Zakon o politici direktnih stranih ulaganja

1. Sta regulira Zakon o politici direktnih stranih ulaganja ?

2. sta je strano ulaganje?
3. Strani ulagač?
4. Na temelju čega će se utvrditi da li je neko strana fiz. Ili pravna osoba
5. Ko se obavjestava o stranim ulaganjima? Na drzavnom nivou i u entitetima? – Ministarstvo
vanjske trgovine i ekonmskih odnosa BiH, Federalno ministarstvo trgovinr
6. Kako se rješavaju sporovi koji se odnse na strano uluaganje? U skladu sa državnim
,entitestkim i zakona BD BIH

Zakon o Agenciji za osiguranje

7. Svrha agencija? Na domaćem nivou harmonizacija entiteskih i BD propisa o osiguranju; na
međ nivou: usklađivanje sa propisima EU
8. Biro zelene karte

Okvirni zakon o registraciji poslovnih subjekata

9. Obavezni podaci o subjektu upisa

10. Vođenje registra priv.društava u BiH
11. Upis u više sudova – subjekat upisa može biti upisan samo u jednom registarskom sudu; Ako
u sastavu subjekta upisa ima više subjekata koji imaju sjedište na teritriji drugih registarskih
sudova, svi ti subjekti se vode u Registru prema sudu koji je izvršio registraciju subjekta upisa.
Nadležni registarski sud je dužan ex officio obavijestiti druge registrske sudove o postojanju
tih dijelova, kao i poresku, statistiku, PIO zavod isl.
12. promjena registarskog suda – ako dođe do promjene sjedišta subjekta koja dovodi do
promjene nadle. Suda, raniji sud će pisane isprave dostaviti po službenoj dužnosti nadležnom
registarskom sudu;
13. Nacela registracije poslovnog subjekta?

14. Vođenje registra , ko vodi registar

15. Postupak registracije poslovnih subjekata po ZRPS RS? APIF

Okvirni zakon o zalozima

16. Ko vodi registar zaloga
17. Ugovor o zalogu, predmet zaloge, temelji, zasnivanje?
Pismeni ugovor koji su potpisali založni vjerovnik i založni dužnik, a kojim se uspostavlja
založno pravo u korist založnog vjerovnika na dužnikovoj postojećoj ili budućoj stvari
(pokretna stvar) ili oboje, a koja je opisana ugovorom.
Predmet zaloga je pokretna stvar koja je u vlasništvu dužnika ili koja če postati njegovo
vlasništvo nakon zaključenja ugovora o zalogu. Zalog može osiguravati jednu ili više
postojećih ili budućih novčanih obaveza založnog dužnika ili druge osobe.
18. Okvirni zakon o zalozima?
 19. Nastanak zaloga
20. Brisanje zaloga? Rokovi: 15, 8 za sud

Prava industrijskog vlasništva

21. Šta je žig i kakav može biti
22. Šta se ne smatra žigom
23. Šta se štiti oznakom geografskog porijekla?
Oznake koje označavaju da roba potječe sa određenog teritorija, regije ili mjesta na tom
teritoriju, na kojoj se određeni kvalitet, reputacija ili neka druga karakteristika robe može
dovesti u vezu sa njenim geografskim porijeklom.
24. Koliko dugo se štiti žig, a koliko dugo oznaka geografskog porijekla
10 godina – neograničeno produženje, GO – nema ograničenja
25. Zakon o patentu
26. Industrijski dizajn, trajanje i prestanak? 5 godina x 4, odricanje, odluka instituta ili sudska
odluka, proglašenjem upisa ništavim
27. Trajanje i prestanak industrijskog dizajna?
28. Sta je dizajn? Pravo kojim se štiti vanjski izgled proizvoda ili dijela proizvoda koji je nov ima
invetivan karatker a rezultat je posebnih linija, kontura,, boja oblika ili materijala samog po
sebi.
29. Patent
30. Gdje se patent registrira
31. Na koji period se stiti patent
32. Koje pravo nema rok trajanja
33. Vrste patenta

34. Koje upisnike vodi Institut za patente

35. Može li svaki advokat zastupati postupak prijave patenta

36. Pravni lijek protiv odbijanja registracije ziga?
37. Postupak registraciji patenta? – navesti sjedište Insituta (Mostar)
38. Pravni lijek kod odbijanja prijave patenta?
39. Može li se produžavati konsenzualni patent? 3 mj
40. Oznaka geografskog porijekla je pravo čiji je predmet zaštite naziv određenog geografskog
lokaliteta. Da bi oznaka bila predmet zaštite mora se odnositi na određenu vrstu robe. Dijeli
se na ime porijekla (štiti naziv geografskog lokaliteta sa kojeg određeni proizvod potiče i čija
se proizvodnja, prerada i priprema u cjelosti odvija na tom području i čiji je kvalitet uslovljen
isključivo ti porijeklom) i geografske oznake (dovoljno je da se ili proizvodnja ili priprema ili
prerada odvija na određenom lokalitetu). Ime porijekla je jače od geografske oznake.

Ugovori i obiljezja ugovora u privredi

41. Ugovor o građenju
42. Šta znači klauzula ključ u ruke? Bez prava na nepredviđene troškove
 43. Sredstva osiguranja u privredi? Ugvorna kazna, jemstvo, bankarska garancija, akreditiv, zalog,
hipoteka, zatezna kamata, preuzimanje duga, pristupanje dugu, preuzimanje ispunjenja,
ustupanje ugovora
44. Bankarske garancije? Jednostrna izjava volje u pisanoj formi kojom se banka obavezuje
korisniku garancije da će mu isplatiti određeni iznos/obaezu njenog komitenta ukoliko se
ispune uvjeti iz garancije; na prvi poziv ili bez prigovora, super garancija
45. Ugovor o alotmanu? Forma, svrha, rok
46. Ugovor o licenci?
47. Vrste ugovora o licenci?
48. Kakvi su ugovori u privredi
49. Ugovor o licenci mora li biti pisanoj formi (mora)
50. Šta je skladišnica? Može li je svako izdati? NE. Samo javno skladište – OBAVEZNO NAVESTI TO
51. Podlicenca
52. Ugovor o asiignaciji? Jedna osoba ovlašćuje drugu osobu da za njezin račun izvrši nešto
određeno trećoj osobbi, a treću ovlašćuje da to primi
Asignant, asignat, asignatar

ZPD
53. Šta je to privredno društvo
54. Vrste
55. Načelo isključivosti firme
56. Prokura
57. Komanditno društvo
58. Šta je temeljni kapital
59. Simultano osnivanje d.d. i sukcesivno
60. Povećanje kapitala

Povećanje osnovnog kapitala vrši se na osnovu odluke koju, na prijedlog nadzornog odbora,
donosi skupština dioničkog društva dvotrećinskom većinom zastupljenih dionica sa pravom glasa
po svakoj klasi dionica.

Nadzorni odbor dioničkog društva može statutom ili odlukom skupštine biti ovlašten za
donošenje odluke o povećanju osnovnog kapitala i to:

a) emisijom novih dionica;

b) iz fonda rezervi;
U ovim slučajevima povećanje osnovnog kapitala može se izvršiti najviše do jedne trećine iznosa
osnovnog kapitala na dan donošenja odluke.
c) emisijom dionica za zaposlene iz dobiti;
d) pretvaranjem potraživanja povjerilaca u osnovni kapital dužnika

Povećanje i smanjenje osnovnog kapitala upisuje se u Registar emitenata. Rješenje o upisu u

Registar emitenata izdaje se u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Povećanje
i smanjenje osnovnog kapitala društva postaje pravno valjano upisom te promjene u Registar
emitenata.
 Ovlaštenje nadzornog odbora iz statuta ili odluka skupštine važi najduže pet godina.
Odluka koju donese Skupština ili Nadzorni odbor treba da sadrži:

1. Šta su razlozi za povećanje osnovnog kapitala

2. Na koji način će se vršiti povećanje kapitala
3. Nominalna vrijednost dionice
4. Broj dionica
5. Rok za upis
6. Ograničenje ili isključenje prava preče kupnje
7. Mogućnost uplate, odnosno povećanja kapitala u stvarima i pravima

- Uplata se može vršiti u ratama

- D.d. ne može davati zajmove za sticanje svojih dionica
- Za uplatu nominalne vrijednosti dionica d.d. dužno j e izdati potvrdu koja važi do uplate pune
cijene dionica (tzv. Privremenica)
- Ako se ne uplati NO će isključiti iz d.d. upisnika dinice i dužan je vratiti privremenu pismenu
potvrdu.

Smanjenje

Smanjenje osnovnog kapitala

- Odluka skupštine 2/3 većinom
- Odluka sadrži (iznos, način smanjenja)
- Zahtjev Komisiji za odobravanje smanjenja (upis u registar emitenata mora se upisati )
najkasnije 30 dana od dana donošenja odluke o smanjenju, a Komisija u istom roku
odlučuje
- Obavijestiti povjerioce – objava u jednom dnevnom listu dva puta u roku od 30 dana
od dana donošenja;

Redoslijed smanjenja
- Povlačenjem vlastitih dionica;
- Odustajanjem od emisije dionica koje nisu uplaćene;
- Smanjenje nominalne vrijednosti dionica do najnižeg iznosa zakonskog;

61. Prava iz dionice, sta je dionica , da li je vidljiva? Vrijednosni papir odnosno skup članskih
prava i obaveza dionica; nedjeljiva, dematerijalizirana, glasi na ime i negoraničeno prenosiva.
62. Prava dioničara?

Pravo na:

 Učešće u upravljanju dd; (1 glas za svaku običnu dionicu);

 U raspodjeli dobiti isplatom dividende ili sticanjem novih dionica;
 U raspodjeli imovine dd-a nakon stečaja i likvidacije;
 Prijenos dionice;
  Preče kupovine dionica; (to pravo nije prenosivo)
 Pravo uvida u isprave društva;
Vrste dionica:
- Obične – 1 glas za jednu običnu dionicu; ( prava sadrži gore navedena)
- Prioritene – zbir nominalne vrijednosti istih ne može ići iznad 50% osnovnog kapitala; daju
prava na prioritetnu naplatu dividende (prije običnih dionica), pravo na učešće u raspdjeli
imovine nakon likvidacije prije običnih dionica, uz ograničeno pravo glasa; Mogu se pretvoriti
u obične ako dividenda za iste nije islaćena za dvije uzastopne godine.
- Dionice za zaposlene- statutom se mogu predvidjeti; isti status kao i obične dionice;
maksimalno 5% od ukupnog kapitala;
63. Sta je privredno drustvo i vrste?
64. Povezana drustva?
65. Vrste d.d.?
66. Razlika izmedju otvorenog i zatvorenog d.d.?
67. Skupstina d.d.?
Čine je članovi društva odnosno dioničar ako je jednočlano društvo. Članovi ostalih organa
dd-a dužni su da prisustvuju skupštini. Može biti redovna i vanredna. Redovna se održava
jednom godišnje i na njoj se odlučuje o godišnjem finacijskom izvještaju (izvještaj revizora,
NO, Odbora za reviziju). Vanredna se može održati kad god nije predviđeno izjašnjavanje o
ovim izvještajima.

SAZIVANJE SKUPŠTINE

Skuštinu saziva NO, samoinicijativno ili po prijedlogu članova ostalih organa i ovlaštenih
dioničara (sa 10% dionica od ukupnih dionica sa pravom glasa).
Tokom skupštine djeluju: Predsjednik, Odbor za glasanje, Zapisničar, 2 ovjerivača zapisničara,
određen broj dioničara, te članovi drugih organa dd-a.

Lica koja mogu predložiti sazivanje skuštine prijedlog za sazivanje, skupa sa dnevnim redom
podnose NO, koji je dužan da sazove skupštini u roku od 15 dana. Ukoliko to ne uradi, ista lica
mogu neposredno sazvati skupštinu ali su dužna da obavijeste Komisiju. U zakonom
predviđenim situacijama mogu da sazovu skupštinu i bez prethodnog obraćanja NO-u.

Obavijest o održavanju skupštine sa dnevnim redom se objavljuje u jednim dnevnim

novinama u FBIH najkasnije 21 dan (redovna)/14 dana (vanredna) pred održavanja skupštine

PRAVO GLASA NA SKUPŠTINI

Pravo glasa na skupštini imaju oni dioničari koji su:
- se prijavili Odboru za glasanje najmanje 3 dana pred skupštinu i
- koji se nalaze na Listi dioničara kod Registra najmanje 30 dana pred održavanje
skupštine.

KVORUM ZA ODRŽAVANJE SKUPŠTINE

 30% od ukupnog broja dinica sa pravom glasa; ako se ne postigne u roku od 60 minuta onda
se u roku od 3 dana mora sazvati (ne održati) nova skupština; kvorum za zasjedanje na
ponovljenoj skupštini je 10%;

KVORUM ZA ODLUČIVANJE I NAČIN GLASANJA

Odluke se donose natpolovičnom većinom prisutnih dionica sa pravom glasa, a izuzetno 2/3
većinom kada to zakon propisuje; glasa se putem glasačkih listića za i protiv; Odbor za
glasanja utvrđuje rezultate glasanja;

NADLEŽNOST SKUPŠTINE

Imovinska pitanja
1) Povećanja i smanjenje kapitala;
2) Transakcija imovinom u vrijednosti iznad 33%;
3) Emisija dionica;
4) Usvajanje godišnjeg financijskog izvještaja;
5) Raspodjela dobiti i isplata dividende;
6) Pokriće gubitaka;

Organizacijska pitanja

1) Statusne promjene;
2) Prestanak društva;
3) Osnivanje supsidijarnih društava;
Drugi organi
1) Imenovanje i razješenje članova NO, vanjskog revizora, odbora za reviziju

Ostalo
1) Izmjene i dopune statuta;
2) Druga pitanja bitna za poslovanje;

Nadzorni odbor

Nadzorne funkcije
1) nadzire poslovanje dioničkog društva,;
2) nadzire rad uprave, te odobrava odluke strateškog karaktera;
3) usvaja izvještaj uprave o poslovanju po polugodišnjem i godišnjem obračunu;
4) usvaja poslovne strategije društva i planove poslovanja
5) podnosi skupštini godišnji izvještaj o poslovanju dioničkog društva koji obavezno uključuje
finansijski izvještaj i izvještaje revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju;
Imovinska pitanja
1) predlaže raspodjelu i način upotrebe dobiti i način pokrića gubitka;
2) odobrava transkacije imovinom u obimu od 15% do 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne
imovine
 3) predlaže skupštini transkacije u obimu većem od 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne
imovine

Drugi organi
1) Imenuje upravu i sekretara
2) Saziva skupštinu

68.Na temelju čijeg odobrenja se vrši uplata dionica

69. Oblici privrednih društava
70. Doo
71. Povezana društva? Vladajuće i zavisno?
72. Vrste dd
73. Vrste privrednih društava po ZPD RS? Ortačko društvo koje odgovar dno, akcionarsko
74. Pretvaranje otvorenog u zatvoreno akcionarsko društvo!
75. Osnovni kapital za osnivanje akcionarskog društva!
76. Prokura? Kome se daje? Sta ne podrazumijeva?
77. Komanditno drustvo? Komplementari i komanditori? 
78. Podjela dobiti kod kd?
79. Firma, sastojci i zabranjeni sastojci?
80. Vrste skupština? Redovne i vanredne

81. Pored novca ulozi mogu biti i stvari i prava, kako se to iskazuje?
Ovlasteni vjestaci i institucija procjenjuju vrijednost

82. Povezana drustva

Vladajuce i zavisno drustvo, Primjer: INAMOL (Sanader) Nema većinski kapitala ali ima većinska
upravljačka prava
83. Kad se pd osnivaju ugovorom kad odlukom?
84. Šta je zajedničko za sva privredna društva? Odluka, ugovor i upis u registar
85. Može li društvo obavljati djelatnost koja nije registrovana? DA.
86. Podružinca
87. Društva lica
88. Osnivačka skupština d.d.? O čemu se odlučuje?
89. Šta se dešava nakon osnivačke skupštine?
90. Temeljni kapital za sva društava? Početi sa: kod druptva lica nije određen minimalan iznos
kapitala kao što je to učinjeno kod društva kapitala
91. Osnivački akt? Kod društava lica je to uvijek ugovor, kod društava kapitala ugovor i odluka
92. Statusne promjene? KO donosi odluku?

Zakon o bankama
93. Koje djelatnosti vrši banka
Banka može obavljati sljedeće poslove:
1) primanje i polaganje depozita ili drugih sredstava sa obavezom vraćanja,
2) davanje i uzimanje kredita i zajmova,
3) izdavanje garancija i svih oblika jemstva,
 4) poslove platnog prometa,
5) izdavanje i upravlјanje sredstvima plaćanja (uključujući platne kartice, putne i
bankarske čekove),
6) finansijski lizing,
7) kupovina, prodaja i naplata potraživanja (faktoring, forfeting i drugo),
8) svi poslovi sa vrijedonosnim papirima (brokerski, dilerski, upravljanje portfeljem,
podrška tržištu, agent emisije, pokrovitelj emisije, skrbnički poslovi, depozitar,
investicijsko savjetovanje) i ostali bankarski poslovi.
94. Predstavništvo banke, podružnica banke –razlike
(ne bave se bankarskim poslom već poslovima praćenja tržišta - predstavništva,
dokaz o porijeklu novca-sprečavanje pranja novca
95. Tijela upravljanja bankom? Skupština, NO, Uprava, Odbor za reviziju
96. Bankarska dozvola?
Dozvola za rad je uslov za upis banke u registar poslovnih subjekata. Dozvola za rad banke se
izdaje na neodređeno vrijeme i nije prenosiva na druga lica. Dozvolom za rad banke određuju
se poslovi koje banka može obavljati. Bankarsku dozvolu izdaje Agencija za bankarstvo, na
zahtjev osnivača banke uz dostavljenu sljedeću dokumentaciju:
1) Dokazi o transparetnoj vlasničkoj strukruri;
2) Dokaz o uplati 15 mil na račun Centralne banke na ime osnivačkog kapitala banke;
3) Dokaz o porijeklu kapitala;
4) Kvalifikaciona struktura nadzornog odbora, uprave i višeg rukovodstva,
5) Dokaz o odgovarajućoj strukturi upravljanja: poslovni plan za prve četiri godine rada
banke, odgovarajuća organizacijska struktura, sistem interne i eksterne revizije,
sistem upravljanja rizicima, sistem plaća i sl.

97. Ukidanje bankarske dozvole?

Bankarska dozvola prestaje:

1) Dobrovoljnim prestankom rada banke;

2) Oduzimanje odnosno ukidanjem;

3) U slučaju statusnih promjena;

4) Ako banka ne podnese prijavu za registraciju u roku od 30 dana od dana dobijanja

odbrenja za rad;

5) Ako ne počne obavljati djelatnost u roku od 12 mjeseci od upisa u sudski registar;

Bankarska dozvola se oduzima u sljedećim slučajevima:

1) Ako banka više ne ispunjava uslove za obavljanje bankarske djelatnosti;

2) Ako je bankarska dozvola izdata na temelju lažnih isprava i informacija;

3) Ako banka podense pisanu obavijest Agenciji da više ne namjerava da obavlja

djelatnost
 4) Ako ne obavlja djelatnost duže od 6 mjeseci;

5) Ako se nad bankom otvori stečaj ili likvidacija;

6) Na osnovu pisanog prijedloga privremenog upravnika;

98. U kojem roku Agencija mora riješiti po zahtjevu za izdavanje bankarske dozvole

u roku od 60 dana od dana prijema urednog zahtjeva, a u svakom slučaju donosi u

roku od 12 mjeseci od dana prijema zahtjeva.

99. Akt kojim se odlucuje da li ce banka imati podruznice? Gdje se registruje? Ko se obavjestava?

Rješenje o odobrenju osnivanja organizacionog dijela, u FBIH prema sjedištu banke a

sud ex officio obavještava registarski sud prema sjedištu podružnice, banka je dužna
poslije izdavanja rješenja Agencije za bankarstvo da se obrati regulatornoj instituciji
RS, odnosno Brčko Distrikta u cilјu dobivanja njihove saglasnosti.

100. Odbijanje zahtjeva za osnivanje banke?

Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje dozvole za rad banke ako:

1) nisu ispunjeni uslovi i nije dostavljena dokumentacija za izdavanje dozvole za

rad;

2) su osnivači dostavili netačne i neistinite informacije ili nisu dali informacije

koje je Agencija tražila u procesu odlučivanja,

3) iz dokumentacije i drugih podataka proizlazi da nije predviđena organizacija i

uvjeti za poslovanje;

4) iznos uplaćenog osnivačkog kapitala nije prethodno uplaćen na račun Agencije

kod Centralne banke;

5) obavljanje nadzorne funkcije Agencije bi moglo biti otežano ili onemogućeno

6) nije potvrđeno porijeklo kapitala;

7) u drugim slučajevima kada Agencija ocijeni da nisu ispunjeni uslovi za

izdavanje dozvole za rad banke.

Zakon o osiguranju

101. Aktuari? Može li aktuar imati dionice?

Zakon o stečaju i likvidaciji

102. Organi stečajnog postupka
103. Izlučni i razlučni povjerioci? Hipotekarni, povjerioci zemljisnog duga, zalozni
povjerioci, oni kojima je radi osiguranja duznik prenio neko pravo, povjerioci kojima pripada
pravo zadrzanja;
104. Organi likvidacije? KRENUTI OBAVEZNO OD SUDIJE
105. Ko može biti likvidator
106. Prava i obaveze stečajnog upravnika, rok popisa imovine, dostava popisa
107. Uvjeti za otvaranje stečajnog postupka?
108. Ko odlučuje po prijedlogu za pokretanje steč. Postupka
109. Kome se dostavlja rješenje o pokretanju stečajnog postupka
110. Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka
111. Kako se pokrece stecajni postupak?

Posljedice otvaranja stecajnog postupka? Nakon rješenja o otvaranju stečaja redom:

1) Javna objava rješenja na oglasnoj ploči i u SN FBIH - poziv povjeriocima da prijave
potraživanja u roku od 30 dana kao i poziv dužnicima da ispune obaveze;
2) Obavijest PU, CU, tužilaštvu, javnim registrima;
3) Upisuje se firma u stečaju;
4) Sva upravljačka prava prelaze na steč.upravnika;
5) Otvara se novi račun, a stari se gasi;
6) Prekidaju se sudski postupci u kojima je dužnik tužena strana i postupci pred
arbitražama;
7) Nedospjela potraživanja smatraju se dospjelim;
8) U roku od 60 dana na osnovu procjene da je prestala potreba za radnom, stečajni
upravnik prekida ugovore o radu;

112. Razlika izmedju likvidacijskog postupka i stecajnog postupka? Likvidacioni se provodi

na solevntnim licem, a stečajni nad insolventnim.
113. Kojim aktom sudija otvara? Kome se upucuje? – rješenje o otvaranju stečajnog
postupka;
114. Sta se desava po otvaranju stecaja? 
115. Ko čini odbor povjerilaca?
116. Privremeni ste. Upr i stečajni upravitelj? Početi sa: imenuje ga.., nakon
pravosnažnosti rješenja ulazi u posjed, preuzima ingerencije svih organa, gasi račune – otvara
novi, sudski postupci, prekida ugovore o radu
117. Isplatni redovi
118. Reorganizacija – cilj reorganizacije je ozdravljenje stečajnog dužnika i nastavak
poslovanja. Nakon otvaranja stečajnog postupka, a do okončanja završnog ročišta je
dopušteno da se izradi stečajni plan u kojem će se odstupiti od zakonskih odredbi o
unovčavanju i raspodjeli stečajne mase; Stečajni plan se može podnijeti i skupa sa
prijedlogom za otvaranje stečajnog postupka. Pravo podnijeti stečajni plan sudiji imaju
stečajni upravnik i stečajni dužnik.
Stečajnom upravniku može biti naloženo da sačini stečajni plan na skuštini povjerilaca i on je
tada dužan da isti sačini u roku od 30 dana, a iznimno i u dodatnom roku iste dužine.
Sadrži se od pripremne osnove i osnove za provođenje.
Zakon je predvidio exempli causa šta može da bude sadržaj stečajnog plana:
- Nastavak poslovanja
- Pripajanje i spajanje
 - Raspodijeliti imovinu između povjerilaca
- Obaveze dužnika pretvoriti u kredit i sl.

O stečajnom planu se glasa na posebnom ročištu za raspravljanje i glasanje o stečajnom planu i

smatrat će se da je isti usvojen ako je u svakoj grupi povjerilaca većina glasala za te ako zbir
potraživanja koji su glasali za premašuje zbir potraživanja povjerilaca koji su glasali protiv. Nakon što
ga povjerioci usvoje, sudija odlučuje da li će ga potvrditi

Zakon o direktnim stranim ulaganjima

119. Oblici stranih ulaganja

120. Gdje se u fbih evidentiraju strana ulaganja

Zakon o registru vrijednosnih papira i KVP

121. Organi registra vrijednosnih papira? Skupština i NO
122. Šta radi taj registar
123. Čime je osnovana komisija za vrijednosne papire, sastav, ko imenuje članove?
Zakonom o komisiji za vrijedonosne papire, jedan predsjednik, jedan zamjenik i 3 člana koje
na prijedlog Vlade FBIH imenuje Parlament FBIH na mandat od 5 godina, u svakom idućem
mandatu moraju biti 2 člana iz prethodnog mandata.

Ovlasti KVP:
1) Osigurava primjenu i nadzire provedbu zakona i dr propisa koji regulišu promet
vrijedonosnim papirima;
2) Reguliše uvjete i načine prometa vrijednosnim papirima;
3) Izdaje odobrenja za promet vrijedonosnim papirima ovlaštenim sudionicima u
prometu
4) Propisuje uvjete i daje odobrenja za rad učesnika u prometu vrijednosnih papira i vrši
nadzor nad njima;
5) Propisuje i vrši nadzor nad standardom izvještavanja investitora i javnosti o
poslovanju učesnika, nad standardom upravljanja dd-om;
124. Šta su brokerski, a šta dilerski poslovi, razlike
125. Ko može izdavati vrj, papire? Pravne osobe, kanton, grad, općina FBIH
126. Vrste izdavanja/emisije? Javno, zatvoreno, posebno
127. Ko može obavljati poslove faktoringa? Društva kapitala uz saglasnost Agencije za
bank.

Zakon o trgovini
128. Oblici trgovine
129. Šta je trgovina na veliko
130. Trgovina na malo
 131. Posebni oblii trgovine? Dražba, od vrata do vrata, na daljinu
132.

Zakon o tržištu vrijedonosih papira

133. Vrste berzi?
134. Karakteristike i vrste vrijednosnih papira? Nabrojati
135. Berza, uvjeti za osnivanje?

136. Dugoročne i kratkoročne hartije od vrijednosti!

137. Razlika između brokerskih i dilerskih poslova!
138. Nacini izdavanja obveznica (prirucnik)
139.

Zakon o mjenici
140. Trasirana mjenica?
- je mjenica koja sadrži bezuvjetan uput da se plati određena svota novca.
Sadrži:
1) Oznaku da je mjenica u samom slogu isprave na jeziku na kojem je sastavljena sama
isprava;
2) Bezuvjetu uputu da se plati određena suma novca;
3) Ime onoga koji trebat platiti (trasat);
4) Dospjelost;
5) Mjesto plaćanja;
6) Ime onoga kome ili po čijoj naredbi treba platiti;
7) Vrijeme i mjesto izdavanja;
8) Potpis izdavatelja (trasant);

Ako nije naznačena dospjelost smatra se da je plativa po viđenju. Ako ne sadrži podatke o tome,
mjesto plaćanja to je mjesto naznačeno pored trasatovog imena, a mjesto izdavanja je mjesto pored
transantovog postpisa.

Može se trasirati na samog trasanta ili u korist trećeg lica, te može glasiti po naredbi trasanta.

141. Akceptovanje mjenice

Trasant odgovara da će mjenica biti i akceptirana isplaćena i on se te odgovornosti ne može
osloboditi. Da bi trasat postao dužnik potrebno je da obavezu akceptira – prihvati.

Akcept je mjeničnopravna radnja kojom trasat, stavljanjem odgovarajuće klauzule

(priznajem, primljena, prihvaćena) i potpisa ili samo svog potpisa na licu mjenice potvrđuje
da prihvata mjeničnu obavezu. Dakle, momentom akcepta se mijenja glavni dužnik – to je to
tada bio trasant a od akcepta je trasat. Svi ostali potpisnici na mjenici postaju regresni
dužnici.

Svaki imatelj mjenice može mjenicu podnijeti na akcept. Akcept je bezuvjetan.

 Mjenica se može ali ne mora podnijeti na akcept. Od tog pravila postoje izuzeci:
1) Kad trasant u mjenici odredi da se ona obavezno podnosi na akcept;
2) Kad trasant zabrani da se mjenica podnosi na akcept ii da se podnosi na akcept prije
određenog vremena, s tim da transat ne može zabraniti akceptiranje mjenice na
određeno vrijeme po viđenju (mora se podnijeti na akcept u roku od 1 godine od
izdavanja) i domicilirane mjenice.

Kad se mjenica podnese na akcept, trasat ima sljedeće mogućunsti:

1) Akceptirati u cjelosti ili djelimično i postati glavni dužnik;

2) Odbiti i ne ući u mjeničnu obavezu u kom slučaju povjerilac ima pravo da pokrene sudski
postupak prema regresnim dužnicima;
3) Može tražiti jedan dan da odluči;

142. Sta je aval? 

Mjenično jemstvo odnosno pismena izjava (per aval, kao jamac, kao poruk) sa potpisom (bilo na
mjenici ili na alonžu) ili samo potpis (na licu mjenice) kojim avalist jemči da će mjenični dužnik ispuniti
svoju mjeničnu obavezu. Može se dati za cijelu svotu ili dio iste.

Daje se samo za isplatu, ne i za ostale mjenične radnje.

Kad avalista isplati mjeničnu sumu postaje vlasnik mjenice i stiče status regresnog povjerioca.

Avalist odgovara onako kako odgovara onaj za koga jamči. Njegova obaveza vrijedi čak i ako je
obaveza za koju ništavna iz bilo kog razloga, osim zbog formalnog nedosatka.

Zakon o čeku
143. Placanje ceka? Rokovi?
144. Razlike između mjenice i čeka
145. Kad ček dospijeva na naplatu 8, 15, 20, 60
146. Sadržaj čeka
147. Vrste čeka? Na ime, na donositelja, po naredbi

Zakon o obaveznom osiguranju

148. Funkcionisanje zaštitnog fonda
149. Obavezno osiguranje od odgovornosti? 4 vrste

Zakon o javnim poduzećima

150. Javna preduzeca?

151. Javno preduzece organi:

No-nadleznosti?
Zakon o registraciji poslovnih subjekata
152. Sadrzaj registra?
 153. Načelo registracije
154. Načelo konstit

155. Zakon o registraciji posl .subjekat u Federaciji - predmet?

156. Kad se pd briše iz registra?Kod podnosi zahtjev?
157. Šta se upisuje u registar?
158. Koje odluke donosi registarski sud?
159. Razlika između rješenja o osnivanju i rješenja o odbijanju prijave?
160. Šta se prilaže uz zahtjev za upis d.d.a u registar?
161. U kom roku je registarski sud dužan da donese rješenje? 5 dana FBIH, 2 RS
162. Načelo jednoobraznosti?
163. Gdje se registrira podružnica?

Zakon o koncesiji FBIH

164. Organ za provedbu koncesije (Komisija za koncesiju)
165. Kako je sastavljena komisija za koncesiju (7 članova)
166. Zakon o koncesiji F BIH , na koji period se dogovaraju
167. Koncecija, koncensionar, koncendent