PRAVO PRIVREDNIH DRUŠTAVA

(ispitna pitanja-zimski semestar 2021)

22. Pojam i elementi privremenice ?
Privremenice su pismene potvrde koje važe do uplate pune cijene dionica. Postoji i
dužnost vraćanja privremenice bez prava zamjene za dionice, na način i u roku
utvrđenim odlukom skupštine o odustajanju od emisije dionica isto tako povrat
plaćenog dijela cijene dionice, prilikom emisije, biće smanjen za potraživanja dioničkog
društva. U slučaju neispunjenja obaveze dioničara i vlasnika privremenice, njihove
dionice i privremenice će biti javno proglašene ništavim, te će se na to upozorit.
Rok za javno oglašavanje ništavosti dionica i privremenica je 15 dana.
23. Upravljačka i imovinska prava dioničara:
a)učešće u radu i odlučivanje u skupštini
b)pravo glasa, gdje jedna obična dionica ima pravo na jedan glas
c)podnošenje zahtjeva za sazivanje skupštine
d)pravo izmjene dnevnog reda i prijedloga odluke skupštine (dioničar ili grupa
dioničara sa min. 5% ukupnog broja dionica sa pravo glasa ima pravo pisano predložiti
pitanja i prijedloge odluka za uvrštavanje na dnevni red naredne skupštine društva)
e)pravo pobijanja odluke skupštine društva
f)pravo predlaganja članova NO
g)pravo uvida u dokumentaciju o poslovanju društva (ima pravo uvida u listu dioničara,
finansijski izvještaj, sa izvještajima revizora, nadzornog odbora, i odbora za reviziju i
uvid u sve isprave koje se odnose na prijedlog odluka uvrštenih u dnevni red skupštine
h)pravo na informacije o poslovanju društva.
-Imovinska prava dioničara:
a)pravo učešća u dobiti društva (naplatom dividende ili sticanjem novih dionica)
b)pravo prijenosa (transfera) dionica na druge dioničare ili treća lica
c)pravo preče kupovine prilikom emisije novih dionica
d)pravo učešća u raspodjeli imovine iz stečajne ili likvidacione mase.
24. Prioritetne dionice i prava iz prioritetnih dionica ?
Pod prioritetnim dionicama se podrazumijeva pravo naplate dividende i srazmjernog
dijela ostatka imovine nakon likvidacije dioničkog društvauz ograničeno pravo glasa. U
prava iz prioritetnih dionica spadaju:
a)naplata dividende za poslednjih 5 god. prije isplate dividende za obične dionice,
b)učešće u raspodjeli ostatka imovine nakon likvidacije dioničkog društva, prije običnih
dionica,
c)koje pripada dioničarima sa 10 % dionica sa pravom glasa, iza prioritetne dionice koje
čine 5% svih dionica sa pravom glasa,
d)konverzija u obične dionice, ako dividenda za prioritetne dionice nije isplaćena za
dvije uzastopne godine, sve do isplate zaostale dividende.
Prioritetne dionice stiču pravo glasa kao i obične narednog dana od odnošenja odluke da
se dividenda neće isplatiti. Glasačka prava traju do dana isplate dividende na osnovu
prioritetnih dionica.
25. Pojam i elementi privremenice ?
Privremenice su pismene potvrde koje važe do uplate pune cijene dionica. Postoji i dužnost
vraćanja privremenice bez prava zamjene za dionice, na način i u roku utvrđenim odlukom
skupštine o odustajanju od emisije dionica isto tako povrat plaćenog dijela cijene dionice,
prilikom emisije, biće smanjen za potraživanja dioničkog društva. U slučaju neispunjenja
obaveze dioničara i vlasnika privremenice, njihove dionice i privremenice će biti javno
proglašene ništavim, te će se na to upozorit.
Rok za javno oglašavanje ništavosti dionica i privremenica je 15 dana
26. Nabroj organe upravljanja dioničkim društvom ?
-Skupština.
–Nadzorni odbor.
–Uprava.
–Odbor za reviziju.
27. Banke kao poslovni subjekti (karakteristike, način osnivanja, princip
poslovanja, djelatnost banaka)
Banke su finansijske institucije koje posluju isključivo kao dionička društva. Njihova
osnovna djelatnost je davanje i uzimanje novčanih sredstava.Osnovati ih mogu domaće i
strane pravne i fizičke ososbe. Najviši pravni akt predstavlja statut na koji saglasnost
daje agencija za bankarstvo. Minimum osnivačkog kapitala iznosi 15 mil. KM, a agencija
za bankarstvo izdaje odobrenje za osnivanje putem sistema koncesije, što predstavlja
uslov za upis u sudski registar.
-Kada su principi poslovanja u pitanju oni se temelje na načelima:
a)osnov rentabilnosti b)osnov likvidnosti c)osnov solventnosti
-Djelatnost banke ogleda se u:
a)primanje svih vrsta novčanih depozita kao i dr.novčanih sredstava
b)davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing
c)davanje svih oblika novčanih garancija
d)učešće, kupovina i prodaja instrumenata tržišta novca i kapitala za svoj i tuđi račun
e)usluge platnog prometa i prenos novca
f)kupovina i prodaja strane valute
g)izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja
h)pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim vrijednostima
i)usluge finansijskog menadžmenta
j)kupovina i prodaja vrijednosnih papira
28. Osiguravajuća društva kao poslovni subjekti (pojam, osnivanje i minimum
osnivačkog kapitala) ?
Dioničko društvo za osiguranje i reosiguranje je poslovni subjekt sa statusom pravnog
lic, čija je djelatnost osiguranje imovine, lica i poslovi reosiguranja. U našem pravnom
sistemu mogu se osnovati kao dioničko društvo za osiguranje ili reosiguranje i kao
društvo za uzajamno osiguranje. Osnovne funkcije društava za osiguranje
su:ekonomska, finansijska, i ostvarenje socijalne sigurnosti.
Osnivaju se simultano i kao dionička društva, a odobrenje i dozvolu za rad prema
koncesionom sistemu izdaje agencija za nadzor osiguranja FBIH. Minimum osnivačkog
kapitala je utvrđen zakonom i iznosi od 2 miliona do 6 miliona KM u zavisnosti od toga
da li društvo posluje sa jednim ili više vrsta neživotnog osiguranja, vrste osiguranja, ili
ako se društvo bavi sa životnim osiguranjem ili reosiguranjem.
29. Berza kao poslovni subjekt (pojam, vrste berzi, sistemi osiguranja i organi
upravljanja) ?
Berza predstavlja mjesto na kome se obavlja kupovina i prodaja zamjenjivanje,
tipizirane ili standardizovane robe i upravlja poslovnim transkacijama. Kada govorimo o
vrstama berzi one u odnosu na predmet trgovanja mogu biti:
-efektne (vriednosnih papira), -novčane (valutne), -robne (produktne), -berze usluga
(franta) i -mješovite, a one su specijalizovane za trgovinu različitih vrsta roba.
Ako govorimo opravnoj strukturi i odnosu države prema berzi, mogu biti:
-službene berze (osniva i kontroliše država), -javne berze (javne tržišne institucije),
-privatna preduzeća (privatno pravni subjekti).
Berza se osniva koncesijom gdje dozvolu za rad izdaje komisija za vrijednosne papire.
Postoje tri sistema organizovanja i to:
-sistem samostalnosti berze ,
-sistem nesamostalnosti berze,
-polusamostalni sistem.
U našem pravu prihvaćen je germanski koncept po kome berzu može osnovati
minimalno pet profesionalnih posrednika sa minimalnim osnovnim kapitalom 1.5 mil.
KM, a koji je podijeljen na dionice koje glase na ime.
Organ upravljanja berze je N.O 5 članova i to:
a)predsjednik (i zamjenik), b)zaposlenik kod izdavatelja čiji vrijednosni papiri kotiraju
na berzi, c)zaposlenik društva za upravljanje fondovima, d)zaposlenik kod izdavatelja
čiji su vrijednosni papiri uvršteni na slobodno berzonsko tržište.
30.Društvo za upravljanje fondovima (pojam, karakteristike, i vrste društava) ?
Predstavlja poseban oblik privrednog subjekta koje se osniva radi upravljanja
finansijskim institucijama čija je djelatnost investiranje ili posredovanje u realizaciji
potraživanja građana u postupku privatizacije. Postoje dvije vrste i to:
a)društva za upravljanje uzajamnim investicionim fondovima, b)društva za upravljanje
privatizacijskim investicionim fondovima. Ova društva djeluju kao D.D ili D.O.O upisuje
se u sudski registar i u registar komiicje za vrijednosne papire. Osnovati ih mogu
domaća ili strana, pravna i fizička lica. Osnivački akt je ugovor u pisanoj formi, a
zakonski minimum osn.kapitala je 1 milion KM, te za svaki naredni fond se povećava za
250.000 KM.
31. Investicioni fondovi (uzajamni, privatizacijski) ?
Osnivaju se kao specijalne finansijke institucije zbog:
a)prikupljanja finansijskih sredstava ili b)ulaganja kapitala prema načelima smanjenja i
disperzije rizika. Postoje tri vrste investicionih fondova:
a)uzajamni investicioni fond, to je posebna finansijska institucija koja nema status
pravnog lica. Formira ga društvo za upravljanje uzajamnim fondom. Osnivač mora dobiti
dozvolu od komisije za vrijednosne papire, donijeti pravila o upravljanju fondom,
zaključiti posebne ugovore sa agencijom za osiguranje depozita FBIH i registrom
vrijednosnih papira FBIH, te obezbijediti minimalno 1 mil. KM emisijom investicionih
kupona kao posebnih vrijednosnih papira. Fondom upravlja društvo u svoje ime a za
račun vlasnika investicionih kupona.
b)investicioni fond je finansijska institucija čija je isključiva djelatnost prikupljanje
finansijskog kapitala i investiranje u prenosne vrijednosne papire i druge profitabilne
poduhvate. Posluje kao dioničko društvo. Minimalni osnivački kapital iznosi 4 mil. KM i
mora biti u cijelosti uplaćen u novcu prije registracije. Osnovni kapital podijeljen je na
dionice iste klase što znači da dioničari imaju ista prava.
c)privatizacijski investicioni fond j fond zatvorenog tipa i privremenog karaktera u
obliku dioničkog društva, osnova ga privatizacijsko društvo na osnovu odobrenja
komisije za vrijednosne papire. Njegov cilj je omogućavanje lakšeg provođenja procesa
privatizacije-prikupljanje certifikata i njihovo investiranje u privatizaciji državnih
oreduzeća. Osnovni kapital je minimalno 200 mil. KM. Dionice se prodaju putem javne
ponude. Ovaj fond ne može posjedovati više od 30% dionica jednog privrdnog društva i
sa njim povezanih lica. Poslovanje mu je ograničeno na 5 godina. Može se osnovati kao
D.D ili kao D.O.O. Osnivači mogu biti domaća i strana, fizička i pravna lica.
Uslovi za osnivanje privatizacijskog društva:
-minimalan iznos osnivačkog kapitala, -odobrenje komisije za vrijednosne papire.
32. Pojam i način osnivanja javnih preduzeća i vrste kontrole nad javnim
preduzećima ?
Javno preduzeće je preduzeće koje obavlja djelatnost od javnog društvenog interesa i to:
Energetika, telekomunikacije, komunalne djelatnosti, upravljanje javnim dobrima, i dr.
Javno preduzeće može biti u državnom, privatnom, i mješovitom vlasništvu. Osnivaju se
odlukom nadležnog organa ili ugovorom, te se upisuje u sudski registar kao i svaki
subjekt poslovnog prava i može biti D.D ili D.O.O.
-U zavisnosti od pravnog oblika javna preduzeća su:
a)skupština, b)nadzorni odbor, c)upravni odbor, d)odbor za reviziju. U pogledu kontrole
ispunjenja javnog interesa postoji zakonsko ovlaštenje države, a podjela nadležnosti
državnih organa prema javnom preduzeću utvrđena je zakonom ili osnivačkim aktom.
Kada je kontrola nad javnim preduzećima u pitanju postoji:
Interna kontrola, privredna kontrola, eksterna kontrola u javnom sektoru, i stručna
kontrola.
33. Šta je to mikrokreditno društvo, a šta mikrokreditna fondacija ?
To su mikrokreditne organizacije, s tim što mikrokreditno društvo ima minimalno
500.000 KM osnivačkog kapitala koji u cjelosti mora biti uplaćen u novcu a odobrava
kredit do 50.000 KM. S druge strane mikrokreditne fondacije imaju znatno manji
osnivački kapital i to minimalno 50.000 KM uplaćenog u novcu i može odobriti kredit do
10.000 KM. Razliku čini i sticanje pravnog subjektiviteta gdje mikrokreditno društvo isti
stiče upisom u sudski registar, dok mikrokreditna fondacija isti stiče registracijom u
registar fondacija.
34. Šta su povezana društva i načini povezivanja poslovnih subjekata ?
Povezana društva su pravno samostalni poslovni subjekti, koji su međusobnim
odnosima povezana tako da su u ekonomskoj ovisnosti ili su spojena zajedničkim
vođenjem poslovanja. Načini povezivanja poslovnih subjekata su:
a)sudjelovanjem u temeljnom kapitalu ili udjelima (to su društva povezana kapitalom)
b)putem ugovora (to su društva povezana ugovorom)
c)putem kapitala i putem ugovora (to su mješovito povezana društva)
35. Koncern kao oblik povezivanja kapitala učešćem?
Koncern predstavlja formu povezivanja društva koja nastaje na temelju vladajućeg
društva i zavisnog društva, uz odgovarajuće kapital učešće, ili jedinstvenim vođenjem
poslova društva od uprave vladajućeg društva zaključivanjem ugovora ako jedno
društvo ima većinsko sudjelovanje u osnovnom kapitalu drugog društva ili ima pravo
imenovati većinu članova nadzornog odbora tog drugog društva,odnosno ima većinu u
skupštini, to se društvo smatra vladajućim društvom a drugo zavisno društvo.
36. Kartel kao oblik ugovornog povezivanja poslovnih subjekata ?
Karteli su ugovorni oblici horizontalnog povezivanja privrednih subjekata koji
proizvode iste ili slične proizvode radi regulisanja zajedničkog nastupa na tržištu i
drugih ekonomskih ciljeva. Kao cilj osnivanja postavlja se smanjenej međusobne
konkurentnosti i postizanje monoponog položaja i postizanje zajedničke cijene. Dijele se
na kartele kojima se reguliše proizvodnja, prodaja, i sistem cijena i kartele za
Repatrijaciju prihoda.
37. Objasnite oblike narušavanja konkurencije prema ZOT FBIH )monopolističko
djelovanje, nelojalna konkurencija, špekulacija i organičavanje tržišta) ?
Monopolističko djelovanje obuhvata monopolističko sporazumijevanje (ovdje se radi o
odnosu dva ili više trgovaca o uslovima poslovanja koji je usmjeren protiv slobodne
konkurencije, a njime se jedan ili više trgovaca dovodi u povlašten položaj u odnosu na
druge trgovce) i monopolističko ponašanje (u koji spada zloupotreba dominantnog
položaja na tržištu i radnje usmjerene na stvaranje i korištenje monopolistićkog
položaja).
-Nelojalna konkurencija predstavlja radnju trgovca koja je u suprotnosti sa
dobrimtrgovačkim običajima i zakonima, ili može nanijeti štetu drugom trgovcu. Tu se
ubrajaju:
a)reklamiranja, oglašavanja kojima se stvara zabuna na tržištu
b)odavanje podataka o drugom koji mogu naštetiti ugledu ili poslovanje istog
c)prodaja robe sa oznakom ili podacima koji mogu stvoriti zabunu u pogledu porijekla,
načina proizvodnje, količine i sl.
d)prikrivanje mana robe
e)neopravdano izvršavanje ili ili jednostrano prekidanje ugovora o kupovini i prodaji
robe čime se nanosi šteta drugom saugovaraču.
-Špekulacija predstavlja korištenje stanja na tržištu nastalo poremećajem u
snadbijevanju ili nezakonito povećanje cijena radi sticanja dobiti a ogleda se u
prikrivanju robe, ohraničavanju ili obustavljanju prodaje robe i uvjetovanju kupovine
jedne robe kupovinom druge i sl.
-Ograničavanje tržišta predstavlja narušavanje konkurencije ograničenjem slobode
razmjene roba i slobodnog nastupa na tržištu, a nastalo je aktima i radnjama trgovca ili
ili druge pravne osobe kojima se trgovac stavlja u neravnopravan položaj i to putem
onemogućavanja širenja prodajne mreže.
38. Objasnite ekonosmke funkcije države kod državnog intervencionizma ?
U svakoj nacionalnoj ekonomiji država je uključena u privredne tokove, postoje 4
funkcije:
a)utvrđivanje zakonskog okvira, koje se odnosi na donošenje zakona i propisa kojima se
daje okvir funkcionisanja tržišta. Ova funkcija predpostavlja jednak društveni tretman
poslovnih subjekata i osiguranje slobode u poslovanju tržišnih učesnika,
b)dopunska alokacija radi pospješivanja ekonomske efikasnosti, gdje je zadatak države
da omogući tržištu vršenje funkcije alokatora oskudnih resursa i da država interveniše
samo zbog eliminisanja nedostataka,
c)načelo pravednosti i socijalne jednakosti, čime država pokušava uticati na smanjenje
nezaposlenosti i ostvarenje socijalne sigurnosti. Najčešći slučaj je da država vrši
preraspodjelu dohotka pomažući stare, bolesne, nezaposlene,
d)stabilizacijsko razvojna funkcija, gdje država pokušava uticati na osnovne ekonomske
agregate, inflaciju, zaposlenost i sl. putem poticajnih mjera, direktim investiranjem u
grane koje su bitne sa stanovišta opšteg interesa.
39. Spajanje, pripajanje, podjela i promjena oblika kao oblici statusnih promjena
poslovnih subjekata?
-Spajanjem dolazi do prestanka dva ili više društava, od kojih nastaje jedno novo
društvo. Ovdje treba istaći da se društva kapitala ne mogu spajati sa društvima lica i to
zbog različitog sistema odgovornosti članova društva za obaveze društva.
-Pripajanjem se jedno ili više društava pripaja nekom drugom društvu usljed čega
pripojena društva prestaju postojati kao samostalni subjekti, a njihov pravni sljednik je
društvo kome su se pripojili. Društva kapitala se ne mogu pripajati društvu lica.
-Podjela (cijepanje) je statusna promjena u kojoj od jednog društva nastaje više novih
manjih društava. Pravno je moguće podijeliti sva društva.
-Promjenom oblika ne dolazi do prestanka društva, pa tako D.O.O može promijeniti oblik
u D.D i slično.
40. Subjektivni i objektivni uvjeti za pokretanje stečajnog postupka ?
a)subjektivni su: da postoji stečajni dužnik na čijoj imovini se mora otvoriti stečajni
postupak i da postoje povjerioci radi njihovog ravnomjernog i kolektivnog namirenja.
b)objektivni su: da postoji stečajni razlog za pokretanje i vođenje stečajnog postupka i
da dužnik raspolaže svojom imovinom u određenom iznosu.
41. Stečaj poslovnog subjekta (pojam, načela, i razlozi za pokretanje stečajnog
postupka) ?
-Stečaj predstavlja zakonom utvrđen postupak kojim se imovina prezaduženog
poslovnog subjekta povjerava posebnim organima, imenovanim od suda, koji
unovčavaju imovinu radi namirenja povjerilaca.
-Osnovna načela su:
a)načelo ravno pravnosti povjerilaca, gdje se svi povjerioci srazmjerno namiruju iz
stečajne mase,
b)načelo univerzalnosti što podrazumijeva da stečajnu masu čini sva dužnikova imovina,
c)načelo unovčenja imovine stečajnog dužnika po pravilu javne prodaje,
d)načelo ograničenja stečajnog dužnika, što zanči da stečajni dužmik nema pravo
raspolaganja imovinom,
e)načelo atrakcije, gdje stečajni sud uz svoju nadležnost privlači sve druge sporove koji
nastaju u vezi sa stečajnim postupkom,
f)načelo ekonomičnosti (hitnost postupka)
-Razlozi za pokretanje stečaja su:
a)Insolventnost, čiji elementi su:
-da dužnik ne izvršava svoju obavezu plaćanja u zakonskom roku, -da su predmet
plaćanja novčane obaveze, -da su te novčane obaveze dospjele.
b)Prijeteća insolventnost koja postoji ako stečajni dužnik u vrijeme tražbina neće biti u
mogućnosti ispuniti svoju obavezu u zakonskom roku.
c)Prezaduženost predstavlja stanje u kome imovina dužnika je manja od dugova, tj.
aktivna manja od pasivne.
42. Nabroj faze stečajnog postupka ?
-Predhodni postupak, -Otvaranje stečajnog postupka,
-Prijavljivanje i ispitivanje tražbine, -Unovčavanje imovine stečajnog dužnika,
-Namirenje stečajnih povjerilaca, -Zaključivanje stečajnog postupka,
-Reorganizacija stečajnog dužnika.
42. Izlučni i razlučni povjerioci u stečajnom postupku ?
Izlučni su oni povjerioci koji imaju izlučno pravo nad određenim stvarima koje su se u
trenutku otvaranja stečaja zatekle kod stečajnog dužnika na korištenju po nekom
osnovu, i to samo mogu biti pokretne i nepokretne stvari ali ne novac.
-Razlučni povjerioci mogu biti:
A)Hipotekarni povjerioci, b)Založni povjerioci,
c)Povjerioci kojima je stečajni dužnik prenio neko pravo.
Razlučno pravo je pravo povjerioca čije je obezbijeđeno potraživanje postojalo
najkasnije 60 dana prije otvaranja stečajnog postupka.