JASMINKA ADAMOVIĆ, DRŽAVNI ZAVOD ZA INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO

PATENTNO PRAVO
 UVOD
 OPĆA NAČELA
 IZVORI PRAVA
 PATENTIBILNOST
 STJECANJE PATENTA
 OPSEG ZAŠTITE ; OGRANIČENJA
 PRESTANAK
 PROVEDBA PRAVA
 INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO
Industrijsko vlasništvo Autorsko pravo i srodna prava

       Autorsko pravo

 Patenti o književna djela (pisana, govorna, računalni programi)
o glazbena djela
o dramska i dramsko-glazbena djela
 Žigovi (zaštitni znakovi)
o koreografska i pantomimska djela
o djela likovnih umjetnosti s područja slikarstva, kiparstva i arhitekture
 Industrijski dizajn o djela primijenjenih umjetnosti
o fotografska djela
 Oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti o kinematografska djela
o prijevodi, prilagodbe, obrade i druge prerade djela
o zbirke autorskih djela, podataka ili druge građe
Topografija poluvodičkih proizvoda
 Srodna prava
o izvedbe umjetnika izvođača
o fonogrami
o emitiranja radija i televizije

 
 PATENT - NAČELA
Pravo priznato od strane nadležnog tijela države

 na određenom području (“teritorijalna prava”)

 na određeno vrijeme (“prava ograničenog trajanja“)

+ plaćanje godišnjeg održavanja

 zabrana obavljanja bez znanja i odobrenja nositelja patenta zakonom definiranih aktivnosti
(“pasivna prava” )

 privatna prava

 Isključiva prava - djeluju erga omnes

5
 PATENTNO PRAVO - UVOD
PATENT

 nagodba između nositelja i države

Država  monopol (teritorijalno i vremenski ograničen)

Nositelj  razotkriva izum
Istekom vremena  javno dobro svakom dostupno
 zalog daljnjeg gospodarskog napretka društva

6
 PATENTNO PRAVO – POVIJESNI RAZVOJ
Razvoj industrije – kasni srednji vijek

Izum štićen privilegijem/povlasticom

 u obliku otvorenih pisama upućenih javnosti na znanje= litterae patentes
 pojedinačni pravni instrument (lex singularis)
 Ne počiva na općem pravnom aktu = izraz milosti gospodara

Privlačenje inventivnih pojedinaca radi jačanja ekonomskih osnova korištenjem novih izuma davanjem
privilegija koji su uključivali:

 Obavljanje nove obrtne djelatnost/korištenje izuma

 kroz određeno vrijeme
 Zabrana uvoza proizvoda izrađenih istim načinom
- ekskluzivno korištenje izuma kroz određen vremenski period
7
 PATENTNO PRAVO – MEĐUNARODNI IZVORI PRAVA
Pariška konvencija za zaštitu industrijskog vlasništva, 1883 (NN MU br. 12/93, 3/99)
 nositelji patenata teže inozemnim tržištima
- strah od neovlaštene upotrebe!
- raznolikost nacionalnog zakonodavstva ili pomanjkanje!
stvaranje svjetskog poretka na području prava industrijskog vlasništva

oformljena Pariška unija za zaštitu industrijskoga vlasništva

 načelo nacionalnog tretmana – izjednačavanje nacionalnih i stranih prijavitelja
načelo minimalnih prava (pravo međunarodnog prvenstva, privremena prava od izlaganja na
međunarodno priznatim izložbama, nezavisnost patenta priznatih u različitim državama, pravo izumitelja da
u patentu bude naznačen, naknadno plaćanje pristojbi za održavanje prava industrijskog vlasništva).
unijsko pravo prvenstva - pravo fizičke ili pravne osobe, koja je u nekoj zemlji članici Pariške unije za
industrijsko vlasništvo (ili članici WTO, nakon 2000.) podnijela urednu prijavu za zaštitu izuma, da podnese
prijavu za isti izum u nekoj drugoj zemlji članici Pariške unije ili WTO-a, a da pri tom zadrži datum podnošenja
te prve prijave 8
 PATENTNO PRAVO – MEĐUNARODNI IZVORI PRAVA
Konvencija o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO), 1967
UN specijalizirana agencija
 Ustanovljuju se organizacija i administracija WIPO
 ne sadrži materijalno-pravne norme o intelektualnom vlasništvu.

Strasburški sporazum o međunarodnoj klasifikaciji patenata, 1971 (NN MU 11/99 i 4/00) (WIPO administrira)
Uvodi jedinstveno međunarodno klasificiranje izuma čija se zaštita traži
 cjelokupno područje tehnike klasificirano je i sistematizirano unaprijed dogovorenim simbolima na osam sekcija, koje
su opet podijeljene u klase
 U svrhu utvrđivanja relevantnog stanja tehnike za konkretni izum
 Ispravna klasifikacija trebala bi omogućiti pouzdano pretraživanje prijava
 Jamstvo međunarodne dosljednosti u klasificiranju

9
 PATENTNO PRAVO – MEĐUNARODNI IZVORI PRAVA

Budimpeštanski ugovor o međunarodnom priznanju deponiranja mikroorganizama za svrhe patentnog

postupka (1977) (NN MU br. 11/99 i 4/00) (WIPO administrira)
 uređuje postupak deponiranja i uvjete koje jedna specijalizirana ustanova mora ispunjavati da bi se u nju mogli pohraniti i
čuvati mikroorganizmi za potrebe postupka patentiranja
 pravilo patentnog prava = izum dovoljno jasno i detaljno razotkriven (opisan) u prijavi da ga stručna osoba može izvesti

Živi biološki materijal* koji nije moguće izvesti na temelju opisa smatrat će se da ga stručna osoba može izvesti ako je
uzorak prirodno obnovljivog biološkog materijala pohranjen kod ovlaštene institucije najkasnije na datum podnošenja
prijave patenta - da bi se smatrali dijelom opisa izuma.

*Biološki
materijal je svaki materijal koji sadržava genetičku informaciju i koji se može razmnožavati sam ili se može
razmnožavati u biološkom sustavu (virusi, bakteriofagi, plazmidi, vektori ili slobodna DNK ili RNK)

Republika Hrvatska nema institut za pohranu živih bioloških materijala

10
 PATENTNO PRAVO – MEĐUNARODNI IZVORI PRAVA
 
Ugovor o suradnji na području patenata (PCT Ugovor, 1970) (NN MU br. 3/98 i 10/98) (WIPO
administrira)

Konvencija o priznavanju europskih patenata (EPC, 1973, revidirana 2000.)(NN MU br. 8/07)

Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva Svjetske trgovinske organizacije (TRIPS),
1994. u RH na snazi od 30. 11. 2000. godine.
 Minimum uvjeta za uređenost cijelog područja intelektualnog vlasništva vezano uz trgovinu

 Uvjet za članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji

Cilj: smanjiti narušavanje i ometanje međunarodne trgovine, uzimajući u obzir potrebu promicanja učinkovite i
primjerene zaštite prava intelektualnog vlasništva

Načela: nacionalnog postupanja i najpovlaštenije nacije

11
 PATENTNO PRAVO – MEĐUNARODNI IZVORI PRAVA
Acquis communautaire
 Direktiva 98/44/EC Europskog Parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 1998. o pravnoj zaštiti izuma s područja
biotehnologije

 Direktiva Vijeća 2004/48/EZ od 29. travnja 2004. o provedbi zaštite prava intelektualnog vlasništva
 Uredba Vijeća br. 469/2009 od 06. svibnja 2009. koja se odnosi na uvođenje svjedodžbe za dodatnu
zaštitu lijekova namijenjenih ljudima ili životinjama (izmijenjena Uredbom (EU) 2019/933 Europskog
parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019.)

 Uredba (EC) br. 1610/96 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. koja se odnosi na uvođenje
certifikata za dodatnu zaštitu sredstava za zaštitu bilja

 Uredba (EZ) br. 816/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o prisilnom licenciranju
patenata koji se odnose na proizvodnju farmaceutskih proizvoda za izvoz u zemlje s problemima javnog
zdravlja

12
 NACIONALNI IZVORI PRAVA

 Zakon o patentu (NN broj 16/20) i Pravilnik o patentu (NN broj 55/20)

 Stari Zakon o patentu (“NN”, broj 173/03, 87/05, 76/07, 30/09 , 128/10 , 49/11, 76/13 i 46/18)
Pravilnik o patentu (“NN", broj 117/07 i 66/11, 145/12, 85/13 i 43/17)

 Zakon o proizvodnji, remontu i prometu naoružanja i vojne opreme (»NN«, br. 33/02. i 173/03)
Uredba o kriterijima za određivanje izuma povjerljivim i načinu priznavanja patenta za takve
izume („NN” br.10/05.)

 Zakon o zastupanju u području prava industrijskog vlasništva, (“NN", broj 54/05, 49/11 i 54/13 )

13
 NACIONALNI IZVORI PRAVA

 Zakon o općem upravnom postupku

 Zakon o upravnim sporovima

 Zakon o parničnom postupku

 Zakon o obveznim odnosima

 Kazneni zakon

 Ovršni zakon
 Uredba o provedbi carinskih mjera u vezi s robom za koju postoji sumnja da povrjeđuje
određena prava intelektualnog vlasništva

14
 PATENTIBILNOST IZUMA
PRIZNAJE SE ZA SVAKI IZUM IZ BILO KOJEG PODRUČJA TEHIKE:
1. novost
2. inventivna razina
3. industrijska primjenjivost
4.dopušten/isključen iz zaštite
5. razotkrivenost izuma – dovoljno jasna i detalja da ga stručna osoba može izvesti

 Utvrđuje se postupkom potpunog (supstancijalnog) ispitivanja

IZUM ≠ OTKRIĆE

Novi proizvod ili postupak kojim se rješava određeni tehnički problem

(npr. Izum teleskopa 1608 godine-Hans Lepperhey)
≠
Pronalaženje nečeg što postoji u prirodi, ali nije dosad otkriveno
(pomoću teleskopa Galilei otkrio mjesečeve planine)

15
 PATENTIBILNOST: IZUZECI

NEPATENTIBILNI IZUMI

Ne smatraju se izumima Izuzeti od zaštite

NISU IZUMI IZUMI SU

Aktivnosti kojima nedostaju ali su iz određenih
tehničke karakteristike razloga izuzeti od zaštite

16
 PATENTIBILNOST: IZUZECI

NEPATENTIBILNI IZUMI

Ne smatraju se izumima

NISU IZUMI
Aktivnosti kojima nedostaju
tehničke karakteristike

17
 PATENTIBILNOST IZUMA

IZUMOM SE (osobito) NE SMATRAJU

 otkrića
 znanstvene teorije
estetske tvorevine,
 matematičke metode,
 prikazivanje informacija
 računalni program
 pravila, upute i metode za izvođenje umnih aktivnosti, igara, obavljanje poslova
 PATENTIBILNOST IZUMA
Izum mora biti definiran isključivo svojim tehničkim karakteristikama
IZUMOM SE NE SMATRAJU

 otkrića,
Naći prethodno nepoznatu tvar koja se nalazi u prirodi smatra se samo otkrićem = nepatentibilno!
ako se pokaže da tvar nađena u prirodi proizvodi tehnički učinak = može biti patentibilna
Primjer: tvar koja se nalazi u prirodi, a za koju je utvrđeno da ima učinak antibiotika

 znanstvene teorije,
općenitiji su oblik otkrića, isto kao kod otkrića

 estetske tvorevine,
predmeti (npr. umjetnička slika ili skulptura) čiji aspekti nisu tehničke naravi

Primjer: neki dijamant može imati posebno lijep oblik (koji sam nije patentibilan), a koji je dobiven novim tehničkim
postupkom. U tom slučaju, postupak može biti patentibilan.

19
 PATENTIBILNOST IZUMA
IZUMOM SE NE SMATRAJU

matematičke metode,
tipičan su primjer načela da potpuno apstraktne ili intelektualne metode nisu patentibilne.
Primjer: skraćena metoda dijeljenja ne bi bila patentibilna, ali stroj za računanje koji je konstruiran za rad po takvoj metodi patentibilan je

 prikazivanje informacija
Npr. gramofonska ploča definirana snimljenim glazbenim djelom = nepatentibilna
Ali, gramofonska ploča s posebnim oblikom žlijeba za stereo snimke = patentibilna

 računalni program
oblik su izuma koji se izvodi primjenom računala
tehnički karakter; barem jedna karakteristika izuma za koji se zahtijeva zaštita ostvaruje se putem programa
(npr. program služi za kontrolu tehničkih procesa ili upravlja radom tehničkog uređaja)

pravila, upute i metode za izvođenje umnih aktivnosti, igara, obavljanje poslova,

metoda za učenje jezika, metoda za rješavanje križaljki, igra ili upute za organizaciju komercijalnog poslovanja ne bi bili patentibilni.
ako se kao predmet zaštite navodi uređaj ili tehnički postupak za izvođenje – moguća patentibilnost

20
 PATENTIBILNOST: IZUZECI

NEPATENTIBILNI IZUMI

Izuzeti od zaštite

IZUMI SU
ali su iz određenih
razloga izuzeti od zaštite

21
 PATENTIBILNOST IZUMA
Izuzeto:
 ljudsko tijelo, razni stupnjevi njegovog oblikovanja i razvoja ili

 jednostavno otkriće jednog od njegovih elemenata, uključujući odsječak ili djelomični

odsječak gena

 životinjske i biljne vrste i bitno biološki postupci za dobivanje biljaka ili životinja (ako se u
cijelosti sastoji od prirodnih postupaka kao što su križanje ili selekcija)
 Izuzeto:

izumi koji se odnose na dijagnostičke ili kirurške postupke ili postupke liječenja koji
se primjenjuju neposredno na ljudskom ili životinjskom tijelu
(osim proizvoda, posebno tvari i smjesa koje se primjenjuju u navedenim postupcima)

Zašto?
Liječenje ne smije biti spriječeno monopolom (osigurana medicinsku skrb za stanovništvo)
Iako može biti komercijalne naravi, medicinska profesija ne spada u granu industrije.

23
 Izuzeto:

Izumi čije bi komercijalno iskorištavanje bilo protivno javnom poretku ili moralu

 postupci kloniranja ljudskih bića,

 postupci za modificiranje genetičkog identiteta zametne loze ljudskih bića,
 uporaba ljudskih embrija u industrijske ili komercijalne svrhe i
 postupci za modificiranje genetičkog identiteta životinja koji bi vjerojatno
uzrokovali njihovu patnju bez ikakve bitne medicinske koristi za čovjeka ili
životinju, kao i životinje koje su rezultat takvih postupaka.

24
 Primjer:
patnja vs. korist za čovječanstvo

NE DA
Goli miš – Oncomiš s Harvarda – model za
proučavanje karcinoma
Transgeni miš korišten za
testiranje proizvoda za
kosu

"transgene" - kada je DNK drugih vrsta umjetno uveden u njihov genom

 razvijene za potencijalno korisne primjene
(medicinska istraživanja, poboljšana proizvodnja hrane i proizvodnja proteina ili organa)

 genetska manipulacija životinjama, posebice sisavcima, stvara niz etičkih pitanja koja mogu
biti vrlo kontroverzna.
25
 PATENTIBILNOST IZUMA

NOVOST
Izum je nov ako nije sadržan u stanju tehnike prije datuma podnošenja prijave patenta.

stanje tehnike = sve što je učinjeno pristupačnim javnosti u svijetu, pisanim ili usmenim
putem, uporabom ili na bilo koji drugi način prije datuma podnošenja prijave patenta.

26
 NOVOST: STANJE TEHNIKE
sve što je učinjeno pristupačnim javnosti u svijetu :

Pisanim putem

uporabom

Stanje …prije datuma

tehnike podnošenja prijave
patenta
Usmenim putem

na bilo koji drugi način

27
 INVENTIVNA RAZINA
Izum ima inventivnu razinu ako za stručnu osobu iz odgovarajućega područja ne
proizlazi, na očigledan način, iz stanja tehnike

Razlog: da se patenti priznaju samo za stvarno kreativna i inventivna dostignuća, a ne za

otkrivanje onoga što osoba prosječnog znanja u odgovarajućem području može lako zaključiti
na osnovi poznatog stanja tehnike.

stručna osoba iz odgovarajućega područja:

 Prosječan stručnjak
 normalnu sposobnost rutinskog rada (bez inventivnih sposobnosti)
 uobičajeno opće znanje o određenom području tehnike (na relevantan datum)
 ima pristup svemu što je obuhvaćeno «stanjem tehnike
28
 PATENTIBILNOST: INDUSTRIJSKA PRIMJENJIVOST

Izum je industrijski primjenljiv ako se njegov predmet može proizvesti ili upotrijebiti u bilo kojoj grani
industrije, uključujući i poljoprivredu

Izraz «industrija» mora se tumačiti u širokom smislu tako da uključuje bilo koju fizičku aktivnost «tehničkog
karaktera», tj. aktivnost koja pripada korisnom ili praktičnom tehničkom području koje se razlikuje od područja
estetskih tvorevina.

perpetuum mobile (lat.: vječno pokretno) - idealno zamišljen stroj koji bi radio bez utroška energije, »vječni
motor« ne bi nikada prestao gibati i pri tome bi još obavljao koristan rad (p. m. I. vrste) ili bi pretvarao toplinu
izravno u rad (p. m. II. vrste). Prvi je neostvariv zbog nemogućnosti da se energija stvori ni iz čega, a drugi zato što
se rad može dobiti iz topline samo istodobnim hlađenjem jednoga i grijanjem drugoga spremnika.

proizvodi ili postupci koji navodno rade na način koji je očigledno u suprotnosti s utvrđenim zakonima
fizike, npr. stroj tipa «perpetuum mobile».
29
Izumitelj ili njegov pravni sljednik!

 Ako je izum stvoren zajedničkim radom dvaju ili više izumitelja, izumiteljima ili njihovim
pravnim sljednicima pripada zajedničko pravo na patent

TKO JE IZUMITELJ?
Osoba koja je stvorila izum svojim stvaralačkim radom

NIJE IZUMITELJ…
Osoba koja je u stvaranju izuma pružala samo tehničku pomoć

Izumitelj - Moralno pravo biti naveden u svojstvu izumitelja u prijavi patenta, svim ispravama
koje se izdaju za priznanje patenta te u registru prijava i registru patenata.

Moralno pravo izumitelja je neprenosivo.

30
Izumitelj ili njegov pravni sljednik

 Fizička ili pravna osoba koja pravo na stjecanje patenta ima na temelju zakona, pravnoga posla ili
nasljeđivanja

Poslodavac se smatra pravnim sljednikom izumitelja kad mu na temelju zakona koji se primjenjuje ili
ugovora o radu pripada pravo na stjecanje patenta za izum stvoren u okviru radnog odnosa izumitelja

ZAVOD NE PROVJERAVA!

31
ZAKON O RADU – NN, 149/2009, 61/2011, 82/12 i 73/2013

Izum ostvaren na radu ili u svezi s radom pripada poslodavcu

Radnik:
 dužan obavijestiti poslodavca o svojem izumu ostvarenom na radu ili u svezi s radom.
Podatke o izumu dužan čuvati kao poslovnu tajnu;
ne ih priopćiti trećoj osobi bez odobrenja poslodavca
 ima pravo na nadoknadu utvrđenu ugovorom

32
ZAKON O RADU – NN, 149/2009 ,61/2011, 82/2012 i 73/2013

Izum koji je u svezi s djelatnošću poslodavca, a nije ostvaren na radu ili u svezi s radom
Radnik:
 dužan obavijestiti poslodavca, te mu pisano ponuditi ustupanje prava

Poslodavac
dužan se u roku od mjesec dana očitovati o ponudi.

Primjena odredbi obveznog prava o prvokupu

33
 Patentni sustavi
Osnovno načelo: Teritorijalnost - patent u svakoj zemlji – kako postići?
I. Nacionalni patent (tradicionalni sustav)

II. Sustavi:
 sustav međunarodne prijave – Ugovor o suradnji na području patenata (PCT)

 sustav centraliziranog postupka priznanja europskog patenta - Europska patentna konvencija (EPC)

Ostali regionalni sustavi :

OAPI (Afrika, frankofonske zemlje – Burkina, Čad, Kongo, Senegal, Niger)
ARIPO (Afrika, anglofonske zemlje – Kenija, Mozambik, Somalija, Sudan)
EURAZIJSKI (bivši SSSR i neke Azijske – Armenija, Kazahstan, Bjelorusija),
GULF (Arapske zemlje – Kuvajt, Oman, Katar, Saudijska Arabija)
34
 Podnositelj podnosi prvu (nacionalnu) prijavu
 Putem prvenstva te prijave podnosi sljedeću(e)

KORISTI:
 Za zaštitu na tržištu matične zemlje ili nekoliko zemalja
 Kao osnova za proširenje zaštite na druge zemlje ili regije
FI
0 mj 12 mj DE

JP
Podnošenje prve prijave u RH Podnošenje prijave u inozemstvu

UK
...

35
1. Naziv
2. Opis – opći dio
 Na što se patent odnosi
 Prethodno stanje tehnike, nedostaci
 Svrha i prednosti izuma
 Načini na koje se postižu prednosti moraju odgovarati patentnim zahtjevima
 način upotrebe, pomoću kojeg se opisuje kako se postiže inventivni učinak

3. Opis – specifični dio, i slike/crteži/tabele/formule, ako ih ima

 Detaljni tehnički opis sa specifičnim objašnjenjima pojedinih izvedbenih varijanti s upućivanjem na slike ako ih
ima

4. Patentni zahtjevi - zaštitna granica oko patenta, određena je riječima i izričajima u patentnim zahtjevima.
5. Sažetak

36
 Postupak stjecanja patenta

1. Provedbom postupka potpunog ispitivanja prijave patenta (kriteriji novosti, inventivnosti i

industrijske primjenjivosti)

1. Bez potpunog ispitivanja prijave patenta (konsenzualni patent) (stari Zakon)

- priznaje se za industrijski primjenjive izume čiji predmet nije izuzet od zaštite
- novost i inventivnost ne ispituju se
- Institut prigovora po objavi podnesenog zahtjeva
- Trajanje – 10 godina

Mogućnost potpunog ispitivanja tijekom cijelog trajanja

37
 POSTUPAK PRIZNANJA PATENTA

Izum dostupan javnosti

Izvještaj o
pretraživanju stanja
tehnike PONIŠTAJ
Prijava Svih 20 godina
Utvrđivanje datuma podnošenja
Objava Priznanje
(odbijanje)
Formalno ispitivanje

18 mjeseci

EPO, NA ZAHTJEV!

38
 STARI ZAKON - NACIONALNI POSTUPAK PRIZNANJA
STANDARDNI PATENT
Izum dostupan javnosti

Zahtjev za:
Patent/KP

PONIŠTAJ
Prijava Svih 20 godina
Utvrđivanje datuma podnošenja
Objava Priznanje
Pretraživanje stanja tehnike i
Potpuno ispitivanje
(odbijanje)
Formalno ispitivanje
6
18 mjeseci mj.

?? 39
 POSTUPAK PRIZNANJA KONSENZUALNOG PATENTA
- STARI ZAKON
Potpuno ispitivanje - moguće tijekom cijelog vrijeme trajanja

Izum dostupan
javnosti

DA
PRIGOVOR Potpuno
Zahtjev za
ispitivanje
kons.p.

NE

Priznanje
Ispitivanje* (odbijanje)
Prijava Objava prijave Objava

18 mjeseci 6 mj 3 mj 6 mj
* Ispitivanje:
Izum isključen iz zaštite
Izum industrijski primjenjiv

40
Privremena prava iz prijave
Objavom prijave podnositelj patenta stječe privremena prava na temelju kojih može zahtijevati
naknadu štete od bilo koje treće strane koja je u vremenskom razdoblju između datuma objave
prijave patenta i datuma objave podatka o priznanju patenta iskorištavala izum protivno
Zakonu (isključiva prava stečena patentom)

prijava koja je odbijena, odbačena, povučena ili se smatra povučenom, ne proizvodi takove
učinke.

Zašto od objave, a ne od podnošenja?

41
 Rješenje
Zavod donosi Rješenje o priznanju patenta ako je udovoljeno svim uvjetima

Podaci iz rješenja o priznanju patenta upisuju se u Registar patenata.

Podaci iz rješenja o odbijanju patenta upisuju se u Registar prijava

Nositelju patenta izdaju se Isprava o priznatom (konsenzualnom) patentu i Patentni spis (konsenzualnog
patenta)

Podatak o priznanju patenta objavljuje se u HGIV-u Zavoda.

Rješenje o priznanju patenta ima učinak od datuma objave podatka o priznanju

 OPSEG ISKLJUČIVIH PRAVA

 određen je patentnim zahtjevima koji su konačno prihvaćeni u postupku za priznanje

patenta, pri čemu će opis i crteži služiti tumačenju patentnih zahtjeva

 u vremenskom razdoblju od datuma objave prijave patenta do priznanja patenta, opseg

zaštite određen je patentnim zahtjevima iz objavljene prijave patenta

43
 ISKLJUČENO:
NOVI ZAKON:  Izum iz područja biotehnologije
REVIDIRANI POSTUPAK REGISTRACIJE – UPORABNI MODEL  izum kemijske ili farmaceutske tvari
 izum čije bi komercijalno iskorištavanje bilo
protivno javnom poretku ili moralu
 postupak

Potpuno ispitivanje – zahtjev najkasnije do 7. godine trajanja

Prijava Objava prava

Formalno ispitivanje
+ izum isključen iz zaštite

6 - mjeseci

44
 MEĐUNARODNA FAZA POSTUPKA – dvojaka uloga nacionalnih ureda (Prijamni ured/Naznačeni
ured)
Jednostavnost postupka
 Podnošenje jedne prijave na jednom mjestu, s istovremenim učinkom u u svim zemljama članicama, u kojima
istovremeno započinje postupak priznanja patenta
 Jedan Prijamni ured obavlja formalno ispitivanje samo jednog seta formalnih pravila
 Međunarodna pretraga na novost i patentibilnost prije donošenja strateške odluke o zemljama u kojima se želi
zatražiti zaštita
 Ulazak u nacionalnu fazu postupka nakon 30 mjeseci od dana prvenstva
 Plaćanje pristojbi,podnošenje prijevoda, imenovanje zastupnika odgođeno
 cilj: prethodno i neobvezatno mišljenje o pitanjima je li izum za koji se traži zaštita nov, uključuje li
inventivnu razinu, te je li industrijski primjenljiv - koristan pokazatelj perspektive izuma o kojem ovisi
nastavak postupka

45
NACIONALNA FAZA POSTUPKA
 pokreće se prijavom u RH kao bilo kojom drugom nacionalnom prijavom
 datum međunarodnog podnošenja = datum stvarnog podnošenja u svakoj naznačenoj državi (tako i u RH)
 podnosi se Zavodu najkasnije do isteka 31-og mjeseca od međunarodnog datuma podnošenja, odn.
datuma prvenstva
 učinak redovite nacionalne prijave u RH od datuma međunarodnog podnošenja
 objavljuje se u HGIV-u na isti način kao i svaka nacionalna prijava
 privremena prava stječe datumom objave prijave patenta na hrvatskom jeziku
 Konačna odluka o priznavanju ili odbijanju patenta u nadležnosti nacionalnog ureda

NE POSTOJI SVJETSKI PATENT!

46
  Europska prijava patenta podnosi se Europskom patentnom uredu

 ekvivalentna je nacionalnoj prijavi

DVIJE GLAVNE FAZE PRI EPO

 prva obuhvaća ispitivanje formalnih zahtjeva, pripremanje izvješća o pretraživanju i sastavljanje mišljenja o
tome čini li se da prijava i izum na koji se odnosi ispunjavaju pretpostavke EPC.

  Druga obuhvaća potpuno ispitivanje.

 Europske patentne prijave i europski patenti imaju jedinstveni karakter, što znači da su tekst i svi crteži
jednaki za sve naznačene države ugovornice
 Rezultat postupka = odluka EPO-a da izum ispunjava uvjete propisane za priznanje patenta.
Snop međusobno nezavisnih nacionalnih patenata koji počivaju na jednoj europskoj prijavi patenta, a njihov predmet zaštite
jedan je izum!

47
 Postupak po europskoj prijavi patenta
 U roku od tri mjeseca od datuma objave podatka o priznavanju europskog patenta dostaviti Zavodu prijevod
patentnih zahtjeva na hrvatski jezik

ZAVOD:
 rješenje o upisu europskog patenta u Registar patenata
 objava podatka o priznatom europskom patentu
 tiskanje patentnog spisa (patentnih zahtjeva) na hrvatskom

Privremeni učinci europske prijave patenta

 objavljena u EPO glasniku daje istu zaštitu kao objavljena nacionalna prijava
 učinke proizvodi od datuma na koji je podnositelj prijave dostavio prijevod patentnih zahtjeva objavljene europske prijave
patenta na hrvatski jezik osobi koja se koristi tim izumom u Republici Hrvatskoj.

Učinci europskog patenta

ista prava kao nacionalni patent od datuma objave podatka o njegovu priznavanju u Europskom patentnom glasniku

48
 UNITARNI PATENT?
ZAŠTITA U NEKOLIKO ZEMALJA ZAHTJEVA
- Visoki troškovi (EU cca 32000€ : US cca1850€)
-paralelni postupci – komercijalna neizvjesnost!

Što s provedbom prava ???

Paralelne tužbe u svakoj zemlji članici EPO – pravna nesigurnost!
Troškovi (lokalni zastupnik, ekspertiza u svakoj državni članici)
RJEŠENJE: Unitarni patent kao jedinstveno pravo unutar EU temeljen na jednoj prijavi+jedinstven sustav provedbe prava !

SUPRANACIONALNI PATENTNI SUSTAV U EU: zakonodavni paket od 3 dokumenta:

POSTUPAK = administrira EPO; odlučivanje o teritoriju proširenja nakon priznanja; smanjenje troškova sa 32000€ na 680€ ;
Uredba (EU) br. 1257/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2012. o provedbi pojačane suradnje u području
stvaranja jedinstvene patentne zaštite

JEZIK = sustav strojnog prevođenja

Uredba Vijeća (EU) br. 1260/2012 od 17. prosinca 2012. o provedbi pojačane suradnje u području stvaranja jedinstvene
patentne zaštite u pogledu primjenjivih aranžmana prevođenja
PROVEDBA:

Sporazum o Jedinstvenom patentnom sudu (Unitary Patent Court - UPC) regulira jedinstvenu
provedbu prava na teritoriju cijele unije,
 nadležan za sporove između privatnih stranaka
 Zajednički za nekoliko DČ, ne EU sud

Datum primjene Uredbi je ili 1. siječnja 2014. godine ili dan stupanja na snagu Sporazuma o
jedinstvenom patentnom sudu (u obzir se uzima kasniji datum)

 Trenutno je Sporazum potpisalo ukupno 25 država članica (bez PL, ES, HR)
 Ratificirale: Austrija, Belgija, Bugarska, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Litva, Luxemburg,
Malta, Nizozemska, Portugal, Švedska, Italija, Slovenija

 Hrvatska ??
 Brexit ?? – UK odlučila ratificirati u svrhu pokretanja sustava – ŠTO SADA?
 DE – USTAVNA TUŽBA, RJEŠENA, ČEKA SE RATIFIKACIJA!

50
PRESTANAK PATENTA

 Istek roka trajanja

 Neplaćanja taksi za održavanje prava u vrijednosti
 Odricanje pro futuro
 Ukidanja prava (ex nunc)

 Smrt odn. prestanak nositelja prava

 Poništaj patenta retroaktivnost (ex

tunc)

51
PRESTANAK PATENTA

Proglašavanje patenta ništavim

 Na prijedlog fizičke ili pravne osobe ili državnoga odvjetnika

 U svako doba (SVIH 20 GODINA TRAJANJA)

Razlozi:
 Izuzetak odn. Isključenje od patentne zaštite
 Novost, inventivnost, industrijska primjenjivost
 Izum nije dovoljno jasno razotkriven
 Predmet zaštite izlazi izvan sadržaja prijave patenta kakva je prijavljena
 Patent priznat neovlaštenoj osobi

UČINAK PONIŠTAJA - Prijava patenta i patent priznat na temelju te prijave od početka neće imati
učinke propisane Zakona u mjeri u kojoj je patent proglašen ništavim ili nevažećim.

52
 od 1.lipnja 2008 protiv odluka Zavoda dopuštena žalba (prije
toga - Upravni spor )

 Nakon 26.05.2018 – ukinuta mogućnost žalbe –Upravni spor

 isključivo pred Upravnim sudom u Zagrebu

53
 IZUM KAO PREDMET ZAŠTITE PATENTOM (KATEGORIJE IZUMA)
 Proizvod izrađen prema izumu (Guma za vozilo određenog sastava gume ili dezena gazećeg
sloja)
 Uređaj za izradu proizvoda (Stroj za vulkanizaciju gume za vozilo)

 Postupak izrade proizvoda (Koraci za proizvodnju gume za vozilo spajanjem više slojeva koji
tvore gumu za vozilo)
 Primjena (najčešće već poznate kemijske tvari) za novo liječenje

54
Patentom se ne priznaje pravo na korištenje izuma (primjer lijeka!)

Pravo na zabranu!

Bez njegova odobrenja svakoj drugoj osobi zabranjeno je:

PROIZVOD KOJ JE PREDMET PATENTA
Izrađivati, nuditi, stavljati u promet ili upotrebljavati ga, te ga uvoziti i skladištiti u te svrhe

POSTUPAK KOJI JE PREDMET PATENTA

Primjenjivati ili nuditi njegovu primjenu

PROIZVOD IZRAVNO DOBIVEN ZAŠTIĆENIM POSTUPKOM

Nuditi, stavljati u promet, upotrebljavati te uvoziti ili skladištiti u te svrhe

55
 Isključivo pravo na iskorištavanje izuma ne odnosi se na

 radnje kojima se izum iskorištava u osobne i nekomercijalne svrhe

 neposrednu i pojedinačnu pripremu lijeka u ljekarni na temelju pojedinačnoga

liječničkog recepta i na postupke koji se odnose na tako pripremljeni lijek

 radnje koje se poduzimaju radi istraživanja i razvoja te pokusa, koje se odnose na

predmet zaštićenoga izuma, uključujući kada su te radnje potrebne za dobivanje
registracije ili odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji je lijek namijenjen
ljudima ili životinjama, ili medicinski proizvod

56
PRAVO RANIJEGA KORISNIKA

 Patent ne djeluje prema osobi koja je prije datuma podnošenja ili prije datuma
priznatog prvenstva prijave patenta, u dobroj vjeri, u RH i u okviru svojih
gospodarskih aktivnosti upotrebljavala ili izrađivala proizvod koji je predmet izuma ili
je obavila stvarne i ozbiljne pripreme za takvo iskorištavanje izuma.

 I bez odobrenja nositelja patenta takva osoba ima pravo nastaviti s iskorištavanjem
izuma u opsegu u kojem ga je iskorištavala ili pripremila njegovo iskorištavanje do
datuma podnošenja prijave patenta za navedeni izum.

 To je pravo prenosivo/nasljedivo samo s procesom rada i proizvodnim pogonom u

kojem je pripremljeno ili započelo iskorištavanje izuma.

57
 OGRANIČENJA PRAVA IZ PATENTA

Korištenje patentiranog izuma na vozilima u međunarodnom prometu (Pariška konvencija, A. 5ter)

 radnja upotrebe proizvoda izrađenog prema zaštićenom izumu koji je ugrađen u konstrukciji ili
opremi plovila, zrakoplova ili kopnenoga vozila koje pripada nekoj od država članica Pariške unije ili
WTO-a ne smatra se povredom patenta kada se to prijevozno sredstvo naše privremeno ili slučajno na
teritoriju RH pod uvjetom da ugrađeni proizvod služi isključivo za potrebe toga prijevoznog sredstva.
ISCRPLJENJE ISKLJUČIVIH PRAVA NOSITELJA PATENTA

® Isključiva prava stečena patentom ne protežu se na proizvod koji je predmet patenta nakon
što je taj proizvod u promet na području neke od država Europske unije odnosno države
stranke ugovornice Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru stavio ili njegovo stavljanje
odobrio nositelj patenta.

® Ekonomska eksploatacija prava limitirana je na čin prve prodaje!

® PRAVO NA PREDMET IZRAĐEN PREMA IZUMU NE SLIJEDI PREDMET I U POSLOVNOM PROMETU – TKO
LEGALNO NABAVI TAKAV PREDMET NIJE VEZAN PATENTOM!!

® Drugim riječima, prvom prodajom (ili dozvolom prodaje) izuma zaštićenog patentom, prestaju
isključiva prava u odnosu na taj izum
= prava nositelja patenta su “iscrpljena” ili “konzumirana”

59
RASPOLAGANJE PATENTOM KAO OBJEKTOM VLASNIŠTVA OBUHVAĆA

 PRIJENOS PATENTA NA DRUGOGA (ZOO)

 PRIJELAZ NA NASLJEDNIKA
 DAVANJE LICENCIJE
 TEREĆENJE U KORIST TREĆIH (zalog, ovrha, stečaj)

 UPIS PROMJENA NA PRIJAVI/PATENTU UPISUJE SE U REGISTAR NA ZAHTJEV STRANKE – NIJE OBAVEZAN, ALI
PREMA NAČELU POVJERENJA U JAVNE KNJIGE TREĆI MOŽE SMATRATI DA NEMA PROMJENE NA PATENTU!

 UČINAK PREMA TREĆIMA OD DATUMA UPISA U REGISTAR

60
RASPOLAGANJE PATENTOM KAO OBJEKTOM VLASNIŠTVA OBUHVAĆA:
PRIJENOS PATENTA NA DRUGOGA
 Potpuni
 Djelomični
 Pisani ugovor
 Potreban pristanak svih nositelja prava

PRIJELAZ NA NASLJEDNIKA
DAVANJE LICENCIJE = ustupanje (u cjelini ili djelomično) prava na iskorištavanje zaštićenoga izuma
 Pisani ugovor
 Plaćanje naknade
 Potreban pristanak svih nositelja prava
 Ne može trajati dulje od trajanja patenta

61
VRSTE LICENCIJA

 ISKLJUČIVA – davatelj licence (nositelj patenta) odriče se prava da sam koristi izum i da ga ustupi trećemu
jedino stjecatelj licencije ima pravo koristiti patentiranu tehnologiju i isključiti sve ostale uključivo
davatelja licencije/nositelja patenta

 NEISKLJUČIVA – nositelj zadržava pravo da se sam koristi izumom i da ga neograničeno ustupa trećima
Više stjecatelja licencije i nositelj imaju pravo koristiti patentiranu tehnologiju

 JEDINSTVENA (TZV. SOLE LICENCE) - davatelj licencije (nositelj) zadržava pravo na komercijalizaciju patenta i
može dati licenciju izvornom stjecatelju licence
jedan stjecatelj licencije i nosilac patenta imaju pravo koristiti patentiranu tehnologiju

 ZOO – Ako ugovorom nije naznačeno drugačije, smatra se da je dana neisključiva licencija!

62
 VISINA NAKNADE ?

 U ugovorima o licenciji nosilac patenta obično ugovara

- jednokratnu isplatu i/ili
- periodičnu licencnu naknadu

 koje mogu biti zasnovane

na broju prodanih komada licenciranog proizvoda (licencna naknada po komadu), ili
na netto-prihodu od prodaje (licencna naknada na osnovi neto-prihoda od prodaje)

 U mnogim slučajevima kombinacija jednokratne isplate i periodičnih plaćanja

 Ponekad naknadu može zamijeniti odgovarajući udio u firmi koja je stjecatelj licencije

63
LICENCA!!

zadržavanje kontrole nad tehnologijom

zadržavanje IP imovine - povećanje vrijednosti tvrtke / R & D organizacije

povećanje proizvodnih kapaciteta

osiguravanje srednjih do dugoročnih prihoda

mogućnost prilagodbe i izmjene proizvoda u različitim tržišnim potrebama

64
AKO
• Nositelj patenta nije iskorištavao izum na području RH pod razumnim uvjetima ili nije poduzeo
ozbiljne i učinkovite pripreme za njegovo iskorištavanje
OSIM
• ako nositelj dokaže postojanje zakonom opravdanih razloga za neiskorištavanje ili nedovoljno
iskorištavanje izuma
ZAHTJEV U ROKU OD
• 4 godine od datuma podnošenja prijave ili
• Nakon isteka 3 godine od datuma priznavanja patenta!
VRSTE
• Ne može biti isključiva!
UVJETI
– Opseg i trajanje vezani uz razloge zbog kojih je izdana
– Prenosiva samo zajedno s proizvodnim pogonom
– Odobrava se prvenstveno za opskrbu domaćega tržišta
– Nositelj patenta ima pravo na naknadu

65
 PRISILNE LICENCIJE – ograničenje prava iz patenta!
Korištenje zaštićenog izuma bez odobrenja nositelja prava uključujući uporabu od strane državne vlasti ili trećih osoba
ovlaštenih od državne vlasti - government use

IZDAT ĆE SE U SLUČAJEVIMA:

Zlouporabe prava (nedovoljnog iskorištavanja patenta, odbijanje ustupanja drugima na korištenje ili uz neopravdane
uvjete)
 izvanrednih stanja na nacionalnoj razini (nacionalna sigurnost zemlje, zaštita javnoga interesa u području zdravstva,
prehrane, zaštita i unaprjeđivanje čovjekova okoliša, poseban interes za pojedinu granu gospodarstva),
 za iskorištavanjem drugog patenta ili zaštićene biljne vrste te uzajamnim licenciranjem (međusobno zavisna prava)

 Nadležni sud – Trgovački sud u Zagrebu

 Pokreće se tužbom protiv nositelja patenta – zahtjev za izdavanjem prisilne licencije
 O zahtjevu se odlučuje presudom, dopuštena žalba (ZPP)

66
Prisilne licencije za patente koji se odnose na proizvodnju farmaceutskih proizvoda za izvoz u zemlje s
problemima javnog zdravlja - dopušta se proizvodnja generičke verzije patentiranog lijeka pod
prisilnom licencijom za izvoz u zemlje koje takav lijek nisu u mogućnosti proizvesti

Trgovački sud u Zagrebu može

 bilo kojoj osobi koja podnese zahtjev u skladu s odredbama ZOP-a
 izdati prisilnu licenciju za patent potrebnu za proizvodnju i prodaju farmaceutskog proizvoda
 kada je takav proizvod namijenjen izvozu u zemlje uvoznice s problemima javnog zdravlja

Prisilna licencija može se izdati samo ako je podnositelj zahtjeva bezuspješno, u razdoblju od trideset
dana prije podnošenja tužbe, pokušao od nositelja prava dobiti odobrenje za iskorištavanje zaštićenog
izuma pod razumnim tržišnim uvjetima i rokovima,
OSIM
u slučajevima nacionalnog stanja nužde ili
drugim okolnostima krajnje žurnosti ili
u slučajevima javne nekomercijalne uporabe

67
 PROVEDBA PRAVA - USKLAĐIVANJE

DIREKTIVA VIJEĆA 2004/48/EZ O PROVEDBI ZAŠTITE PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA

 Zbog razlika u zakonima država članica kojima se uređuje provedba prava zaštita prava na
razini EU nije dovoljno efikasna

 Neefikasnost provedbe negativno utječe na ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta

 Na ulaganje u istraživanja i razvoj inovacija
 Na zapošljavanje
 Na jedinstvenost unutarnjeg tržišta

 Cilj Direktive 2004/48/EC je stvaranje uvjeta za ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta

68
 GRAĐANSKOPRAVNA ZAŠTITA

Zahtjevi koje strankama stoje na raspolaganju kad je u pitanju zaštita prava:

Zahtjev za utvrđenjem prava na zaštitu
Zahtjev zbog povrede prava navođenja izumitelja
Zahtjev za utvrđenjem i zahtjev za prestankom povrede
Zahtjev za oduzimanjem i uništenjem robe kojom je počinjena povreda
Zahtjev za naknadom štete, za uobičajenom naknadom i za koristima stečenim bez osnove
Zahtjev za naknadom štete zbog povrede prava iz prijave patenta
Zahtjev za objavom presude
Zahtjev za dostavom podataka
Privremene mjere zbog povrede patenta
Privremene mjere za osiguranje dokaza
Pribavljanje dokaza tijekom parničnog postupka

Postupak zbog povrede prava koja proizlaze iz patenta je hitan.

69
AKTIVNO LEGITIMIRANE OSOBE ZAHTIJEVATI ZAŠTITU:

 NOSITELJI PRAVA
 NJIHOVI ZASTUPNICI PO PUNOMOĆI
 NOSITELJI ISKLJUČIVE LICENCIJE

70
 Sudovi

Sudska nadležnost
 u građanskopravnim postupcima
 u prvom stupnju - četiri trgovačka suda (u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku)
 Visoki trgovački sud nadležan je za postupanje u drugom stupnju.

u kaznenim postupcima
 u prvom stupnju općinski kazneni sud u Zagrebu
 U drugom stupnju nadležni su županijski sudovi.

u prekršajnim postupcima
 u prvom stupnju prekršajni sud u Zagrebu .
 U drugom stupnju nadležan je Visoki prekršajni sud

Sudska kontrola zakonitosti upravnih akata o priznanju/registraciji prava IV

Upravni sud u Zagrebu
Visoki upravni sud u Zagrebu

71
Sustav provedbe prava intelektualnog vlasništva u RH

72