ULOGA I ZNAČAJ PATENTA U SISTEMU PATENTNOG PRAVA

SEMINARSKI RAD
 ULOGA I ZNAČAJ PATENTA U SISTEMU PATENTNOG PRAVA

SEMINARSKI RAD

PREDMET: OSNOVE PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA

2
SADRŽAJ

1.UVOD..................................................................................................................................... 4

2.ISTORIJSKI RAZVOJ
PATENTA .......................................................................................5

3.PATENTNO PRAVO .............................................................................................................6

3.1.POSTUPAK PATENTIRANJA .....................................................................................................7

3.2.VRSTE PATENTA .........................................................................................................................8

3.3.POJAM PRONALASKA ..................................................................................................8

3.3.1. PRONALASCI KOJI SU IZUZETI IZPATENTNE ZAŠTITE............................................10

4.ISPITIVANJE PATENTNE PRIJAVE..................................................................................10

4.1. PRIJAVE ZA PRIZNANJE PATENTA ZA POVJERLJIVE PRONALASKE..........................11

4.2. PRAVO PRVENSTVA................................................................................................................12

5.PATENTNI SISTEM ............................................................................................................14

ZAKLJUČAK...........................................................................................................................16

LITERATURA..........................................................................................................................17

3
1. UVOD

1.1.PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

Problem istraživanja ovog seminarskog rada jeste, istraživanje svih relevantnih podataka koji
se odnose u vezi sa ulogom i značajem patenta u sistemu patentnog prava te koji su uslovi za
patentiranje i vrste patenta.

1.2.RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE

Radna hipoteza se odnosi na materijalne uslove za patentiranje da bi mogao biti patentiran,

pronalazak mora ispunjavati opće i posebne uslove,a također treba voditi računa o postupku
patentiranja.

1.3 SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Svrha ovog rada je da objasnim šta je osnovna funkcija patenta kad je nasao,koja mu je glavna
funkcina šta je sve potrebno da bi se priznao patent tj. da bi bio zakonit u patentom pravu.A
također veoma bitno prilikom stupanja na snagu određenog patenta je njegovo ispitivanje koje
vrši zavod za patentiranje .

1.4 ZNANSTVENE METODE

Izrade ovog rada korištene su sljedeće znanstvene metode: induktivna i deduktivna metoda,
metoda analize i sinteze, metoda dokazivanja i opovrgavanja, metoda klasifikacije, metoda
deskripcije, metoda kompilacije.

1.5 STRUKTURA RADA

U uvodnom dijelu svog rada sam objasnio i naveo historijski razvoj patenta te općenito pojam
patenta kao i njegove vrste.Drugi dio mog rada je zasnovan na materijalnim uslovima za
patentiranje kao i na subjektima zaštite patenta te na patent kao pravo intelektualne svojine i u
zavrsnom dijelu rada sam naveo prestanak patenta.

4
2.ISTORIJSKI RAZVOJ PATENTA

Patent je pravo kojim se štiti pronalazak koji ispunjava uslove zaštite. U formalnom smislu,
patent je i s p ra va k oj u na za ht je v ov la š t en og li ca iz da je n ad le žn i or ga n
up ra ve i p re ds ta vl ja d ok az d a j e li ce navedeno u ispravi nosilac prava iz patenta. U
materijalnom smislu, patent je pravo određene sadržine k oj e je o d s tr an e na ci on al no g
za ko no da vs tv a pr iz na to n je go vo m no s i oc u n a od re đe no j te ri to ri j i i u
određenim vremenskim granicama.U našoj zemlji djeluje Institut za intelektualno vlasništvo
Bosne i Hercegovine koji je pravni sljednik Instituta za standardizaciju, mjeriteljstvo i
intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine (BASMP), koji je osnovan 1. oktobra 1992.
godine. Od tada tri zakona su regulirala status ovog Instituta. U septembru 2004. godine
donesen je Zakon o osnivanju Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine kao
samostalne državne organizacije. Što se tiče legislative za područje patenta na snazi je Zakon
o industrijskom vlasništvu u Bosni i Hercegovini, donesen 2002. godine. Proces razdvajanja
Instituta prethodnika (BASMP) na tri odvojene državne institucije trajao je do kraja 2006.
godine. Odlukom od 29. decembra 2006. godine Institut je preuzeo poslove u području
intelektualnog vlasništva koji su se obavljali u Institutu za standardizaciju, mjeriteljstvo i
intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine (BASMP), te od 1. januara 2007. godine obavlja
poslove iz svoje nadležnosti kao samostalna državna institucija. U Engleskoj propis znan pod
nazivom Statute of Monopolies iz 1623. godine bio je prvi propis koji je regulirao zaštitu
pronalazača. Do donošenja ovog propisa, engleska kruna je odluku o zaštiti pojedinih dobara
donosila od slučaja do slučaja upotrebljavajući posebna "patentna pisma". Patentna pisma
sadržavala su kraljev nalog da se nosiocu omogući držanje monopola na tržišnu eksploataciju
određenog izuma, odnosno u širem smislu svake vrste robe. Prvo takvo dao je kralj Henrik
VI. 1449. godine jednom flamanskom obrtniku – staklaru. U godinama koje su uslijedile
ovakva vrsta zaštite često je zloupotrebljavana. Patentna pisma dobivale su samo osobe od
kraljevog povjerenja, kao i one koje su bile spremne platiti. U našoj zemlji djeluje Institut za
intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine koji je pravni sljednik Instituta za
standardizaciju, mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine (BASMP), koji
je osnovan 1. oktobra 1992. godine. Od tada tri zakona su regulirala status ovog Instituta. U

5
septembru 2004. godine donesen je Zakon o osnivanju Instituta za intelektualno vlasništvo
Bosne i Hercegovine kao samostalne državne organizacije

Statute of Monopolies je bio prvi patentni zakon u povijesti i određivao je uslove pod kojima
su se mogli izdavati patenti za nove izume. Uz kasnije dorade i izmjene Statute of Monopolies
bio je u upotrebi sve do kraja 20. vijeka kao dio britanskog common law sistema, a izvršio je i
velik utjecaj na druga srodna zakonodavstva, pogotovo ona u okviru Commonwealtha. Prvi
patent dodijeljen u SAD-u datira još iz 1970-te godine. Nova američka federacija vrlo je rano
oformila Patentnu komisiju. Kasnije je tu komisiju zamijenio današnji Patentni ured, odnosno
United States Patent Office ili USPTO.1 Što se tiče legislative za područje patenta na snazi je
Zakon o industrijskom vlasništvu u Bosni i Hercegovini, donešen 2002. godine. Proces
razdvajanja Instituta prethodnika (BASMP) na tri odvojene državne institucije trajao je do
kraja 2006. godine. Odlukom od 29. decembra 2006. godine Institut je preuzeo poslove u
području intelektualnog vlasništva koji su se obavljali u Institutu za standardizaciju,
mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine (BASMP), te od 1. januara 2007.
godine obavlja poslove iz svoje nadležnosti kao samostalna državna institucija.2

3.PATENTNO PRAVO

Patent je subjektivno pravo koje za predmet ima patentirani pronalazak. Ono je isključivo
pravo. Patent je pravo koje štiti svog titulara u pogledu privrednog korištenja patentiranog
pronalaska. Negativno definisano, titular patenta je ovlašten da zabrani svima drugima da
privredno koriste patentirani pronalazak. Patent nastaje odlukom nadležnog državnog organa i
upisom u registar patenta, koji vodi taj organ. Njegovo važenje je teritorijalno ograničeno na
državu čiji organ ga je priznao. Njegovo trajanje je također ograničeno. Patent ima i druga
ograničenja čiji je cilj da se uspostavi razumna ravnoteža između interesa nosioca patenta i
interesa društvene zajednice. Patent nastaje odlukom nadležnog državnog organa i upisom u
registar patenta, koji vodi taj organ. Njegovo važenje je teritorijalno ograničeno na državu čiji
organ ga je priznao. Njegovo trajanje je također ograničeno. Patent ima i druga ograničenja
čiji je cilj da se uspostavi razumna ravnoteža između interesa nosioca patenta i interesa
društvene zajednice. Da bi patent za određeni pronalazak mogao biti priznat, potrebno ja da
bude ispunjen čitav niz materijalnopravnih i formlanopravnih uslova.
1
Zakon o industrijskom vlasništvu BiH, „Službeni glasnik BiH“

2
Zakon o osnivanju Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, „Službeni glasnik BiH“, broj 43/04

6
U pojedinim nacionalnim zakonodavstvima, pored patenta postoji još jedno pravo zaštite
pronalazaka, koje se zove mali patent, korisni model ili patent skraćenog roka trajanja. Tim
pravom se štite pronalasci nižeg invetivnog nivoa od onog koji se traži za pronalaske koji se
štite „klasičnim“ patentom. Mali patent se priznaje u postupku koji je znatno kraći i
jednostavniji od postupka za priznanje patenta, dok mu rok trajanja iznosi polovinu roka
trajnja patenta Da bi patent za određeni pronalazak mogao biti priznat, potrebno ja da bude
ispunjen čitav niz materijalno pravnih i formlano pravnih uslova.Prema Zakonu o
industrijskom vlasništvu u BiH patent je pravo kojim se štiti pronalazak iz bilo kog područja
tehnike, koji je nov, koji ima inventivnu razinu i koji se može industrijski primjeniti.3

3.1.POSTUPAK PATENTIRANJA

Sticanje pojedinih prava industrijskog vlasništva u Bosni i Hercegovini ostvaruje se

podnošenjem prijave Institutu za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo Bosne i
Hercegovine.Patentnu prijavu u pismenom obliku podnosi zainteresirano lice. Za podnosioca
prijave se pretpostavlja da je on pronalazač ili njegov pravni sljedbenik. Prijava se podnosi za
svaki pronalazak posebno. Jednom prijavom se zaštita za više pronalazaka može
zahtijevati samo ako su ti pronalasci međusobno tako povezani da
ostvaruju jedinstvenu pronalazačku zamisao (jedinstvo pronalaska). Prijava mora sadržavati
podatke o podnosiocu i pravu za koje se traži zaštita. Patentni zahtjev mora biti istaknut
precizno i potpuno. Postupak za priznavanje prava na patent pokreće se podnošenjem prijave
koja mora da zadovoljava Zakonom propisane uslove, a koji se odnose na to da prijava
patenta treba da sadrži: zahtjev za priznavanje patenta, opis pronalaska, jedan ili više
patentnih zahtjeva za zaštitu pronalaska patentom, nacrt na koji se pozivaju opis i zahtevi i
apstrakt. Prijavu može podnjeti sam pronalazač ili druga, Zakonom predviđena lica.Z at im
S a ve zn i z av od z a in te le kt u a ln u s vo ji nu p od ne s e p ri ja va Za vo d mo ra d a
konstatuje dan i čas kada je prijava podnijeta kako bi se moglo utvrditi pravo prvenstva.
Ovo pravo je značajno jer se od trenutka podnošenja prijave (računaju se sat, minut i sekund
kaotrenutak podnošenja) podnosiocu priznaje prioritet i ekskluzivitet u dobijanju zaštite
ukoliko mu ona bude potrebna u odnosu na sva druga lica koja kasnije podnesu
prijavu za iste ili slične oblike pronalazaka Uz prijavu se podnosi i opis pronalaska, u kome
3
http://www.ipr.gov.ba/ba/katalog/pregled/historija

7
se naznačava šta je u pronalasku novo, kao i način na koji je najbolje koristiti taj
pronalazak. Prijava obavezno sadrži i abstrakt . To je kratak sadržaj suštine
pronalaska koji služi isključivo u svrhu tehničkog informiranja i nema uticaja na obim
tražene zaštite.4

3.2.VRSTE PATENTA

Osnovni patent se izdaje za svaki novi pronalazak koji ispunjava zakonske uslove.
Uz ovaj patent, naš Z ak on d ef in iš e i patent sa skraćenim trajanjem,na k oj i s e
s ho dn o p ri mj en j uj u od re db e ko je s e  primjenjuju i za patent. Razlika je u vremenu
trajanja: patent traje 20, a patent sa skraćenim trajanjem 10godina od dana podnošenja
prijave. Dopunski patent može se izdati u slučaju da je dopunjen ili usavršen
pronalazak za koji je već izdatosnovni patent. Shodno tome, može postojati više
dopunskih patenata. Dopunski patent dijeli sudbinu osnovnog patenta u pogledu roka
trajanja. Ako je osnovni patent prestao da važi, dopunski patent se nazahtjev nosioca patenta
može proglasiti osnovnim patentom. Zavisni patent  je patent kojim se štiti pronalazak koji se
ne može upotrebljavati bez upotrebe nekogdrugog, ranije zaštićenog patenta.Povjerljivi
patent izdaje se za pronalaske koji se odnose na odbranu države.

3.3.POJAM PRONALASKA

Pronalazak je rješenje određenog tehničkog problema, odnosno pronalazak je intelektualno

dobro koje se sastoji u upustvu o tehničkom načinu i tehničkim sredstvima kojima se rješava
određeni tehnički problem. Pod tehnikom podrazumijevamo ljudsko djelovanje u oblasti
materijalnih pojava koje karakterišu prostor, vrijeme, materija i energija. Pronalazak postoji
samo ako postoji uputstvo o nužnim i dovoljnim uslovima koji neposredno proizvode
određenu posljedicu u materijalnom svijetu, koja se smatra rješenjem konkretnog tehničkog
problema. Pronalazak uvijek služi zadovoljenju određene društvene potrebe (ušteda energije).
Traženjem i nalaženjem tehničkog rješenja tog zadatka kompletira se kreativni proces

4
Slobodan M. Marković "Pravo intelektualne svojine", Magistrat, Sarajevo 2007.g

8
nastajanja pronalaska.Pronalascima se ne smatraju: otkrića, naučni zakon i teorije, uputstva za
praktično postupanje čija primjena se iscrpljuje u čisto mentalnim aktivnostima čovjeka, kao i
računarskih programi. Razlog zbog kojeg se nabrojana intelektualna dobra ne smatraju
pronalascima je što ona nisu tehničke prirode.Pronalasci se mogu podijeliti po više osnova:
pronalaske proizvoda, pronalaske postupka i pronalaske primjene. Pronalazak proizvoda je
pronalazak koji se odnosi na spoljni oblik i/ili strukturu sačinjenu od poznatih materijalnih
elemenata (pronalasci uređaja, alata itd.). Pronalazak postupka je pronalazak koji se odnosi na
određeni niz ljudskih radnji koje se preduzimaju uz korištenje poznatih primjena ili na
poznatim predmetima radi postizanja određenog tehničkog efekta. Ovi pronalasci se dijele na
pronalaske proizvodnog postupka i pronalaske radnog postupka. Pronalazak proizvodnog
postupka je pronalazak koji se odnosi na postupak koji se sastoji u izmjeni polaznog
materijala radi dobijanja određenog proizvoda koji se razlikuje od polaznog materijala.
Pronalazak radnog postupka je pronalazak koji odlikuje dejstvo na polazni materijal, pri čemu
ne dolazi do promjene u supstratu tog materijala, već samo dolazi do promjene spoljnjeg
stanja ili položaja tog materijala već samo dolazi do promjene spoljnjeg stanja ili položaja tog
materijala (postupak dizanja tereta). Pronalazak primjene je pronalazak koji se sastoji u
uputstvu o primjeni određene poznate stvari (proizvoda) ili poznatog postupka za novu
tehničku svrhu.5 Pronalazak postupka je pronalazak koji se odnosi na određeni niz ljudskih
radnji koje se preduzimaju uz korištenje poznatih primjena ili na poznatim predmetima radi
postizanja određenog tehničkog efekta. Ovi pronalasci se dijele na pronalaske proizvodnog
postupka i pronalaske radnog postupka. Pronalazak proizvodnog postupka je pronalazak koji
se odnosi na postupak koji se sastoji u izmjeni polaznog materijala radi dobijanja određenog
proizvoda koji se razlikuje od polaznog materijala.

3.3.1. PRONALASCI KOJI SU IZUZETI IZ PATENTNE ZAŠTITE

Pronalasci čije bi objavljivanje ili korištenje bilo protivno zakonu ili moralu, ako je zakonom
zabranjen promet proizvoda na koji se pronalazak odnosni (npr.oružje, otrov), to ne znači da

5
Marković, M., S., Pravo intelektualne svojine, Magistrat; Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2007.

9
je zabranjena proizvodnja i upotreba tog pronalaska. Zato se pronalazak takvog proizvoda
može patentirati. Jedino ako zakon zabranjuje proizvodnju određenog proizvoda, onda je
izvjesno da se pronalazak koji se odnosi na taj proizvod ne može patentirati, jer bez
proizvodnje nema ni jednog mogućeg dozvoljenog korištenja tog proizvoda. Danas se ovaj
osnov zabrane patentiranja najčešće primjenjuje na pronalaske u oblasti genetskog
inženjerstva u kojima se manipuliše genetskim materijalom čovjeka. U najnovije vrijeme je u
Evropi ova zabrana eksplicitno konkretizovana na: postupke kloniranja ljudskih bića,
postupke privrednog korištenja ljudskog embriona, itd. Pronalasci terapijskog, hirurškog ili
dijagnostičkog postupka koji se primjenjuje neposredno na živom tijelu čovjeka ili životnje –
dozvoljno je patentiranje pronalazaka medicinske opreme, pomagala, instrumenata i
lijekova.Prema Zakonu o industrijskom vlasništvu BiH izuzetci od patentibilnosti, odnosno
patent ne može biti dodjeljen za pronalaske čije bi objavljivanje ili iskorištavanje bilo
protivno javnom poretku ili moralu, pronalaske hiruškog ili dijagnostičkog postupka ili
postupka liječenja koji se primjenjuje neposredno na živom ljudskom ili životinjskom
organizmu, osim pronalazaka koji se odnose na proizvode, materije ili smjese koje se
upotrebljavaju pri takvom postupku.6

4.ISPITIVANJE PATENTNE PRIJAVE

Po prijemu prijave, Zavod za patente ispituje da li je uredna. Ako nije, Z av od

po zi va po dn os i oc a d a o tk lo ni ne do s t at ke u r ok u o d 9 0 d an a. O va j ro k s e
mo že na za ht je v  podnosioca prijave produžiti za još najviše 90 dana. Ako se nedostaci ne
otklone u roku, prijava se odbacuje zaključkom. Ako se nedostaci otklone u roku,
priznaje se prioritet prve prijave. Prijava će se odbaciti zaključkom i u slučaju da se
podnosilac u toku postupka pismeno izjasni da odustaje od zahtjeva.Ako je prijava uredna,
ispituje se da li su ispunjeni uslovi za priznanje traženog prava. Ovo ispitivanje
nije potpuno, jer se novost pronalaska ispituje samo ako je pokrenut postupak za
potpuno ispitivanje uslova za priznanje patenta.Prijava se objavljuje i postaje dostupna
javnosti po isteku 18 mjeseci od dana podnošenja. Na zahtjev  podnosioca prijava se
može objaviti i ranije, ali najmanje 90 dana nakon podnošenja. Neobjavljena prijava može se
razgledati samo na osnovu pismene saglasnosti podnosioca prijave. Ako se utvrdi
da pronalazak ne ispunjava uslove za patentiranje, prijava se objavljuje i zahtjev odbija

6
Slobodan M. Marković "Pravo intelektualne svojine", Magistrat, Sarajevo 2007.g

10
rješenjem.Svako lice može podnijeti zahtjev da se izvrši potpuno ispitivanje uslova
za priznanje patenta, tj. da se izvrši i ispitivanje novosti pronalaska, s tim da je
dužan platiti taksu i troškove potpunog ispitivanja. Potpunim ispitivanjem se utvrđuje
da li je pronalazak u trenutku podnošenja zahtjeva ispunjavao uslove podobnosti za
patentiranje i da li opis patenta ispunjava zakonske uslove. Podnosilac prijave može za ht je v
za p ot pu no i s p it iv an je p od ni je t i od da na p od noš en ja pr ij av e, a o s t al a l ic a
od d an a n je no g o bjavljivanja. Zahtjev se u svakom slučaju mora podnijeti u roku
od 4 godine od dana objavljivanja prijave. Istekom ovog roka prestaju patentna prava
koja se priznaju bez potpunog ispitivanja. Na navedeni način naše pravo usvaja sistem
tzv.odloženog ispitivanja patentne prijave. Na ovaj način se rasterećuje aparat za ispitivanje
patentnih prijava, jer je praksa pokazala da se u samo oko 10% slučajeva patentni pronalasci
iskorištavaju, tj. podnose zahtjevi za potpunim ispitivanjem.Pored opisanog, u praksi postoje
još 2 sistema:1 .S is te m s tr og og p re th od no g ad mi ni s t ra t iv no g i s p it iv an j a
pa te nt ni h pr ij av a, po ko me s va ka p ri ja va  podliježe potpunom prethodnom
ispitivanju na osnovu kojeg se donosi odluka o izdavanju patenta ili odbijanju
zahtjeva.2.Sistem prijave, prema kome se na osnovu podnesene prijave automatski
izdaje patent, a zainteresirana lica upućuju na sud da ospore punovažnost tako izdatog
patenta.7

4.1. PRIJAVE ZA PRIZNANJE PATENTA ZA POVJERLJIVE PRONALASKE

Povjerljivi pronalasci odnose se na odbranu države ili su od značaja za sigurnost države.

Prijave za te pronalaske smatraju se povjerljivim. Prijave za pronalaske koji se odnose na
odbranu države podnose se nadležnim ministarstvima odbrane, a prijave za pronalaske koji su
od značaja za sigurnost države ponose se nadležnim MUP-ovima. Protiv rješenja koja po
ovim prijavama donesu nadležna ministarstva žalba nije dozvoljena. Patent za povjerljivi
pronalazak se ne objavljuje.Isključivo pravo na korištenje i raspolaganje povjerljivim
patentima pripada nadležnim ministarstvima odbrane, a pronalazaču pripada samo
jednokratna naknada. Visina naknade utvrđuje se sporazumno, a ako se sporazum ne postigne
naknadu utvrđuje sud u vanparničnom postupku.U slučaju da nadležna ministarstva utvrde da
prijavljeni pronalazak nije povjerljiv, dostavljaju prijavu Institutu koji nastavlja postupak.
Ako ministarstva tek nakon priznanja patenta utvrde da pronalazak nije povjerljiv, kompletan

7
Zakon o osnivanju instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, „Službeni glasnik BiH“,

11
spis se dostavlja Institutu i dalji postupak je isti kao kod “običnog” patenta.S druge strane, ako
Institut primi prijavu za koju ocijeni da se odnosi na povjerljivi pronalazak,
pozvaće podnosioca da se o tome izjasni. Prijava patenta je podnesak kojim se pokreće
upravni postupak za patentnu zaštitu pronalaska. Prijavu podnosi pronalazač ili njegov pravni
nasljednik koji može biti fizičko ili pravno lice. Prijava se sastoji od: zahtjeva za priznanje
prava, opisa i nacrta pronalaska, patentnih zahtjeva i apstrakta.

Kada govorimo o zahtjevu za priznanje prava riječ je o dijelu prijave koja ima formu
štampanog obrasca u koji se upisuje: da li se zahtijeva priznanje patenta ili malog patenta, ime
i adresa podnosioca prijave, ime i adresa pronalazača.Ukoliko prijavilac nije istovremeno i
pronalazač, on mora da podnese pisanu izjavu o osnovu po kojem je stekao pravo na
podnošenje prijave. Ako pronalazač iz određenih ličnih razloga ne želi da njegovo ime bude
naznačeno u prijavi, prijavilac je dužan da podnese pisanu izjavu pronalazača o tome. Uprava
za industrijsku svojinu ni u jednom od pomenutih slučajeva ne provjerava vjerodostojnost
ovih izjava.

4.2. PRAVO PRVENSTVA

S obzirom na zabranu dvostrukog patentiranja istog pronalaska, patentno pravo daje

prvenstvo u pogledu prava na zaštitu onom licu koje je prvo prijavilo pronalazak za zaštitu.
Tako, po pravilu, datum podnošenja prijave patenta je istovremeno i datum
prvenstva.Međunarodnim konvencijama i zakonom propisani su slučajevi u kojima primjenu
nalazi pravo međunarodnog prvenstva.Pravu međunarodnog prvenstva svojstveno je to, da
prilikom njihovog korištenja dolazi do pomjeranja unazad datuma od kojeg prijavilac ima
prvenstvo zaštite. Time se, zapravo, pomjera unazad datum u odnosu na koji se utvrđuje:

- stanje tehnike koje je relevantno za ocjenu ispunjenosti uslova novosti i inventivnog

nivoa pronalaska;
- ispunjenosti uslova dovoljne opisanosti pronalaska u prijavi;
- postojanje prava ranijeg korisnika
Suština međunarodnog prvenstva je u tome što jedno lice, koje je prijavilo pronalazak za
zaštitu u jednoj državi članici Pariske konvencije, ima pravo da, prilikom prijavljivanja za
zaštitu istog pronalaska u nekoj drugoj državi članici ove konvenciji, uživa prvenstvo koje se
računa od datuma podnošenja one prve prijave.

12
Materijalnopravni uslovi – Pravo međunarodnog prvenstva može da koristi samo lice koje
spada u kategoriju zaštićenih lica u smislu Pariške konvencije.Prvom (prvenstvenom)
prijavom smatra se prijava koja, prema propisima države u kojoj je podnesena, ispunjava
uslove urednosti, tako da joj je priznat datum podnošenja.Kad prva (prvenstvena) prijava
jednom posluži za zasnivanje međunarodnog prava prvenstva, njena dalja pravna sudbina više
nema nikakvog uticaja na to pravo.

Prijava može biti povučena, ili se postupak po njoj može okončati rješenjem o odbijanju
zahtjeva za zaštitom. Prva prvenstvena prijava ne mora biti prijava patenta. To može biti
prijava za bilo koji oblik zaštite pronalaska: patent, korisni model, mali patent, patent
skraćenog roka trajanja. Dozvoljeno je i priznavanje prava višestrukog međunarodnog
prvenstva. To je slučaj kad se podnosilac potonje prijave, u pogledu pojedinih elemenata
pronalaska, poziva na međunarodno prvenstvo više prvih (prvenstvenih) prijava koje su
podnesene u istoj ili različitim državama članicama Pariške konvencije.Potonja prijava mora
svakako ispunjavati uslov jedinstva pronalaska. Tek ako se u okviru uslova „jedinstva
pronalaska“, u potonjoj prijavi traži zaštita za više pronalazaka (koji su povezani
jedinstvenom pronalazačkom zamisli), može se postaviti pitanje prava višestrukog
međunarodnog prvenstva.Procesnopravni uslovi – Lice koje želi da koristi pravo
međunarodnog prvenstva mora, pored podnošenja potonje prijave, da podnese upravi za
industrijsku svojinu zahtjev za priznanje tog prava. Taj zahtjev sadrži podatke o datumu
podnošenja prvenstvene prijave, nazivu zemlje, odnosno nadnacionalnog organa gdje je
prvenstvena prijava podnesena, i službenom broju prvenstvene prijave.

5.PATENTNI SISTEM

Postupak za priznavanje patenta je komplikovan, težak, dugotrajan i skup. Postupak prosječno

traje 3-5 godina, ali nekad traje i 10 godina. Patentni sistem ostvaruje informacionu funkciju

13
tako što obezbjeđuje službeno objavljivanje pronalazaka.Patentni sistem je najveći i
najažurniji izvor klasifikovanih tehničkih informacija u svijetu.

U uporednom pravu možemo uočiti tri sistema za priznavanje patentne zaštite:

- Sistem prethodnog ispitivanja prijave

- Sistem odložnog ispitivanja prijave i

- Sistem registracije

Do sredine 60-tih godina 20. vijeka preovladavao je tzv.sistem prethodnog ispitivanja prijave.
U tom sistemu uprava za industrijsku svojinu od prijema prijave patenta pa do donošenja
rješenja o priznanju patenta.odnosno odbijanju zahtjeva za priznanje patenta, po službenoj
dužnosti bez prekida vodi postupak za priznanje patenta. Pronalazak se službeno objavljuje
samo ako je i pošto je patent priznat. Tokom postupka patentiranja pronalazak je službena
tajna uprave za industrijsku svojinu, a pronalasci za koje nije priznat patent nastavljaju da
budu službena tajna. Sistem odložnog ispitivanja prijave - suština ovog postupka je u tome da
se svaki pronalazak koji je prijavljen za zaštitu službeno objavljuje od strane uprave za
industrijsku svojinu u roku od 18 mjeseci od podnošenja prijave patenta. Sve do službenog
objavljivanja , uprava za industrijsku svojinu ne otpočinje sa tzv.suštinskim ispitivanjem
prijave (provjera novosti, inventivnog nivoa i privredne primjenjivosti pronalaska). Uprava za
industrijsku svojinu pristupa suštinskom ispitivanju tek pošto podnosilac prijave ili drugo
zainteresovano lice postavi zahtjev za takvo ispitivanje i plati propisanu taksu. Po okončanju
suštinskog ispitivanja uprava donosi rješenje o priznanju patenta ili odbijanju zahtjeva za
priznanje patenta. Ukoliko je patent priznat, uprava ga registruje, objavljuje tu činjenicu u
svom službenom glasilu i izdaje titularu patenta ispravu o patentu. U jednom manjem broju
uključujući i BiH primjenjuje se treći sistem koji se naziva sistemom registracije patenta. Po
ovom sistemu poslije službenog objavljivanja formalno uredne prijave patenta (do čega dolazi
najkasnije 18 mjeseci od podnošenja prijave) uprava za industrijsku svojinu donosi rješenje o
priznanju patenta i upisuje patent u registar bez prethodnog suštinskog ispitivanja. To znači da
uprava u prvi mah registruje patent kao neprovjereno pravo. Teret pribavljanja dokaza da
patentirani pronalazak ispunjava uslove za zaštitu je u ovom sistemu prebačen na titulara
patenta ili njegovog pravnog sljednika. U BiH u slučaju spora povrede patenta, a najkasnije
do isteka devete godine trajanja patenta to lice je dužno da upravi za industrijsku svojinu
podnese pismene dokaze da patentirani pronalazak ispunjava uslove za zaštitu. Ti dokazi

14
mogu bit: evropski patent za isti pronalazak, patent za isti pronalazak izdat od inostrane
patentne uprave ili patent za isti pronalazak izdat od inostrane patentne uprave sa kojom je
institut sklopio poseban ugovor.

ZAKLJUČAK

Dakle na kraju ovog seminarskog rada mogli bi smo zaključiti da patent je pravo
kojim se štiti pronalazak iz bilo kojeg područja tehnike, koji je nov, koji ima inventivni nivo i

15
koji se može industrijski primijeniti.U teoriji i praksi pronalazak se najčešće definira kao
tehničko rješenje određenog  tehničkog problema. Patenti se priznaju za pronalaske koji se
odnose na proizvod, postupak i primjenu. Dopune ili poboljšanja pronalaska štite se
dopunskim patentom.Što se tiče patenta u našoj zemlji kao prilog ovom seminarskom rada
sam ubacio jedan zahtjev za priznavanje patenta koji sam našao na stranici Instituta za
intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine.Nadam se da sam ukratko ovim radom uspio
objasniti sve što je potrebno znati o patentnom pravu.

LITERATURA

16
-Marković, M., S., Pravo intelektualne svojine, Magistrat; Pravni fakultet Univerziteta u
Sarajevu, Sarajevo, 2007.
- Slobodan M. Marković "Pravo intelektualne svojine", Magistrat, Sarajevo 2007.g
- Zakon o industrijskom vlasništvu u Bosni i Hercegovini, „Službeni glasnik“
-www.wikipedia.org
-Zakon o osnivanju instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, „Službeni
glasnik BiH“,

17