FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE

Predmet:
Ekonomija kapitala i finansiranje razvoja

Međunarodna trgovina i ekonomski rast

Robni promet, izvoz i ekonomski rast
Platni bilans, devizni kurs i ekonomski rast

Prof. dr Valentina Duvnjak

• Privrednu strukturu nerazvijenih zemalja
karakteriše: visok udio agrarno-sirovinske
proizvodnje u formiranju društvenog
proizvoda, zavisnost proizvodnje od izvoza
primarnih proizvoda, niska produktivnost rada,
nizak per capito dohodak i niska domaća
akumulacija
• Naviše stope rasta izvoza i uvoza pokazuju
visokorazvijene zemlje, dok u međunarodnom
trgovinskom bilansu nerazvijene zemlje bilježe
pad
• Nerazvijene zemlje su uvozno zavisne
• Plaćanje uvoza može se obezbijediti: vlastitim
izvozom i prilivom inostranih finansijskih
sredstava
• U međunarodnoj trgovini udio industrijskih
proizvoda raste, a primarnih proizvoda opada
• Naročito dolazi do promjene u strukturi izvoza i
uvoza zbog djelovanja sledećih faktora: razlike u
stepenu industrijalizacije, tehnološkog progresa,
razvoja poljoprivrede u razvijenim zemljama i
subvencioniranja i primjene nove tehnologije u toj
oblasti, spoljnotrgovinske politike sa naglaskom na
protekcionističku politiku razvijenih zemalja prema
uvozu iz zemalja u razvoju
• Promjene na međunarodnoj robnoj razmjeni
uticale su na promjene cijena pojedinih
proizvoda
• Cijene industrijskih roba obično su se
povećavale, dok cijene poljoprivrednih i
primarnih proizvoda obično su se smanjivale
• Najveće učešće u svjetskom izvozu imaju
sledeće zemlje po redoslijedu: Kina, SAD,
Njemačka, Japan, Nizozemska, Francuska,
Južna Koreja, Hong Kong, Italija, Velika
Britanija i Rusija
• Poljoprivredna prizvodnja:
• Najveći proizvođači glavnih žitarica i
povrtarstva su: SAD (prve u kukuruzu i soji,
treće u proizvodnji pšenice), Kina(prva u
pirinču i pšenici, druga u proizvodnji
kukuruza), Indija(vodeći proizvođač proso) i
Rusija(ječam, raž, pasulj..)
•Najveći izvoznici poljoprivrednih proizvoda:
•(u milijardama)
1.Sjedinjene Države
2. Nizozemska
3. Njemačka
4. Francusk
5. Brazil
S tim da treba imati na umu razliku između proizvodnje standardnih
proizvoda i proizvodnje visoke vrijednosti. Nizozemska je mala zemlja; njeno
prisutnost na popisu je zbog visoke vrijednosti cvijeća i žive biljke (dvije
trećine) i povrća (Nizozemska je vodeći dobavljač rajčice i chilies).
• Robne vodeće zemlje% od sveukupnog izvoza
1. Kukuruz- SAD 50,1%
2. Riba- Kina 9,2%
3. Palmino ulje- Indonezija je 51%
4. Riža- Tajland 34,5%
5. Soja- SAD 50,5%
6. Pšenica- Sjedinjene Američke Države 18%
• Rusija i izvoz:
• Najveći izvoz Rusije je sirove nafte, naftnih derivata, plin, briketi
iz uglja i sirovi aluminij
• Najveći uvoz Rusije je: uvoz automobila, upakovani lijekovi,
dijelovi vozila, računari i Broadcasting Equipment

Najveća izvozna odredišta iz Rusije su Nizozemska, Kina

Njemačka, Italija i područja Bjelorusije i Ukrajine
• Najveći dio uvoza je porijeklom iz Kine, Njemačke, Bjelorusije,
Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država
• Kina i izvoz:
• Najveći izvoz Kine su računari, Broadcasting Equipment, telefon,
integriranih sklopova i mašinski kancelarijski uređaji
• Najveći uvoz sirova nafte, integrirani sklopovi, željezne rude,
zlato i automobili

Najveća izvozna odredišta Kine su Sjedinjene Američke Države,

Hong Kong, Japan, Njemačka i Južna Koreja
• Najveći dio uvoza je porijeklom iz ostalih dijelova Azije, Južne
Koreje, Japana, Sjedinjenih Američkih Države i Australije
Njemačka i izvoz :
Njemačka je treći najveći izvoznik u svijetu
Najveći izvozni proizvod su automobili koji predstavljaju 11%
ukupnog izvoza Njemačke, a zatim dijelovi vozila, koji čine 4,24%.

Najveći uvoz Njemačke je naftni plin koji predstavlja 6.82% od

ukupnog uvoza u Njemačkoj $, nakon čega slijedi sirova nafta, koje
čine 5,32%.
Najveća izvozna odredišta iz Njemačke su Francuska, Sjedinjene
Američke Države, Velika Britanija, Kina i Nizozemska

Najveći dio uvoza je porijeklom iz Nizozemske, Kine i Francuske

• Decembar 2019 (Izvor: Eurostatistics- data for short term economic analiysis, 02/2020):
• SAD- godišnja stopa rasta BDP iznosila je 2,1%, stopa nezaposlenosti 3,5%
• Kina- godišnja stopa rasta BDP iznosila je 6%, (unazad 30 godina stopa rasta iznosila je 7%)
• Indija- godišnja stopa rasta BDP iznosila je 4,7%, (2018. godine iznosila 5%),
• Brazil- godišnja stopa rasta BDP iznosila je 1,2%,
• Južna Afrika- godišnja stopa rasta BDP iznosila je 0,2%
• Rusija- godišnja stopa rasta BDP iznosila je 1,6%,
• Eurozona- godišnja stopa rasta BDP iznosila je 1%, stopa nezaposlenosti 7,4%
• Litvanija- godišnja stopa rasta BDP iznosila je 3,7%, stopa nezaposlenosti 6,1%
• Španija-godišnja stopa rasta BDP iznosila je 1,8%, stopa nezaposlenosti 13,7%
• Francuska-godišnja stopa rasta BDP iznosila je 0,8%, stopa nezaposlenosti 8,4%
• Italija-godišnja stopa rasta BDP iznosila je 0,0%, stopa nezaposlenosti 9,8%
• Austrija-godišnja stopa rasta BDP iznosila je 1,0%, stopa nezaposlenosti 4,2%

• Dodatak- World trade report 2015.

• Dodatak- World trade report 2017.
• Dodatak- World trade report 2018.
• Dodatak- World trade report 2019.
• Ako je devizni kurs definisan u određenoj vrijednosti sa
mogućnšću manjih odstupanja u odnosu na devizni paritet
tada imamo fiksni kurs
• Fluktuirajući se formiraju kao rezultat odnosa ponude i
potražnje na deviznom tržištu uz pretpostavku perfektnog
tržišta bez intervencije monetarnih vlasti na ponudu i potražnju
• Teorije o deviznom kursu:
- Platnobilansna teorija deviznih kurseva,
- Teorija pariteta kupovnih snaga,
- Monetarna teorija deviznog kursa
• Promjene vrijednosti deviznog kursa
 PLATNI BILANS

• Platni bilans je po definiciji MMF sistemski pregled svih

ekonomskih transakcija između rezidenta i nerezidenta jedne
zemlje( bez obzira da li je efektivno izvršeno plaćanje)
• Pri tome rezidenti jedne zemlje su fizička i pravna lica koja
imaju sjedište ili prebivalište u toj zemlji, dok su nerezidenti
strana pravna i fizička lica
• Dva osnovna dijela svakog platnog bilansa su: tekući bilans i
kapitalni bilans
• Tekući bilans obuhvata: trgovinski bilans, bilans robe i usluga i
saldo svih transfera.
• Kapitalni bilans obuhvata: kretanje kratkoročnog i dugoročnog
kapitala, direktne i portfolio investicije, promjene deviznih
rezervi
• Kreditne stavke platnog bilansa su one tekuće i kapitalne
transakcije koje imaju za posljedicu priliv novca u zemlju
• Debitne stavke platnog bilansa su one tekuće i kapitalne
transakcije koje imaju za posljedicu odliv novca iz zemlje
• Oblici neravnoteže platnog bilansa:
- Slučajna ili jednokratna,
- Ciklična,
- Strukturna (monetarna i strukturalna),
- Fundamentalna neravnoteža
• Uravnoteženje platnog bilansa finansiranjem deficita moguće
je izvršiti sredstvima monetarnih rezervi u zemlji ili
zaduživanjem u inostranstvu
• Prilagođavanje platnog bilansa:
- Klasični automatski model prilagođavanja platnog bilansa
(deflacijom),
- Elasticitetni model prilagođavanja platnog bilansa (devalvacijom),
- Apsorpcioni- dohodavni mehanizam uravnoteženja platnog bilansa
(dejstvom vanjskotrgovinskog multiplikatora),
- Monetarni pristup prilagođavanja platnog bilansa (putem kamatnih stopa)
- Prilagođavanje platnog bilansa devalvacijom
- Devalvacija je rast kursa, a pad vrijednosti valute koji određuju monetarne
vlasti
- Depresijacija je rast kursa, a pad vrijednosti valute koje određuje tržište.
- Revalvacija je pad kursa, a rast vrijednosti valute koje određuju monetarne
vlasti.
- Apresijacija je pad kursa, a rast vbrijednosti valute koje određuje tržište
(ponuda i potražnja)
 Ekonomski razvoj
• Faktori ekonomskog razvoja: sposobnost ljudi,
prirodna bogatstva, akumulacija kapitala,
tehnologija i preduzetništvo
• Država otklanja nedostatke tržišta kroz:
povećanje efikasnosti, jednakosti,
makroekonomskog rasta i stabilnosti
 DEVIZNI KURS
• Devizni kurs predstavlja cijenu po kojoj se valuta jedne zemlje razmjenjuje za
valutu druge zemlje na deviznom tržištu
• Devizni paritet predstavlja zvanični kurs, odnosno kurs kojim monetarne vlasti
države određuju vrijednost svoje valute u odnosu na neki monetarni
denominator (npr. zlato)
Vrste deviznih kurseva
Prema načinu njihovog utvrđivanja razlikuju se čvrsti (fiksni) i promjenjivi
(fluktuirajući, plivajući, fleksibilan)
Prema tome da li se primjenjuje više kurseva ili samo jedan razlikuju se
višestruki i jedinstveni devizni kurs
Prednosti fiksnog kursa: daje pouzdanu osnovu za kalkulaciju uvoznih i izvoznih cijena,
omogućavaju mjerenje rentabilnosti investicija, daje sigurnost ulaganja, negativna
stihijska dejstva na svjetskom tržištu ne odražavaju se na kurs.
Nedostaci fiksnog kursa: potrebne su visoke monetarne rezerve, potcijenjenost ili
precijenjenost valute, potrebna je čvrsta finansijska kontola.
Ono što su prednosti fiksnog kursa su nedostaci fluktuirajućeg, i obrnuto.
PITANJA?
HVALA ZA
PAŽNJU!