18.

Objasnite individualno i kolektivno ostvarivanje autorskog ili srodnog prava, samo navedite
poslove kolektivnog ostvarivanja autorskog prava, obrazložite pravnu osnovu kolektivnog
ostvarivanja autorskog i srodnih prava u što više detalja?

Autorska prava se mogu ostvarivati dvojako.Autorska prava mogu se ostvarivati za svako pojedinačno
autorsko djelo i u tom slučaju se radi o individualnom ostvarivanju prava ili za više autorskih djela više
autora zajedno kada se radi o kolektivno ostvarivanju.

Kolektivno ostvarivanje možemo definisati kao ostvarivanje autorskog prava za više autorskih djela
većeg broja autora zajedno, posredstvom pravnih lica specijaliziranih samo za tu djelatnost, koja
ispunjavaju zakonske uslove i koje imaju dozvolu Instituta za intelektualno vlasništvo za djelovanje.
prava.

Pitanje organizacije i rada kolektivnih organizacija je uređeno Zakonom o kolektivnom ostvarivanju

autorskog i srodnih prava (službeni glasnik Bosne i Hercegovine 63/10).

Poslovi kolektivne organizacije u skladu s čl. 3 Zakona su:

a) sklapanje ugovora o prijenosu neisključivih prava korisnicima za uporabu autorskih djela iz
repertoara kolektivne organizacije pod podjednakim uvjetima za iste vrste korisnika, za iste vrste
djela i za iste načine uporabe,
b) sklapanje kolektivnih ugovora s reprezentativnim udrugama korisnika o uvjetima za uporabu
autorskih djela,
c) objavljivanje usuglašene tarife o visini naknada za uporabu autorskih djela i upoznavanje korisnika
s visinama tih naknada,
d) naplatu naknade za uporabu autorskih djela,
e) raspodjelu naplaćenih odnosno primljenih naknada autorima prema unaprijed određenim
pravilima o raspodjeli,
f) kontrolu nad uporabom autorskih djela koja čine repertoar kolektivne organizacije,
g) pokretanje i vođenje postupaka zaštite kod sudova i drugih državnih tijela u slučaju povreda prava
koja ostvaruje kolektivna organizacija,
h) sklapanje ugovora sa stranim kolektivnim organizacijama i njihovim udrugama,
i) druge aktivnosti koje su povezane s kolektivnim ostvarivanjem prava i koje mogu razumno
predstavljati troškove poslovanja kolektivne organizacije.

Pravni osnov kol.ostvarivanja autorskog i sr. Prava: Zakon (obavezno kolektivno ostvarivanje) i
Ugovor (dispozitivno kolektivno ostvarivanje). Za slučajeve obaveznog kolektivnog ostvarivanja aut. I
sr. Prava nadležna kolektivna org. Ostvaruje prava bez ugovora sa autorom. Ostvarivanje autorskog
prava mora se obavljati samo na kolektivan način u slučaju:
a)ponovne prodaje originala likovnih djela (pravo slijeđenja)
b)ubirnja naknade za privatnu i drugu vlastitu upotrbu djela,
c)kablovskog reemitiranja autorskih djela, osim ako se radi o vlastitim emisijamaradiodifuznih org.,
nezavisno od toga da li su to izvorna prava radiodif.org. ili prava koja su na njih prenijeli dr. Nosioci
prava
d)pravo reproduciranja aktuelnih novinskih i sl. Članaka o tekućim pitanjima u pregledima takve
štampe.

19. Objasnite indivdiualno i kolektivno ostvarivanje autorskog ili srodnog prava i detaljno
obrazložite odnos kolektivne organizacije prema autorima, korisnicima i prema Institutu za
intelektualno vlasništvo BiH?
Autorska prava se mogu ostvarivati dvojako.Autorska prava mogu se ostvarivati za svako pojedinačno
autorsko djelo i u tom slučaju se radi o individualnom ostvarivanju prava ili za više autorskih djela više
autora zajedno kada se radi o kolektivno ostvarivanju.
Kolektivno ostvarivanje možemo definisati kao ostvarivanje autorskog prava za više autorskih djela
većeg broja autora zajedno, posredstvom pravnih lica specijaliziranih samo za tu djelatnost, koja
ispunjavaju zakonske uslove i koje imaju dozvolu Instituta za intelektualno vlasništvo za djelovanje.
prava.
Dozvolu za rad kolektivne organizacije izdaje isključivo nadležni upravni organ, a što je u našem
slučaju Institut za intelektualno vlasništvo BiH. Tako uspostavljena organizacija ne može odbiti
zahtjev za sklapanje Kolektivna organizacija dužna je autorima koji su s njom zaključili ugovor kao i
onima koji svoja prava u Bosni i Hercegovini ostvaruju na osnovu ugovora zaključenog između te
kolektivne organizacije i strane kolektivne organizacije raspodijeliti sav prihod od svoje djelatnosti, u
skladu s godišnjim planom koji usvoji skupština kolektivne organizacije. Kol. Organizacija ne može
odbiti zahtjev za sklapanje ugovora za kolektivno ostvarivanje prava iz oblasti svoje djelatnosti. Autori
koji su povjerili kolektivnoj org. Ostvarivanje svojih prava su njeni članovi.

20. Objasnite šta je žig a šta znak, obrazložite materijalne uslove da bi znak mogao biti zaštićen
žigom, objasnite načelo specijalnosti u žigovnom pravu i značaj Ničeanske klasifikacije?

Žig je naziv za subjektivno pravo industrijskog vlasništva koje za predmet zaštite ima oznaku kojom
titular žiga obilježava svoj proizvod ili uslugu u privrednom prometu u cilju njihovog razlikovanja od
iste ili slične robe ili usluga drugog subjekta.

Pod znakom (oznakom) se u pravu žiga smatra svako ime ili znak koji je podoban da u prometu služi
za razlikovanje određene robe ili usluge jednog privrednog subjekta od iste ili slične vrste robe ili
usluge drugog privrednog subjekta. Predmet ili objekt zaštite (kvalifikovno nematerijelno dobro) u
žigovnom pravu je znak (oznaka).

Materijalni uslovi za zaštitu znaka žigom: distingtivnost znaka i grafička prikazivost znaka.

Oznaka je distingtivna ako je prikladna da razlikuje iste ili slične robe ili usluge u privrednom prometu
od drugih istih ili sličnih roba i usluga. Distingtivnost oznake je pravni standard. Nedistingtivnost može
biti apsolutnim ili relativnim razlogom za odbijanje prijave žiga. Po distingtivnosti oznake mogu biti:
generičke, opisne i distingtivne.

Načelo specijalnosti se manifestuje na takav način da oznaka kao predmet prava žiga se u pravu
vezuje za određenu robu ili uslugu u privrednom prometu koja se njom označava. Izuzetak od
navedenog čine: čuveni te notorni žig.
Čuveni žig se odnosi na znak koji (sukladno čl. 7 st. 1 tačka c) „koji je kod učesnika u prometu u BiH
nesumnjivo poznat kao znak visoke reputacije“. Čuveni žig predstavlja odstupanje od načela
specijalnosti u žigovnom pravu.
21. Objasnite šta je žig, obrazložite proces sticanja žigovnog prava, detaljno obrazložite opozicionu
proceduru u procesu sticanja prava na žig?

Žig je naziv za subjektivno pravo industrijskog vlasništva koje za predmet zaštite ima oznaku kojom
titular žiga obilježava svoj proizvod ili uslugu u privrednom prometu u cilju njihovog razlikovanja od
iste ili slične robe ili usluga drugog subjekta.
Postupak za sticanje žiga se pokreže prijavom. Prijava je formalni akt i pravno releventna činjenica.
Podnosi sse Institutu za intelektualno vlasništvo BiH. Prijava mora da sadrži zahtjev za priznanje samo
jednog žiga koji se odnosi na jednu ili više vrsta robe, odnosno usluga. Sljedeći korak je ispitivanje
urednosti. Postupak ispitivanja urednosti prijava obuhvata ispitivanje svih uslova propisanih ovim
Zakonom i provedbenim propisom. Ako s utvrdi da prijava nije uredna, Institut će pismenim putem,
uz navođenje razloga, pozvati podnosioca prijave da je uredi u roku koji ne može biti kraći od 30 dana
ni duži od 60 dana.
Nakon toga slijedi ispitivanje apsolutnih razloga za obijanje prijave. Ako je prijava uredna u smislu
člana 26. ovog Zakona, Institut ispituje da li postoje apsolutni razlozi za odbijanje prijave propisani
članom 6. ovog Zakona.
Mišljenje zainteresiranog lica – Nakon objavljivanja prijave svako zainteresovano lic, u roku od 3 mj.
Od datuma objavljivanja može Institutu dostaviti pismeno mišljenje u kojem se obrazlaže zašto znak
iz objavljenje prijave ne ispunjava uslove.
Rješenje o priznanju žiga – ako prijava ispunjava uslove za priznanje iz člana 6. i 7. ovog Zakona,
Institut će o tome donijeti zaključak i pozvati podnosioca prijave da u roku od 30 dana plati taksu i
troškove postupka za prvih 10 god. Zaštite, za objavljivanje žiga te da dostavi dokaze o izvršenim
uplatama.
Nakon dostavljanja dokaza, Institut će donijeti rješenje o priznanju žiga, objaviti žig i izdati ispravu o
žigu.
Rješenje o priznanju žiga sa propisanim podacima upisuje se u Registar žigova. Registrirani žig s
propisanim podacima objavljuje se u službenom glasilu.

22. Objasnite šta je žig, navedite i detaljno obrazložite sadržaj prava na žig?

Žig je naziv za subjektivno pravo industrijskog vlasništva koje za predmet zaštite ima oznaku kojom
titular žiga obilježava svoj proizvod ili uslugu u privrednom prometu u cilju njihovog razlikovanja od
iste ili slične robe ili usluga drugog subjekta.

Žig je isključivo subjektivno pravo imovinskog karaktera, dakle, ne sadrži ličnopravna ovlaštenja.
Ovlašćuje nosioca da koristi zaštićenu oznaku u cilju razlikovanja sopstvene robe ili usluge od iste ili
slične robe ili usluge drugog subjekta, odnosno da zabrani drugima da to čine.

Nosilac žiga ima pravo drugim licima zabraniti da neovlašteno koriste:

a) znak koji je istovjetan njegovom žigu u odnosu na robu ili usluge koje su istovjetne robi ili
uslugama za koje je žig registriran,
b) znak koji je istovjetan ili sličan njegovom žigu u odnosu na robe ili usluge koje su iste ilislične robi ili
uslugama za koje je žig registriran ako postoji vjerovatnoća da javnost može biti dovedena u zabludu,
što uključuje vjerovatnoću dovođenja u vezu s tim znakom i žigom,
c) znak koji je istovjetan ili sličan njegovom žigu u odnosu na robe ili usluge koje nisu slične onima za
koje je žig registriran kada taj žig ima ugled u BiH i kada korištenje tog znaka bez opravdanog razloga
nelojalno koristi distinktivni karakter ili ugled žiga ili im nanosi štetu (čuveni žig).
23. Objasnite šta je patent a šta izum, detaljno obrazložite uslove patentabilnosti izuma?

Patent je pravo koje štiti svog titulara u pogledu privrednog korištenja patentiranog izuma. Patent
označava subjektivno pravo, koje za predmet ima patentirani izum, a izum je predmet patenta
odnosno kvalifikovana nematerijalna tvorevina koja je predmet zaštite patentnog prava.

Da bi izum bio zaštićen patentom potrebno je da ispuni tri uslova. Uslovi patentabilnosti su: Novost,
Inventivni nivo, Industrijska primjenjivost.

Izum je nov ako nije obuhvaćen stanjem tehnike. Pod stanjem tehnike podrazumijeva se sve što je
učinjeno dostupnim javnosti u svijetu, pisanim ili usmenim putem, upotrebom ili na bilo koji drugi
način prije datuma podnošenja prijave patenta. Smatra se da je iuum obuhvaćen stanjem tehnike ako
je postao dostupan javnosti objavljivanjem, izlaganjem, prikazivanjem ili upotrebom na način koji
stručnjacima omogućava da ga primjene.
Inventivni nivo kao uslov patentabilnosti tog izuma. Smatra se da izum ima inventivni nivo ako
rješenje odrešenog problema za stručnjaka iz odgovarajuće oblasti ne proizilazi na očigledan način iz
stanja tehnike. Treći uslov jeste industrijska primjenjivost izuma. Smatra se da je izum industrijski
primjenjiv ako je predmet izuma tehnički izvodljiv i ako se može proizvesti ili upotrijebiti u bilo kojoj
oblasti industrije, uključujući i poljoprivredu.

24. Objasnite šta je patent, obrazložite proces sticanja patenta a detaljno opišite sadržaj prijave
patenta?

Patent je pravo koje štiti svog titulara u pogledu privrednog korištenja patentiranog izuma. Patent
označava subjektivno pravo, koje za predmet ima patentirani izum, a izum je predmet patenta
odnosno kvalifikovana nematerijalna tvorevina koja je predmet zaštite patentnog prava.

Postupak za priznavanje patenta se pokreće podnošenjem prijave. Datum podnošenja prijave bitan je
ukoliko se pojavi druga stranka sa sličnom ili istom prijavom, pri čemu vrijedi pravo prvenstva.
Ispituju se formalne prepreke, definisane Zakonom za daljnju proceduru priznavanja patenta.
Za izum koji ispunjava sve kriterije potrebne za sticanje patente zaštite nadležni Institut za
intelektualno vlasništvće izdati rješenje kojim se ustanovljava pravo povodom tog izuma. U tom
slučaju se radi o običnom patentu. Međutim, Zakon poznaje i tzv. Konsenzualni patent.
Konsenzualni patent se priznaje u postupku koji je znatno kraći i jednostavniji od postupka za
priznanje patenta, dok mu rok trajanja iznosi polovinu roka trajanja patenta te da patent traje 20
godina, a konsenzualni patent 10 godina od dana podnošenja prijave.

Ako prijava ispunjava propisane uslove, Institut će dostaviti podnosiocu na saglasnost tekst patente
prijave koju namjerava priznati. Ako se podnosilacprijave složi sa tekstom, izdat će se Rješenje o
priznanju patenta, a patent će se upisati u Registar patenata.

Prijava patenta mora sadržavati: zahtjev za priznanje patenta, opis izuma, jedan ili više patentnih
zahtjeva, crteže na koje se pozivaju opis izuma i patentni zahtjevi, sažetak (kratak sadržaj suštine
izuma koji služi iskljućivo u svrhu tehničkog informmisanja i nema uticaja na obim tražene zaštite).
25. Objasnite šta je patent, navedite i detaljno obrazložite sadržaj prava na patent?

Patent je pravo koje štiti svog titulara u pogledu privrednog korištenja patentiranog izuma. Patent
označava subjektivno pravo, koje za predmet ima patentirani izum, a izum je predmet patenta
odnosno kvalifikovana nematerijalna tvorevina koja je predmet zaštite patentnog prava.

Obim isključivih prava nosilaca patenta određen je patentnim zahtjevima koji su konačno prihvaćeni
u postupku za priznanje patenta, pri čemu će opis i ccrteži služiti tumačenju patentnih zahtjeva.

Isključiva prava nosioca patenta su regulirana čl. 66 Zakona o patentu koji kaže:
„Bez saglasnosti nosioca patenta, svakom drugom licu zabranjeno je:
a) izrađivati, nuditi na prodaju, prodavati, upotrebljavati, izvoziti ili uvoziti i skladištiti u te svrhe
proizvod koji je izrađen prema zaštićenom izumu,
b) primjenjivati postupak koji je predmet zaštićenog izuma ili nuditi njegovu primjenu,
c) nuditi na prodaju, prodavati, upotrebljavati, izvoziti ili uvoziti i skladištiti u te svrhe proizvod koji je
direktno dobiven postupkom koji je predmet zaštićenog izuma.“

26. Objasnite i uporedite geografsku oznaku i ime porijekla, obrazložite postupak po prijavi za
registriranje imena porijekla ili geografske oznake i postupak po prijavi za priznanje statusa
ovlaštenog korisnika?

Geografska oznaka je oznaka koja identificira određenu robu kao robu porijeklom s teritorije
određene zemlje, regiona ili lokaliteta s te teritorije, gdje se određeni kvalitet, reputacija ili druge
karakteristike robe suštinski mogu pripisati njenom geografskom porijeklu.
Ime porijekla je geografski naziv zemlje, regiona ili lokaliteta koji služi da označi proizvod koji odatle
potiče, čiji su kvalitet i posebna svojstva isključivo ili bitno uslovljeni geografskom sredinom, koja
obuhvata prirodne i ljudske faktore i čija se proizvodnja, prerada i priprema u cjelini odvijaju na
određenom ograničenom području.

Postupak za priznanje geografske oznake/imena porijekla pokreće se podnošenjem prijave za

priznanje geografske oznake/imena porijekla. Koraci su
sljedeći:
1. Podnošenje prijave Institutu.
2. Formalno ispitivanje prijave u Institutu.
3. Objavljivanje prijave geografske oznake/imena porijekla u „Službenom glasniku Instituta", koji je
dostupan u štampanoj i elektronskoj formi na web prezentaciji Instituta: www.ipr.gov.ba.
4. Donošenje rješenja o registriranju geografske oznake/imena porijekla u Institutu.
5. Objavljivanje registrirane geografske oznake/imena porijekla u „Službenom glasniku Instituta", koji
je dostupan u štampanoj i elektronskoj formi na web prezentaciji Instituta: www.ipr.gov.ba.
Subjektivno pravo zaštite oznake geografskog porijekla nastaje donošenjem rješenja i upisom u
registar, i važi od dana upisa u registar (a ne od dana podnošenja prijave, kao što je to slučaj kod
ostalih prava industrijskog vlasništva).

Postupak za priznanje statusa ovlaštenog korisnika imena porijekla ili geografske oznake popkreće se
prijavom za proznanje statusa ovlštenog korisnika imena porijekla, odnosno geografske oznake.
Prijavu mogu podnijeti fizička ili pravna lica, koja na određenom geogr. Području proizvode one
proizvode na koje se odnosi registrirano ili prijavljeno ime porijekla ili geogr.oznaka. Bitni dijelovi
prijave ovlaštenog korisnika su: zahtjev za priznanje statusa ovlaštenog korisnika imena porijekla,
odnosno geogr. Oznake kao i dokaz o obavljanju određene djelatnosti na određenom geogr.
Području.
27. Objasnite zaštitu oznaka geografskog porijekla u što više detalja?

Ovo pravo je regulisano Zakonom o zaštiti oznake geografskog porijekla iz 2010. godine koji je
donesen u setu Zakona iz oblasti prava intelektualnog vlasništva. Jako bitan akt je također i Pravilink
o zaštite oznake geografskog porijekla.
Oznaka geografskog porijekla je svaka oznaka kojom se neka zemlja ili mjesto koje se u njoj nalazi,
direktno ili indirektno, označava kao zemlja ili mjesto geografskog porijekla proizvoda. Pa čl. 2. stav
2. Zakona kaže: Oznake porijekla upotrebljavaju se za obilježavanje prirodnih, poljoprivrednih,
industrijskih, zanatskih i proizvoda domaće radinosti.
Pravo zaštite oznake geog.porijekla je skup pravnih normi koji regulišu uslove i sadržinu zaštite koju
uživaju subjekti koji svoju robu ili usluge označavaju zaštićenim imenom određenog geog. lokaliteta
sa kojeg roba ili usluga potiče. U subjektivnom smislu - pravo zaštite oznake geog.porijekla je skup
konkretnih isključivih ovlaštenja koje subjekt zaštite ima u pogledu označavanja svog proizvoda ili
usluge zaštićenom oznakom.

Geografska oznaka je oznaka koja identificira određenu robu kao robu porijeklom s teritorije
određene zemlje, regiona ili lokaliteta s te teritorije, gdje se određeni kvalitet, reputacija ili druge
karakteristike robe suštinski mogu pripisati njenom geografskom porijeklu.

Nosilac registrirane geografske oznake/imena porijekla ili podnosilac prijave za registriranje može biti
domaće ili strano fizičko ili pravno lice. Strana fizička i pravna lica u pogledu zaštite oznaka
geografskog porijekla u BiH uživaju ista prava kao i domaća fizička i pravna lica, ako to proizlazi iz
međunarodnih ugovora ili konvencija kojima je pristupila ili ih je ratificirala BiH, ili iz principa
reciprociteta.

28. Objasnite zaštitu industrijskog dizajna u što više detalja?

Industrijski dizajn je isključivo pravo na vanjski izgled proizvoda. Dizajn predstavlja dvodimenzionalni
ili trodimenzionalni izgled cijelog proizvoda ili njegovog dijela koji je određen vizualnim
karakteristikama, poput linija, kontura, boja, oblika, teksture, materijala, od kojih je proizvod sačinjen
ili ukrašen, kao i njihovom kombinacijom. Dvodimenzionalni dizajn se odnosi samo na sliku na
površini određenog proizvoda (npr. ornament ili ukras), a trodimenzionalni dizajn uključuje oblik
tijela određenog proizvoda kao i slike na njegovoj površini (npr. komoda).
U objektivnom smislu - pravo zaštite dizajna označava skup pravnih normi kojima se reguliše zaštita
dizajna, a isubjektivnom smislu - pravo zaštite dizajna označava skup konkretnih ovlaštenja koja ima
titular ovog prava.
Da bi se zaštitio, dizajn treba biti pogodan za industrijsku ili zanatsku proizvodnju, i da je:
 nov - identičan dizajn nije postao dostupan javnosti bilo gdje u svijetu prije dana podnošenja
prijave za priznanje industrijskoga dizajna za taj dizajn ili ako nema ranije podnesene prijave za
priznanje istovjetnog industrijskoga dizajna; dizajni se međusobno razlikuju u bitnim detaljima.
 ima individualan karakter - ukupan vizualni dojam koji ostavlja na informiranog korisnika razlikuje
se od dojma koji na tog korisnika ostavlja bilo koji drugi dizajn.
Zaštita industrijskog dizajna traje 5 godina, a prije isteka roka zaštite, može se produžiti zaštita na
period od još 5 godina, do ukupnog trajanja od 25 godina.
29. Objasnite zaštitu topografije integrisanog kola u što više detalja?

Zaštita topografije integrisanog kola je u Bosni i Hercegovini regulirana lex specialis Zakonom o zaštiti
topografije integrisanog kola koji je donesen u setu zakona iz oblasti prava intelektualnog vlasništva u
2010. godini, a kao rezultat harmonizacije propisa iz oblasti intelektualnog vlasništva s tečevinom
acquis communitaire- odnonsno pravo Evropske unije. Drugi bitni akt za zaštitu topografije
integrisanog kola je Pravilnik o topografiji integrisanog kola.
"Topografija" je izraz koji označava prostorni raspored elemenata integrisanog kola na jednom čipu, a
"integrisano kolo" je elektronsko kolo čija je glavna karakteristika njegova kompaktnost, tj. gusto
pakovanje njegovih sastavnih dijelova na malom komadu poluprovodnog materijala. Tako će
predmet zaštite kod ove grane prava industrijskog vlasništva biti topografija koja je izvorna, u smislu
da predstavlja rezultat intelektualnog napora svog stvaraoca i da u vrijeme svog nastanka nije bila
uobičajna među stvaraocima topografija i proizvođačima integriranih kola.
Uslovi zaštite kada je riječ o topografiji integrisanog kola su:
• da je rezultat intelektualnog rada svog stvaraoca,
• da topografija, kao cjelina, ne smije biti opštepoznata među kreatorima topografija i proizvođačima
poluprovodničkih integriranih kola,
• da se zaštita zatraži u zakonom propisanom roku.
Pravo na zaštitu topografije ima njen stvaralac, odnosno njegov pravni sljednik. Ako je topografiju
kreiralo više stvaralaca, njima pripada zajedničko pravo na zaštitu. Ako je topografija nastala u
radnom odnosu ili po narudžbi, pravo na zaštitu topografije ima poslodavac, odnosno lice koje je
naručilo njenu izradu, izuzev ako
je ugovorom predviđeno drugačije.

30. Objasnite zaštitu nove sorte bilja u što više detalja?

Zaštita biljnih sorti u Bosni i Hercegovini regulisana je Zakonom o zaštiti novih sorti biljaka (Sl. glasnik
BiH 14/10). godine i Pravilnikom o zaštiti novih sorti biljaka u BiH.
Napredovanjem ljudskog društva kroz segmente razvoja naučno-tehnički dostignuća pred čovjek se
stavlja mogućnost prilagođavana biljnog svijet svojim potrebama. U tom procesu dolazi do kultivacije
odnosno stvaranja novih biljnih sorti, a koje vrlo lahko mogu postati predmet ekonomske
eksploatacije od strane trećih lica, što neminovno dovodi do potrebe da se zaštiti intelektualno
vlasništvo nad novim biljnim sortama.
Zakonom o zaštiti novih sorti bilja u Bosni i Hercegovini uređuju se procedure za zaštitu novih sorti
bilja, uslovi, dodjela, način i postupak za zaštitu i trajanje oplemenjivačkog prava.

Oplemenjivačko pravo bit će dodijeljeno ako je sorta:

a) nova;
b) različita;
c) ujednačena;
d) stabilna i
e) označena imenom u skladu s odredbama ovog zakona.
Postupak se pokreće prijavom za zaštitu, koja, pored podataka o podnosiocu i
stvaraocu sorte, sadrži i: tehnički opis sorte, geografsko porijeklo sorte, podatke o eventulalnoj
prethodnoj komercijalizaciji sorte i provizorni naziv sorte.
31. Objasnite suzbijanje nelojalne konkurencije u kontekstu prava intelektualnog vlasništva u što
više detalja?

Zaštita konkurencije normirana je Zakonom o konkurenciji BiH, a pojam nelojalne konkurencije

regulisan je Zakonom o trgovini FBiH. Tako je nelojalna konkurencija radnja trgovca koja je protivna
dobrim poslovnim običajima i zakonima kojima se nanosi ili može nanijeti šteta drugom trgovcu,
drugom pravnom licu ili potrošaču.

U jednom svom segmentu, pravo suzbijanja nelojalne konkurencije, štiteći "zdravu" konkurenciju,
posredno ima funkciju zaštite intelektualnog vlasništva. Riječ je o onom segmentu koji se odnosi na
slučajeve kad:
(a) privredni subjekt koristi intelektualno (nematerijalno) dobro drugog lica, i kad
(b) to korištenje ima karakter radnje nelojalne konkurencije, tj. Povrede dobrih poslovnih običaja u
privrednom prometu.
Dakle, ako su kumulativno ispunjena ova dva uslova, riječ je o činjeničnom stanju kod kojeg zaštita na
osnovu propisa o suzbijanju nelojalne konkurencije ima efekat zaštite prava intelektualnog vlasništva.
Konkurencija koja se, umjesto na sopstvenom radu i sopstvenim radnim rezultatima, zasniva na
iskorištavanju tuđeg rada, zloupotrebi društvene i ekonomske moći koja nije rezultat rada i sl.,
društveno je štetna jer vodi negativnoj selekciji privrednih subjekata koji ne mogu da osiguraju
ostvarenje poželjnih makroekonomskih ciljeva konkurencije, kao što su privredni rast i
razvoj zajednice. Takva konkurencija se smatra nedozvoljenom, odn. Nelojalnom ili nefer
konkurencijom.
Analizom Zakona možemo utvrditi tri načina zašita od nelojalne konkurencije:
Upravna zaštita;
Građanskopravna zaštita;
Krivičnopravna zaštita.

Zakonom o trgovini FBiH predviđeno je da se tržište štiti upravnim nadzorom od strane nadležne
inspekcije Federalnog ministarstva trgovine, koje kada utvrdi postojanje nelojalne konkurencije je
dužno podnijeti prijavu Uredu za konkurenciju i zaštitu potrošača.

32. Objasnite zaštitu poslovne tajne u kontekstu prava intelektualnog vlasništva u što više detalja?

Kada je riječ o poslovnoj tajni, BiH nema poseban zakon o poslovnoj tjni, dok npr, Srbija ima.
Poslovnom tajnom smatraju se informacije o poslovanju za koje je očito da bi prouzrokovale značajnu
štetu društvu ako dođu u posjed trećeg lica bez saglasnosti društva. Nadležni organ dužan je pisanim
aktom odrediti informacije koje imaju karakter poslovne tajne i lica odgovorna za njihovo korištenje i
zaštitu. Poslovna tajna je bitan faktor tržišnog položaja privrednih subjekata, i kao takva ima
vrijednost koja, u načelu, nije manja od one koju imaju pravno zaštićena nematerijalna dobra.
Poslovna tajna je način postupanja, poslovna praksa, „Know how“ ili neka druga informacija koja
pomaže poslovnim subjktima da se takmiče sa konkurencijom. Elementi poslovne tajne: informacija,
poslovni karakter informacije, korisnost informacije i tajnost.

Posl.tajne nisu zaštićene zakonom na isti način kao što su zaštićeni žig ili oatent, nego se poslovna
tajna štiti na način da se niti u bilo kojem trenutku odaje;
Krađa poslovne tajne kod nas je inkriminirana kao krivično djelo, uređena je Zakonom o privrednim
društvima FbiH a neovlašteno odavanje podataka predstavlja akt nelojalne konkurencije sa stanovišta
Zakona o unutrašnjoj trgovini FbiH.

Najveći nedostatak zaštite poslovne taajne jeste da ukoliko lice neovlašteno izloži poslovnu tajnu, ista
prestaje biti tajnom i gubi potencijal za zaštitu na ovaj način a bivšem nosiocu tajne ostaje jedino
subjektivno pravo da traži naknadu štete od lica koje je obznanilo tajnu u pitanju.

33. Obrazložite karakteristike pravnog prometa subjektivnim autorskim pravom?

Autorsko pravo kao cjelina je neprenosivo, autor ne može prenijeti na drugo lice autorska moralna
prava. Autor može ugovorom ili dr. Pravnim poslom prenijeti na drugo lice pojedinačna imovinska
ovlaštenja (autorska imovinska prava) i dr. Prava autora, osim ako ovim zakonom nije drugačije
određeno.

Prava koja su ovim Zakonom data autoru, uključivši pravo ostvarivanja sudske zaštite, pripadaj
drugom nosiocu autorskog pravau obimu u kojem su zkonom ili pravnim poslom prenesena na njega,
ako ovim Zakonom nije drugčije određeno. Autorsko pravo ne može biti predmet prinudnog
izvršenja. Predmet prinudnog izvršenja mogu da budu samo imovinske koristi koje potiču od
korištenja autorskog djela. Prijenos pojedinačnih autorskih prava može biti sadržajno, prostorno ili
vremenski ograničen. Neisključivi prijenos prava ovlašćuje nosioca da na ugovoreni način iskoričtava
utorsko djelo, pored autora i dr. nosilaca prava.
Isključivi prijenos prava ovlašćuje nosioca da samo on na ugovoreni način iskorištava autorsko djelo
uz isključivanje autora i svih dr. lica od korištenja djela. Ako ovim Zakonom nij drugačije određeno,
smatra se da je dogovoren neisključivi prijenos, da prijenos važi samo za teritorij BiH i da važi samo za
vrijeme koje je uobičajeno za prijenos prava iskorištavanj autorskih djela određene vrste. Ništava je
svaka ugovorna odredba čiji je cilj da autor prenese na drugo lice: autorsko pravo kao cjelinu,
moralna autorska prava, autorska imovinska prava na svim svojim budućim djelima, autorska
imovinska prava za još nepoznate načine iskorištavanja svog djela.

36. Ukratko objasnite osnove autorskog ugovornog prava i obrazložite izdavački ugovor?

Autorsko pravo kao cjelina je neprenosivo, autor ne može prenijeti na drugo lice autorska moralna
prava. Autor može ugovorom ili dr. Pravnim poslom prenijeti na drugo lice pojedinačna imovinska
ovlaštenja (autorska imovinska prava) i dr. Prava autora, osim ako ovim zakonom nije drugačije
određeno.

Izdavačkim ugovorom autor se obavezuje da prenese na izdavača pravo reproduciranja svog djela
štampanjem ili drugim sličnim postupkom i pravo distribuiranja primjeraka djela (pravo izdavanja), a
izdavač se obavezuje da djelo na ugovoreni način preproducira i distribuira i autoru za to plati
ugovorenu naknadu. Izdavački ugovor za pojedinačno određeno djelo može da sadrži i saglasnost o
klupskom izdanju, džepnom izdanju, periodičnom izdavanju u nastavcima, prijenosu prava
prevošenjana pojedinačno određeni jezik, te pravo izdavanja prevedenog djela kao i dr. imovinska
prava.

37. Obrazložite izdavački ugovor u što više detalja?

Izdavačkim ugovorom autor se obavezuje da prenese na izdavača pravo reproduciranja svog djela
štampanjem ili drugim sličnim postupkom i pravo distribuiranja primjeraka djela (pravo izdavanja), a
izdavač se obavezuje da djelo na ugovoreni način preproducira i distribuira i autoru za to plati
ugovorenu naknadu. Izdavački ugovor za pojedinačno određeno djelo može da sadrži i saglasnost o
klupskom izdanju, džepnom izdanju, periodičnom izdavanju u nastavcima, prijenosu prava
prevošenjana pojedinačno određeni jezik, te pravo izdavanja prevedenog djela kao i dr. imovinska
prava.

38. Obrazložite ugovor o licenci u konekstu prava intelektualnog vlasništva u što više detalja?

Ugovor o licenci je uređen propisima Zakona o obligacionim odnosima. Ugovor o licenci je ugovor
kojim se vrši konstitutivni promet prava industrijskog vlasništva.

Konstitutivni oblik prometa imovinskopravnih ovlaštenja je takav oblik prometa u kojem

imovinskopravna ovlaštenja ostaju kod svog izvornog titulara, ali se iz njih izvodi jedno ili više užih
ovlaštenja, koja konstituišu novo subjektivno pravo korištenja predmeta zaštite na ime ličnosti
drugog lica (sticaoca). Pitanje regulisanja ugovora o licenci je pitanje koje je uređeno u sklopu Zakona
o obligacionim odnosima. Prema zakonskoj definiciji „ugovorom o licenci obavezuje se davalac
licence da sticaocu licence ustupi, u cjelini ili djelimično, pravo iskorištavanja pronalaska, tehničkog
znanja i iskustva, žiga, uzorka ili modela, a sticalac licence se obavezuje da mu za to plati određenu
naknadu ugovora.“

Karakteristike ugovora o licenci su da je to: formalni, imenovani, dvostruko obavezni, teretni,

komutativni ugovor.
Bitni elementi ugovora o licenci su: Subjekti ugovora, Predmet ugovora, Cijena, Forma.
Subjekti ugovora o licenci su davaoc i sticaoc licence. Predmet ugovora o licenci može biti:
„ patentirani pronalazak, robna ili uslužna oznaka zaštićena žigom, zaštićeni dizajn, zaštićena
topografija integrisanog kola.“ Pored navedenih, predmeta ugovora o licenci, kao predmet ugovora
se može „pojaviti i know-how“, odnosno poslovna tajna.
Ugovor o licenci mora biti zaključen u pismenoj formi. Sama podjela ugovora o licenci se može izvršiti
na nekoliko kriterija, a svakako najbitnija podjela ugovora o licenci jeste na isključivu i neisključivu
licencu.

40. Objasnite na šta bi se trebala obratiti pažnja prilikom zaključenja ugovora o prometu
subjektivnim autorskim pravima te obrazložite posljedice stvaranja autorskog djela u radnom
odnosu?

Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu – čl.100 ovog Zakona kaže da „ako autorsko djelo stvori
zaposlenik u izvršavanju svojih radnih obaveza ili prema uputstvima poslodavca, smatra se da su sva
autorska imovinska prava isključivo prenesena na poslodavca za period od 5 godin od dana završetka
takvog djela, ako ugovorom ili dr aktom nije drugačije određeno.

Nakon isteka roka iz gore navedenog tava ovog člana prava poslodavca prestaju tako što se vraćaju
autoru, osim ako je poslodavac prije isteka tog roka zatražio njihov ponovni isključivi prijenos bez
ograničenja. U tom slučaju autoru pripada pravo na odgovarajuću naknadu za daljnje iskorištavanje
njegovog djela.

Neovisno od člana 100. ovog Zakona autor zadržava isključivo pravo korištenja djela stvorenog u
radnom odnosu u okviru svojih sabranih djela.

41. Objasnite šta će činiti povredu subjektivnog autorskog prava, na koje moguće načine se može
sankcionisati povreda autorskog prava i kako, te koji državni organi učestvuju u provođenju zaštite
autorskog i srodnih prava?
43. Obrazložite u što više detalja građanskopravnu zaštitu autorskog i srodnih prava?

Pravo int.vlasništva je privatno pravo i to privatno građansko pravo. Lice čija su prava iz ovog Zakona
povrijeđena može tražiti zaštitu tih prava i naknadu štete od njihovog povredioca prema općim
pravilima o naknadi štete, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. Također, jednaku zaštitu može
tražiti lice kojem prijeti stvarna opasnost da će njegova prava iz ovog Zakona biti povrijeđena. Ako je
autorsko im.pravo povrijeđeno namjerno ili krajnjom nepažnjom, nosilac prava može od povredioca
tražiti naknadu do trostrukog iznosa ugovorene, a ako nije ugovorena, od odgovarajuće uobičajene
naknade.

U slučajevima kada se nosilac prava int.vlasništva uznemirava u vršenju svojih prava ili se osporava
autorstvo, žig ili neko drugo pravo int.vlasništva, tada im kao sredstvo zaštite stoje na raspolaganju
tužbe u cilju ostvarivanja građanskopravne zaštite. Tužbu može podići: nocilac priznatog prava,
korisnik oznake zemlje porijekla, nosilac isključive licence žiga, korisnik kolektivnog žiga, autor,
interpretator, sticalac isključivih ovlaštenja na autorska i srodna prava...Da bi tužba bila osnovana
mora postojati povreda prava, a pod njom se podrazumijeva neovlašteno djelovanje koje čini sadržaj
subjektivnog prava int.vlasništva bez dozvole ili validne pravne osnove prvenstveno ali ne i isključivo
u proizvodnji i prometu određenog prava int.vlasništva.

44. Obrazložite u što više detalja građanskopravnu zaštitu žigovnog prava?

Povredom žiga ili prava iz prijave, ako žig bude naknadno priznat, smatra se svako neovlašteno
korištenje zaštićenog znaka. Povredom se smatra i podražavanje, transkripcija i transliteracija
zaštićenog znaka. Lice koje povrijedi žig dužno je platiti nosiocu prava odštetu u obimu koji se
određuje prema općim pravilima o naknadi štete ili u obimu koji odgovara ugovorenoj ili uobičajenoj
naknadi za zakonito korištenje žiga. Ako je povreda žiga učinjena namjerno ili krajnjom nepažnjom,
nosilac žiga može od lica koje je žig povrijedilo tražiti naknadu do trostrukog iznosa ugovorene, a ako
nije ugovorena, od odgovarajuće uobičajene licencne naknade koju bi primio za korištenje žiga.

Tužbu zbog povrede žiga, odnosno prava iz prijave može podnijeti noilac žiga, podnosilac prijave,
sticatelj isključive licencce, korisnik kolektivnog žiga uz saglasnost nosioca kolektivnog žiga i korisnik
žiga garancije uz saglasnost nosioca žiga garancije. Tižba zbog povrede žiga, odnosno povrede prava
iz prijave, može se podnijeti u roku od 3 godine od dana kada je tužilac saznao za povredu i učinioca,
a najkasnije u roku od 5 god od dana kada je povreda prvi put učinjena.

45. Obrazložite u što više detalja kaznenopravnu i upravnopravnu zaštitu prava intelektualnog
vlasništva?

Pojedina djelovanja povrede prava int.vlasništva su inkriminirana relevantnim zakonskim odredbama

i stoga predstavljaju krivično djelo. Krivično pravne sankcije kao modus zaštite prava int.vlasništva će
se primjeniti ukoliko ima indicija da štetna radnja odgovara dispoziciji relevantne krivičnopravne
norme i za koje postoji odgovarajuća krivična odgovornost.

Krivična djela povrede prava int.vlasništva u Krivičnom zakonu BiH: Zloupotreba autorskih prava,
nedozvoljeno korištenje autorskih prava, nedozvoljeno korištenje prava proizvođača zvučne snimke,
nedozvoljeno korištenje prava radiodifuzije, nedozvoljena distribucija satelitskog signala.

Osoba koja pod svojim imenom ili pod imenom drugog, objavi, prikaže, izvede, prenese ili na bilo koi
dr. način saopći javnosti tuđe djelo koje se u skladu sa zakonom BiH smatra autorskim djelom ili
dozvoli da se to učini, kaznit će novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 3 godine.
Povreda prava intelektualnog vlasništva može predstavljati i prekršaj. S obzirom a je prekršaj takva
povreda pravnog poretka za koju odgovara pravno ili fizičko lice pred organom nadležnim ua
upravnopravnu odgovornost,a na osnovu postupka koji je pokrenuo ovlašteni organ, onda je jasno i
da u oblasti ind.vlasništva i autorskih i srodnih prava može doći do takvih povreda.

Mehanizam funkcionisanja upravne zaštite je sljedeći: ako upravni organ, bilo na osnovu sopstvenih
saznanja, bilo na osnovu prijave zainteresovanog lica, ima dovoljan osnov za sumnju da se
konkretnom robom povređuje određeno pravo int.vlasništva, on je dužan da preduzme mjere kojima
će privremeno spriječiti da se takva roba nađe u prometu.

Organi koji vrše upravnopravnu zaštitu prava int.vlasništva: Institut za int.vlasništvo BiH, tržišna
inspekcija, Carinski organi -Uprava za indirektno oporezivanje, MUP, SIPA i dr povezani organi,
tužilaštvo i dr.

47. Obrazložite međunarodne izvore i mehanizme zaštite prava industrijskog vlasništva u što više
detalja?

Mehanizmi zaštite prava intelektualnog vlasništva: građanskopravna zaštita, krivičnopravna zaštita,

prekrpajnopravna zaštita, upravnopravna zaštita, međunarodnopravna zaštita.

Prava int.vlasništva ogu biti povrijeđena od strane svakog lica koje nije nositeljem prava djelujući bez
dozvole ili validne pravne osnove na način koji čini sadržaj subjektivnog prava int.vlasništva ili
djelujući izvan okvira dozvole ili pravne osnove. Djelovanje koje čini povredu prava int.vlasništva
može u isto vrijeme biti i civilni delikt, krivično djelo, prekršaj i dr. te povodom istih se može
primjeniti sankcija koja korenspondira pravozaštitnom zahtjevu koji se ostvaruje. Povreda
individualnog subjektivnog praca int.vlasništva neophodno nanosi štetu nosiocu prava, predstavlja
civilni delikt te će biti sankcionisana mjerama građanskopravne zaštite prava int.vlasništva. U
slučajevima zaštite objekata prava int.vlasništva sa elementom inostranosti kao mehanizam
prevazilaženja načela teritorijalnosti ili fascilitacije registracije i zaštite relevantnih objekata prva riječ
je o međunarodnopravnoj zaštiti prava int.vlasništva.

48. Objasnite šta je i zašto je bitan TRIPS sporazum te koja je uloga Svjetske trgovinske organizacije
i Svjetske organizacije za intelektualnog vlasništvo za zaštitu intelektualnog vlasništva?

TRIPS sporazumom je predviđeno jačanje i harmonizacija standarda zaštite int.vlasništva kao i

obezbjeđenje efikasne pravne obaveznosti na poštovanje dogovorenih normi kako na nacionalnom
tako i na međunarodnom planu. TRIPS je danas najvažnija međunarodna konvencija u oblasti
intelektualne svojine iz tri razloga: TRIPS reguliše cjelokupnu materiju intelektualnog vlasništva,
postavljajući visoke standarde zaštite, nijedna država ne može biti članica STO a da ne bude članica
TRIPSa, sankcije za nepoštivanje obaveza iz TRIPSa su iz arsenala ekonomskih sankcija STO, što daje
efikasnu garanciju da države članice neće podcijeniti rizike nepoštovanja TRIPSa.

Osnovni cilj ovog sporazuma je da smanji poremećaje i smetnje u međunarodnoj trgovini i, uzimajući
u obzir potrebu za unapređenjem efikkasne i odgovarajuće zaštite prava int.vlasništva, na
multilateralnom nivou reguliše adekvatnu zaštitu int.vlasništva, ali tako da ova regulativa ne postane
barijera slobodnoj trgovini, već, naprotiv, da bude njen podsticaj. Načela na kojima počiva TRIPS:
NAČElo nacionalnog tretmana i načelo najpovlaštenije nacije.

Svj.trgovinska organizacija (WTO) je međunarodna org. Koja predstavlja institucionalni i pravni okvir
multilateralnog trg.sistema u područjima carina i trgovine robama, uslugama i intelektualnog
vlasništva.
Ugovor o saranji WTO I WIPO obuhvata saradnju na sljedećim poljima: olakšavanje pristupa zakonima
Svj.organizacije za int.svojinu od strane članica WTO i obratno, međusobno omogućavanje pristupa
bazama podataka obje org, olakšavanje pristupa zakonima Svj.org. za intelektualnu svojinu,
Sekreterijata WTO i Savjeta TRIPS sporazuma, provođenje zakona i dr.pravnih akata.

49. Obrazložite teritorijalno važenje žigovnog prava, zaštitu prava žiga stranaca u BiH i načelno
opišite postupak međunarodnog registriranja žiga?

Zakonom o žigu se uređuje način ticanja, održavanje, sadržaj, evidencija prometa, prestanak i zaštita
žiga na terirotiji Bih. Žig je pravo kojim se štiti znak koji u privrednom prometu služi za razlikovanje
robe, odnosno usluga jednog fizičkog ili pravnog lica od iste ili slilčne robe odnosno usluga drugog
fizičkog ili or.lica. Prijavljeni i registrovani žig predstavlja samostalno imovinsko dobro i svome
nosiocu daje isključiva prava predviđena zakonom. Ovaj zakon se također primjenjuje i na žigove koji
su međunarodno registrovani za teritoriju BiH.

Nosilac regitriranog žigaili podnosilac prijave za priznanje žiga može biti domaće ili strano fiziko ili
pravno lice pod propisanih uslovima. Trana fizička i pravna lica u pogledu zaštite znaka žigom u BiH
uživaju ista prava kao i domaža fizička i pravna lica, ako to proizilazi iz međunarodnih ugovora ili
konvencija kojima je pristupila ili ih je ratificirala BiH. Postojanje reciprociteta se pretpostavlja dok se
ne dokaže suprotno.

50. Objasnite ulogu Instituta za intelektualno vlasništvo u intelektualnom vlasništvu Bosne i

Hercegovine?

Nadležnost Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine jeste da vodi upravni postupak za
sticanje, održavanje, promet i prestanak prava industrijskog vlasništva (patent, konsenzualni patent,
robni i uslužni žig, industrijski dizajn, geografska oznaka) na teritoriji Bosne i Hercegovine. Uloga
Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine u području patenata prema važećoj legislativi
jeste vođenje postupka za sticanje, održavanje, prestanak i evidenciju prometa patenta, odnosno
konsenzualnog patenta.

Intelektualno vlasništvo obuhvaća autorsko i srodna prava, te prava industrijskog vlasništva.

Industrijsko vlasništvo obuhvaća prava kojima proizvođači štite od konkurenata svoje
poslovne interese, položaj na tržištu i sredstva uložena u istraživanje, razvoj i promociju. U
prava industrijskog vlasništva spadaju: patent, žig, industrijski dizajn, oznaka geografskog
porijekla i topografija integriranog kola.
Postupak za priznanje patenta pokreće se podnošenjem prijave za priznanje patenta Institutu
za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, a u skladu sa Zakonom o patentu („Službeni
glasnik BiH”, br. 53/10) i Pravilnikom o postupku za priznanje patenta i konsenzualnog
patenta („Službeni glasnik BiH”, br. 105/10). Nakon podnošenja prijave Institut ispituje
prijavu i utvrđuje datum podnošenja prijave. Prijava patenta se objavljuje u Službenom
glasniku Instituta nakon isteka 18 mjeseci od datuma podnošenja, odnosno od datuma
priznatog prava prvenstva i tako postaje dostupna javnosti. U roku od šest mjeseci od datuma
objavljivanja prijave patenta, podnosilac prijave je dužan da podnese zahtjev za priznanje
patenta ili konsenzualnog patenta i ukoliko su zadovoljeni svi zakonski uslovi Institut će
donijeti rješenje o priznanju patenta, odnosno konsenzualnog patenta. Nakon priznanja
patenta, nosilac patenta je dužan plaćati propisane godišnje takse i troškove postupka za svo
vrijeme trajanja patenta.
Ulaganje sredstava u naučno-istraživačke institucije i projekte je u nadležnosti ministarstava
na različitim nivoima vlasti u BiH, a rezultati tih projekata mogu biti predmet zaštite i tada
Institut za intelektualno vlasništvo BiH ima svoju zakonsku nadležnost.