OSNOVE EKONOMIJE – 2.

CJELINA

1. Što se razvijalo razvojem trgovine?

Razvija se brojčani sustav, novac, bilježenje ekonomskih transakcija, računovodstvo.

2. Što se bilježi platnom bilancom?

Transakcije međunarodne trgovine.

3. Koliko se puta mora knjižiti svaka ekonomska transakcija?

Dva puta – dvojno knjigovodstvo.

4. Na koju se stranu knjiže transakcije koje se plaćaju iz inozemstva (pri izvozu)?

Na potražnu stranu.

5. Na koju se stranu knjiže transakcije koje se plaćaju iz tuzemstva (pri uvozu)?

Na dugovnu stranu.

6. Međunarodna trgovina?
Ostvaruje se novcem – novčani tokovi mjere se u bilanci plaćanja.

7. Međunarodne transakcije?
Razmjena proizvoda, usluga i imovine između rezidenata različitih država.

8. Rezidenti?
Fizičke i pravne društvene jedinice koje se nalaze na ekonomskom teritoriju zemlje i u toj
zemlji imaju središte interesa (kućanstva, pojedinci – građani koji privremeno žive ili rade u
inozemstvu, pravne osobe poput poduzeća, neprofitne organizacije, državne agencije, vlada).

9. Platna bilanca?
Bilanca plaćanja ili bilanca međunarodnih plaćanja, sustavni prikaz vrijednosti ekonomskih
transakcija rezidenata neke zemlje s inozemstvom tijekom nekog razdoblja – tromjesečje ili
godina. Prati novčane tokove dobara i kapitala iz zemlje prema inozemstvu i obrnuto. Važna
je zbog ekonomske analize učinaka međunarodne razmjene neke zemlje.

10. Vrste transakcije među zemljama?

Transakcije koje nastaju trgovinom proizvodima i uslugama, tansferne transakcije – isplate
koje pojedinci primaju od države (u sklopu socijalnog osiguranja), kapitalne i financijske
transakcije.

11. Platna bilanca Republike Hrvatske?

Sastavlja se prema metodologiji Međunarodnog monetarnog fonda. Sastavlja se i objavljuje
svaka tri mjeseca i obuhvaća: račun tekućih transakcija, račun kapitalnih transakcija, račun
financijskih transakcija.
12. Bilanca tekućih transakcija?
Prikaz vrijednosti transakcija vezanih za međunarodnu trgovinu dobrima – izvoz (knjiži se
potražno) i uvoz (rashod – knjiži se dugovno). Pregled prihoda i rashoda od primarnih i
sekundarnih dohodaka.

13. Bilanca kapitalnih transakcija?

Evidentira dugovanja – potraživanja za neproizvodnu nefinancijsku imovinu i kapitalne
transfere između rezidenata i nerezidenata. Bilježi stjecanja i otuđenja neproizvodnih
nefinancijskih imovina te prodaje zakupa i licencije te prijenos kapitala.

14. Bilanca financijskih transakcija?

Prikazuje stjecanje i raspolaganje financijskom imovinom i obvezama. Izravna ulaganja,
portfeljna ulaganja, financijske izvedenice, ostala ulaganja te međunarodne pričuve.

15. Odnos između računa tekućih, kapitalnih i financijskih transakcija?

Račun tekućih transakcija + račun kapitalnih transakcija = račun financijskih transakcija.

16. Na čemu se temelji platna bilanca?

Na računovodstvenim načelima (svaka transakcija bilježi se jedanput na potražnoj i jedanput
na dugovnoj strani).

17. Koliko iznosi saldo platne bilance?

Uvijek iznosi 0. mora uvijek biti u ravnoteži.

18. Što ako se dogodi nesklad između zbroja računa?

Ako se dogodi nesklad između zbroja računa tekućih i kapitalnih transakcija s jedne strane te
računa financijskih transakcija s druge strane stanje platne bilance ponovno se sa stavkom
netopogreške i propusti.

19. Netopogreške i propusti?

Svake platne transakcije na kojoj se evidentiraju razlike nastale zbog operativnih problema i
nesavršenosti u prikupljanju podataka iz platne bilance, pogrešnih knjiženja, sive ekonomije
ili nelegalne trgovine proizvodima i uslugama.

20. Vanjskotrgovinska politika?

Međunarodna razmjena dobara obračunava se na temelju deviznih tečajeva.

21. Devizni tečaj?

Cijena po kojoj se valuta neke zemlje mijenja za valutu neke druge zemlje. Pokazuje broj
jedinica domaće valute koje morate dati za jednu jedinicu strane valute koje se dobivaju u
obliku devize (sako kratkoročno potraživanje u stranoj valuti evidentirano u stranim bankama
bez obzira na oblik i način stjecanja i raspolaganja tom valutom). Instrument gospodarske
politike i jedna od najvažnijih ekonomskih varijabli – utječe na uvoz, izvoz, dohodak,
zaposlenost.

22. Nestabilnost deviznog tečaja?

Simptom je unutarnje gospodarske nestabilnosti.
23. Aprecijacija domaće valute?
Povećanje vrijednosti domaće valute u odnosu na drugu stranu valutu, smanjenje broja
jedinica domaće valute.

24. Što ako vrijednost domaće valute raste prema inozemnoj valuti?
Za domaću valutu možete kupiti više strane valute, proizvodi iz inozemstva su povoljniji –
povećanje uvoza, smanjenje izvoza – domaći proizvodi su skuplji od inozemnih, nepovoljan
tečaj za kupce iz inozemstva jer moraju izdvojiti više novaca za kupnju domaćih proizvoda.

25. Deprecijacija domaće valute?

Smanjenje vrijednosti domaće valute u odnosu na drugu stranu valutu, povećanje broja
jedinica domaće valute. Obrnuto od aprecijacije domaće valute – uvoz postaje skuplji
(smanjuje se uvoz, izvoz raste).

26. Nominalni devizni tečaj?

Tečaj prema kojem se valuta jedne zemlje može zamijeniti za valutu druge zemlje. U banci
trebate platiti 7, 55 kn za 1 €. Kretanje vrijednosti nominalnog deviznog tečaja objavljuje se u
tečajnim listama banke ili mjenjačnicama te se izražava kao kupovni, prodajni i srednji devizni
tečaj. Devizni tečajevi su važni jer utječu na relativne cijene domaćih i stranih dobara.

27. Realni devizni tečaj?

Tečaj po kojem pojedan može razmjeniti dobra jedne zemlje za dobra druge zemlje.
Ravnotežni tečaj koji realno mjeri intervalutarnu vrijednost. Ovisi o nominalnom tečaju i o
cijeni dobara u objema zemljama iskazanim u domaćoj valuti.

28. Što utječe na odabir deviznog tečaja?

Veličina zemlje, stupanj otvorenosti, struktura vanjske trgovine, stupanj uključenja u
međunarodna financijska kretanja, stopa inflacije.

29. Fiksni devizni tečaj?

Stalna cijena strane novčane jedinice izražena u domaćoj novčanoj jedinici koja odgovara
odnosu valuta prema izabranom zajedničkom imenitelju, valutnom prioritetu. Devizni tečaj
može se vezati za zlato, pojedinu valutu ili skup valuta.

30. Valutni paritet?

Vrijednost je valute iskazana u zlatu kao zajedničkom nazivniku.

31. Kakvi su fiksni devizni tečajevi?

Prisilni – službeni tečajevi koje određuje država radi izravna utjecaja na priljev i odljev deviza
– takva je mjera donesena radi ogleda u kretanju platne bilance.

32. Prednost i nedostatak?

Prednost – stabilnost i pozitivan utjecaj na stabilnost cijena kroz dulje razdoblje.
Nedostatak – nerealnost – ne mjeri realno kretanje cijena na domaćem tržištu u usporedbi s
onima na konkurentnom stranom tržištu, odnosno ne prati odnose ponude i potražnje
deviza.
33. Što nisu?
Nisu jamstvo gospodarske stabilnosti kako je prvotno bilo zamišljeno – već prijenosnici
inflacije i nestabilnosti iz zemlje u zemlju.

34. Fluktuirajući devizni tečajevi?

Oblikuju se prema svakidašnjoj ponudi i potražnji deviza na deviznom tržištu. Zemlja se mora
odlučiti hoće li dopustiti samostalno plivanje ili skupno.

35. Upravljani devizni tečajevi?

U tom središnja banka kupuje i prodaje svoju valutu kako bi smanjila osjetljivost dnevne
fluktuacije. Kanada i Japan.

36. Konvertibilnost nacionalnih valuta?

Pretvoriti, preobraziti jedno u drugo. Svojstvo je koje omogućuje vlasniku da potraživanje u
jednoj valuti može na svoj zahtjev pretvoriti, konvertirati u bilo koju drugu valutu, pri čemu
potraživanje sadržava svoje prvobitno obilježje. Određuje se odlukom monetarne vlasti.

37. Unutarnja konvertibilnost?

Omogućuje domaćim sudionicima da nacionalnu valutu zamjenjuju za stranu valutu.

38. Vanjska konvertibilnost?

Omogućuje stranim sudionicima da domaću valutu strane zemlje zamjenjuju za druge valute
slobodno i bez posebnih dozvola.

39. Nekonvertibilnost?
Valute se ne mogu zamijeniti za zlato ili neku drugu valutu i služe isključivo kao sredstvo
prometa i plaćanja u unutarnjem domaćem prometu. Nisu predmet trgovanja na domaćem
tržištu.

40. Eurizacija?
Stanje gospodarstva u kojemu je euro preuzeo jednu ili više funkcija novca od domaće
valute. Navedeni proces iskazivanja domaćeg novca iz uporabe se najčešće u literaturi naziva
dolarizacija – US dolar najčešće je preuzimao funkciju novca u zemljama Latinske Amerike.

41. Kada dolazi do toga?

Gotovo uvijek u situaciji kada kućanstvima postane isplativije koristiti strani novac umjesto
domaćeg novca.