1.Međunarodni finansijski sistem?

Funkcionalan međunarodni monetarni sistem (MMS) treba da obezbijedi zadovoljavajuću međunarodnu

likvidnost i omogući nesmetane tokove novca i kapitala u svjetskoj privredi. U uslovima krize od njega se
očekuje da olakša protok kapitala radi eliminisanja neravnoteža koje vode krizi. Osnovna poluga MMS-a
u poslijeratnom periodu bila je konvertibilnost dolara u zlato, što je omogućilo da američka valuta
postane svjetska rezervna valuta. Monetarna politika SAD je u ovom monetarnom sistemu preuzela
ulogu kreatora međunarodne likvidnosti.
Današnji MMS čine nacionalno usmjerene monetarne politike u okruženju koje karakteriše postojanje
globalnih kompanija, ključnih valuta i globalnih tokova kapitala.

2.Međunarodna likvidnost?

Popuštanje monetarnih okvira u SAD, zemlji svjetske rezervne valute, i eurozoni omogućilo je
porast međunarodne likvidnosti. Međutim, to može da se negativno odrazi na makroekonomsku
i finansijsku stabilnost. Kreditna ekspanzija u zemljama sa tržištem u nastajanju i nekim razvijenim
zemljama može izazvati finansijsku neravnotežu, što na duži rok vodi kreditnoj kontrakciji. Ekspanzivna
monetarna politika ECB može produžiti globalnu finansijsku ekspanziju. Međutim, rast dolara
prema euru od kraja 2014. godine skreće pažnju da se ne smije zanemariti rizik njegove
apresijacije. Ovom riziku posebno su izloženi veliki dolarski dužnici. Čak i kod zemalja koje imaju veću
dolarsku aktivu od dolarske pasive, što je povoljna pozicija kod dolar apresira, značajno se razlikuje
valutna pozicija između privrednih sektora.

3.Međunarodno tržište kapitala?

Za međunarodno kretanje kapitala posebno je važno međunarodno tržište kapitala koje se može
definisati kao skup odnosa stranih lica povodom ponude i potražnje srednjoročnih i dugoročnih
finansijskih sredstava Kapital se na ovom tržištu može pribaviti, između ostalog, emitovanjem
obveznice tzv. "zajmovni kapital" ili emitovanjem i dionice i drugih vrijednosnih papira sa pravom
učešća u dobiti tzv. "dionički ili vlasnički kapital". Međunarodno tržište kapitala je dio
međunarodnog financijskog tržišta koje obuhvata pored toga još i međunarodno tržište novca tj.
tržište na kome se odvija ponuda i potražnja kratkoročnog kapitala Najveći dio međunarodnog
kretanja kapitala odvija se između razvijenih zemalja, odnosno subjekata iz ovih zemalja, koje su
glavni davaoci (izvoznici) i korisnici (uvoznici) kapitala u svjetskim razmjerima.

4.Strane direktne investicije?

Međunarodne direktne investicije u inostranstvu ili strane direktne investicije (SDI) (foreign
direct investment - FDI) predstavljaju takav oblik ulaganja kapitala koji osigurava stranom
investitoru sticanje prava vlasništva, kontrole i upravljanja po osnovi uloženog kapitala.
Kod direktnih investicija, vlasnik kapitala zadržava punu kontrolu nad plasiranim sredstvima. On
odlučuje gdje će uložiti kapital, kako će organizovati proizvodnju, brine o plasmanu gotovih
proizvoda, o financijskim rezultatima poslovanja i sl. Veličina prihoda (profita), naravno, nije
unaprijed poznata već zavisi od uspješnosti upotrebe uloženih sredstava.
5. Međunarodno kretanje kapitala u savremenim uslovima?

Motivi međunarodnog kretanja kapitala zavise od oblika u kome se kapital ulaže. Različiti motivi,
na primjer, određuju privatne u odnosu na javne tokove kapitala. Postoje razlike i između
pojedinih vidova privatnog i javnog kapitala, s tim da se, u principu, privatni kapital kreće prema
ekonomskim motivima, a javni kapital na osnovu širih društveno-političkih interesa.
Motiv korištenja bogatijih i jeftinijih resursa u inostranstvu u odnosu na one kojima raspolaže
zemlja izvoznika kapitala, kao što je jeftinija radna snaga, često je razlog zbog kojeg kapital odlazi
iz zemlje, naročito kada se radi o radno intenzivnim vrstama proizvodnje;
Niže cijene sirovina i energije u pojedinim zemljama privlače strani kapital. Pored troškova
proizvodnje, osvajanje tržišta određene zemlje je vrlo čest motiv za izvoz kapitala, zbog veličine
tog tržišta i mogućnosti plasmana, pri čemu se koriste lokalni izvori snabdijevanja, smanjuju
transportni i drugi troškovi, a ujedno se koristi i zaštićeni status domaće proizvodnje u okviru
carinskog sistema te zemlje;
Motiv izvoza kapitala može biti i želja da se osigura politički utjecaj u nekoj zemlji. Ovaj motiv je
uglavnom karakterističan za plasman kapitala iz javnih izvora, mada ponekada može biti prisutan
i kod izvoza privatnog kapitala. Inače, investicije javnog kapitala su dobrim dijelom usmjerene i
na to da se olakšaju investicije privatnog kapitala. Motiv međunarodnih razvojnih institucija kod
plasmana kapitala je unapređenje privrednog i društvenog razvoja zemlje korisnika i da se doprinese
skladnijem razvoju svjetske privrede.

6 Devizno tržište - značaj i uloga?

Da bi se finansijska sredstva selila iz jedne zemlje u drugu prethodno se moraju prevesti iz valute zemlje
iz koje potiču u valutu zemlje u koje idu – odredišta. Konverzija ovih sredstava se događa na deviznom
tržištu. Na deviznom tržištu se određuje i devizni kurs koji predstavlja cijenu valute jedne zemlje izraženu
u jedinici valute druge zemlje. Promjena kursa ima direktan uticaj na potrošače jer utiče na trošak
uvoznih dolara.
slabiji dolar poskupljuje robu iz uvoza, putovanja u inostranstvo itd. Kada vrijednost dolara padne u
odnosu na neku stranu valutu Amerikanci će biti destimulisani da kupuju stranu robu i istovremeno
povećati potrošnju domaćih proizvoda. Nasuprot tome, jaki dolar znači da će američka izvozna roba
koštati više u inostranstvu pa će je stranci manje kupovati. Kao što vidimo preko kursnih razlika se
direktno može uticati na stimulisanje izvoza ili uvoza.

7. Savremeni međunarodni finansijski sistem?

Današnji MMS čine nacionalno usmjerene monetarne politike u okruženju koje

karakteriše postojanje globalnih kompanija, ključnih valuta i globalnih tokova
kapitala. Današnji MMS ne poseduje mehanizme kojima bi sprečio formiranje
finansijskih neravnoteža, niti signalne mreže kojima bi nagovijestio njihov dolazak.
Za razliku od Bretonvudskog sistema koji je imao američki dolar kao nominalno
sidro, današnji MMS nema više jednu valutu kao monetarno sidro, pa se nameće
potreba jačanja međunarodne saradnje kako bi se ustanovila jedinstvena pravila,
koja bi važila za sve.

8. Instrument međunarodnog plaćanja?

Međunarodna plaćanja se danas obavljaju isključivo preko banaka i u devizama,
odnosno prenosom potraživanja u valutama na računima kod banaka. Gotovinska
plaćanja u efektivnim valutama (novčanicama) pojavljuju se sve ređe, uglavnom
samo još u turističkom prometu, i predstavljaju potpuno neznatnu stavku. Obavljanje
međunarodnog platnog prometa jedna je od profitabilnijih usluga banaka. Pod
pojmom međunarodni platni promet podrazumijevaju se naplate, plaćanja i prijenosi
na osnovi tekućih i kapitalnih poslova u stranim sredstvima plaćanja i u domaćoj
valuti između rezidenata i nerezidenata posredstvom instrumenata međunarodnog
platnog prometa. Instrumenti plaćanja koja se koriste u obavljanju međunarodnog
platnog prometa su: bankovna doznaka, međunarodni dokumentarni akreditiv,
dokumentarna naplata (inkaso poslovi), trgovačko kreditno pismo, čekovi, mjenice i
bankarske garancije.

9. Indikatori zaduženosti zemlje?

Pokazatelje inostrane zaduženosti neke zemlje možemo podijeliti na:

- pokazatelje stanja i
- pokazatelje toka zaduženosti.
Najvažniji pokazatelji stanja inostrane zaduženosti koji se uzimaju kod ocjene stupnja zaduženosti neke
zemlje su:
1. Odnos ukupnog inostranog duga prema BDP-u, pokazuje odnos ukupnog
inostranog duga u odnosu na bruto domaći proizvod pa njegov porast ukazuje na
opasnost od nesolventnosti zemlje.
2.Odnos ukupnog inostranog duga prema izvozu robe i usluga, pokazuje zaduženost po jedinici izvoza
robe i usluga, pa predstavlja dobar pokazatelj sadašnje sposobnosti otplate duga.
Pokazatelji toka zaduženosti
Odnos otplate duga prema izvozu robe i usluga
Odnos godišnje obveze po kamatama prema izvozu
Odnos štednje i investicija prema BDP-u
Direktna strana ulaganja (FDI) kao postotak BDP-a.

11.Vrste međunarodnog kretanja kapitala?

Prvi kriterij prema kojemu možemo podijeliti međunarodne tokove kapitala je prema izvorima iz
kojih potiču sredstva, i tu razlikujemo dva osnovna oblika međunarodnog kretanja kapitala i to:
-međunarodno kretanje privatnog kapitala,
-međunarodno kretanje javnog kapitala.
Funkcionalni kriterij ili kriterij motiva, ako se uzme kao kriterij klasifikacije kretanja kapitala, dovodi do
pojave dvije osnovne grupe međunarodnog kretanja kapitala:
• autonomna kretanja kapitala i
• inducirana (izravnavajuća) kretanja kapitala.

13.Bankarska garancija u ekonomskom smislu? (19. Bankarska garancija kao instrument

međunarodnog plaćanja?)

Bankarska garancija je jedan od instrumenata osiguranja obaveza stranaka iz ugovornog

odnosa, odnosno zaštita od rizika neizvršenja ili njihova neurednog izvršenja. Kao pravni
institut, bankarska garancija pojavila se 1960. godina i to u vezi najčešće sa izvođenjem
velikih građevinskih radova često povezanih sa isporukom oprema zemljama u razvoju.
Bankarska garancija je ugovor kojim se banka obavezuje da će primaocu garancije (poveriocu iz
osnovnog ugovora) isplatiti određenu sumu novca ukoliko određeno treće lice (originalni dužnik) ne
ispuni svoje obaveze o roku dospjelosti. Ugovor o garanciji uvijek nastaje u vezi sa nekim drugim
osnovnim ugovorom (o kreditu, o prodaji i slično). U tim osnovnim ugovorima se dužnik obavezuje da će
poveriocupribaviti garanciju određene banke, kojom će se ona obavezati da isplati određenu sumu
ukoliko on (dužnik) ne izvrši svoju obavezu. Bankarska garancija je instrument obezbjeđenja plaćanja koji
predstavlja sigurnost da će se u okviru domaćih i međunarodnih finansijskih transakcija ugovorne
obaveze izvršiti u roku. Izdavanjem garancije, banka obezbjeđuje korisnika garancije od mogućnosti
neizvršenja preuzetih obaveza navedenih u ugovoru, odnosno bankarskoj garanciji.

14.Motivi međunarodnog kretanja kapitala?

Motivi međunarodnog kretanja kapitala zavise od oblika u kome se kapital ulaže. Različiti motivi,
na primjer, određuju privatne u odnosu na javne tokove kapitala. Postoje razlike i između
pojedinih vidova privatnog i javnog kapitala, s tim da se, u principu, privatni kapital kreće prema
ekonomskim motivima, a javni kapital na osnovu širih društveno-političkih interesa.
Motiv korištenja bogatijih i jeftinijih resursa u inostranstvu u odnosu na one kojima raspolaže
zemlja izvoznika kapitala, kao što je jeftinija radna snaga, često je razlog zbog kojeg kapital odlazi
iz zemlje, naročito kada se radi o radno intenzivnim vrstama proizvodnje;
Niže cijene sirovina i energije u pojedinim zemljama privlače strani kapital. Pored troškova
proizvodnje, osvajanje tržišta određene zemlje je vrlo čest motiv za izvoz kapitala, zbog veličine
tog tržišta i mogućnosti plasmana, pri čemu se koriste lokalni izvori snabdijevanja, smanjuju
transportni i drugi troškovi, a ujedno se koristi i zaštićeni status domaće proizvodnje u okviru
carinskog sistema te zemlje;
Motiv izvoza kapitala može biti i želja da se osigura politički utjecaj u nekoj zemlji. Ovaj motiv je
uglavnom karakterističan za plasman kapitala iz javnih izvora, mada ponekada može biti prisutan
i kod izvoza privatnog kapitala. Inače, investicije javnog kapitala su dobrim dijelom usmjerene i
na to da se olakšaju investicije privatnog kapitala. Motiv međunarodnih razvojnih institucija kod
plasmana kapitala je unapređenje privrednog

15.Zajedničko ulaganje kao oblik strane direktne investicije?

Posebnim oblikom direktnih investicija mogu se smatrati zajednička ulaganja (joint venture).
Ovdje se radi o dugoročnom poslovnom poduhvatu partnera iz različitih zemalja koji zajednički
ulažu sredstva, sa ciljem zajedničkog rada, organizovanja proizvodnje, snošenja rizika i podjele
ostvarenog profita. Zajedničko poslovno ulaganje se realizuje na bazi ugovora i nije nužno
povezano sa ulaganjem u određeno poduzeće jednog od partnera ili formiranjem zajedničke
kompanije, odnosno može se realizovati u nekorporativnoj formi.

12.Koje su Bretonwudske institucije?

Brettonwoodski sporazumi (engl. Bretton Woods Agreement, njem. Bretton-Woods-

Übereinkommen) su međunarodni sporazumi o uređenju sustava međunarodnih plaćanja i osnivanju
posebnih organizacija s ciljem da služe u tu svrhu, Međunarodnog monetarnog fonda (IMF) i
Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), koje se često nazivaju i brettonwoodskim institucijama,
jer su sporazumi sklopljeni na svjetskoj monetarnoj konferenciji u Bretton Woodsu u SAD 22. srpnja
1944. godine.

18. Inostrani javni dug BiH?

Javni dug ili, kako ga mnogi još zovu državni dug, označava ukupni dug države prema vjerovnicima.
Razlikuje se po tome je li unutrašnji dug, odnosno dugovanja u vlastitoj valuti, ili inostrani dug,
odnosno dugovanja u stranoj valuti. Javni dug se odnosi na ukupni dug države, odnosno vlade, ali
ne i na dugovanja privatnog sektora ili građana.
U informaciji Ministarstva finansija i trezora o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na kraju
juna 2022. godine, koje je krajem prošle sedmice usvojilo Vijeće ministara BiH, navodi se da je
ukupni javni dug Bosne i Hercegovine iznosio 12 milijardi i 808,81 miliona KM te da je manji za
48,27 miliona KM u odnosu na kraj 2021. godine.
Javni dug u BiH je na polugodištu 2022. iznosio 12 milijardi i 808,81 miliona KM, od čega je vanjski
dug 9 milijardi i 741,49 miliona KM, a unutrašnji dug 3 milijarde i 67,32 miliona KM. U ukupnom
stanju javne zaduženosti Federacija BiH učestvuje sa 51,81 posto, Republika Srpska sa 47,32
posto, Distrikt Brčko s 0,49 posto i institucije BiH s 0,38 posto. Učešće javnog duga BiH u bruto
društvenom proizvodu (BDP) iznosi 32,35 posto.
U stanju vanjskog duga BiH najveće učešće imaju Svjetska banka - IDA i IBRD s 28,03 posto,
Evropska investiciona banka s 21,90 posto, Međunarodni monetarni fond sa 9,56 posto,
Euroobveznice RS sa 9,40 posto, Evropska banka za obnovu i razvoj sa 7,82 posto, Pariški klub sa
5,08 posto, što predstavlja 81,79 posto ukupnog stanja vanjskog dug

16.Trgovinski bilans?

Sistematski pregled odnosa između vrIJednosti ukupnog uvoza i izvoza dobara jedne zemlje u
toku jedne godine naziva se trgovinskim bilansom.
Trgovinski bilans jedan je od izuzetno važnih, a često i najvažnijih segmenata platnog
bilansa.
Trgovinski bilans može da bude uravnotežen, deficitaran i suficitaran, u zavisnosti od stepena
(koeficijenta) pokrivenosti uvoza izvozom. Za trgovinski bilans se kaže da je uravnotežen kada je
vrijednost uvezenih dobara jednaka
vrijednosti izvezenih dobara, odnosno kada je koeficijenat pokrivenosti uvoza izvozom jednak
jedinici (ili u procentima kada je 100).

20. Javni dug?

Finansijska teorija danas izdvaja nekoliko osnovnih razloga za stvaranje javnog duga:
1 ) Vanredni, uglavnom, veliki javni rashodi,
2) Savremeni državni interveneionizam u privredi, zašto su potrebna ogromna „dodatna" sredstva, izvanredovnih
javnih prihoda
3) Vremensko nepoklapanje formiranja javnih rashoda, odnosno odgovarajućih prihoda,
4) Budžetski deficit koji nije moguće više pokriti redovnim javnim prihodima.
Vanredni javni rashodi su osnovni faktor formiraranja javnog duga.
uloga javnog duga u modernoj privredi se sve više posmatra kao instrumet finansijske i razvojne politike, što je
neosporno. Time se i uloga i funkcija javnog duga iz osnova izmijenila.

21.Oblici međunarodnog kretanja kapitala?

Kapital se može posmatrati na dva načina, s obzirom na to da možemo govoriti o vrijednosti
kapitala (finansijski) i o realnim (fizičkim) kapitalnim dobrima.
Prvi kriterij prema kojemu možemo podijeliti međunarodne tokove kapitala je prema izvorima iz
kojih potiču sredstva, i tu razlikujemo dva osnovna oblika međunarodnog kretanja kapitala i to:
-međunarodno kretanje privatnog kapitala,
-međunarodno kretanje javnog kapitala,
Privatni kapital – kapital pojedinaca, privatnih oduzeća, dioničkih društava, komercijalnih banaka
i sličnih nevladinih organizacija, naziva se privatnim kapitalom i on se kreće prvenstveno u obliku:
-direktnih investicija,
-portfolio investicija,
-kredita (zajmova) i
-depozita
Javni kapital – kapital koji dolazi iz državnih institucija, centralnih banaka I sličnih izvora - kreće
se prvenstveno u obliku bilateralnih zajmova i kredita, portfolio investicija i u formi bespovratne
ekonomske pomoći. Posebna vrsta javnog kapitala su zajmovi međunarodnih organizacija, kao
što su IBRD, IMF, GRUP WORD BANK, EBRD i drugih sličnih institucija.

22. Međunarodni finansijski sistem danas?

Današnji MMS čine nacionalno usmjerene monetarne politike u okruženju koje karakteriše
postojanje globalnih kompanija, ključnih valuta i globalnih tokova kapitala. Postavlja se pitanje
da li lokalno definisani ciljevi u sprovođenju monetarne politike odgovaraju globalnom sistemu?
Opravdanost ovog pitanja posebno se odnosi na područje kreiranja likvidnosti, gde se tokovi
likvidnosti jedne privrede prepliću sa ostatkom svijeta, i mogu pojačati neravnoteže u datoj
privredi. Današnji MMS ne poseduje mehanizme kojima bi sprečio formiranje finansijskih
neravnoteža, niti signalne mreže kojima bi nagovijestio njihov dolazak.
Regulatorne mjere koje se preduzimaju u cilju otklanjanja ovih slabosti i jačanja otpornosti
finansijskog sistema nisu dovoljne. Za razliku od Bretonvudskog sistema koji je imao američki
dolar kao nominalno sidro, današnji MMS nema više jednu valutu kao monetarno sidro, pa se
nameće potreba jačanja međunarodne saradnje kako bi se ustanovila jedinstvena pravila, koja bi
važila za sve učesnike. Danas većina centralnih banaka u svijetu targetira domaću inflaciju uz
plivajući devizni kurs nacionalne valute.

23.Portfolio investicije kao oblik međunarodnog kretanja kapitala?

Međunarodne portfolio investicije predstavljaju ulaganje kapitala posredstvom raznih vrsta

vrijednosnih papira izdanih od strane inostranih vlada, njenih organa i drugih institucija,
inozemnih banaka ili kompanija koje su izdate radi prikupljanja sredstava na nekom
međunarodnom tržištu kapitala. Tipičan oblik portfolio investicija je emitiranje i plasman
obveznica (bond).
Da bi se prikupila sredstva za određene potrebe, državne institucije, banke i poduzeća emitiraju
obveznice, koje plasiraju na finansijskom tržištu. Vlasnici kapitala kupovinom obveznica stiču
pravo da u određenom roku dobiju nazad uložena sredstva, zajedno sa odgovarajućom kamatom.

25. Platni bilans BiH?

Sistematizovani pregled svih ekonomskih transakcija rezidenata jedne države sa rezidentima svih drugih
država u određenom periodu. Nikako je ne smijemo zamijeniti sa bilansom stanja međunarodnih
investicija.
Na jednoj strani su transakcije čiji rezultat je priliv deviza a na drugoj one čiji je rezultat odliv deviza.
- Tekući račun = rezultat redovnih ekonomskih odnosa (income transaction)
- Kapitalni i finansijski račun = rezultat promjena stanja potraživanja i obaveza prema inostranstvu (asset
transactions)
- Neto greške i propusti;
Deficit tekućeg računa za 2016.godinu iznosio je 1,3 milijardi KM. Doznake građana iz
inostranstva zabilježile godišnji rast od 2,5%.
Kao što je to i do sada bio slučaj u BiH deficit tekućeg računa je i dalje najviše bio određen
kretanjem deficita vanjske trgovine (roba i usluga), koji je u posmatranom periodu smanjen za
5,3%. U sva četiri kvartala 2016. godine zabilježena je negativna stopa rasta
vanjskotrgovinskog deficita koja se kretala u rasponu od 2,7‐12,6%.

26.Međunarodni monetarni sistem poslije II svjetskog rata?

Funkcionalan međunarodni monetarni sistem (MMS) treba da obezbijedi

zadovoljavajuću međunarodnu likvidnost i omogući nesmetane tokove novca i
kapitala u svjetskoj privredi. U uslovima krize od njega se očekuje da olakša protok
kapitala radi eliminisanja neravnoteža koje vode krizi. Osnovna poluga MMS-a u
poslijeratnom periodu bila je konvertibilnost dolara u zlato, što je omogućilo da
američka valuta postane svjetska rezervna valuta. Monetarna politika SAD je u ovom
monetarnom sistemu preuzela ulogu kreatora međunarodne likvidnosti.

27.Mađunarodni instrument plaćanja – bankarski akreditiv?

Akreditiv (dokumentarni akreditiv) je bankarski posao kojim se akreditivna banka (banka u kojoj je
otvoren akreditiv) po zahtjevu svog komitenta (lice koje otvara akreditiv) obavezuje da sama ili preko
druge banke (banke korespondenta) izvrši isplatu određenog iznosa u korist ili po nalogu trećeg lica -
korisnika akreditiva kada on izvrši prezentaciju određenih dokumenata kojima dokazuje da je izvršio
ugovorne obaveze.

Potvrđujuća (konfirmirajuća) banka (engl. confirming bank) je izraz kojim se kod potvrđenog akreditiva
označava banka koja je potvrđivanjem otvorenog akreditiva preuzela obavezu akreditivne banke da
garantuje obavezu koja proizlazi iz akreditiva.

28. Devizni kurs – pojami vrste?

Devizni kurs između dvije valute je kurs po kojem se jedna valuta zamjenjuje za drugu. Obično se
izražava kao broj jedinica jedne valute koju je potrebno dati za jedinicu druge valute.
Postoje tri osnovna sistema deviznih kurseva:
A) Slobodno fluktuirajući devizni kurs;
B) Upravljani fluktuirajući devizni kurs
C) Fiksni devizni kurs;
A) Slobodno fluktuirajući devizni kurs. Ako je valuta slobodno fluktuirajuća, njen devizni kurs je u
potpunosti određen ponudom i potražnjom na deviznom tržištu. Kurs se mijenja vrlo često, čak i tokom
dana.
B) Upravljani fluktuirajući devizni kurs. Iako je devizni kurs valuta mnogih zemalja svijeta, uključujući
razvijene zemlje, opisan kao fluktuirajući, jako je mali broj zemalja (ako ih uopće ima) koje, na neki način,
ne upravljaju kursom valute.
C) Fiksni devizni kurs. Sistem fiksnog deviznog kursa je sistem u kojem je valuta zemlje, ili zakonom ili
drugom regulativom, vezana fiksnim kursom za drugu valutu, koju zovemo sidrena valuta. Ranije su
valute mnogih zemalja bile fiksno vezane za cijenu zlata. Međutim, danas se kao sidro u zemljama sa
sistemom fiksnog deviznog kursa koriste najčešće valute drugih zemalja.

29. Platni bilans?

Platni bilans (Balance of Payment) predstavlja sistematski pregled ukupnih novčanih dugovanja i
potraživanja jedne zemlje prema inostranstvu u datom vremenskom periodu, najčešće u toku jedne
godine. Ukupna novčana dugovanja i potraživanja jedne zemlje prema inostranstvu su ekonomski izraz
svih transakcija ostvarenih po osnovu plaćanja uvoza i naplate izvoza roba, plaćanja uvoza i naplate
izvoza usluga (saobraćaja, turizma, osiguranja, izvođenja građevinskih radova i dr.), doznaka iseljenika i
radnika na radu u inostranstvu, bezpovratnih transfera (pomoć, donacije i dr.), uzimanja i davanja
kredita, plaćanja i naplaćivanja dugova (glavnice i kamate) po kreditima iz ranijih godina, povećavanja i
smanjivanja deviznih rezervi i dr.
Platni bilans je pozitivan kada su ukupna potraživanja veća od ukupnih dugovanja date zemlje.
Platni bilans je negativan kada su ukupna potraživanja manja od ukupnih dugovanja.
Platni bilans je uravnotežen kada su ukupna potraživanja jednaka ukupnim dugovanjima.

30. Devizno tržište u BiH?

Banke i mjenjačnice su mjesta na kojima će većina potrošača kupiti i prodati strane valute.
Obično govorimo o dvije vrste kurseva - kupovni i prodajni. Kupovni kurs je cijena po kojoj
banka ili diler kupuju stranu valutu od klijenta u zamjenu za domaću valutu. Prodajni kurs je
cijena po kojoj će banka ili diler naplatiti klijentu koji želi kupiti stranu valutu u zamjenu za
domaću valutu, odnosno KM. Većina komercijalnih banaka u BiH u svojim poslovnicama
imaju izlistan kupovni i prodajni kurs za oko 10 stranih valuta, između kojih su euro, hrvatska
kuna, srpski dinar i švicarski franak. To su valute s kojima se najviše trguje u BiH. Ukoliko
klijent želi da kupi ili proda neku od valuta koja nije izlistana, moraće zatražiti od službenika
banke da mu saopšti kurs. Klijenti moraju biti upoznati sa zaračunavanjem provizije. Banke i dileri
zarađuju na deviznim transakcijama kroz zaračunavanje provizije ili drugih naknada. Ovo se ne odnosi
samo na kupovinu ili prodaju deviza u bankama ili mjenjačnicama, nego na većinu bezgotovinskih
transakcija u stranoj valuti.

Organi Banke

1. Odbor guvernera;
2. Odbor izvršnih direktora;
3. Predsjednik.
Mjesto predsjednika je po pravilu rezervisano za američkog državljanina.

Hedžing
Tehnika koja se može koristiti da se neutrališe rizik od nepovoljnog kretanja deviznog kursa je
"hedžing" (hedging). Pojednostavljeno govoreći, to znači da je moguće izbalansirati devizni
rizik za kredit u stranoj valuti kroz pravljenje ugovora s bankom (ili drugom finansijskom institucijom).