, Sudan,
Jemen...
52

3.1. Politika razvoja bazirana

na supstituciji uvoza
Kada je razvojni aspekt spoljnotrgoivnske politike u pitanju, isti je
mogue obezbjediti stavljanjem akcenta na:
1. afirmaciju sektora koji proizvode supstitute za uvozna dobra
politika razvoja bazirana na supstituciji uvoza (druga
polovina XX vijeka) ili
2. politika razvoja spoljne trgovine bazirana na promociji
izvoza
Pretpostavke politike supstitucije uvoza su:
Vlastitom produkcijom dobara za koja su u ranijim fazama
troena devizna sredstva utie se na poboljanje platnog
bilansa sa inostranstvom
Budui da su uvozna dobra po pravilu industrijski proizvodi,
drava svoje napore usmjerava ka industrijalizaciji vlastite
proizvodne strukture

 Struktura ST: RZ vie uvoze sirovine i polufabriakte, ZUR industrijske proizvode i visoke tehnologije.
Taj se fenomen u teoriji zove fenomen demonstracionog efekta
Razliita struktura uvoza iskazuje se kroz dohodovnu elastinost tranje za uvoznim

proizvodima (razlicita struktura uvoza u odnosu na nivo privrednog razvoja)

Dohodovna elastinost tranje raste sa nivoom privrednog razvoja

Uvozna sposobnost odreene zemlje moe se izraziti kao odnos

Px/Pm = Qx
Px, Pm: Indeksi cijena izvezenih odnosno uvezenih proizvoda
Qx: Indeks fizikog obima izvoza
U onoj mjeri u kojoj su uslovi razmjene nepromenjeni (Px/Pm), uvozna sposobnost zemlje je funkcija
promena u kvantumu robe koja se izvozi.
Ako se, pak, uslovi razmene pogoravaju, neophodno je poveati izvoz u cilju zadravanja uvozne
sposobnosti nacionalne privrede na istom nivou.

POLITIKA RAZVOJA BAZIRANA NA SUPSTITUCIJI UVOZA NEGATIVNO:

Politika proizvodne supstitucije uvezenih proizvoda se po pravilu sukobljava sa tendencijom da se
zatitnim mjerama preferira skuplja domaa proizvodnja u poreenju sa jeftinojom proizvodnjom od
strane inostranih konkurenata (slabi konkurentnost)
Da bi podstakli domau proizvodnju nekih industrijskih proizvoda, esto pribjegavamo velikom uvozu
opreme i sirovina za tu proizvodnju, tako da se uvoz moe i dalje poveavati (ne eleiminie izvozni jaz)
politika supstitucije uvoza ne moe raunati sa efektima ekonomije obima
Politika uvozne supstitucije po pravilu znai favorizovanje neadekvatne privredne strukture (produkcija
neesencijalnih dobara)
Mala elastinost uvozne tranje takodje negativno utie na razvojnu performansu privrede, na dui rok
vodi stagnaciji i padu makroekonomske efikasnosti

3.2. Politika izvozne promocije

Imperativ ove razvojne politike je rast izvoza

Inovaciona sposobnost RZ, koje po pravilu imaju visoke nauno-tehnoloke i
informacione sadraje, dinamizira stopu privrednog rasta na osnovu superiornosti
proizvodnje dobara za svjetsko trite
To je mogue kod onih privreda (RZ) koje raspolau neophodnim resursima koji
garantuju ekonomski optimalnu proizvodnju (razlikovanje izvozne penetracije
izmedju drzava siromasnih resursima i privreda sa bogatim resursima)
kolski primer afirmacije politike izvozne promocije je razvojno iskustvo Japana u
vremenu druge polovine 20. vijeka (visoka dohodna eleastinost tranje u sektorima:
tekstil, elik, brodogradnja; dobra koordinacija drave, industrije i sindikata)
Onog trenutka kada je meunarodna konkurencija uspjela da ugrozi japansku
proizvodnju u ovim oblastima, drava je 60-tih i 70tih godina XX vijeka, efikasno
promjenila svoje razvojne prioritete na: oblasti informacionih tehnologija (raunari,
telekomunikacije, robotika, fleksibilna automatizacija), genetskog inenjeringa,
ekoloki bezbjednih proizvodnih grana.
Poeljno je izvoziti to vie proizvode vie faze prerade, a ne bazirati svoj izvoz samo
na postulatima klasine teorije ST (poveavati izvoz niskog stepena prerade, jer polazi
od komaprativne prednosti na bazi prirodnih resursa)
Izvozna promocija podrazumijeva davanje podrke izvoznicima i posredovanje u
spoljno-trgovinskim poslovima, ak i njihovo kreditiranje

Znaaj faktora proizvodnje u meunarodnoj

specijalizaciji pojedinih zemalja i proizvoda
Znaaj i vrednovanje faktora proizvodnje u medjunarodnoj specijalizaciji pojedinih zemalja i
proizvoda ili bi sljedeom putanjom:
1.
Prirodno intenzivni proizvodi (zemlja,klima i prir.bogatstva najvaniji faktori
proizvodnje)
2.
Radno intenzivni proizvodi (fiziki rad najvaniji faktor i input proizvodnje)
3.
Kapitalno intenzivni proizvodi (kapital najvaniji, zasnovan na tednji stan. i rastu FDI)
4.
Naunotehnoloki intenzivni proizvodi (znanje i tehnologija najvaniji faktor
proizvodnje)

Iz priloga se moe vidjeti da su glavni faktori cijene i konkurentnosti:

- kod bukove grae priroda,
- kod vunenog prediva radna snaga (uglavnom nekvalifikovana),
- kod elektrine energije kapital (jer su potrebne skupe instalacije),
- kod kompjutera tehnologija i obrazovana radna snaga.

56

4. Instrumenti i mjere politike

spoljnoekonomskih odnosa
- Mjerama SP utie se na razvojnu performansu na dva osnovna
naina: podsticanjem izvoza i limitiranjem uvoza
- Neke mjere djeluju odmah, a neke su sa odloenim dejstvom
- Neke mjere su specifine za pojedine zemlje, dok su druge
univerzalne i primijenjuju se manje, vie u svim zemljama

- Oblici zatite domaeg trita:

1. mjere koje direktno utiu na cijene
(carine, prelevmani,uvozne takse i izvozne premije)
2. mjere koje direktno utiu na koliine
(kontigenti, kvote, dozvole i zabrane uvoza tj. izvoza)
3. ostale mjere
(monopoli, dravna trgovina, damping, restriktivni uvozni
postupak, tehniki, sanitarni i ekoloki standardi,
samoogranienje izvoza i sl)
Devizni kurs je poseban instrument

Carina obaveza uvoznika da u momentu ulaska robe plati propisanu sumu novca u korist drave.

Vrijednost carine za sve robe koje su u prometu definisana je u

Carinskoj tarifi (spisak roba svrstanih po uobiajenoj medjunarodno
nomenklaturi i sa odgovarajuim carinskim stopama).
Carine po vrijednosti (ad valorem, na vrijednost uvezene robe),
specifine (osnov carinjenja je uvezena koliina, npr. 0,20 centi
po kg) i kombinovane carine
Stalne i sezonske carine
Zatitne (standardna zatita domae proizvodnje, zatim
privremene antidampinke i kompenzatorne carine, kao i
zatita od prekomjernog uvoza) i fiskalne carine (prihod
budeta)
Autonomne i ugovorne carine
Minimalne (MFN) i maksimalne carine
Prohibitovne (previsoke) i retorzivne (osvetne) carine

1. Carine - obaveza uvoznika (izvoznika) da, u momentu

kada roba prelazi dravnu granicu plati propisanu sumu
novca u korist drave
Carinska osnovica vrijednost uvezene robe na koju se
primjenjuje carinska stopa da bi se dobio iznos carine
Carinska tarifa Spisak roba svrstane po uobiajenoj
medjunarodnoj nomenklaturi i sa odgovarajuim car.stopama
Odstupanje od carinske tarife sluaj postojanja carinskih
kontigenata (do nivoa odobrenog kontigenta nia carina ili
potpuno bez nje)
Carinsko podruje teritorija na kojoj se primjenjuje
nacionalna carinska tarifa i carinski propisi

ANTIDAMPISKE I KOMPENZATORNE
CARINE
ANTIDAMPINSKA CARINA ima za cilj da sprijeci uvoz robe u CG po cijeni

nioj od normalne vrijednosti te robe, koji izaziva ili prijeti da izazove znatnu tetu
postojecoj proizvodnoj grani ili znatnije usporava stvaranje proizvodne grane
(tetrapak mlijeko)

KOMPENZATORNA CARINA je posebna carina na uvoz robe koja se uvodi radi

ponitavanja efekta subvencije koju drava porijekla, odnosno izvoza posredno ili
neposredno,odobrava za proizvodnju ili izvoz te robe u CG (uvoz brana);
Uslovi za uvodjenje ovih mjera:

postoji znacajan porast dampinkog ili subvencionisanog uvoza u odnosu na domacu

proizvodnju ili potronju;

su cijene takvih uvoznih proizvoda znatno nie od cijena slicnih domacih proizvoda ili da su te
cijene uticale na smanjenje cijena slicnih domacih proizvoda u znacajnoj mjeri ili da su sprijecile
povecanje cijena domacih proizvoda do koga bi inace dolo;

je kao posljedica takvog uvoza pricinjena znatna teta pojedinoj proizvodnoj grani ili ako prijeti
opasnost da do takve tete dode.
Antidampinka, odnosno kompenzatorna carina ostaje na snazi koliko je potrebno da se otkloni
teta, a max 4 godine

60

MJERE ZA ZASTITU OD
PREKOMJERNOG UVOZA
Mjere za zatitu od prekomjernog uvoza, po pravilima WTO, mogu
inicirati domai proizvoai prema Vladi, kada na bazi analize trita mode
da se dokae da postoji damping kod uvoza jedne vrste robe ; prevelika
subvencija kod uvoza grupe roba iz jedne zemlje; ili nagli, prekomjerni
uvoz, koji ozbiljno ugroava opstanak, proizvodnju i plasman roba jednog
domaeg sektora proizvode
Tu su sluajevi koji se kroz analizu dokazuju da:
Odredeni proizvod se uvozi u povecanoj kolicini u odnosu na domacu
proizvodnju kada nanosi ili prijeti da nanese ozbiljnu tetu domacim
proizvodacima istog ili slicnog proizvoda.
Domacu proizvodnju cine proizvodaci istih ili slicnih proizvoda cija
zajednicka proizvodnja predstavlja vie od 50% ukupne proizvodnje tih
proizvoda u Republici.
Ozbiljna teta iz predstavlja znacajno i sveobuhvatno slabljenje poloaja
domace proizvodnje.
Vrste mjera koje se mogu odlukom privremeno uvesti:
- Kolicinska ogranicenja;
61
- Povecanje stope carine.

Uvozne takse, porezi i akcize; taksa od 1% na tzv. carinske usluge pri

izvozu i uvozu; takse za carinsko evidentiranje 1%
Prelevmani specijalne dadbine, instrument savremenog agrarnog
protekcionizma RZ(EU); vjetako odravanje cijena
poljoprivrednih proizvoda na visokom nivou;
- Razlika izmedju vie domae i nie uvozne cijene koju mora da
plati uvoznik kad uvozi robu

Npr. ukidanje carina i prelevmana na sojinu

samu (hrana za ivotinje) sniava prosjenu
cijenu mesnih preradjevina za 20%..

Instrumenti i mere regulisanja izvoza - kreditiranje izvoza,

izvozne premije i subvencije (proizvodne i izvozne
stimulacije, prihod proizvoau od strane drave; drava
stimulise proizvodnu tacno odredjenih dobara),
kvanititativna ogranienja uvoza-izvoza (kvote,
kontigentiranje), uslovljavanje davanja uvoznih prava sa
ostvarenim izvozom, promjena deviznog kursa, damping i
tome slino.

VRSTE RESTRIKTIVNIH MJERA

Kolicinska ogranienja;
Dozvole (za uvoz, za tranzit, za robu dvostruke namjene);
Posebni propisi (SPS, veterina, tehniki propisi);
Antidampiske i kompenzatorne carine;
Mjere za zastitu od prekomjernog uvoza.

MJERE KOJE DIREKTNO UTIU NA KOLIINE

Kontigenti, kvote, dozvole i zabrane (necarinske barijere, koje prosjeno
optereuju uvoz preko 5%)
Kontigenti koliina koju je mogue uvesti tokom odredjenog perioda (razliit
nain podjele kontigenata uvoznicima)
Kvote sline, odredjuje je resorno ministarstvo, kad se one ispune, carine su
znatno vee puna zastita
Dozvole opojne droge, umjetniki predmeti, naoruanje
Zabrane uvoza rijetko se koriste (zatita zdravlja, politiki motivi)

OSTALE MJERE
(monopoli, dravna trgovina, damping,restriktivni uvozni postupak, tehniki,
sanitarni i ekoloki standardi, samoogranienje izvoza, medjunarodne
sankcije, mjere iz oblasti finansijske politike, mjere iz arsenala
neoprotekcionizma, i sl)
Monopoli (karteli)- odreivanje politike proizvodnje, prodaje i cijena (kartel
aluminijuma (1912), elika (1926), kalaja (1931),penice, kauuka, eera,
nafte (1960, OPEC)
Dravna trgovina veliki kupac, suguran platia, velike nabavke iz
inostranstva, medjunarodni tenderi (javne nabavke)
Damping prodaje odredjene robe na stranom tritu po cijenama niim od
normalnih trinih cijena
Restriktivni uvozni postupak prekomplikovane administrativne procedure
Tehnoloki, sanitarni, ekoloki i bezbjedonosni standardi
Neoprotekcionizam RZ, vei nivo zatite

ARGUMENTI ZA ZATITU DOMAEG TRITA

-

Zatita domae proizvodnje (mlade industrije, kao npr elektronika,

automobili, hemija mainogradnja, odredjeni strateki proizvodi
elik i poljoprivredni proizvodi)
Zatita mora biti efikasna, ciljana, blagovremena i oroena
Infant Industry Argument zatitne carine, zatita zaposlenosti
domaeg stanovnitva i visine domaih nadnica

PODSTICANJE IZVOZA mjere aktivne zatite

1.
2.
3.
4.
5.

Izvozne premije (subvencije)

Poreske i carinske olakice (povraaji)
Odobravanje izvoznih kredita sa niskim kamatama
Subvencioniranje transportnih trokova
Davanje garancija za kredite koji se odobravaju za proizvodnju i za
izvoz
6. Finansiranje propagande (sajmovi, izlobe, publikacije)
7. Informacije i izuavanje spoljnih trita
8. Pomo DKP i predstavnitvima komora u prodoru domae robe na
strana trita

5. Spoljnotrgovinska politika male

otvorene privrede
Male zemlje imaju veoma nizak nivo uea na svjetskom tritu i nikako
ne mogu uticati na svjetsku cijenu nekih roba, zato se mala zemlja
prilagoava uslovima P i T koji vae na svjetskom tritu
Optimalno pozicioniranje domae proizvodnje u vremenu i prostoru
predstavlja kamen temeljac svake politike privrednog razvoja koja rauna
na otvorenost nacionalne privrede.
Oslanjanje domae proizvodnje na unutranje trite koje je preduslov
medjunarodne razmjene.

Brojna otvorena pitanja vezana za odnos uvoza i izvoza kako finalnih tako i
proizvoda za dalju proizvodnju.

Svaka zemlja koja obezbijedjuje inpute koji su joj

neophodni za privredni razvoj moe da bira izmedju vie
mogucih varijanti:
Da poveca izvoz (a time i uvoz),
Da smanji tekui uvoz proizvodnjom nekih roba kod kue I da
tako utedjene devize iskoristi za uvoz neophodnih dobara
Da se orijentise na vlastitu proizvodnju svih dobara koja su
neophodna za privredni razvoj umjesto da ih uvozi
Da obezbijedi inostrana sredstva u obliku kredita u cilju
placanja neophodnog povecanja uvoza

Cena

S
Domaa ponuda

8
Domaa
proizvodnja

a) Bez slobodne trgovine, na bazi P i T

na domaem tritu cijena je 4 , a carina
Jo 4, to daje uvoznu cijenu od 8
(ravnotena cijena u taki N)
U uslovima kada nema spolj.trgovine, to je
veoma visoka cijena, pa domai proizvoai
svojom proizvodnjom podmiruju ukupnu T.

6
Uvoz
4

Svetska ponuda
F

Domaa tranja

b) Sa slobodnom trgovinom (nema

carina, pa je ravnotena cijena samo
4 (taka F) Cijena se poklapa sa
svjetskom cijenom i postoji uvoz
po cijeni od 4 po komadu. Po toj,
domai proizvoai su spremni da
ponude 100 jedinica, a uvozi se jo
200 jedinica.

0
100

200

300

400

Koliina

zemlja pokazuje veliku inferiornost u proizvodnji sagledavanog proizvoda.

U sluaju nepostojanja me. trgovine ravnotena cijena se nalazi u taki N (8 nov jed).
Svjetska cijena sagledavanog proizvoda iznosi 4 novane jedinice. Pod pretpostavkom
da se radi o maloj zemlji koja ne moe da utie na svjetsku cijenu, ravnotea u uslovima
slobodne trgovine se ostvaruje kada zamiljena privreda proizvodi ME(100 jed proizvoda)
68
i uvozi razliku izmeu tranje i domae ponude koju predstavlja du EF, tj. 200 jedinica.

Dejstvo carina na smanjenje uvoza i potronje (ali raste i cijena i domaca proizvodnja)

Ako je cijena robe na domaem tritu 8, a svjetska

cijena 4, Ako je carina vie od 4, ona je prohibitivna
i prestaje svaki interes za izvozom u tu zemlju
Ako je manja od 4, onda je to neprohibitivna carina
(mogu uvoz u tu zemlju)

Uvoenje carine poveava javne prihode

i dovodi do ispoljavanja neefikasnosti

Pretpostavimo da je cijena na domaem

tristu 4, a uvedena carina = 2, pa je
nova prodajna cijena 6 poto nema
transportnih trokova,
Nova ravnotena cijena podrazumijeva
smanjenje domae T sa 300 jedinica
na 150 jedinica, carina e smanjiti
potronju zbog djelovanja na rast cijena.
Raste cijena - pada traznja
Uvoz se smanjuje sa 200
na 100 jedinica proizvoda, dok se
domaa proizvodnja poveava sa 100
na 150 jedinica posmatranog proizvoda.

Trougao A je troak neefikasnosti u doma. proizvodnji koji je rezultat rasta domaih cijena. 50 jedinica;
Trougao B je gubitak potroaeve satisfakcije kao posljedica rasta cijena. 50 jedinica;
etvorougao C je prihod od carine koji odlazi dravi. Ovaj prihod u stvari predstavlja svojevrsni transfer od
potroaa dravi, ali ne i obavezni gubitak efikasnosti. - 200 jedinica je carinski prihod (2*100 jed), ali on moe
69
imati i redistributivni efekat na podsticanje proizvodnje ili izvoza..

Dejstvo carina na smanjenje uvoza i

potronje
postoje tri efekta (ekonomski troak carine):
1) zahvaljujui carinskoj zatiti, domai proizvoai mogu
poveati proizvodnju;
2) usljed poveanja cijena potroai su prinueni da smanje
svoju potronju i
3) drava dolazi do odreenog iznosa fiskalnih prihoda.
Kakav je u ovom sluaju ist efekat carine? Carine dovode
do ispoljavanja ekonomske neefikasnosti. Njihovo uvoenje
po pravilu znai da gubici potroaa premauju prihod koji
ostvaruje drava uvean za ekstra profite koje zarauju
proizvoai.

Bilateralni trgovinski partneri

- Ako se ukupan izvoz izmeu dvije zemlje
podjeli sa ukupnim uvozom, dobije se
koeficijent vanosti, odnosno znaajnosti
jedne zemlje za drugu X1,2 / M1,2
Uvoz iz Hrvatske u CG
u 2012

Udio uvoza iz HR u CG u
ukupnom uvozu CG

Udio ove stavke u ukupnom

robnom izvozu Hrvatske

1.820.850
110.436
Izvoz iz CG u Hrvatsku u
2012. godini

9.609.216
6%

Udio izvoza CG u HR u
ukupnom izvozu CG

Udio ove stavke u ukupnom

robnom uvozu Hrvatske

366.896
83.544

1,15%

16.163.722
23%

Vanost
CG
1,3
HR
0,8

0,52%
71

Trgovina CG sa EU

72

Trgovina sa CEFTA 2006

73

Uvoz i izvoz Crne Gore po odsjeku klasifikacije SMTK:

sektor hrane, pia i duvana

IZVOZ - najvee uee vina i pia, oko 23,2 mil (godisnji izvoz vina je 18,4 mil i tu je pozitivan trg. bilans).
Slijedi izvoz voa i povra sa oko 7,4 miliona, a u posljednje vrijeme izvoz mesa i preraevina biljei
74
pozitivne rezultate, oko 6,9 miliona .