Uvod

Ovo je etvrti prirunik iz edicije Primjena intelektualnog vlasnitva u poslovanju. Prirunik daje uvod u autorsko i srodna prava za rukovodioce u firmama i preduzetnike. U njemu su jednostavnim jezikom objanjeni, uglavnom oni aspekti autorskog prava i prakse koji utjeu na poslovne strategije preduzea. Tradicionalno, preduzea koja se bave tamparskom djelatnosti, izdavatvom, muzikom i audiovizuelnim djelima (film i TV), reklamom, komunikacijama i marketingom, zanatstvom, likovnom i izvoakom umjetnosti, dizajnom i modom, kao i radiotelevizijskim emitiranjem, u svom poslovanju zavise od autorskog i srodnih prava. Tokom posljednje dvije decenije softver, multimedija i sve privredne djelatnosti koje se zasnivaju na digitalnom sadraju, bilo na Internetu ili drugdje, poeli su da se oslanjaju na djelotvornu autorskopravnu zatitu, pogotovo od kada je nastupila revolucija u domenu digitalne zabave i marketinga. Rezultat toga je da e tokom tipinog radnog dana, u veini preduzea, poslovni ovjek ili zaposlenik biti u prilici da stvara ili koristi materijale koji su zatieni autorskim i srodnim pravima. Cilj ovog prirunika je da pomogne naroito malim i srednjim preduzeima da: - razumiju kako da zatite djela koja stvore ili na koja imaju autorsko pravo; - izvuku najvie iz svog autorskog, odnosno srodnog prava i - izbjegnu da povrijede tue autorsko ili srodno pravo. Prirunik moe biti izraen u verziji posebno prilagoenoj dravi u kojoj se objavljuje putem saradnje s dravnim institucijama i lokalnim partnerima, koji se slobodno mogu obratiti WIPO-u kako bi dobili primjerak smjernica za prilagoavanje.

Kamil Idris, generalni direktor WIPO-a

Sadraj
Stranica

1. Autorsko i srodna prava 2. Opseg i trajanje zatite 3. Zatita vae originalne tvorevine 4. Pravo vlasnitva na autorskom pravu 5. Korist od autorskog i srodnih prava 6. Koritenje djela drugih nosilaca prava 7. Ostvarivanje autorskog prava

3 8 24 31 35 44 52

www.wipo.int/sme/
2

1.Autorsko i srodna prava

ta je autorsko pravo?
Autorsko pravo osigurava autorima, kompozitorima, raunarskim programerima, dizajnerima internetskih stranica i drugim stvaraocima pravnu zatitu za njihove knjievne, umjetnike, dramske ili druge tvorevine koje se uobiajeno nazivaju djelo. Autorskim pravom titi se irok dijapazon originalnih djela, kao to su knjige, asopisi, novine, muzika djela, slike, fotografije, skulpture, arhitektonska djela, film, raunarski programi, videoigrice i originalne baze podataka (vidi detaljan popis na str. 8 ). Autorsko pravo daje autoru, odnosno stvaraocu djela raznolik paket iskljuivih prava na svom djelu tokom ogranienog, ali prilino dugog vremenskog perioda. Ova prava omoguuju autoru da na razliite naine kontrolira ekonomsko iskoritavanje svoga djela i da za to naplati naknadu. Autorsko pravo, takoer, osigurava moralna prava, koja, izmeu ostalog, tite ugled i ast autora.

Autorsko pravo i biznis

U veini privrednih subjekata neki oblici njihovog poslovanja zatieni su autorskim pravom. Primjeri toga, izmeu ostalih, jesu: raunarski programi ili softver, sadraj na internetskim stranicama, katalozi proizvoda, bilteni, uputstva za upotrebu ili prirunici za koritenje maina ili proizvoda iroke potronje, prirunici za korisnike, popravku ili odravanje raznih vrsta opreme, grafika i tekst u literaturi koja se odnosi na proizvod, grafika i tekst na etiketama ili ambalai, marketinki i oglaivaki materijali na papiru, reklamnim panelima, internetskim stranicama itd. U veini zemalja autorskim pravom se, takoer, osigurava zatita za skice, crtee ili dizajn proizvedene robe.

ta su srodna prava?
Srodna prava su prava interpretatora, proizvoaa fonograma i emitera. U nekim zemljama, kao to su Sjedinjene Amerike Drave i Velika Britanija, ova prava su, jednostavno, ukljuena u autorsko pravo. Druge zemlje, kao to su Njemaka i Francuska, ova prava tite u sklopu posebne kategorije prava koja se naziva susjedna prava.

Prirunici za odravanje i prezentacije zatieni su autorskim pravom

Postoje tri vrste srodnih prava: Prava interpretatora (npr., glumaca, muziara) na njihove interpretacije. Ona ukljuuju izvoenje uivo postojeeg umjetnikog, dramskog ili muzikog djela, ili recitiranje ili itanje uivo postojeeg knjievnog djela. Izvoeno djelo ne mora prethodno biti zapisano ni u jednom mediju ili obliku, a moe biti u javnom domenu ili zatieno autorskim pravom. Interpretacija moe biti i improvizacija, originalna ili na bazi postojeeg djela. Prava proizvoaa zvunih zapisa (ili fonograma) na njihove zapise (npr., kompakt-diskove) i Prava emitera na njihove radijske i televizijske emisije koje se emitiraju beino, a u nekim zemljama i prava na emitiranje djela putem kablovskih sistema (tzv. kablovski prijenos). (Za vie detalja o srodnim pravima vidi str. 17.) Autorskim i srodnim pravima tite se djela razliitih kategorija nosilaca prava. Autorskim pravom se tite djela samih autora, a srodna prava jame se odreenim kategorijama pojedinaca ili privrednih subjekata koji imaju znaajnu ulogu u izvoenju, saopavanju ili

stavljanju na raspolaganje javnosti djela koja mogu, ali i ne moraju, biti predmet zatite autorskim pravom. Primjer: U sluaju pjesme autorskim pravom se tite muzika kompozitora i rijei autora teksta. Srodna prava bi se odnosila na: Izvedbu muziara i pjevaa koji izvode pjesmu; Zvuni zapis proizvoaa fonograma koji obuhvata tu pjesmu i Emisiju proizvoaa i emitera, koja sadri tu pjesmu.

www.wipo.int/sme/

Koji je znaaj autorskog i srodnih prava za vau privrednu djelatnost?

Autorskim pravom se tite knjievni, umjetniki, dramski i drugi stvaralaki elementi proizvoda ili usluge, to daje mogunost nosiocu autorskog prava da sprijei da te originalne elemente koriste drugi. Autorsko i srodna prava daju mogunost privrednom subjektu: Da kontrolira komercijalno koritenje originalnih djela, kao to su knjige, muzika, filmovi, raunarski programi, originalne baze podataka, oglasi, sadraj na internetskim stranicama, videoigrice, zvuni zapisi, radijski i televizijski programi ili bilo koja druga djela koja zadovoljavaju kriterije originalnosti. Djela koja su zatiena autorskim i srodnim pravima ne smiju da umnoavaju ili koriste u komercijalne svrhe druga lica bez prethodne dozvole nosioca prava. Zahvaljujui takvoj iskljuivosti u koritenju autorskog i srodnih prava, zatiena djela omoguuju privrednom subjektu da stekne odrivu konkurentsku prednost na tritu. Da ostvaruje prihod: Kao i vlasnik imovine, titular autorskog i srodnih prava na neko djelo moe koristiti to djelo, prodati ga, darovati ili ostaviti u nasljedstvo. Postoje razliiti naini da se autorsko i srodna prava komercijaliziraju. Jedna mogunost je da se napravi i

proda vie primjeraka djela zatienog autorskim i srodnim pravima (naprimjer, fotografije); druga je da se autorsko pravo proda (prenese) na drugo lice ili privredni subjekt. Na kraju, trea - i najee birana mogunost jeste da se odobri licenca, tj. da se drugom licu ili privrednom subjektu dopusti da koristi djelo zatieno autorskim pravom uz plaanje odgovarajue naknade, u skladu sa sporazumno utvrenim uvjetima (vidi str. 36). Da pribavi sredstva: Privredni subjekt koji posjeduje imovinu u vidu autorskog i srodnih prava (npr., portfelj koji obuhvata prava distribucije za odreeni broj filmova) moe pozajmiti novac od finansijske institucije koristei takav skup prava kao jamstvo, tako to e investitorima i zajmodavcima dopustiti pravo zaloga u odnosu na ta prava. Da pokrene postupak protiv povredioca prava: Autorsko pravo omoguuje nosiocima prava da pokrenu postupak pred sudom protiv bilo kojeg lica koje povrijedi iskljuiva prava nosioca autorskog prava, i u tom postupku zahtijevaju naknadu materijalne tete, kao i unitavanje predmeta povrede, te naplaivanje advokatskih tarifa. U nekim zemljama povredioci autorskog prava koji su tu povredu poinili namjerno, podlijeu krivinim sankcijama.

 Da koristi djela drugih nosilaca prava: Koritenjem djela zatienih autorskim i srodnim pravima drugih titulara u komercijalne svrhe moe se poveati vrijednost ili djelotvornost vaeg poslovanja, ukljuujui i jaanje imida. Naprimjer, dojam klijenta o restoranu, baru, prodavaonici ili o zranom prijevozniku je bolji ako se, dok koristi uslugu ili se nalazi u poslovnim prostorijama, puta muzika. U veini zemalja za ovakvo koritenje muzike potrebno je prethodno pribaviti doputenje nosilaca autorskog i srodnih prava u formi dozvole za koritenje te muzike za konkretnu namjenu. Razumijevanje autorskog i srodnih prava e vam pomoi da tano znate kada je potrebna dozvola i kako da je pribavite. Pribavljanje dozvole od nosilaca autorskog,

odnosno srodnih prava, za koritenje njegovog djela za neku konkretnu svrhu esto je najbolji nain da izbjegnete sporove koji bi mogli prerasti u duge, neizvjesne i skupe postupke pred sudom.

Kako pribaviti autorsko i srodna prava?

Gotovo sve zemlje diljem svijeta imaju jedan ili vie nacionalnih zakona koji ureuju autorsko i srodna prava. Poto meu zakonima o autorskom i srodnim pravima razliitih zemalja postoje znaajne razlike, preporuuje se da konsultirate relevantne nacionalne zakone o autorskom, odnosno srodnim pravima, odnosno traite pravni savjet od kompetentnog strunjaka, prije nego to donesete bilo kakvu kljunu poslovnu odluku u vezi s autorskim, odnosno srodnim pravima. Veliki broj zemalja je potpisao nekoliko znaajnih meunarodnih ugovora na osnovi kojih je, u dobroj mjeri, izvrena harmonizacija u pogledu nivoa zatite autorskog i srodnih prava u razliitim zemljama. Zahvaljujui tome, u veoma velikom broju zemalja omogueno je da djela imaju autorskopravnu zatitu bez ikakvih formalnosti ili zahtjeva u pogledu registracije. Popis glavnih meunarodnih ugovora dat je u Aneksu III.

www.wipo.int/sme/

Veina privrednih subjekata tampa broure ili objavljuje oglase koji se baziraju na materijalu zatienom autorskim pravom

Da li postoje druga pravna sredstva za zatitu originalnih tvorevina?

Zavisno od vrste djela, a s ciljem zatite svojih poslovnih interesa, moete da koristite jedno ili vie od sljedeih prava intelektualnog vlasnitva: ig. ig osigurava iskljuivo pravo na odreeni znak (rije, logo, boju ili njihovu kombinaciju), to omoguava da se proizvod jednog privrednog subjekta razlikuje od proizvoda nekog drugog. Industrijski dizajn. Iskljuivo pravo na ukrasne ili estetske odlike odreenog proizvoda moe da se ostvari zatitom industrijskog dizajna, koja je u nekim zemljama poznata i kao patenti za dizajn. Patent. Patentom se moe zatititi izum koji ispunjava kriterije novosti, inventivnog nivoa i industrijske primjenjivosti. Povjerljive poslovne informacije koje imaju komercijalnu vrijednost mogu biti zatiene kao poslovna tajna ukoliko njihov imalac preduzme razumne korake da takve informacije zadri kao povjerljive ili tajne. Zakoni o nelojalnoj konkurenciji mogu vam omoguiti da pokrenete postupak

protiv nelojalnog poslovnog ponaanja konkurenata. Zatita na osnovi zakona o nelojalnoj konkurenciji esto moe pruiti i neke dodatne mjere zatite od kopiranja raznih osobina proizvoda izvan onoga to omoguuju pojedinana prava intelektualnog vlasnitva. Ipak, openito govorei, zatita u skladu sa zakonima koji ureuju pojedinana prava intelektualnog vlasnitva jaa je od zatite koju pruaju openiti nacionalni propisi protiv nelojalne konkurencije.

Ponekad se za zatitu djela koja zadovoljavaju kriterije originalnosti koristi niz prava intelektualnog vlasnitva (istovremeno ili u slijedu). Naprimjer, Miki Maus je zatien autorskim pravom i igovnim pravom. Disney Enterprises Inc. Koriteno uz doputenje The Walt Disney Company

2. OPSEG I TRAJANJE ZATITE

Koje se kategorije ili vrste djela tite autorskim pravom?
U veini zemalja historija autorskog prava pokazuje postepeno proirivanje vrsta djela koja se njime tite. Iako nacionalni zakoni o autorskom pravu, uglavnom, ne sadre konaan popis djela, ipak, sadre niz kategorija djela koje su esto iroke i dosta fleksibilne. Kategorije ili vrste djela zatiene u veini zemalja ukljuuju: Knjievna djela (npr., knjige, asopisi, novine, tehnika dokumentacija, prirunici s uputstvima, katalozi, tabele i kompilacije knjievnih djela); Muzika djela ili kompozicije, ukljuujui kompilacije; Dramska djela (ukljuuju ne samo pozorine komade nego i, naprimjer, program obuke za prodajnu djelatnost zabiljeen na videokaseti; Umjetnika djela (kao to su karikature, crtei, slike, skulpture i kompjuterska grafika); Fotografska djela (na papiru i u digitalnom obliku); Raunarski programi i softver (vidi uokvireni tekst na str. 9); Neke vrste baza podataka (vidi uokvireni tekst na str. 11);

Mape, globuse, grafikone, dijagrame, nacrte i tehnike crtee; Oglase, komercijalni tampani materijal i etikete; Kinematografska djela, ukljuujui igrane filmove, televizijske zabavne emisije i programe na Internetu; Multimedijalne proizvode (vidi uokvireni tekst na str. 24) i U nekim zemljama djela primijenjene umjetnosti (kao to su umjetniki nakit, zidne tapete i tepisi) (vidi uokvireni tekst na str. 14). Autorskim pravom tite se tampana djela, kao i djela kreirana na elektronskom ili digitalnom mediju ili na tim medijima pohranjena. injenica da se djelo koje je u digitalnoj formi moe itati samo pomou raunala - zato to se sastoji samo od jedinica i nula - ne utjee na njegovu zatitu autorskim pravom.

www.wipo.int/sme/

Mape

Muzika i video

Zatita raunarskih programa i softvera

S digitalnog stajalita, nema apsolutno nikakve razlike izmeu teksta, zvuka, grafike, fotografije, muzike, animacije, videa... i softvera. Meutim, jedna bitna razlika razdvaja raunarske programe od svega ostalog. Dok su tekst, zvuk, grafika itd., prema svojoj prirodi, uglavnom pasivni, programi su, za razliku od njih, u sutini, aktivni. U tom smislu vodi se velika rasprava o tome da li je zakon o autorskom pravu pogodan za zatitu raunarskih programa. U praksi postoji mnogo naina da se zatite razliiti elementi raunarskog programa: Autorskim pravom se titi originalni izraz autora u nekom raunarskom programu kao "knjievno djelo". Izvorni kd se, dakle, moe posmatrati kao knjievno djelo itljivo za ovjeka, koje izraava ideje softverskih inenjera koji su ga kreirali. Instrukcije itljive za ovjeka (izvorni kd) nisu jedine koje se smatraju knjievnim djelom ili pisanim izrazom nego se njima smatraju i binarne, mainski itljive instrukcije (mainski jezik), te su i one zatiene autorskim pravom. Meutim, ekonomska vrijednost mainskog jezika zatienog autorskim pravom proistjee direktno iz funkcionalnih ciljeva omoguenih softverom. Mainski jezik je ono to omoguava funkcioniranje raunala, to

je ono to se distribuira javnosti u obliku softvera dostupnog u maloprodaji. Vrijeme u koje se softverski proizvod stavlja u prodaju ima veliku znaaj na tritu za maloprodajni softver. Naime, proizvoai softvera imaju ogranien period u kojem mogu ostvariti prednost u odnosu na konkurenciju. Autorsko pravo produava taj period prednosti na cjelokupno vrijeme trajanja zatite, davanjem autorima iskljuivih prava na proizvodnju izvedenih djela. U nekim zemljama funkcionalni elementi raunarskih programa (tj. izumi koji se odnose na raunarske programe) mogu se tititi patentom, a u drugim zemljama sve vrste softvera izriito su iskljuene iz patentne zatite. Uobiajena komercijalna praksa je da se, osim zatite osigurane autorskim pravom, izvorni kd raunarskih programa uva i kao poslovna tajna. Odreene karakteristike raunarskih programa, kao to su ikonice na ekranu raunala, u nekim zemljama mogu biti zatiene kao industrijski dizajn. Ugovor, u skladu s pravilima ugovornog prava, ostaje glavni oblik pravne zatite, dopunjujui ili ak i nadomjetajui prava intelektualnog vlasnitva. esto se takva dodatna zatita na osnovi ugovora, odnosno ugovora o licenci oznaava kao superautorsko pravo. Nije udo to takva

dodatna zatita esto privlai negativnu panju, jer se moe smatrati zloupotrebom dominantne pozicije. Proteklih godina mnoge zemlje sve vie koriste krivino pravo za reguliranje pristupa informacijskim tehnologijama, ukljuujui i softver. Osim pravne zatite, novi oblik zatite softvera prua sama tehnologija; naprimjer, putem programa za zatitu pristupa i primjene metoda ifriranja. Na taj nain tehnologija omoguava domiljatim proizvoaima da ostvare vlastitu, dodatnu, vanpravnu zatitu. Naprimjer, radi zatite svog mainskog jezika, proizvoa videoigrice mogao bi se osloniti na tehnologiju zatite pristupa i/ili na autorsko pravo. U isto vrijeme, mora se naglasiti da neki elementi softvera jednostavno ne mogu biti predmet autorskopravne zatite. Naini funkcioniranja (npr., komande menija), uglavnom, ne mogu biti zatieni autorskim pravom ukoliko ne sadre naroito individualne ili umjetnike elemente. Isto tako, grafiki korisniki meusklop, engleski Graphical User Interface (GUI) ne moe biti zatien autorskim pravom ukoliko ne sadri naroito znaajne originalne elemente.

Autorskopravna zatita naroito znaajnih originalnih elemenata raunarskog softvera: Ne zahtijeva registraciju (vidi str. 24); Stoga, nije je skupo dobiti; Traje dugo (vidi str. 23); Osigurava ogranienu zatitu jer pokriva samo konkretan nain na koji su, u datom programu, izraene ideje, sistemi i procesi integrirani u softver (vidi str. 13); Ne prua zatitu ideje, sistema ili samog postupka. Drugim rijeima, autorskim pravom se osigurava zatita od neovlatenog umnoavanja ili koritenja izvornog kda, mainskog jezika, izvrnog programa, meusklopa i korisnikog prirunika s uputstvima, ali ne i funkcija, ideja, procedura, postupaka, algoritama koji lee u osnovi softvera ili metoda funkcioniranja ili logike koritene u softveru. Ovi ponekad mogu biti zatieni patentom, ili uvanjem programa kao poslovne tajne. Nezavisno od toga da li se uzimaju u obzir pravne ili tehnoloke mjere, dananja situacija proizvoaima softvera omoguava do sada nezabiljeenu zatitu njihovih proizvoda pod uvjetom da je ele razumjeti i koristiti kao sastavni dio svoje poslovne strategije. Postoji, meutim, i dodatni izazov. Pomou samo nekoliko pritisaka na dugme mia ili na tastaturu linog raunara i adrese na Internetu mogue je izraditi savrenu kopiju digitalnog

www.wipo.int/sme/

djela i poslati ga bilo gdje u svijet. Vano je napomenuti da se danas, kada postoje veliki i sloeni raunarski programi, najvei dio povreda autorskog prava sastoji od doslovnog kopiranja ili neovlatene

distribucije raunarskog programa. U veini takvih sluajeva nije potrebno razmatrati da li neke slinosti predstavljaju originalnu kreaciju (zatienu autorskim pravom) ili funkciju (koja nije zatiena autorskim pravom).

Zatita baza podataka

Baza podataka je zbir informacija organiziranih na sistemski nain radi lakeg pristupa i analize. Ona moe biti na papiru ili u elektronskom obliku. Zakon o autorskom pravu je primarni nain zakonske zatite baza podataka. Meutim, nisu sve baze podataka zatiene autorskim pravom, a ak i one koje jesu mogu uivati veoma ogranienu zatitu. U nekim zemljama (npr., u Sjedinjenim Amerikim Dravama) baze podataka se tite autorskim pravom samo ukoliko su izabrane, koordinirane ili ureene na nain koji ih ini dovoljno originalnim. Meutim, iscrpne baze podataka i baze podataka u kojima su podaci ureeni u skladu sa osnovnim pravilima (npr., abecednim redom, kao u telefonskom imeniku) obino nisu zatiene autorskim pravom u tim zemljama (meutim, ponekad mogu biti zatiene zakonom o nelojalnoj konkurenciji).

U drugim zemljama, uglavnom u Evropi, neoriginalne baze podataka su zatiene pravom sui generis, koje se naziva pravo na bazu podataka. Time se bazama podataka osigurava mnogo ira zatita. Spomenuto pravo tvorcima baza podataka omoguava da podnesu tubu protiv konkurenata ukoliko ovi izdvajaju i koriste znatan dio (kvantitativno ili kvalitativno) baze podataka pod uvjetom da je u pribavljanje, verifikaciju ili prezentaciju sadraja podataka izvreno znaajno ulaganje. Ukoliko baza podataka ima dovoljno visok nivo originalnosti strukture, ona je, takoer, zatiena autorskim pravom. Kada je baza podataka zatiena autorskim pravom, titi se samo nain selekcije i prezentacije baze podataka, ali ne i njen sadraj.

Koje kriterije za zatitu djelo treba da zadovolji?

Da bi bilo prikladno za autorskopravnu zatitu, djelo mora biti originalno. Originalno je ono djelo koje prema svome izrazu potjee od autora, to znai da je stvoreno samostalno, a ne kopiranjem tueg djela ili materijala koji je u javnom domenu. Tano znaenje pojma originalnosti u zakonima o autorskom pravu razlikuje se od zemlje do zemlje. U svakom sluaju, originalnost se odnosi na oblik izraavanja, a ne na ideju koja je u osnovi djela (vidi str. 13). U nekim zemljama zahtijeva se da djelo bude zabiljeeno u materijalnom obliku. Proces biljeenja ukljuuje, naprimjer, da djelo bude napisano na papiru, memorirano na disku, naslikano na platnu ili zabiljeeno na traci. Dakle, koreografska djela ili improvizirani govori ili muzike kompozicije kojih nema na notnim zapisima ili koji nisu zabiljeeni ne podlijeu zatiti. Definicija pojma biljeenje obino iskljuuje privremene reprodukcije, kao to su one koje se nakratko projiciraju na ekranu, ili koje se prikazuju elektronskim putem na televiziji ili slinom ureaju, ili one koje se trenutno zabiljee u memoriji raunala. Djelo moe zabiljeiti sam autor ili neko drugi uz autorovo doputenje. Smatra se da je emitiranje djela koje sadri zvuk ili slike zabiljeeno ukoliko se zapisivanje tog djela vri istovremeno s njegovim emitiranjem.

Takvo djelo moe biti zabiljeeno u dvije vrste materijalnih predmeta: u fonogramima ili kopijama. Kopije mogu biti fizike (tampani ili netampani medij, kao to je raunarski ip) ili digitalne (raunarski programi i kompilacije baza podataka). Autorskim pravom se tite i objavljena i neobjavljena djela. Stvaranje originalnog djela obuhvata rad, vjetinu, vrijeme, domiljatost, izbor ili mentalni napor. Meutim, djelo uiva autorskopravnu zatitu bez obzira na njegove kreativne elemente, kvalitet ili vrijednost, a ne mora imati bilo kakvu knjievnu ili umjetniku vrijednost. Autorsko pravo se, takoer, odnosi na, naprimjer, oznake na ambalai, recepte, isto tehnika uputstva, prirunike s uputstvima ili tehnike crtee, kao i na crtee koje je napravilo, naprimjer, neko trogodinje dijete.

www.wipo.int/sme/

Skice i tehniki crtei za arhitektonska djela, konstruirane predmete, maine, igrake, odjeu itd. zatieni su autorskim pravom

Koji aspekti djela nisu zatieni autorskim pravom?

Ideje ili koncepti. Autorsko pravo titi samo nain na koji su ideje ili koncepti izraeni u nekom konkretnom djelu. Njime se ne osigurava zatita ideje, koncepta, otkria, metode rada, naela, procedure, postupka ili sistema koji lee u osnovi djela bez obzira na oblik u kojem je to opisano u djelu ili integrirano u djelo. Iako koncept ili metoda rada nije predmet autorskopravne zatite, pisana uputstva ili crtei pomou kojih se objanjava ili ilustrira koncept ili metoda uivaju autorskopravnu zatitu.

injenice ili informacije izraene, izabrane ili ureene (vidi, takoer, uokvireni tekst o zatiti baza podataka, str. 11). Primjer: Biografija obuhvata mnogo injenica o ivotu nekog lica. Autor je moda uloio dosta vremena i truda da utvrdi injenice koje prethodno nisu bile poznate. Ipak, drugi mogu slobodno koristiti te injenice ukoliko ne kopiraju konkretan nain na koji su te injenice izraene. Isto tako, svako moe koristiti informacije iz recepta da bi skuhao neko jelo, ali ne smije bez dozvole umnoavati taj recept. Nazivi, naslovi, slogani i druge kratke reenice su openito iskljueni iz autorskopravne zatite. Meutim, u nekim zemljama ova zatita je doputena ako imaju izraene osobine originalnosti. Naziv proizvoda ili neki reklamni slogan obino nee biti zatien autorskim pravom, ali se moe tititi igom (vidi str. 7), ili na osnovi odredaba o nelojalnoj konkurenciji. S druge strane, logo moe biti zatien i autorskim pravom i igom ukoliko su ispunjeni odgovarajui uvjeti za takvu zatitu. Slubena dravna djela (kao to su zakoni ili miljenja suda) u nekim zemljama ne podlijeu autorskopravnoj zatiti (vidi str. 32). Djela primijenjene umjetnosti. U nekim zemljama djela primijenjene umjetnosti nemaju autorskopravnu zatitu. U tim zemljama, na osnovi zakona

Primjer: Vae preduzee je nosilac autorskog prava na prirunik sa uputstvima u kojem se opisuje sistem za proizvodnju piva. Zahvaljujui autorskom pravu na ovaj prirunik, vi ete moi sprijeiti druge da kopiraju nain na koji ste napisali prirunik, kao i izraze i ilustracije koje ste upotrijebili. Meutim, time ne spreavate konkurente da koriste maine, postupke i metode proizvodnje i prodaje proizvoda opisane u priruniku ili da napiu drugi prirunik za pivaru. injenice ili informacije. Autorsko pravo ne prua zatitu za injenice ili informacije -naune, historijske, biografske injenice ili vijesti nego samo za nain na koji su te

o industrijskom dizajnu, ukrasni aspekti djela mogu biti zatieni kao industrijski dizajn (vidi uokvireni tekst, dolje). Meutim, autorskopravnom zatitom bit e obuhvaene slikovne, grafike ili trodimenzionalne karakteristike koje mogu biti identificirane zasebno od upotrebnog aspekta nekog predmeta.

ta su imovinska prava?
Imovinska prava daju nosiocu autorskog prava iskljuivo pravo da dopusti ili zabrani odreeno koritenje djela. Iskljuivo znai da niko drugi ne moe koristiti ta prava bez prethodno pribavljene dozvole nosioca autorskog prava. Opseg tih prava i njihovo ograniavanje tog izuzetka se razlikuju zavisno od vrste djela o kojem je rije i od relevantnog dravnog zakona o autorskom pravu. Imovinska prava predstavljaju vie od pukog prava na kopiranje djela; naglasak nije iskljuivo na ovom pravu, nego na nekoliko razliitih prava, usmjerenih na spreavanje drugih da na nepoten nain koriste stvaralaki rad originalnog nosioca autorskog prava. Openito, imovinska prava ukljuuju iskljuivo pravo na:

Koja prava prua autorskopravna zatita?

Autorsko pravo osigurava dva skupa prava. Imovinska prava tite autorov ekonomski interes ili ekonomski interes nosioca prava u moguoj komercijalnoj dobiti. Moralna prava tite autorov stvaralaki integritet i ugled izraen putem djela.

www.wipo.int/sme/

Djela primijenjene umjetnosti preklapanje izmeu autorskog prava i prava na dizajn

tritima umjetnina, nego na tritu proizvoda ope namjene. To ih stavlja na graninu crtu izmeu zatite koja se osigurava autorskim pravom i Djela primijenjene umjetnosti su umjetnika zatite industrijskog dizajna. Zatita koju uivaju djela koja se koriste u industrijske svrhe tako djela primijenjene umjetnosti u velikoj mjeri to se inkorporiraju u proizvode za svakodnevnu se razlikuje od zemlje do zemlje. Iako u nekim upotrebu. Tipian primjer predstavljaju nakit, zemljama ove dvije vrste zatite mogu postojati lampe i namjetaj. Djela primijenjene umjetnosti paralelno, to nije uvijek sluaj. Stoga, da bi se su dvostruke prirode: ona mogu biti smatrana tano znalo kakva je situacija u konkretnoj zemlji, umjetnikim djelom, meutim, njihovo preporuuje se da se konsultira nacionalni iskoritavanje i koritenje se ne odvija na posebnim strunjak za intelektualno vlasnitvo.

 Umnoavanje djela na razliite naine. Naprimjer, umnoavanje CD-a, fotokopiranje knjige, preuzimanje raunarskog programa, digitalizacija fotografije i njeno skladitenje na tvrdi disk, skeniranje teksta, tampanje lika iz crtanog filma na majici ili unoenje dijela neke pjesme u neku novu pjesmu. To je jedno od najvanijih ovlatenja koje osigurava autorsko pravo. Distribuciju primjeraka djela. Na osnovi autorskog prava, nosilac tog prava moe zabraniti drugima da neovlateno prodaju, daju u zakup ili licenciraju primjerke djela. Meutim, tu postoji vaan izuzetak: u veini zemalja pravo distribucije prestaje nakon prve prodaje ili prijenosa prava vlasnitva na odreenom primjerku. Drugim rijeima, nosilac autorskog prava moe kontrolirati samo prvu prodaju primjerka djela, ukljuujui i vrijeme prodaje, te druge uvjete. Meutim, im se odreeni primjerak proda, nosilac autorskog prava nema nikakva prava u pogledu toga kako e primjerak biti dalje distribuiran na teritoriji odreene zemlje, odnosno zemalja. Kupac moe preprodati primjerak, ili ga predati drugome, ali ga ne moe umnoavati ili na bazi njega praviti izvedena djela (vidi daljnji tekst).

Davanje primjeraka djela u zakup. Ovo pravo se odnosi na odreene vrste djela, kao to su kinematografska djela, muzika djela ili raunarski programi. Meutim, ovo pravo ne obuhvata raunarske programe koji su sastavni dio nekog industrijskog proizvoda, naprimjer, programa za kontrolu paljenja iznajmljenog automobila . Prevoenje ili adaptaciju djela. Takva djela se, takoer, zovu izvedena djela, odnosno nova djela koja se baziraju na zatienom djelu. To je, naprimjer, prijevod prirunika sa instrukcijama sa engleskog na druge jezike, ekranizacija romana (igrani film), prebacivanje raunarskog programa u drugi raunarski jezik, pravljenje drugaijeg muzikog aranmana, ili pravljenje igrake na bazi lika iz crtanog filma. Meutim, u mnogim zemljama postoje vani izuzeci od iskljuivih prava u pogledu stvaranja izvedenih djela; naprimjer, ako zakonito posjedujete primjerak nekog raunarskog programa, moete ga prilagoditi ili modificirati samo za potrebe njegovog redovnog koritenja. Javno izvoenje i javno saopavanje. Ovo obuhvata iskljuivo pravo na saopavanje djela javnim izvoenjem, recitacije, emitiranje ili saopavanje putem radija, kabela, satelita ili televizije, ili putem prijenosa na Internetu. Djelo se javno izvodi kada se izvodi na mjestu dostupnom

www.wipo.int/sme/

javnosti, odnosno gdje su, osim najblie porodice i prijatelja, prisutna i druga lica. Pravo izvoenja je ogranieno na knjievna, muzika i audiovizuelna djela, a pravo na javno saopavanje obuhvata sve kategorije djela. Naplatu postotka od prodajne cijene u sluaju preprodaje djela. Ovo je poznato kao pravo preprodaje ili droit de suite. Ovo pravo je dostupno samo u nekim zemljama i obino je ogranieno na odreene vrste djela (npr., slike, crtee, grafike otiske, kolae, skulpture, gravire, tapiserije, keramiku, staklo, originalne rukopise itd.). Na osnovi prava preprodaje stvaralac ima pravo dobiti dio profita od ponovne prodaje djela pod uvjetom da do takve prodaje doe na odreen nain. Taj dio obino iznosi od 2% do 5% od ukupne prodajne cijene. injenje djela dostupnim javnosti na Internetu, i to tako da se pristup dobiva na zahtjev, s mjesta i u vrijeme prema individualnom izboru odreenog lica. Ovim je posebno obuhvaena interaktivna komunikacija na zahtjev putem Interneta.

Svako lice ili privredni subjekt koji ele koristiti zatiena djela u bilo koju navedenu svrhu moraju, prema pravilu, prethodno pribaviti dozvolu nosioca autorskog prava. Iako su prava nosioca autorskog prava iskljuiva, ona su ograniena vremenski (vidi str. 23) i podlijeu nekim vanim izuzecima i ogranienjima (vidi str. 47).

ta su moralna prava?
Moralna prava se temelje na francuskoj tradiciji droit dauteur, prema kojoj se intelektualne tvorevine smatraju utjelovljenjem duha ili due stvaraoca. U anglosaksonskoj tradiciji obiajnog prava autorsko i srodna prava se smatraju pravom vlasnitva, to znai da se svaka tvorevina moe kupiti, prodati ili dati u zakup, slino kao kua ili automobil. Veina zemalja priznaje moralna prava, meutim, opseg tih prava se u velikoj mjeri razlikuje i ona nisu u svim zemljama utvrena u sklopu samog zakona o autorskom pravu. Veina zemalja priznaje, najmanje, sljedee dvije vrste moralnih prava:

 Pravo da se bude oznaen kao autor djela (pravo autorstva ili pravo paterniteta). Kada se autorsko djelo reproducira, objavljuje, ini dostupnim ili saopava publici, ili izlae u javnosti, lice koje je odgovorno za obavljanje te radnje mora osigurati da autorovo ime bude istaknuto na djelu, ili u vezi s njim, kad god je to razumno mogue i Pravo na zatitu integriteta djela. Ovim se zabranjuje unoenje u djelo bilo kakvih izmjena koje bi mogle nanijeti tetu autorovoj asti ili ugledu. Za razliku od imovinskih prava, moralna prava nisu prenosiva na drugog poto ona pripadaju stvaraocu lino (ali mogu biti prenesena na nasljednike stvaraoca). ak i kada se imovinska prava na djelo prodaju nekom drugom, stvaralac zadrava moralna prava na to djelo. Meutim, u nekim zemljama autor ili stvaralac moe se odrei svojih moralnih prava putem pisanog ugovora, ime pristaje da ne koristi svoja moralna prava, u cijelosti ili djelomino. Manji broj zemalja, kojih je s vremenom sve vie, osigurava zatitu moralnih prava interpretatora u odnosu na interpretaciju.

Moralna prava interpretatora u vezi s njihovim izvedbama uivo, ili izvedbama zabiljeenim na fonogramima, postoje i nakon prijenosa imovinskih prava i ukljuuju: Pravo da bude oznaen kao izvoa svoje interpretacije osim kada je neoznaavanje odreeno nainom koritenja izvedbe i Pravo interpretatora da ospori prepravku, oteenje ili drugu izmjenu izvedbi koja bi tetila njegovom ugledu.

Koja prava osiguravaju srodna prava?

Interpretatori (npr., glumci, muziari, plesai) imaju iskljuivo pravo da dopuste ili zabrane biljeenje (snimanje) svoje izvedbe uivo u cijelosti ili u znatnom dijelu, na bilo kojem mediju, javno saopavanje, emitiranje ili kabelsko emitiranje, kao i reproduciranje zapisa njihovih interpretacija nainjenih uivo. U nekim zemljama, kao to su drave lanice Evropske unije, interpretatori, takoer, imaju iskljuivo pravo da dopuste ili zabrane iznajmljivanje ili posuivanje zvunih zapisa (fonograma) i audiovizuelnih djela koja sadre njihove izvedbe uivo.

U mnogim zemljama, kada se fonogram emitira ili javno saopava, interpretatorima ili proizvoaima fonograma, ili i jednima i drugima, plaa se jednokratna pravina naknada. U veini zemalja prava interpretatora mogu biti prenesena, u cijelosti ili djelomino, na drugoga. ak i nakon takvog prijenosa ili licenciranja prava, interpretator, zavisno od nacionalnog zakonodavstva, moe imati mogunost da zabrani proizvodnju, prodaju, distribuciju i uvoz u zemlju neovlatenog ili ilegalno proizvedenog zapisa njegovih izvedbi uivo.

Proizvoai fonograma (muziki producenti ili proizvoai zvunih zapisa) imaju iskljuivo pravo da dopuste ili zabrane reprodukciju, koritenje ili distribuciju svojih zapisa. Najvanije pravo je pravo na kontrolu reproduciranja njihovih fonograma. Druga prava mogu ukljuivati pravo na naplatu pravine naknade za emitiranje fonograma, injenje fonograma dostupnim (dostupnim u individualno odabrano vrijeme), ili pravo na javno saopavanje. U mnogim zemljama proizvoai fonograma, takoer, mogu zabraniti uvoz i distribuciju svojih fonograma. U nekim zemljama imaju pravo na polovinu naknade za javno izvoenje ili javno saopavanje zvunih zapisa na kojima su nosioci prava.

Prava proizvoaa zvunih zapisa

www.wipo.int/sme/ U mnogim zemljama proizvoai zapisa ne mogu zabraniti emitiranje svojih zvunih zapisa, ali imaju pravo naplatiti naknadu od emitera. U zemljama u kojim je to pravo priznato, emiteri plaaju naknadu ne samo kompozitoru - za pravo na emitiranje kompozicije i proizvoau fonograma - za kupovinu zapisa,

nego i proizvoau zapisa za pravo na emitiranje tog zapisa. Prilikom pristupanja Rimskoj konvenciji, Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (Sporazum TRIPS) ili Ugovoru o interpretacijama i fonogramima WIPO zemlja koja pristupa moe postaviti uvjet tako da emiteri u toj zemlji nemaju obavezu da plaaju naknade proizvoaima zapisa.

Emiteri imaju iskljuiva prava na svoj beini komunikacijski signal, kao to je pravo da ga reemitiraju, da zabiljee signal, ili da reproduciraju bilo koji njegov zapis ak i ukoliko je napravljen bez dozvole emitera. Emiteri u nekim zemljama imaju pravo da odobre ili zabrane emitiranje zapisa svojih emisija koje se vri na zahtjev pojedinanog pretplatnika, kao i injenje dostupnim javnosti zapisa njihovih emisija sadranih u raunarskim bazama podataka, putem on-line mree. Meutim, mnoge druge zemlje ne smatraju da distribucija audio i videosignala putem Interneta (streaming) predstavlja radiodifuznu uslugu u smislu vaeih odredaba u njihovim zakonima o autorskom i srodnim pravima. U nekim zemljama emiteri, takoer, imaju pravo da odobre ili zabrane emitiranje svojih emisija putem kabelskog sistema. Meutim, u nekim drugim zemljama kabelski

operateri jo uvijek imaju mogunost da, bez dozvole ili plaanja, reemitiraju signale emitera putem kabelske mree. U mnogim zemljama emiter televizijskog komunikacijskog signala ima iskljuivo pravo da odobri ili zabrani saopavanje javnosti, naprimjer, na mjestu otvorenom za javnost uz naplatu ulaznice. Pravo da se odobri ili zabrani reemitiranje emisije putem kabela ostvaruje se preko organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava (vidi str. 40) osim kada to pravo ostvaruje organizacija za radiodifuziju u odnosu na vlastite emisije. U vezi s proizvodnjom i prenoenjem sadraja on-line, preporuuje se da se konsultira strunjak za autorsko pravo u konkretnoj zemlji, jer je to oblast prava koja se brzo razvija. Ostvarivanje srodnih prava ni na koji nain ne utjee na autorskopravnu zatitu djela koja se interpretiraju, biljee, ili emitiraju na Internetu ukoliko podlijeu takvoj zatiti.

Pravo dato emiterima je odvojeno od autorskog prava na filmove, muziku i drugi materijal koji emiter prenosi

Autorska i srodna prava za muzika djela

Privredni subjekt moe koristiti muziku zbog razliitih razloga, da privue klijente, da stvori pozitivan utjecaj na ponaanje klijenata, ili za dobro svojih zaposlenih. Na ovaj nain subjekt moe ostvariti bolji konkurentski poloaj u odnosu na svoje konkurente, osigurati bolje radno okruenje za svoje zaposlene, uspostaviti bazu odanih klijenata, pa ak i poboljati percepciju ljudi u odnosu na vlastiti brend ili subjekt u cjelini. Naknadu za javno izvoenje ili koritenje muzikih djela plaaju velike televizijske mree, lokalne televizijske i radiostanice, kabelske i satelitske mree i sistemi, javni emiteri, vlasnici internetskih stranica, visoke kole i univerziteti, noni klubovi, restorani, korisnici ambijentalne muzike, fitnes-klubovi i klubovi za odravanje zdravlja, hoteli, trgovinski sajmovi, organizatori koncerata, prodajni centri, zabavni parkovi, zrani prijevoznici i korisnici muzike iz irokog kruga drugih djelatnosti, ukljuujui i usluge telefonije (melodije za mobilne telefone). Zatita autorskog i srodnih prava na muziko djelo esto obuhvata vie slojeva prava, te cijeli spektar nosilaca prava, ukljuujui tekstopisce, kompozitore, izdavae partitura, izdavake kue, emitere, vlasnike internetskih stranica i organizacije za kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima.

Ukoliko su muziku i tekst za muziku stvorila razliita lica, vrlo je vjerovatno da e se na osnovi nacionalnog zakona ta pjesma tretirati kao pjesma koja se sastoji od dva dijela muzikog dijela i knjievnog dijela. Meutim, u veini sluajeva za emitiranje cjelokupne pjesme licenca se dobiva od jedne organizacije za kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima (vidi str. 40). Prava na objavljivanje muzike obuhvataju prava na zvuni zapis, prava na interpretaciju, pravo na umnoavanje i pravo da se djelo ukljui u neko novo ili drugaije djelo, koje se ponekad zove izvedeno djelo. Da bi se olakalo komercijalno koritenje, veina autora muzikih djela openito se radije opredjeljuje da izvri prijenos prava objavljivanja na subjekt koji je oznaen kao izdava, putem ugovora o objavljivanju muzike kojim se autorsko pravo ili pravo na upravljanje ostvarivanjem autorskog prava prenosi na izdavaa.

www.wipo.int/sme/

Meu mnogim vrstama prava koja su povezana s muzikim djelima su i prava izvoenja, prava tampanja, mehanika prava i prava sinhronizacije. Kratko objanjenje ovih prava dato je u daljnjem tekstu. Pravo na javno izvoenje je openito najunosniji izvor prihoda za autore muzikih djela. U nekim zemljama ne postoji pravo javnog izvoenja zvunih zapisa (ili fonograma), nego samo pravo na digitalni audioprijenos. U tim zemljama, a naroito u Sjedinjenim Amerikim Dravama, dozvola nije potrebna za interpretaciju nedigitalnog zvunog zapisa, ali je potrebna za pjesmu sadranu u zvunom zapisu.

Mehaniko pravo je pravo na biljeenje, reprodukciju i distribuciju skladbe zatiene autorskim pravom na nosau zvuka (ukljuujui audiovrpce, kompakt-diskove i bilo koju drugu vrstu materijalnih predmeta na koje se zvuk biljei, osim onih materijalnih predmeta koji prate igrane filmove i druga audiovizuelna djela). Dozvole koje se daju korisniku za koritenje mehanikih prava nazivaju se dozvole za mehanika prava. Pravo na biljeenje skladbe u sinhronizaciji s kadrovima ili slikama u audiovizuelnoj produkciji, kao to su igrani film, televizijski program, televizijska reklama ili videoprodukcija, naziva se pravo sinhronizacije. Dozvola za sinhronizaciju je potrebna za biljeenje muzike u audiovizuelnom zapisu. Na osnovi te dozvole producent moe odreeno muziko djelo ukljuiti u audiovizuelno djelo. Ovu dozvolu televizijski producent obino dobiva putem direktnih pregovora sa kompozitorom i tekstopiscem ili, jo ee, s njihovim izdavaem. Osim dozvole koja se pribavlja od kompozitora za koritenje glazbe u audiovizuelnom zapisu, potrebno je pribaviti i posebnu dozvolu za sinhronizaciju od vlasnika zvunog zapisa koji obuhvata ili sadri to muziko djelo.

Pravo na tampanje i prodaju jedne ili vie pjesama ili primjeraka notnog teksta skladbe je pravo na tampanje za koje dozvolu daje izdava.

Pojam master-zapis (ili, skraeno, master) oznaava prvobitno proizvedeni zapis zvuka (na vrpci ili drugom mediju za pohranjivanje) s kojeg proizvoa zapisa pravi CD-ove ili vrpce koje prodaje na tritu. Za reprodukciju i distribuciju zvunog zapisa koji sadri odreenu interpretaciju muzike od odreenog umjetnika potrebno je pribaviti prava na master-zapis ili prava na koritenje mastera. Koritenje muzikih djela u vidu zvuka mobilnog telefona je oblast koritenja muzike koja se brzo razvija. To je ulo u domen zabave i postalo izuzetno popularan nain personalizacije mobilnog telefona.

Uz doputenje Nokie

kdom, koji se alje mobilnom ureaju putem SMS-a ili WAP-a. Dozvola za ovaj zvuk obino pokriva kreiranje i isporuku monofonskog i polifonskog zvuka. Alati i sistemi za upravljanje digitalnim pravima (vidi str. 26) imaju vanu ulogu u upravljanju prodajom muzike on-line, a cilj im je da se sprijei piraterija. Naprimjer, putem tehnologije FairPlay kompanije Apple i Windows Media kompanije Microsoft, u digitalnu muziku se ugrauje zatita pristupa, kako bi nosioci autorskog prava mogli dobiti naknadu za izvrenu prodaju i da bi se onemoguila proizvodnja digitalnih kopija.

www.wipo.int/sme/

Popularnost zvuka mobilnog telefona se pokazala kao mnogo rasprostranjenija i trajnija nego to su mnogi u poetku oekivali, a zahvaljujui njoj, ovaj novi vid koritenja muzike izbio je na elo projektiranog rasta u domenu plaenog sadraja za mobilne ureaje. Zvuk mobilnog telefona je datoteka s binarnim

Koliko dugo traje zatita autorskim i srodnim pravima?

Za veinu djela u veini zemalja zatita imovinskih prava traje koliko i autorov ivot plus dodatni period od najmanje 50 godina. U jednom broju zemalja taj period je i dui (naprimjer, 70 godina nakon autorove smrti u Evropi, Sjedinjenim Amerikim Dravama i nekoliko drugih zemalja). Prema tome, autor nije jedini koji ima koristi od djela, nego su to i autorovi nasljednici. Ukoliko je ukljueno nekoliko autora (koautorsko djelo), rok zatite se rauna od smrti posljednjeg ivog autora. Kada istekne autorskopravna zatita, smatra se da je djelo u javnom domenu (vidi str. 46). Zavisno od odredaba nacionalnog zakonodavstva, za odreene kategorije djela mogu vaiti posebne odredbe, a naroito za: Djela koja stvore zaposleni i angairani radnici (naprimjer, trajanje moe biti 95 godina od izdavanja ili 120 godina od stvaranja djela); Koautorska djela; Kinematografska djela; Anonimna ili pseudonimna djela; Fotografska djela i djela primijenjene umjetnosti (koja ponekad imaju krai rok zatite); Djela koja stvori drava (od kojih neka ili sva

mogu biti iskljuena iz zatite autorskim pravom); Djela objavljena nakon autorove smrti i Tipografski aranmani. Postoje razlike u pogledu uvjeta zatite moralnih prava. U nekim zemljama moralna prava su trajna. U drugima ona istjeu u isto vrijeme kada i imovinska prava, ili nakon autorove smrti. Trajanje zatite kod srodnih prava obino je krae od trajanja autorskopravne zatite. U nekim zemljama zatita srodnih prava traje 20 godina od kraja kalendarske godine u kojoj je zapis proizveden, ili u kojoj je izvedena interpretacija ili izvreno emitiranje. Meutim, u mnogim zemljama srodna prava se tite tokom 50 godina, poevi od kraja kalendarske godine u kojoj se dogodilo izvoenje, zapis ili emitiranje, zavisno od sluaja.

U nekim zemljama fotografije su zatiene samo od 5 do 15 godina nakon datuma objavljivanja. Uz odobrenje: Lien Verbauwhede

3. ZATITA VAE ORIGINALNE TVOREVINE

ta treba da uradite da biste dobili zatitu koju pruaju autorsko ili srodna prava?
Zatita koja se prua na osnovi autorskog i srodnih prava daje se bez ikakve slubene procedure. im nastane, djelo je automatski zatieno bez ikakve posebne registracije, deponiranja, plaanja takse ili bilo kojeg drugog formalnog uvjeta, iako se u nekim zemljama trai da ono bude zapisano u nekom materijalnom obliku (vidi str. 12 u tekstu gore).

Kako dokazujete da ste nosilac autorskog prava?

Sistem zatite bez formalnosti moe stvoriti izvjesne potekoe kada, u sluaju spora, pokuavate ostvariti vaa prava. Ako neko tvrdi da ste kopirali njegovo djelo, kako moete dokazati da ste vi onaj prvi stvaralac? Moete preduzeti odreene mjere predostronosti kako biste objezbedili dokaze da ste vi, u odreenom trenutku, stvorili to djelo. Naprimjer: U nekim zemljama postoji dravna ustanova za autorska prava koja vam omoguuje da deponirate, odnosno registrirate svoje djelo za odreenu naknadu (vidi Aneks II radi popisa internetskih stranica nekih od dravnih ustanova za autorska prava). Na taj nain osigurava se valjan dokaz o polaganju prava na autorskopravnu zatitu. U nekim od tih

Autorskopravna zatita multimedijalnih proizvoda

www.wipo.int/sme/ Multimedijalni proizvod se obino sastoji od nekoliko vrsta djela, kombiniranih u jedan fiksirani medij, kao to je raunarski disk ili CD-ROM. Primjeri multimedijalnih proizvoda su videoigrice, informacijski kiosci i interaktivne internetske stranice. Elementi koji mogu biti kombinirani u multimedijalnom proizvodu obuhvataju muziku, tekst, fotografije, crtene isjeke, grafike, softver i pokretne slike. Svaki od ovih elemenata, sam za

sebe, moe biti predmet autorskopravne zatite. Osim toga, kompilacija ili konsolidacija ovih djela - sam multimedijalni proizvod - moe uivati autorskopravnu zatitu ukoliko je u tom postupku nastao proizvod koji se smatra originalnim.

zemalja, ukoliko ste registrirali djelo kod dravne ustanove za autorska prava, bit ete u stanju voditi djelotvorniji postupak zbog povrede autorskog prava. U takvim zemljama izriito se preporuuje da se prethodno registrira djelo koje vam se nudi kao mogunost. Primjerak vaeg djela moete deponirati kod banke ili advokata. Alternativno, primjerak vaeg djela moete poslati lino, preporuenom potom u zapeaenoj koverti (na kojoj se jasno vidi peat s datumom) koja po isporuci nee biti otvorena. Meutim, sve zemlje ne prihvataju ovu praksu kao valjan dokaz. Na djelima koja su objavljena trebalo bi da bude istaknuta obavijest o autorskom pravu (vidi str. 29). Takoer se preporuuje da vae djelo oznaite posebnim standardnim numerikim sistemom identifikacije, kao to su Meunarodni standardni knjini broj (ISBN), za knjige, Meunarodni standardni kd za snimke (ISRC), za zvune zapise, Meunarodni standardni broj notne grae (ISMN), za tampane muzike publikacije, Meunarodni standardni kd za muziko djelo (ISWC), za muzika djela koja prema vrsti pripadaju repertoaru koji je, uglavnom, pod kontrolom organizacija za kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima, Meunarodni standardni audiovizuelni broj (ISAN), za audiovizuelna djela itd.

Kako da zatitite svoja djela u elektronskom ili digitalnom obliku?

Djela u elektronskom ili digitalnom obliku (npr., CD-ovi, DVD-ovi, on-line tekst, muzika, filmovi) posebno su podlona povreivanju prava poto se lahko umnoavaju i prenose putem Interneta, esto bez ikakvog znaajnog gubitka kvaliteta, ili bez gubitka kvaliteta uope. Mjere opisane u ranijem tekstu, kao to je registracija ili deponiranje djela kod dravne ustanove za autorska prava, primjenjuju se i na ova djela. Djela zatiena autorskim pravom koja privredni subjekti postavljaju na Internet obino su predmet ugovora na klik miem kojim se nastoji ograniiti mogunost korisnika da raspolae sadrajem. Takvim ogranienjima koritenje se obino ograniava na jednog korisnika, a tom korisniku se doputa da samo ita/slua jedan primjerak. Redistribucija ili ponovno koritenje je openito zabranjeno. Osim toga, mnogi subjekti primjenjuju tehnoloke mjere zatite svog autorskog prava na digitalni sadraj. Te mjere su poznate kao alati i sistemi za upravljanje digitalnim pravima. Oni se koriste za definiranje, praenje i primjenjivanje dozvola i uvjeta putem elektronskih sredstava, tokom vremena trajanja sadraja.

Postoje dva naina na koja se pomou alata i sistema za upravljanje digitalnim pravima moe kontrolirati autorsko pravo na digitalna djela: Oznaavanje digitalnih djela informacijama o njihovoj autorskopravnoj zatiti, nosiocu prava itd., koje se nazivaju informacije o upravljanju pravima, i Primjena tehnolokih mjera zatite, koje se koriste za kontrolu pristupa ili koritenja digitalnog dijela (davanje dozvole ili odbijanje davanja dozvole). Kada se koriste u vezi s razliitim vrstama djela koja su zatiena autorskim pravom, tehnolokim mjerama se kontrolira mogunost korisnika da vidi, uje, mijenja, snimi, napravi izvod, prevede, dri na odreeno vrijeme, proslijedi, kopira, tampa itd., u skladu s vaeim zakonom o autorskom i srodnim pravima. Tehnoloke mjere zatite, takoer, pruaju privatnost, sigurnost i integritet sadraja.

Informacije o upravljanju pravima

Postoje razliiti naini za oznaavanje vaeg materijala zatienog autorskim pravom: Digitalni sadraj moete oznaiti, naprimjer, putem obavijesti o autorskom pravu ili oznakom sa upozorenjem, kao to je Umnoavanje doputeno samo u nekomercijalne svrhe. U dobru praksu, takoer, ubraja se i isticanje izjave o autorskom pravu na svakoj od vaih internetskih stranica , gdje e biti navedeni uvjeti za koritenje sadraja. Identifikator digitalnog predmeta je sistem identifikacije djela zatienih autorskim pravom u digitalnom okruenju. Identifikator digitalnog predmeta je digitalna oznaka/naziv koji se dodjeljuje djelu u digitalnoj formi radi koritenja na Internetu. Identifikator digitalnog predmeta se koristi za pruanje aktuelnih informacija, ukljuujui i podatke o tome gdje se na Internetu djelo moe nai. Informacije o digitalnom djelu mogu se s vremenom mijenjati, ukljuujui i informacije o tome gdje se djelo moe nai, pri emu identifikator digitalnog predmeta djela ostaje neizmijenjen. (Vidi www.doi.org.) Vremenski ig je oznaka koja se stavlja na digitalni sadraj (djelo) na osnovi koje se moe dokazati kakav je bio sadraj u odreenom trenutku. Vrijeme je kljuni element kada se dokazuje povreda autorskog prava: kada je odreena elektronska pota poslana, kada je ugovor sklopljen, kada je stvoren ili izmijenjen neki

Izbor pravih alata za upravljanje digitalnim pravima

www.wipo.int/sme/ Postoje brojne tehnike koje mogu biti upotrijebljene s ciljem smanjenja mogunosti povrede autorskog prava, zasnovane na primjeni alata i sistema za upravljanje digitalnim pravima. Svaka od njih ima razliite prednosti i nedostatke, kao i trokove nabavke, integracije i odravanja. Izbor odgovarajue tehnike najbolje je izvriti na osnovi procjene nivoa rizika povezanog s koritenjem djela.

predmet intelektualnog vlasnitva, ili kada je pribavljen digitalni dokaz. Moe se koristiti i specijalizirana usluga potvrivanja vremena da bi se utvrdilo vrijeme kreiranja dokumenta. Digitalnim vodenim igovima se putem odgovarajueg softvera u samo digitalno djelo ugrauje informacija o autorskom pravu. Digitalni vodeni ig moe biti nevidljiv, te u odgovarajuem trenutku postati oigledan, slino kao i obavijest o autorskom pravu na margini fotografije. On, takoer, moe biti protkan kroz cijeli dokument, kao pri tampanju dokumenata na papiru protkanom vodenim igovima. Veoma esto vodeni igovi se ugrauju tako da se u normalnoj upotrebi ne mogu detektirati. Iako su vidljivi vodeni igovi korisni kao sredstvo za odvraanje od povrede prava, nevidljivi vodeni igovi su korisni prilikom dokazivanja krae i on-line praenja koritenja djela zatienog autorskim pravom.

Tehnoloke mjere zatite

Neki privredni subjekti se radije opredjeljuju za primjenu tehnologije kako bi pristup svojim djelima ograniili samo na one klijente koji prihvataju odreene uvjete za koritenje djela. Takve mjere ukljuuju: ifriranje se esto koristi za zatitu od neovlatene upotrebe softverskih proizvoda, fonograma i audiovizuelnih djela. Naprimjer, kada neki klijent uita djelo, softver za upravljanje digitalnim pravima moe kontaktirati sa centrom za izdavanje dozvole (institucijom koja upravlja autorskim i srodnim pravima) radi ugovaranja plaanja, deifriranja datoteke i dodjele individualnog kljua - ifre, koja je klijentu potrebna za gledanje ili sluanje sadraja.

Budite oprezni kada koristite tehnoloke mjere zatite

Privredni subjekti koji nude digitalne sadraje mogu razmotriti mogunost primjene tehnolokih mjera zatite ukoliko postoji potreba za zatitom od neovlatene reprodukcije i distribucije digitalnih djela. Meutim, upotreba tehnolokih mjera zatite bi trebalo da bude u ravnotei s drugim elementima. Naprimjer, tehnoloke mjere zatite ne bi trebalo da se koriste na nain suprotan drugim vaeim zakonima, kao to su zakoni o zatiti privatnosti, zakoni o zatiti potroaa ili zakoni o zatiti trinog natjecanja.

Privredni subjekti koji koriste tui digitalni sadraj trebali bi pribaviti sve licence ili dozvole potrebne za eljeno koritenje djela (ukljuujui i odobrenje za dekodiranje zatienog djela, ukoliko je to potrebno). Razlog za to je to privredni subjekt ili pojedinac koji zaobie tehnoloke mjere zatite, a zatim koristi zatieno djelo, moe biti odgovoran zbog povrede propisa o izbjegavanju tehnolokih mjera zatite, kao i zbog povrede autorskog prava (vidi str. 49).

 Sistem za kontroliranje pristupa ili sistem za uvjetovani pristup, u svom najjednostavnijem obliku, provjerava identitet korisnika, sadraj datoteka i prava (itanje, izmjene, izvravanje itd.) koja svaki korisnik ima za odreeno djelo. Vlasnik digitalnog djela moe konfigurirati pristup na brojne naine. Naprimjer, dokument se moe vidjeti, ali se ne moe tampati, ili se moe koristiti samo ogranieno vrijeme.

Objavljivanje samo verzija nieg kvaliteta. Naprimjer, privredni subjekti na svojoj internetskoj stranici mogu objaviti fotografije ili druge slike koje imaju dovoljno detalja na osnovi kojih se moe zakljuiti da li su korisne za, naprimjer, skicu reklame, ali koje nisu dovoljno detaljne i kvalitetne za reprodukciju u nekom asopisu.

Studija sluaja - Memory Computacion

Tokom manifestacije na kojoj je 2001. godine u Njujorku lansiran Office HP Microsoft je, takoer, predstavio softver nazvan Memory Contu, raunovodstveni program za poslovne korisnike koji se moe integrirati u Office HP. Ovaj softver je kreirala jedna mala softverska firma iz Urugvaja Memory Computacion (Memory ): Memory sistematski procjenjuje mjere potrebne za zatitu, upravljanje i ostvarivanje prava kojih je nosilac, kako bi izvukla najbolje mogue komercijalne rezultate iz svoje imovine. Svaki primjerak softvera Memory Contu ukljuuje korisniku licencu u kojoj je naznaeno da je softver zatien autorskim pravom i gdje se navodi da je zabranjeno njegovo umnoavanje ili reprodukcija, u cijelosti ili djelomino, za bilo koje druge namjene osim kao rezervna kopija,

koja slui kao podrka njegovom koritenju. Memory je registrirao svoj softver kod ustanova za autorska prava u zemljama u kojim posluje i gdje takve ustanove doputaju dobrovoljnu registraciju autorskog prava. Firma Memory je svjesna da esto dolazi do povreda prava intelektualnog vlasnitva, a da naroito esto dolazi do softverske piraterije, te je, stoga, razradila paralelnu strategiju zatite svojih proizvoda. Kao prvo, Memory je u svoj softver ugradila seriju tehnolokih mehanizama za zatitu softvera od lahkog umnoavanja. Kao drugo, usredsrijedila se na kvalitet svojih usluga nakon prodaje i na stalnu inovaciju novih verzija svojih proizvoda koji se isporuuju legalnim korisnicima, tako da se klijenti, shvatajui vrijednost originala, opredjeljuju za prednosti kupovine legalnog softvera umjesto piratskog.

www.wipo.int/sme/

Kakvu zatitu imate u inozemstvu?

Veina zemalja su potpisnice jednog ili vie meunarodnih sporazuma kako bi, izmeu ostalog, osigurale da djelo zatieno autorskim pravom, stvoreno u jednoj zemlji, bude automatski zatieno u svim zemljama potpisnicama takvih meunarodnih sporazuma. Najvaniji meunarodni sporazum o autorskom pravu je Bernska konvencija o zatiti knjievnih i umjetnikih djela (vidi Aneks III). Ako ste dravljanin ili stanovnik zemlje potpisnice Bernske konvencije (vidi listu potpisnica u Aneksu III), ili ako ste izdali svoje djelo u jednoj od zemalja potpisnica, vae djelo e automatski imati nivo autorskopravne zatite utvrene Bernskom konvencijom u svim drugim zemljama potpisnicama te konvencije. Meutim, autorskopravna zatita, po svojoj prirodi, ostaje teritorijalna. Prema tome, vae djelo e imati zatitu na bazi autorskog prava ukoliko ispunjava propisane uvjete iz zakona o autorskom pravu odnosne zemlje. Dakle, iako vae djelo moe automatski biti zatieno autorskim pravom u mnogim zemljama (zbog meunarodnih sporazuma), u svakoj zemlji i dalje postoji zaseban sistem autorskopravne zatite, koji se, u znatnoj mjeri, razlikuje od zemlje do zemlje.

Da li je obavezno da se na djelu istakne obavijest o autorskom pravu?

U mnogim zemljama za zatitu nije potrebna obavijest o autorskom pravu. Pa ipak, veoma se preporuuje da na vaem djelu, ili u vezi sa njim, bude istaknuta obavijest o autorskom pravu, zato to se time ljudi podsjeaju da je djelo zatieno i zato to se u toj obavijesti oznaava nosilac autorskog prava. Takva identifikacija pomae svima onima koji bi htjeli pribaviti dozvolu za koritenje vaeg djela. Isticanje obavijesti o autorskom pravu je veoma rentabilna mjera sigurnosti. Za nju nisu potrebni nikakvi znaajni dodatni izdaci, ali zahvaljujui njoj moete utedjeti na trokovima time to ete druge odvratiti od umnoavanja vaeg djela, a istovremeno ete olakati postupak prethodnog davanja dozvole time to ete olakati identifikaciju nosioca autorskog prava. Takoer, u nekim zemljama, naroito u SAD, isticanje valjane obavijesti znai da se smatra da je prekrilac znao da to djelo ima status djela zatienog autorskim pravom. Posljedino, sud e donijeti odluku da je odgovoran za namjernu povredu prava, to za sobom povlai mnogo veu kaznu nego u sluaju nenamjerne povrede prava.

Ne postoji nikakav formalan postupak za isticanje obavijesti o pravu na vae djelo. Ona moe biti u pisanoj formi, otkucana, utisnuta igom ili naslikana. Obavijest o autorskom pravu, uglavnom, sadri sljedee: Rije "copyright", copr. ili znak za autorsko pravo ; Godinu kada je djelo prvi put objavljeno i Ime nosioca autorskog prava. Primjer: Copyright 2006, ABC Ltd. Ako djelo u znaajnoj mjeri izmijenite, preporuuje se da aurirate na njemu istaknutu obavijest o autorskom pravu dodavanjem godine svake izmjene. Naprimjer, 2000, 2002, 2004 oznaava da je djelo stvoreno 2000. godine, a da je izmijenjeno 2002. i 2004.

Kada se radi o djelu koje se konstantno aurira, kao to je sadraj na internetskoj stranici, mogue je unijeti godine od trenutka prvog izdanja do danas: naprimjer, 1998-2006, ABC Ltd. Takoer se preporuuje da se obavijest dopuni popisom radnji koje se ne smiju obavljati bez dozvole. U sluaju zatienih zvunih zapisa koristi se slovo P (za fonogram), u krugu ili u zagradama. U nekim zemljama je propisano da je neophodno da ta oznaka i godina prvog izdanja budu istaknute na primjercima fonograma (npr., na CD-ovima ili audiovrpcama) da bi ti primjerci u toj zemlji bili zatieni.

Autorskopravna zatita za internetske stranice

www.wipo.int/sme/

Internetske stranice obuhvataju kombinacije mnogih djela koja ispunjavaju standarde originalnosti, kao to su grafike, tekst, muzika, umjetnika djela, fotografije, baze podataka, video, raunarski softver, HTML kd koji se koristi za dizajniranje internetskih stranica itd. Ovi elementi se mogu

zasebno zatititi autorskim pravom. Naprimjer, lanak na internetskoj stranici moe biti predmet posebne autorskopravne zatite. Autorskim pravom se, takoer, moe tititi poseban nain izbora i rasporeda razliitih elemenata prilikom kreiranja kompletne internetske stranice. Za vie informacija vidi: www.wipo.int/sme/en/ documents/business_website.html

4. VLASNITVO NA AUTORSKOM PRAVU

Da li je autor uvijek vlasnik djela zatienog autorskim pravom?
esto se mijea znaenje autorstva i vlasnitva. Autor djela je lice koje je stvorilo djelo. Ako je djelo stvorilo vie lica, svi stvaraoci se smatraju koautorima. Pitanje autorstva je posebno znaajno u vezi s moralnim pravima, kao i prilikom odreivanja datuma istjecanja zatite (vidi str. 23). Vlasnitvo na autorskom pravu je razliito pitanje. Nosilac autorskog prava na djelo je lice koje ima iskljuiva prava koritenja djela, naprimjer, pravo da koristi, umnoava, prodaje i pravi izvedena djela. Openito, autorsko pravo na neko djelo izvorno pripada licu koje ga je stvorilo, tj. autoru. Meutim, to nije sluaj u svakoj zemlji, a to naroito ne mora biti sluaj u sljedeim okolnostima: Ako je djelo stvorio zaposleni, kao sastavni dio svog posla; Ako je djelo narueno ili stvoreno na osnovi posebne narudbe ili Ako je djelo stvorilo vie lica.

Valja primijetiti da se u veini zemalja ugovornim sporazumima mogu izmijeniti ili razjasniti opi uinci ustanovljeni zakonom u pogledu vlasnitva na autorskom pravu.

Ko je nosilac moralnih prava?

Moralna prava uvijek pripadaju individualnom stvaraocu djela (ili njegovim nasljednicima). Meutim, kao to je ranije spomenuto, u nekim zemljama je mogue odrei se moralnih prava. Pravna lica ne mogu imati moralna prava. Naprimjer, ukoliko je producent filma pravno lice, samo reditelj i pisac scenarija za film imaju moralna prava na taj film.

Ko je nosilac autorskog prava na djelo koje je stvorio zaposleni?

U jednom broju zemalja, ako je djelo stvorio zaposleni u okviru svog opisa posla, poslodavac je, automatski, nosilac autorskog prava ukoliko nije drugaije dogovoreno. Meutim, to nije uvijek sluaj. Zakon u nekim zemljama propisuje da prijenos prava na poslodavca ne moe biti automatski, nego mora biti specificiran u ugovoru o zaposlenju. Ustvari, u nekim zemljama akt o prijenosu autorskog prava mora biti zakljuen za svako djelo stvoreno na ovaj nain a koje uiva autorskopravnu zatitu.

Primjer: Raunarski programer je zaposlen u nekom preduzeu. Kao sastavni dio svog posla, tokom uobiajenog radnog vremena, on pravi videoigrice pomou opreme koju osigurava preduzee. U veini zemalja imovinska prava na taj softver pripadaju preduzeu. Sporovi mogu nastati u sluaju kada zaposleni obavi odreeni posao kod kue, ili nakon radnog vremena, ili proizvede djelo koje se ne ubraja u okvir redovnih dunosti tog zaposlenog. Da bi se izbjegli sporovi, dobra je praksa da zaposleni potpiu ugovor kojim se jasno ureuju sva pitanja u vezi s autorskim pravom.

Ko je nosilac autorskog prava na narueno djelo?

Ukoliko je djelo stvorio, naprimjer, vanjski konsultant, ili agencija za kreativne usluge, tj. ukoliko je ono stvoreno u skladu sa ugovorom o narudbi djela, situacija je drugaija. U veini zemalja stvaralac je nosilac autorskog prava na narueno djelo, a lice koje je to djelo naruilo imat e samo licencu da djelo koristi za namjene za koje je narueno. Mnogi kompozitori, fotografi, slobodni novinari, grafiki dizajneri, raunarski programeri i dizajneri internetskih stranica rade prema tom principu. Pitanje vlasnitva se najee postavlja u vezi s ponovnim koritenjem naruenog materijala za istu ili neku drugu namjenu.

Djela stvorena za potrebe drave

www.wipo.int/sme/

U nekim zemljama drava je nosilac autorskog prava na djela koja su stvorena ili prvi put objavljena prema njezinim instrukcijama ili pod njezinom kontrolom, ukoliko u pisanom ugovoru nije drugaije dogovoreno. Mali privredni subjekti koji stvaraju djela za dravne resore i agencije moraju biti svjesni ovog pravila i ugovorom jasno urediti pitanje nosioca autorskog prava.

Djelo stvoreno tokom radnog odnosa ili po narudbi

U nekim zemljama, kao to su Sjedinjene Amerike Drave, zakon o autorskom pravu utvruje kategoriju djela nazvanih djelo stvoreno tokom radnog odnosa ili po narudbi. Pod ovim se podrazumijeva djelo koje zaposleni stvori u okviru svog zaposlenja, ili koje je narueno ugovorom. Kada se radi o djelu stvorenom tokom radnog odnosa ili po narudbi, nosilac autorskog prava je subjekt koji to djelo plaa, a ne lice koje je djelo stvorilo. Taj subjekt moe biti firma, organizacija ili pojedinac.

Primjer: Vi ste angairali vanjske saradnike da vam kreiraju reklamu za vae preduzee. U tom trenutku namjeravali ste je koristiti za promociju vaeg novog proizvoda na jednom trgovinskom sajmu. Na osnovi veine nacionalnih zakona, reklamna agencija e biti nosilac autorskog prava ukoliko ugovorom nije izriito dogovoreno drugaije. Nakon odreenog vremena vi elite iskoristiti dijelove te reklame (grafiki dizajn, fotografiju ili logo) na vaoj novoj internetskoj stranici. Vi ete morati traiti dozvolu od reklamne agencije da biste taj materijal zatien autorskim pravom mogli koristiti na nov nain. To je stoga to koritenje tog materijala na vaoj internetskoj stranici nije nuno bilo predvieno u trenutku potpisivanja prvobitnog ugovora. Pa ipak, postoje odreeni izuzeci, kao to su fotografije snimljene za privatne potrebe, portreti i gravire, zvuni zapisi, kinematografski filmovi, gdje je, u nekim zemljama, lice koje narui djelo i nosilac autorskog prava na to djelo, ukoliko nije drugaije ugovoreno. Kao i u sluaju odnosa poslodavca i zaposlenog, vano je da pitanja koja se odnose na pravo vlasnitva na autorskom pravu uredite pisanim ugovorom, koji biste trebali zakljuiti prije nego to angairate vanjske saradnike za pruanje kreativnih usluga.

Ko je nosilac autorskog prava na djelo koje je stvorilo nekoliko autora?

Osnovni uvjet za postojanje koautorstva je da doprinos svakog pojedinanog koautora, sam po sebi, predstavlja sadraj koji se moe zatititi autorskim pravom. Kada se radi o koautorstvu, prava se obino ostvaruju na osnovi ugovora izmeu koautora. Kad takvog ugovora nema, vae sljedea opa pravila: Koautorsko djelo. Kada se dva ili vie autora suglase da svoje priloge spoje u jednu nerazdvojivu ili meusobno zavisnu kombinaciju tih pojedinanih priloga, dolazi do stvaranja koautorskog djela. Primjer koautorskog djela je udbenik u kojem su dva ili vie autora dali svoje zasebne komponente, ija je namjena da budu spojene u jedno djelo. U koautorskom djelu autori koji daju svoj prilog postaju suvlasnici cjelokupnog djela. Zakonom o autorskom pravu u mnogim zemljama utvreno je da svi suvlasnici koautorskog djela moraju dati saglasnost na ostvarivanje autorskog prava. U drugim zemljama bilo koji od suvlasnika koautorskog djela moe koristiti djelo bez doputenja drugog koautora (ali e moda morati podijeliti profit koji stvori na osnovi takvog koritenja). Pisani ugovor izmeu autora, odnosno vlasnika, kojim e biti ureena pitanja vlasnitva i koritenja, prava na korekciju djela, marketing i podjela prihoda,

kao i jamstva u vezi s povredom autorskog prava je obino najbolji nain postupanja. Kolektivna djela. Ukoliko autori ne ele da djelo bude koautorsko i ele da se njihovi prilozi koriste zasebno, smatrat e se da je djelo "kolektivno". Primjeri kolektivnih djela su CD-ovi, koji predstavljaju kompilaciju pjesama raznih kompozitora, ili asopisi koji sadre lanke iji autori imaju status slobodnih. U tom sluaju, svaki autor je vlasnik autorskog prava na djelu koje je stvorio. Izvedeno djelo. Izvedeno djelo je djelo koje se zasniva na jednom ili vie postojeih djela, kao to su prijevod, muziki aranman, umjetnika reprodukcija, dramatizacija ili verzija igranog filma. Pravljenje izvedenog djela je iskljuivo pravo nosioca autorskog prava (vidi str. 15). Meutim, izvedeno djelo samo za sebe moe ispunjavati uvjete za posebnu autorskopravnu zatitu pri emu autorsko pravo obuhvata samo originalne aspekte izvedenog djela. www.wipo.int/sme/

U praksi nije uvijek lahko napraviti razliku izmeu koautorskog i kolektivnog djela ili izvedenog djela. Razni autori koautorskog djela svoje priloge esto stvaraju nezavisno i u razliita vremena, tako da mogu postojati ranija i kasnija djela. Kriterij na osnovi kojeg se u veini zemalja utvruje da li se radi o koautorskom, kolektivnom ili izvedenom djelu je zajednika namjera koautora da budu, ili da ne budu, koautori. Za koautorstvo je potrebna namjera - ako nema namjere da se stvori koautorsko djelo, dva ili vie autora koji stvore nerazdvojivo ili meusobno zavisno djelo stvorit e izvedeno ili kolektivno djelo.

Film Da Vinijev kd je izvedeno djelo nastalo na bazi knjige Da Vinijev kd . Producent filma Da Vinijev kd je, stoga, morao dobiti dozvolu od Dana Browna za proizvodnju i distribuciju filma.

5. KORISTI OD AUTORSKOG I SRODNIH PRAVA

Kako moete da ostvarite prihod od kreativnih djela?
Ako vaa firma ima autorsko pravo na neko djelo, vi automatski raspolaete kompletnim skupom iskljuivih prava. To znai da samo vaa firma moe reproducirati zatieno djelo, prodavati ili izdavati primjerke tog djela, praviti izvedena djela, izvoditi i izlagati djelo u javnosti i obavljati druge sline radnje. Ukoliko drugi ele koristiti ili komercijalizirati va materijal koji uiva autorskopravnu zatitu, vi moete dati dozvolu za koritenje ili prodati vaa iskljuiva prava, u cijelosti ili djelomino, uz odreenu naknadu. Ta naknada moe biti jednokratna ili periodina. To u zbiru esto donosi mnogo vei profit vaem preduzeu od direktnog koritenja vaeg autorskog prava od autora, stvaraoca ili nosioca autorskog prava. Iskljuiva prava mogu biti podijeljena na segmente, manje ili vee, i tako podijeljena data na koritenje ili prodana na bilo koji nain koji elite. Ova prava mogu biti prodana ili data na koritenje uz ogranienje u pogledu teritorije, roka, segmenta trita, jezika (prijevoda), medija ili sadraja. Naprimjer, nosilac autorskog prava moe izvriti prijenos cjelokupnog autorskog prava na djelo ili prodati prava objavljivanja izdavau knjiga, filmska

prava - filmskoj kompaniji, pravo na emitiranje djela - radiostanici, a pravo na dramsku adaptaciju djela pozorinoj trupi ili televizijskoj kompaniji. Postoji mnogo naina da se kreativno djelo komercijalizira: Djela zatiena autorskim pravom moete jednostavno prodati, ili napraviti kopije, a zatim te kopije prodati; u oba sluaja zadravate sva ili veinu prava koja proistjeu iz injenice da ste nosilac autorskog prava (vidi sljedei stav); Moete odobriti nekom drugom da reproducira ili na drugi nain koristi djela. To moete uiniti tako to ete dati dozvolu za koritenje vaih imovinskih prava na djela i Moete prodati (prenijeti) vae autorsko pravo na djela, u cijelosti ili djelomino.

Da li gubite autorsko pravo ako prodate svoje djelo?

Autorsko pravo se razlikuje od prava posjeda na fizikom predmetu u kojem je napravljen zapis djela. Samom prodajom djela koje uiva autorskopravnu zatitu (npr., raunarskog programa ili rukopisa) ne dolazi do automatskog prijenosa autorskog prava na kupca. Autorsko pravo na djelo obino ostaje autorovo vlasnitvo ukoliko ga on izriito ne prenese na kupca djela, i to pisanim ugovorom.

Meutim, u odreenim zemljama, ako prodate primjerak djela ili original (naprimjer, umjetniku sliku), moete izgubiti neka od iskljuivih prava povezanih sa autorskim pravom. Kupac primjerka moe imati pravo da ubudue raspolae tim primjerkom, naprimjer, da ga proda ili prenese na drugog (vidi, takoer, prva prodaja na str. 15). To koja prava se gube ili zadravaju znaajno se razlikuje od zemlje do zemlje. Preporuuje se da se prije prodaje primjeraka djela provjere vaei zakoni o autorskom pravu u vaoj zemlji i na tritu izvoza.

i da se ona koristi, a da pritom zadrite prava na stvaranje izvedenih djela na osnovi te igre (naprimjer, film).

Koja je razlika izmeu iskljuive i neiskljuive dozvole?

Dozvola moe biti iskljuiva i neiskljuiva. Ako odobrite iskljuivu dozvolu, korisnik takve dozvole je jedini koji ima pravo koristiti djelo u skladu s dozvolom. U veini zemalja neophodno je da iskljuiva dozvola bude u pisanoj formi da bi bila valjana. Iskljuiva dozvola, takoer, moe biti ograniena, naprimjer, na odreenu teritoriju, na odreeni rok, moe biti za ogranienu namjenu, ili produenje ekskluziviteta moe zavisiti od drugih vrsta zahtjeva u vezi s kvalitetom rada. Iskljuive dozvole esto su dobra poslovna strategija da se proizvod zatien autorskim pravom distribuira i prodaje na tritu ako vam nedostaju resursi da svoje djelo sami djelotvorno plasirate na trite. S druge strane, ako nekom privrednom subjektu odobrite neiskljuivu dozvolu, vi dajete pravo da koristi jedno ili vie vaih iskljuivih prava, ali time niste sprijeeni da dopustite drugima (ukljuujui i sebe) da koriste ista prava u isto vrijeme. Prema tome, vi moete dati bilo kojem broju lica ili privrednih subjekata pravo na koritenje, umnoavanje ili distribuciju vaeg djela. Kao i u sluaju iskljuivih dozvola, neiskljuive dozvole mogu biti ograniene na sve naine. U veini zemalja

ta je davanje dozvole za koritenje autorskog prava?

Dozvola za koritenje autorskog prava (licenca) je dozvola koja se daje drugim licima (pojedincima ili preduzeima) za koritenje jednog ili vie vaih imovinskih prava u odnosu na djelo zatieno autorskim pravom. Prednost davanja ovakve dozvole je u tome to vi ostajete nosilac autorskog prava, a drugima doputate da djelo umnoavaju, distribuiraju, uitavaju, emitiraju, prenose putem Interneta, rade RTV prijenos uivo, rade tonski zapis za line audioplejere ili prave izvedena djela za odreenu naknadu. Ugovori o davanju dozvole za koritenje prava mogu biti sainjeni tako da odgovaraju konkretnim zahtjevima ugovornih strana. Tako moete dati dozvolu za odreena prava, ali ne za neka druga. Naprimjer, moete dati dozvolu za pravo da se rade kopije neke raunarske igre

www.wipo.int/sme/

neiskljuiva licenca moe biti data usmenim putem ili u pisanoj formi. Ipak, pisani ugovor se smatra boljim rjeenjem.

ta se dogaa kada prodate vae autorsko pravo?

Alternativa davanju dozvole je da nekome prodate svoje autorsko pravo na djelo, nakon ega to lice postaje novi nosilac autorskog prava. Tehniki termin koji se koristi za takav prijenos vlasnitva je prijenos prava. I dok se dozvolom daje samo pravo da se uradi neto to bi, inae, bilo protivzakonito da dozvole nema, prijenosom prava se prenosi ukupan interes u odnosu na vae pravo ili prava. Vi moete prava prenijeti u cijelosti ili djelomino. U mnogim zemljama za valjanost prijenosa prava neophodno je da bude u

pisanoj formi i da ugovor potpie nosilac autorskog prava. U nekim zemljama autorsko pravo nije prenosivo. Takoer, imajte na umu da se mogu prenijeti samo imovinska prava, jer autor uvijek ostaje nosilac moralnih prava (vidi str. 17).

Prijenos prava ili iskljuiva licenca moraju biti u pisanoj formi

Strategija licenciranja
Davanjem dozvole korisniku doputate da ini odreene stvari utvrene ugovorom, koje bi, inae, bile zabranjene. Prema tome, vano je da se to preciznije utvrdi opseg doputenih radnji, u skladu sa dozvolom. Openito je bolje dati dozvole koje su po opsegu ograniene na konkretne potrebe i interese korisnika. Davanjem neiskljuive dozvole drugim zainteresiranim korisnicima moete dati dozvolu za iste ili druge svrhe pod istovjetnim ili drugaijim uvjetima. Meutim, ponekad apsolutna kontrola nad djelom predstavlja poslovno osiguranje za korisnika dozvole ili bitan dio njegove poslovne strategije. U takvim situacijama najbolje rjeenje moe biti iskljuiva dozvola ili prijenos svih vaih prava uz plaanje jednokratne naknade. U takve pregovore treba se upustiti tek nakon to ste iscrpili sve druge alternative pri emu treba da osigurate i plaanje odgovarajue naknade. Kada prenesete autorsko pravo na djelo, gubite sav potencijal koje to djelo nosi u smislu buduih prihoda.

Unapreenje prodaje ili merchandising

Merchandising je oblik marketinga u kojem se na proizvodu koristi pravo na intelektualno vlasnitvo (obino ig, industrijski dizajn ili autorsko pravo) radi poveanja njegove privlanosti u oima kupaca. Crtei iz stripova, glumci, pop-zvijezde, sportske zvijezde, poznata slikarska djela, statue i mnoge druge slike pojavljuju se na nizu proizvoda kao to su majice, igrake, kancelarijski pribor, oljice za kafu ili posteri. Merchandising proizvoda oslanjanjem na autorsko pravo moe biti unosan dodatni izvor prihoda: za privredne subjekte koji su vlasnici djela zatienih autorskim pravom (kao to su stripovi ili fotografije) i kojima davanje licence za autorsko pravo potencijalnim korisnicima moe donijeti znatne prihode od naknada. Na taj nain subjekt moe ostvariti prihode plasmanom proizvoda na nova trita na relativno nerizian i rentabilan nain; za privredne subjekte koji proizvode jeftinu robu masovne proizvodnje, kao to su oljice za kafu, slatkii ili majice, i koji mogu poveati atraktivnost svojih proizvoda koristei na njima poznate likove, umjetnika djela ili druge privlane elemente.

Za merchandising je potrebno pribaviti prethodno odobrenje za koritenje razliitih prava (na djelo zatieno autorskim pravom, pravo na industrijski dizajn ili ig) na robi koja se plasira na taj nain. Kada se koriste likovi slavnih lica, potreban je dodatan oprez, jer oni mogu biti zatieni pravom privatnosti i pravom publiciranja.

Mary Engelbreit: Umjetnica i preduzetnica

Mary Engelbreit je poznata diljem svijeta po svom raznobojnom i sloenom dizajnu, a postala je pionir u licenciranju umjetnikih djela. Nekoliko poznatih firmi koje proizvode dopisnice kupilo je njezin dizajn, a mnoge druge firme ele dobiti dozvolu za koritenje prepoznatljivih umjetnikih djela iji je ona tvorac, da bi ih primijenile na razliitim proizvodima, ukljuujui kalendare, majice, oljice, knjige za dar, igove, keramike figurice i drugo. Studija sluaja njenog poslovanja moe se nai na adresi: http://www. wipo.int/sme/en/case_studies/engelbreit_lic ensing.htm.

www.wipo.int/sme/

Kako se daje dozvola za koritenje djela?

Kao nosilac autorskog i srodnih prava vi odluujete da li ete dati dozvolu za koritenje vaeg djela, kome ete je dati i na koji nain. Postoje razni naini na koje nosioci prava rjeavaju pitanje davanja dozvole. Jedna mogunost je da sve poslove u postupku davanja dozvole obavite sami. Uvjete ugovora moete dogovoriti sa svakim korisnikom dozvole pojedinano, ili moete ponuditi dozvole pod standardnim uvjetima, koje druga strana mora prihvatiti kao takve ako je zainteresirana za koritenje vaeg djela zatienog autorskim i srodnim pravima. Ukoliko sami upravljate svim svojim pravima, najee ete se nai pod znatnim teretom administrativnih poslova i trokova oko prikupljanja trinih informacija, traenja potencijalnih korisnika i voenja pregovora o ugovoru. Prema tome, moete razmotriti mogunost da posao ostvarivanja nekih ili svih vaih prava povjerite profesionalnom agentu ili agenciji za licence, kao to je izdava knjiga ili proizvoa fonograma, koji e, zatim, u vae ime sklopiti ugovore. Agent je esto u boljoj poziciji od vas i moe bolje nego vi sami pronai potencijalne korisnike, kao i ugovoriti bolje cijene i uvjete za davanje dozvole.

U praksi nosiocu autorskog i srodnih prava, a ak i agentu za licence je esto teko pratiti sva razliita koritenja djela. Isto tako, korisnicima, kao to su radijske ili televizijske stanice, prilino je teko kontaktirati sa svakim autorom ili nosiocem autorskog prava pojedinano, da bi dobili neophodne dozvole. U situacijama kada pojedinano licenciranje nije mogue, ili nije izvodljivo, pridruivanje organizaciji za kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima, ukoliko postoji za konkretnu kategoriju djela, moe biti dobar izbor. Organizacija za kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima prati iskoritavanje djela za raun stvaraoca odreene kategorije djela i zaduena je za ugovaranje licenci i naplatu naknada. Vi se moete pridruiti odgovarajuoj organizaciji za kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima u vaoj zemlji, ukoliko takva postoji, odnosno u drugim zemljama.

Kako funkcioniraju organizacije za kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima?

naplaene iznose nosiocima autorskog prava, na osnovi ugovorene formule. Praktine prednosti kolektivnog upravljanja autorskim i srodnim pravima su sljedee: Kolektivno licenciranje ima mnogo prednosti za korisnike i nosioce prava. Mogunost obavljanja svih poslova na jednom mjestu uveliko smanjuje administrativni teret za korisnike i nosioce prava; ne samo to kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima nosiocima prava omoguuje ekonominost u pogledu administrativnih trokova nego isto ini i u pogledu istraivanja i razvoja s ciljem stvaranja digitalnih sistema koji omoguuju borbu protiv piraterije. Osim toga, kolektivno licenciranje je znaajan inilac u uspostavljanju ravnotee. Bez kolektivnog sistema u kojem uestvuju svi subjekti na tritu mali i srednji nosioci prava, kao i mali i srednji korisnici bili bi, jednostavno, iskljueni s trita. Zahvaljujui kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava, vlasnici zatienih djela mogu koristiti prednost kolektivnog pregovaranja i dobiti bolje uvjete za koritenje svojih djela, jer organizacija za kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima moe pregovarati pod mnogo uravnoteenijim uvjetima s brojnim, monijim i esto rasutim i udaljenim grupama korisnika. Privredni subjekti koji ele koristiti autorska i srodna prava drugih mogu to ostvariti

Organizacije za kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima funkcioniraju kao posrednici izmeu korisnika i odreenog broja nosilaca autorskog prava koji su lanovi tih organizacija. Openito, za svaku vrstu djela i za svaku zemlju postoji po jedna organizacija za kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima. Meutim, te organizacije postoje samo za neke vrste djela, kao to su film, muzika, fotografija, reprografiju (sve vrste tampanog materijala), televiziju i video i likovne umjetnosti. Nakon stupanja u lanstvo organizacije za kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima, lanovi obavjetavaju organizaciju o djelima koja su stvorili ili iji su vlasnici. Glavne djelatnosti organizacija za kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima su: 1) voenje dokumentacije djela svojih lanova, 2) licenciranje i naplata honorara u ime svojih lanova, 3) prikupljanje informacija i pravljenje izvjetaja o koritenju djela, 4) praenje i revizija i 5) distribucija honorara svojim lanovima. Lica ili privredni subjekti zainteresirani da pribave dozvolu za koritenje djela na repertoaru organizacije za kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima pregledaju taj repertoar. Da bi nosiocima autorskog i srodnih prava omoguile da budu predstavljeni na meunarodnom nivou, ove organizacije sklapaju reciprone ugovore s drugim takvim organizacijama diljem svijeta. Ove organizacije, zatim, daju dozvole u ime svojih lanova, naplauju naknade i raspodjeljuju

www.wipo.int/sme/

putem jedne organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava i mogu dobiti jedinstvenu dozvolu. Jedinstvena dozvola omoguava korisniku da koristi bilo koji primjerak iz kataloga ili repertoara organizacije za kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima u odreenom vremenskom periodu, bez potrebe da pregovara o uvjetima koritenja prava na svako pojedinano djelo. Zahvaljujui kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava, privredni subjekti koji ele dobiti licencu za neki materijal u digitalnom obliku dobivaju koristan instrument uz jednostavniji postupak za dobivanje tih prava.

Upravljanje autorskim i srodnim pravima

Pravima koja proistjeu iz autorskog i srodnih prava mogu upravljati: Nosilac prava; Posrednik, kao to je izdava, proizvoa ili distributer ili Organizacija za kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima. U nekim sluajevima ostvarivanje prava putem tih organizacija moe ak biti propisano zakonom.

Mnoge organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava, takoer, imaju vanu ulogu izvan svoje neposredne djelatnosti. Naprimjer, one su ukljuene u zatitu prava (spreavanje piraterije); pruaju usluge edukacije i irenja informacija; uspostavljaju vezu sa zakonodavnim organima; podstiu i unapreuju razvoj novih djela u raznim kulturama putem kulturne inicijative i doprinose socijalnom i zakonskom blagostanju svojih lanova. Posljednjih godina mnoge od tih organizacija aktivno rade na razvoju komponenti upravljanja digitalnim pravima za potrebe upravljanja pravima (vidi str. 26). Takoer, mnoge organizacije za kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima su angairane u okviru meunarodnih foruma na promociji razvoja zajednikih, interoperabilnih i sigurnih standarda, koji odgovaraju njihovim potrebama u pogledu upravljanja autorskim i srodnim pravima, provoenja i zatite prava koja zastupaju. Pojedinosti u vezi s relevantnim organizacijama za kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima u odreenoj zemlji mogu se dobiti od meunarodne federacije organizacija za kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima (vidi Aneks I), nacionalne ustanove/uprave za autorska prava (vidi Aneks II), od relevantnog privrednog udruenja ili od jedne od meunarodnih nevladinih organizacija navedenih u Aneksu I na str. 55.

Kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima u muzikoj industriji

Kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima ima sutinski znaajnu ulogu u muzikom poslu zbog razliitih vrsta prava u lancu tog posla. Mehanika prava koja se naplauju za raun autora, kompozitora i izdavaa; Prava izvoenja koja se naplauju za raun autora, kompozitora i izdavaa i Prava izvoenja koja se naplauju za raun interpretatora i proizvoaa fonograma (vidi str. 20). Nije ni udo to se hiljade malih i srednjih kompanija za izdavanje zvunih zapisa, kao i izdavaa muzikih djela i umjetnika, svako u svojoj zemlji, oslanja na lokalne i/ili udaljene organizacije za kolektivno upravljanje pravima s ciljem da one zastupaju njihove interese i umjesto njih pregovaraju s monim korisnicima muzike (velike medijske grupe, radio, TV, telekomi ili kabelski operateri), kako bi osigurali adekvatnu naknadu za svoju stvaralaku djelatnost. U isto vrijeme, svi korisnici, bez obzira na veliinu, imaju pristup svim repertoarima, bez potrebe da pregovaraju s velikim brojem pojedinanih nosilaca prava.

Organizacije za kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima koje zastupaju interpretatore (muzike i audiovizuelne) od poetka upravljaju pravima na Internetu, uglavnom u domenu simultanog radijskog i TV prijenosa i prijenosa mreom, a od sada e, takoer, osiguravati i pravo na injenje dostupnim (vidi str. 16). U veini zemalja emiter mora platiti pravo na emitiranje muzike. Plaa se kompozitoru, ali uglavnom na indirektan nain. U praksi kompozitor prenosi svoja prava na organizaciju za kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima, koja pregovara sa zainteresiranima za javno izvoenje muzikih djela. Organizacija za kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima, koja predstavlja veliki broj kompozitora, plaa autorske honorare svojim lanovima, u skladu s tim koliko je puta odreeno djelo izvedeno u javnosti. Emiteri ugovaraju ukupan godinji iznos koji se plaa organizaciji za kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima i daju joj primjerke prijava od pojedinanih stanica u kojima je navedeno koliko je puta neki zapis emitiran, a na osnovi ega se moe izvriti obraun s ciljem plaanja honorara kompozitorima. Organizacija za kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima moe biti bilo koje udruenje za zatitu izvoakih prava. Naprimjer, za emitere u okviru Commonwealtha najrelevantnija su Australasian Performing Right Association (APRA, Udruenje za zatitu izvoakih prava u Australiji i Aziji) , ili The Performing Right Society (Udruenje za zatitu izvoakih prava) u Velikoj Britaniji.

www.wipo.int/sme/

Oba udruenja mogu emiterima dati licence za praktino sva muzika djela komponirana bilo gdje u svijetu. APRA, naprimjer, ima kontrolu ne samo nad muzikom za koju su njezini lanovi prenijeli svoja prava na APRA -u u okviru Australije i Azije, Novog Zelanda i Junog Pacifika nego i nad muzikom koju u Ujedinjenom Kraljevstvu napiu kompozitori i izdavai koji su lanovi udruenja The Performing Right Society. Na osnovi slinih ugovora, APRA, u Australiji i Novom Zelandu, ima kontrolu nad muzikim djelima koja napiu razni kompozitori koji su lanovi udruenja u Sjedinjenim Dravama, kao

i udruenja u zemljama kao to su Francuska, Njemaka, Italija, panija, Holandija, Grka i druge. Dozvola za javno izvoenje je neophodna za bilo koje emitiranje televizijskog programa koji sadri muziku. Pravo izvoenja mora odobriti nosilac autorskog prava ili izdava skladbe i zvunog zapisa koji se koriste. Obino se od udruenja za zatitu izvoakih prava pribavlja jedinstvena dozvola.

Kolektivno upravljanje pravima u reprografiji

Privredni subjekti u velikoj mjeri koriste sve vrste tampanog materijala zatienog autorskim pravom. Naprimjer, mogu imati potrebu za fotokopijama lanaka iz novina,asopisa i druge periodine tampe koje ele distribuirati svojim zaposlenima radi njihovog informiranja i istraivakog rada. Bilo bi nepraktino, a moda ak i nemogue, traiti dozvolu za takvo koritenje direktno od autora i izdavaa diljem svijeta. Kao odgovor na potrebu da se dobije licenca za fotokopiranje velikog opsega, u mnogim zemljama autori i izdavai su uspostavili organizacije za ostvarivanje prava reprodukcije - vrsta organizacije za kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima - koje postupaju kao posrednici i osiguravaju potrebne dozvole u skladu sa autorskim pravom kad god nosioci

prava ne mogu postupati samostalno. Ove organizacije za ostvarivanje prava reprodukcije izdaju dozvole u ime svojih lanova, kojima odobravaju proizvodnju reprografskih ili skeniranih kopija dijela objavljenog djela (ukljuujui knjige, asopise, periodinu tampu itd.), u ogranienom broju primjeraka, za potrebe zaposlenih u institucijama i organizacijama (ukljuujui knjinice, javnu upravu, fotokopirnice, obrazovne institucije i irok spektar privrednih subjekata iz domena trgovine i industrije). Neke od tih organizacija mogu dati dozvolu i za druge namjene, kao to je elektronska distribucija putem mree.

6. KORITENJE DJELA U VLASNITVU DRUGIH

Kada vam je potrebna dozvola da koristite djelo drugog nosioca prava?
Privredni subjekti esto imaju potrebu da koriste djela zatiena autorskim pravom ili djela zatiena srodnim pravima, kao podrku svojoj poslovnoj djelatnosti. Kada koristite djela drugih nosilaca prava, morate prvo utvrditi da li je potrebna autorova dozvola. U naelu, odobrenje nosioca autorskog prava bit e vam potrebno: Ako je djelo obuhvaeno zakonom ili zakonima o autorskom, odnosno srodnim pravima (vidi odjeljak 2); Ako djelo nije u javnom domenu (vidi stranu 46); Ako planirano koritenje djela podrazumijeva koritenje svih autorskih i srodnih prava odobrenih nosiocu prava, odnosno dijela tih prava i Ako planirano koritenje djela nije obuhvaeno "potenim koritenjem", ili potenim postupanjem, ili ogranienjem ili izuzetkom koji su konkretno ukljueni u nacionalni zakon o autorskom ili srodnim pravima (vidi str. 47). Treba imati na umu da e vam moda biti potrebna posebna dozvola za koritenje sadraja drugih nosilaca prava izvan vaih poslovnih prostorija (na prezentacijama za investitore, na internetskoj stranici firme, za godinji izvjetaj, bilten itd.) i unutar vaih poslovnih prostorija (za distribuciju

zaposlenima, ispitivanje proizvoda, sastanke i obuku u poslovnim prostorijama itd.). ak i ako koristite samo jedan dio nekog djela zatienog autorskim pravom, obino e vam trebati prethodna dozvola (vidi str. 52).

Da li vam je potrebna dozvola i za elektronsko, odnosno digitalno koritenje djela drugih nosilaca prava?
Autorskopravna zatita se odnosi na digitalno koritenje i pohranjivanje, isto kao i na bilo koje drugo koritenje. Stoga, moda e vam prethodno biti potrebna dozvola nosilaca autorskog prava da biste mogli skenirati njihova djela, objaviti njihova djela na elektronskoj oglasnoj tabli ili internetskoj stranici, memorirati njihov digitalni sadraj u bazi podataka vaeg preduzea, ili objaviti njihova djela na vaoj internetskoj stranici. Veina internetskih stranica daje popis adresa elektronske pote kontaktlica, zahvaljujui emu je relativno lahko dostaviti zahtjev za reprodukciju slike ili teksta.

www.wipo.int/sme/

Sadanja tehnologija olakava koritenje materijala koji su stvorili drugi filmskih odlomaka i odlomaka televizijskih emisija, muzike, grafika, fotografija, softvera, teksta itd. - na vaoj internetskoj stranici. Sama tehnika lahkoa koritenja i umnoavanja djela ne daje vam zakonsko pravo da to i inite

Ako ste kupili djelo zatieno autorskim pravom, da li ga moete slobodno koristiti onako kako elite?
Kao to je ranije objanjeno, autorsko pravo je odvojeno od prava posjedovanja djela (vidi str. 35). Samom kupovinom primjerka neke knjige, CD-a, videa ili raunarskog programa kupac nuno ne stjee i pravo da pravi dodatne primjerke, ili da djelo objavljuje ili prikazuje

u javnosti. Pravo da to ini obino pripada nosiocu autorskog prava, ija vam je dozvola potrebna za takve postupke. Morate imati na umu da se, kao i u sluaju fotokopiranja djela, skeniranje djela radi proizvodnje elektronskog primjerka i uitavanje primjerka djela u elektronskom obliku smatra umnoavanjem djela, te je prije obavljanja bilo kojeg od tih postupaka potrebno pribaviti dozvolu.

Licenciranje softvera
Kod standardiziranih softverskih paketa esto dobijete licencu po izvrenoj kupovini paketa. Vi kupite fiziko pakiranje, ali dobivate licencu samo za odreeno koritenje softvera sadranog u njemu. Uvjeti za davanje licence (tzv. upakirane licence) obino su navedeni na paketu, koji moete vratiti ako se ne slaete s navedenim uvjetima. Ukoliko otvorite paket, smatra se da ste prihvatili uvjete ugovora. Takoer, licencni ugovor moe biti ubaen u zapakirani softver. esto se licenciranje softvera obavlja on-line, putem ugovora na klik miem . U takvim sluajevima vi prihvatate uvjete ugovora klikom na odgovarajuu ikonicu na internetskoj stranici. Ako vam je potreban konkretan softver za odreeni broj raunara u okviru vaeg preduzea, moete dobiti koliinsku licencu na osnovi koje dobivate znaajan popust kupovinom veeg broja licenci.

Posljednjih godina sve vie se raspravlja o valjanosti softverskih licenci, jer mnogi proizvoai pokuavaju ugovornim odredbama proiriti granice svojih prava, izvan doputenog zakonima o autorskom i srodnim pravima. U svim takvim sluajevima potrebno je da paljivo pregledate licencni ugovor, da biste utvrdili ta moete, a ta ne moete raditi sa softverom koji ste kupili. Dodatno, u vaem nacionalnom zakonu o autorskom pravu moe biti izuzetaka koji vam omoguuju da raunarski program koristite na odreene naine za koje nije potrebna dozvola, kao to su pravljenje interoperabilnih proizvoda, ispravke pogreki, provjeravanje sigurnosti i pravljenje rezervne kopije.

Koji sadraj ili materijal imate pravo koristiti bez dozvole?

Odobrenje nosilaca autorskog prava nije potrebno: Ako koristite aspekt djela koji nije zatien na osnovi zakona o autorskom pravu. Naprimjer, ako na va lini nain izraavate injenice ili ideje iz nekog zatienog djela, umjesto da prepiete autorov izraz (vidi str. 13); Ako je djelo u javnom domenu i Ako je vae koritenje djela obuhvaeno pojmom "poteno koritenje" ili "poteno postupanje", ili je obuhvaeno ogranienjem ili izuzetkom koji su konkretno predvieni nacionalnim zakonom o autorskom pravu.

Djelo iji je rok autorskopravne zatite istekao (vidi str. 23); Djelo koje ne moe biti zatieno autorskim pravom (npr., naslov knjige) (vidi str. 13) i Djelo na koje se nosilac autorskog prava izriito odrekao svojih prava, naprimjer, tako to je na djelo istaknuo obavijest da se ono ubraja u javni domen. Nepostojanje obavijesti o autorskom pravu ne znai da je djelo u javnom domenu ak i ako je djelo dostupno na Internetu.

Kako moete utvrditi da li je djelo jo uvijek zatieno autorskim ili srodnim pravima?
U skladu s moralnim pravima, na djelu se obino istie autorovo ime, a godina autorove smrti moe se dobiti iz bibliografskih djela ili javnih registara. Ako na osnovi takvog pretraivanja ne doete do jasnih rezultata, moete konsultirati registar autorskog prava u ustanovi za autorska prava u vaoj zemlji (ako takva postoji) da biste provjerili relevantne informacije, ili moete kontaktirati sa relevantnom organizacijom za kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima ili sa izdavaem djela. Imajte na umu da moda postoji nekoliko autorskih prava na jedan proizvod, a ta prava moda pripadaju razliitim nosiocima prava i imaju razliite rokove zatite. Naprimjer, knjiga moe sadravati tekst i slike koji su zatieni na osnovi nekoliko odvojenih autorskih prava, a od kojih svako istjee drugog datuma.

Kada je djelo u javnom domenu?

Ako niko nema autorsko pravo na djelo, to djelo pripada javnom domenu i svako ga moe slobodno koristiti za bilo koju namjenu. Sljedee vrste djela su u javnom domenu: www.wipo.int/sme/

Primjer: Frdric Chopin (Frederik open) je umro 1849. Muzika i tekstovi za muziku koje je on napisao su u javnom domenu. Prema tome, svako moe svirati openovu muziku. Meutim, poto su zvuni zapisi zatieni zasebno od muzikih kompozicija, zvuni zapisi openove muzike su moda jo uvijek pod autorskopravnom zatitom.

Kada moete koristiti djelo na osnovi ogranienja ili izuzetka od autorskog prava ili na osnovi pojma poteno koritenje ili poteno postupanje?
Svi nacionalni zakoni o autorskom pravu ukljuuju niz ogranienja i izuzetaka na osnovi kojih se ograniava opseg autorskopravne zatite i doputa slobodno koritenje djela u odreenim okolnostima, ili koritenje djela bez dozvole, ali uz odreeno plaanje. Odredbe se razlikuju od zemlje do zemlje, ali, openito, izuzeci i ogranienja obuhvataju koritenje citata iz objavljenog djela (tj. koritenje kratkih izvadaka u djelu koje je autor samostalno stvorio), odreeno prepisivanje radi privatne i line upotrebe (npr., za potrebe istraivanja i prouavanja), odreeno umnoavanje u knjinicama i arhivima (npr., djela koja se ne mogu nai u tampi, primjerci previe osjetljivi da bi se mogli izdavati), umnoavanje izvoda djela nastavnika za potrebe uenika u razredu, ili pravljenja specijalnih primjeraka za potrebe slabovidih ili slijepih lica. U raznim zemljama postoje brojna druga ogranienja ili izuzeci u korist raznih grupa. Vrlo esto ta ogranienja i izuzeci detaljno su opisani u nacionalnom zakonu, koji bi trebalo konsultirati radi dobivanja pravih uputstava. U suprotnom, potrebno je potraiti struni savjet. U zemljama anglosaksonskog prava (Common Law), kao to su Australija, Kanada, Indija,

Velika Britanija i Sjedinjene Amerike Drave, djela podlijeu konceptu potenog koritenja ili potenog postupanja. Opis dat u zakonu o autorskom pravu kod njih je manje konkretan. Pod potenim koritenjem utvreno je da, za odreene vrste koritenja tuih djela zatienih autorskim pravom, nije potrebno odobrenje nosilaca autorskog prava. Pretpostavlja se da je obim tog koritenja dovoljno mali da nee u nerazumnoj mjeri ograniiti iskljuiva prava nosilaca autorskog prava na reprodukciju i druge naine koritenja djela. Teko je opisati bilo koja opa pravila o potenom koritenju zato to je ono uvijek veoma povezano sa injeninim stanjem. Meutim, privatna lica koja umnoavaju djela za vlastito koritenje obino imaju mnogo vea prava potenog koritenja od onih koji ih umnoavaju u komercijalne svrhe. Primjeri djelatnosti koje mogu biti doputene kao poteno koritenje ukljuuju distribuiranje primjeraka slike iz novina na satu, za obrazovne svrhe, imitiranje djela radi parodije ili drutvenog komentara, preuzimanje citata iz objavljenog djela i softver za obrnuti inenjering s ciljem osiguravanja kompatibilnosti. Opseg potenog koritenja se razlikuje od zemlje do zemlje. Obratite panju na to da, ak i ukoliko neije djelo koristite u skladu sa ovim odredbama, i dalje je u veini zemalja potrebno naznaiti autorovo ime.

ta je sistem taksa za privatno umnoavanje?

Pojedinci umnoavaju velike koliine materijala zatienog autorskim pravima za vlastite, nekomercijalne potrebe. Takvo umnoavanje predstavlja unosno trite za proizvoae i uvoznike opreme za pravljenje zapisa i medija, nosaa zapisa. Meutim, privatno umnoavanje, prema svojoj prirodi, ne moe biti ureeno ugovorom: ljudi spontano prave privatne primjerke u privatnosti vlastitoga doma. Prema tome, u nekim zemljama umnoavanje za vlastitu upotrebu je, jednostavno, doputeno na osnovu izuzea; nije potrebno traiti nikakvu prethodnu dozvolu. Meutim, jedan broj takvih zemalja je, zauzvrat, uspostavio sistem plaanja taksa radi osiguravanja naknada umjetnicima, piscima i muziarima za takvo umnoavanje njihovih djela. Taj sistem se moe sastojati od dvaju elemenata: Taksa na opremu i medije: na cijenu svih vrsta opreme za proizvodnju zapisa dodaje se mala naknada za autorsko pravo, a to ukljuuje niz proizvoda, od maina za kopiranje i faks-ureaja do CD-a i DVD prilica, videorekordera i skenera. Neke zemlje, takoer, uvele su takse na prazne medije za snimanje zapisa, kao to su papir za fotokopiranje, prazne vrpce, CD-R ili flekartice.

Takse koje plaaju korisnici: kole, visoke kole, dravne institucije i istraivake institucije, univerziteti, knjinice, privredni subjekti koji proizvode veliku koliinu fotokopija plaaju korisniku naknadu. Takse obino naplauje organizacija za kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima, i to od proizvoaa, uvoznika, operatera ili korisnika, a zatim ih distribuira nosiocima prava.

Primjer Belgije
U Belgiji firme koje prave kopije zatienih djela na opremi koja im pripada (koja je: vlasnitvo, unajmljena ili uzeta u zakup) moraju platiti naknadu. Ta naknada mora odgovarati broju proizvedenih kopija zatienog djela. REPROBEL, Organizacija za zatitu prava umnoavanja Belgije, naplauje taksu i raspodjeljuje prihod na odgovarajui nain.

www.wipo.int/sme/

Da li moete koristiti djela zatiena mjerama tehnoloke zatite?

Privredni subjekti moraju obratiti panju kada u komercijalne svrhe koriste djela zatiena tehnolokim mjerama zatite ako bi u tu svrhu bilo potrebno izbjei mjere tehnoloke zatite - to predstavlja postupak koji je sada zakonom zabranjen u mnogim zemljama. U veini zemalja odgovornost za ove povrede prava je zasebna i razgraniena od bilo koje odgovornosti zbog povrede autorskog prava na zatiena djela. To znai da, ak i ako je izbjegavanje mjera odobreno, i dalje vrijede opa pravila u vezi s povredom autorskog prava. Prema tome, za svako koritenje djela vjerovatno e i dalje biti potrebno da se pribavi dozvola nosilaca autorskog prava. Do izbjegavanja tehnolokih mjera zatite bi dolo, naprimjer, ukoliko biste upali u neiji sistem za ostvarivanje digitalnih prava s ciljem da zatieni sadraj koristite bez odobrenja, ili ukoliko biste bez odobrenja deifrirali djelo zatieno autorskim pravom. Na osnovi nacionalnih zakona u nekim zemljama akt izbjegavanja mjera ne smatra se samo nelegalnom praksom nego se i svaka pripremna radnja ili stavljanje na raspolaganje opreme za izbjegavanje mjera, takoer, smatra povredom prava.

Kako moete dobiti dozvolu za koritenje zatienog djela drugih nosilaca prava?
Postoje dva glavna naina postupanja kada se radi o dobivanju dozvole za koritenje djela zatienog autorskim ili srodnim pravom: koritenje usluga organizacija za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava, ili stupanje u direktan kontakt s nosiocem autorskog ili srodnog prava, ako se moe doi do podataka o tom licu. Najbolji nain je, vjerovatno, da se prvo utvrdi da li je djelo upisano u repertoar odgovarajue organizacije za kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima, ime se znatno pojednostavljuje postupak pribavljanja dozvola. Organizacije za kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima obino daju razne vrste dozvola, za razne namjene i koritenja. Neke od njih, takoer, daju digitalne licence (vidi, takoer, str. 40-43). Ukoliko autorskim ili srodnim pravom ne upravlja organizacija za kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima, morat ete direktno kontaktirati sa nosiocem autorskog ili srodnog prava ili njegovim agentom. Lice koje je navedeno u obavijesti o autorskom pravu je vjerovatno lice koje je prvobitni nosilac autorskog prava, meutim, tokom vremena moda je dolo do prijenosa imovinskih prava u sklopu autorskog ili srodnog prava na drugo lice. U zemljama kao to su Indija i Sjedinjene Amerike Drave, koje imaju sistem dobrovoljne registracije autorskog prava, pretra-

ga nacionalnog registra autorskih prava bi vam trebalo da omogui da utvrdite ko je sadanji nosilac autorskog ili srodnog prava. U sluaju pisanog ili muzikog djela, moete kontaktirati sa izdavaem ili proizvoaem zapisa djela, koji je esto nosilac prava na reprodukciju materijala. Zbog toga to moe postojati nekoliko slojeva prava, moe postojati i nekoliko razliitih nosilaca prava od kojih je pojedinano potrebno pribaviti dozvole. Naprimjer, moe postojati izdava muzikih djela - za skladbu, proizvoa zvunog zapisa za muziki zapis, a esto, takoer, i interpretatori. Kada se radi o vanim licencama, preporuljivo je da se, prije nego to se pone pregovarati o uvjetima ugovora, pribavi struno miljenje, ak i kada se licenca prvobitno nudi pod tzv. standardnim uvjetima. Kompetentan strunjak za licence moe vam pomoi da se ugovori najbolje rjeenje za vae poslovne potrebe.

Kako vaa firma moe umanjiti rizik od povrede prava?

Sudski postupak u vezi s krenjem autorskog prava moe biti skup poduhvat. Prema tome, bilo bi mudro primijeniti mjere koje pomau da ne doe do povrede prava. Preporuuje se sljedee: Osigurajte odgovarajue obrazovanje za zaposlene u vaoj firmi, tako da budu svjesni moguih implikacija autorskopravne zatite na njihova djela i postupke; Pribavite pisane dozvole ili osigurajte da se izvri prijenos prava kada je to potrebno, kao i da osoblje bude upoznato sa opsegom takvih dozvola ili prijenosa prava; Na aparat koji bi mogao biti upotrijebljen za povredu autorskog prava (kao to su maine za fotokopiranje, raunari, CD i DVD prilice) istaknite jasnu obavijest da aparat ne smije biti koriten za krenje autorskog prava; Izriito zabranite zaposlenima da sa Interneta na raunare u kancelariji uitaju bilo koji materijal zatien autorskim pravima bez odobrenja i Ako vaa firma esto koristi proizvode zatiene tehnolokim mjerama zatite, razradite praktine mjere koje e osigurati da zaposleni ne izbjegavaju tehnoloke mjere zatite bez dozvole nosilaca autorskog prava, ili da ne preu opseg te dozvole.

www.wipo.int/sme/

Ukoliko elite koristiti neko djelo, potrebna vam je dozvola nosioca autorskog prava na to djelo. Autori esto prenose svoja prava na izdavaa ili na organizaciju za upravljanje autorskim i srodnim pravima, koji u njihovo ime preuzimaju ostvarivanje imovinske koristi od njihovih djela

Svaki privredni subjekt bi trebalo da ima sveobuhvatnu politiku za potivanje propisa u vezi sa autorskim pravom, ukljuujui detaljne postupke za pribavljanje dozvola za autorsko pravo, koji su prilagoeni poslovnoj djelatnosti subjekta i njegovim praktinim potrebama. Stvaranjem kulture potivanja propisa koji se odnose na zatitu autorskog prava u vaoj firmi smanjit ete rizik od povrede autorskog prava.

Kratka lista za provjeru

Poveajte zatitu autorskog prava do najvee mogue mjere. Registrirajte vaa djela kod dravne ustanove za autorska prava, koja omoguuje takvu dobrovoljnu registraciju autorskog prava. Istaknite obavijest o autorskom pravu na vaa djela. Upotrijebite alate za upravljanje digitalnim pravima da biste zatitili digitalna djela. Utvrdite ko je nosilac autorskog prava. Sklopite pisane ugovore sa svim zaposlenima, nezavisnim izvoaima i drugim licima, da biste utvrdili ko je nosilac autorskog prava na bilo kojem djelu stvorenom u vaoj firmi.

Izbjegnite povrede prava. Ako va proizvod ili usluga obuhvata bilo koji materijal koji nije u potpunosti potekao iz vae firme, raspitajte se da li vam je potrebna dozvola za koritenje takvog materijala, a kada jeste, prethodno pribavite dozvolu. Osnovno pravilo je da izvuete najvie to moete iz svog autorskog prava. Dajte dozvolu za koritenje vaeg prava umjesto da ta prava prodate. Dajte specifine i restriktivne dozvole kako biste svaku dozvolu prilagodili konkretnim potrebama njezinog korisnika.

7. OSTVARIVANJE AUTORSKOG PRAVA

Kada je vae autorsko pravo povrijeeno?
Smatra se da je svako lice koje se bez prethodne dozvole nosioca autorskog prava bavi nekom djelatnosti za koju dozvolu ili zabranu moe dati samo nosilac autorskog prava naruilo, odnosno povrijedilo autorsko pravo. Imovinska prava mogu biti povrijeena ako neko lice bez odobrenja: Izvri neku radnju za ije vrenje samo vi imate iskljuivo pravo; U nekim zemljama vri komercijalnu djelatnost u vezi s djelom kojim se povreuje pravo ili osigura sredstva za proizvodnju djela kojim se povreuje pravo (npr., prodaja piratske verzije CD-a) ili U nekim zemljama uveze ili posjeduje djelo kojim se povreuje pravo, ukoliko se to djelo ne ubraja u zakonski izuzetak ili ako nije na drugi nain opravdano. Do povrede autorskog prava moe doi ak i ako se koristi samo dio djela. Do povrede obino dolazi kada se znatan dio, tj. vaan, bitan ili prepoznatljiv dio koristi na jedan od naina rezerviranih iskljuivo za nosioca autorskog prava.

Dakle, vani su i kvantitet i kvalitet. Meutim, ne postoji ope pravilo u pogledu toga koliki dio djela moe biti koriten a da se ne povrijedi autorsko pravo. Ovo pitanje se utvruje u svakom konkretnom sluaju, zavisno od stvarnih injenica i okolnosti sluaja. Do povrede moralnih prava moe da doe: Ako se ne priznaje va doprinos kao autora djela ili Ako je vae djelo izloeno potcjenjivakom tretmanu, ili ako bude izmijenjeno na nain kojim bi bila nanesena teta vaoj asti i ugledu. Do povrede prava (autorskog ili drugog, nezavisnog prava) moe doi i ako neko napravi, uveze ili se u komercijalne svrhe bavi ureajima pomou kojih se izbjegavaju tehnoloke mjere zatite koje ste vi postavili radi zatite sadraja vaeg autorskog prava od neovlatenog koritenja. Osim toga, do povrede moe doi i ako neko ukloni ili izmijeni informacije o upravljanju pravima koje ste istaknuli na djelu koje uiva autorskopravnu zatitu (vidi str. 26).

www.wipo.int/sme/

Jednim postupkom mogu se povrijediti prava vie nosilaca prava. Naprimjer, ako se prodaju vrpce s emitiranim emisijama, radi se o povredi prava na emitiranje djela. Naravno, ovim postupkom bi bilo povrijeeno i autorsko pravo kompozitora muzike i firme za proizvodnju zvunih zapisa, koja je proizvela originalni zvuni zapis. Svaki nosilac prava moe pokrenuti poseban postupak za zatitu prava.

(koje se zove nalog za obustavljanje radnje) navodnom prekriocu, obavjetavajui ga o moguem postojanju povrede. Preporuljivo je da zatraite pomo advokata kada sastavljate ovo pismo. U nekim zemljama, ako neko povrijedi vae autorsko pravo putem Interneta, moete preduzeti sljedee: Poslati specijalni nalog o obustavljanju radnje posluitelju internetskih usluga uz zahtjev da sporni sadraj ukloni sa internetske stranice ili blokira pristup tom sadraju (obavijest i uklanjanje) ili Obavijestite posluitelja internetskih usluga, koji e, zauzvrat, obavijestiti svoje korisnike o navodnoj povredi i time olakati rjeavanje problema ( pristup obavijest i obavijest). Ponekad je iznenaenje najbolja taktika. Kada prekriocu dostavite obavijest da polaete pravo na djelo, time mu moete dati mogunost da sakrije ili uniti dokaz. Ako smatrate da se radi o namjernoj povredi prava, a znate gdje se povreda obavlja, u tom sluaju moete odluiti da se obratite sudu bez obavjetavanja prekrioca i traiti nalog bez sasluanja suprotne strane, na osnovi kojeg e biti omoguen iznenadan uviaj u prostorijama prekrioca i zapljena relevantnih dokaza. Sudski postupak moe trajati prilino dugo. Da biste sprijeili daljnju tetu tokom tog

ta treba da uradite ako je vjerovatno da e vaa prava biti povrijeena ili su ve povrijeena?
Teret ostvarivanja autorskog i srodnih prava pada, uglavnom, na nosioca prava. Na vama je da utvrdite da li je dolo do povrede vaih prava i da odluite koje mjere bi trebalo preduzeti za ostvarivanje vaih prava. Advokat, specijaliziran za autorska prava ili advokatska firma koja se bavi autorskim pravima moe vam osigurati informacije o mogunostima koje su vam na raspolaganju i pomoi vam da odluite da li hoete pokrenuti sudski postupak protiv prekrioca, kada i kako ete to uraditi i koju vrstu sudskog postupka ete pokrenuti, kao i kako da rijeite bilo koji takav spor, na sudu ili na drugi nain. Osigurajte da svaka takva odluka bude u skladu s vaom ukupnom poslovnom strategijom i ciljevima. Ukoliko doe do povrede vaeg autorskog prava, moete, kao prvo, poslati pismo

vremena, moete odmah preduzeti mjere da zaustavite djelatnost za koju sumnjate da se njome povreuje vae pravo i da sprijeite da roba kojom se povreuje pravo ue u trgovinske tokove. U veini zemalja zakonom je omogueno da sud, prije donoenja konane odluke, odredi privremenu mjeru kojom prekriocu moe naloiti da prekine djelatnost kojom povreuje pravo i sauva relevantne dokaze. Pokretanje sudskog postupka protiv prekrioca je preporuljivo samo ako moete dokazati da ste nosilac autorskog prava na djelo, ako moete dokazati povredu vaih prava i ako bi vrijednost uspjeha u sudskom postupku nadmaila trokove samog postupka. Radi otklanjanja tetnih posljedica nastalih zbog povrede prava, sud moe odrediti da se plati odteta, sudsku zabranu, nalog za izvjetaj o porijeklu profita i narediti predaju robe kojom se povreuje pravo nosilaca tog prava. Prekriocu, takoer, moe biti nareeno da otkrije identitet treih lica ukljuenih u proizvodnju i distribuciju robe kojom se povreuje pravo i informaciju o njihovim distribucijskim kanalima. Osim toga, sud, na zahtjev, moe naloiti da se roba kojom se povreuje pravo uniti, bez nadoknade. Na osnovi zakona o autorskom pravu, takoer, moe biti utvrena krivina odgovornost za pravljenje primjeraka djela kojima se povreuje pravo ili komercijalno poslovanje tim primjercima. Krivina mjera za povredu prava moe biti novana, pa ak i zatvorska kazna.

Da biste sprijeili uvoz piratskih proizvoda, potrebno je da kontaktirate sa dravnim carinskim organima. Mnoge zemlje su uvele mjere za zatitu prava intelektualnog vlasnitva na granici, zahvaljujui kojima nosioci autorskog prava i korisnici dozvola mogu zahtijevati da se roba za koju se sumnja da je piratska, odnosno falsificirana, zadri.

Koje su mogunosti da bez obraanja sudu rijeite sluaj povrede autorskog prava?
U mnogim sluajevima djelotvoran nain postupanja u sluaju povrede je arbitraa ili medijacija. Arbitraa, obino, ima prednost zato to je manje formalna, to predstavlja krai i jeftiniji postupak od sudskog postupka i to se arbitrana odluka moe lake izvriti na meunarodnom nivou. Prednost arbitrae i medijacije je u tome to strane u sporu zadravaju kontrolu nad postupkom rjeavanja spora. Kao takve, one mogu pomoi da se zatite dobri poslovni odnosi s drugim privrednim subjektima s kojima bi vae preduzee moda eljelo da nastavi saradnju, ili zakljui nove licencne ugovore, ili ugovore o unakrsnom licenciranju u budunosti. Openito, dobra je praksa da se u licencni ugovor ukljue klauzule o medijaciji, odnosno arbitrai. Vie podataka moete nai na internetskoj stranici Centra za arbitrau i medijaciju WIPO-a ija je adresa: arbiter.wipo.int/center/index.html.

www.wipo.int/sme/

Anex I.
Korisne internetske poveznice
Svjetska organizacija za intelektualno vlasnitvo (WIPO): www.wipo.int Odjel WIPO-a za mala i srednja preduzea: www.wipo.int/sme/en/ Internetska stranica WIPO-a o autorskom i srodnim pravima: www.wipo.int/copyright/en/index.html Internetska stranica WIPO-a o ostvarivanju prava: www.wipo.int/enforcement/en/index.html Za kupovinu izdanja u elektronskoj knjinici WIPO-a: www.wipo.int/ebookshop. Tu ete nai: - Prirunik za licenciranje autorskog i srodnih prava, izdanje br. 897 - Kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima, izdanje br. 855 Za uitavanje besplatnih publikacija: www.wipo.int/publications. Tu ete nai: - Razumijevanje autorskog i srodnih prava, publikacija br. 909 - Od umjetnika do publike: Koje koristi imaju stvaraoci i korisnici od autorskog i srodnih prava i sistema kolektivnog upravljanja autorskim i srodnim pravima, publikacija br. 922 - Kolektivno upravljanje autorskim i srodnim pravima u reprografiji, publikacija br. 924 Direktorij nacionalnih uprava za autorska prava: www.wipo.int/news/en/links/addresses/cr/index.html

Meunarodne nevladine organizacije

Meunarodni biro udruenja za upravljanje pravima proizvodnje mehanikih zapisa i reprodukcije (BIEM; akronim je nastao od prvobitnog francuskog naziva); www.biem.org Udruenje za poslovni softver (BSA): www.bsa.org

Meunarodna konfederacija udruenja autora i kompozitora (CISAC- akronim nastao od francuskog naziva): www.cisac.org Meunarodna federacija udruenja filmskih producenata (FIAPF); akronim nastao od francuskog naziva): www.fiapf.org Meunarodna federacija organizacija za prava reprodukcije (IFRRO): www.ifrro.org Meunarodna federacija fonogramske industrije (IFPI): www.ifpi.org Udruenje nezavisnih muzikih producentskih kompanija (IMPALA): www.impalasite.org Udruenje nezavisnih izdavaa (IPA): www.ipa-uie.org Udruenje softverske i informacijske industrije (SIIA): www.siia.net

www.wipo.int/sme/

Aneks II
Internetske adrese nacionalnih uprava za autorsko i srodna prava
Alir Andora Argentina Australija Barbados Bjelorusija Belize Bosna i Hercegovina Brazil eka Danska El Salvador Filipini Finska Gruzija Hrvatska Indija Indonezija Irska Island Kanada Kina: Hong Kong (SAR) Kolumbija Kirgistan Latvija Libanon www.onda@wissal.dz www.ompa.ad www2.jus.gov.ar/minjus/ssjyal/autor www.ag.gov.au www.caipo.gov.bb vkudashov@belpatent.gin.by www.belipo/bz www.bih.nat.ba/zsmp www.minc.gov.br www.mkcr.cz www.kum.dk www.cnr.gob.sv ipophil.gov.ph www.minedu.fi www.global-erty.net/saqpatenti www.dziv.hr copyright.gov.in www.dgip.go.id www.entemp.ie www.ministryofeducation.is cipo.gc.ca www.info.gov.hk/ipd www.derautor.gov.co www.krygyzpatent.kg www.km.gov.lv www.economy.gov.lb

www.wipo.int/sme/

Litva Luksemburg Malezija Meksiko Monako Mongolija Niger Norveka Novi Zeland Peru Republika Koreja Ruska Federacija Singapur Sjedinjene Amerike Drave Slovaka Slovenija panija vajcarska Tajland Turska Ujedinjeno Kraljevstvo Ukrajina Napomena:

www.muza.lt www.etat.lu/EC mipc.gov.my www.sep.gob.mx/wb2/sep/sep_459_indautor www.european-patent-office.org/ patlib/country/monaco www.ipom.mn www.bnda.ne.wipo.net www.dep.no/kd/ www.med.govt.nz www.indecopi.gob.pe www.mct.go.kr/english www.rupto.ru www.gov.sg/minlaw/ipos www.ipos.gov.sg/ www.loc.gov/copyright www.culture.gov.sk www.sipo.mzt.si/ www.mcu.es/Propiedad_Intelectual/indice.htm www.ige.ch www.ipthailand.org www.kultur.gov.tr www.patent.gov.uk www.sdip.gov.ua www.uacrr.kiev.ua

Aurirane informacije moete pronai na stranici: www.wipo.int/directory

Aneks III
Rezime glavnih meunarodnih ugovora u vezi sa autorskim i srodnim pravima
Bernska konvencija o zatiti knjievnih i umjetnikih djela (Bernska konvencija) (1886) Bernska konvencija je glavni meunarodni ugovor o autorskom pravu. Bernskom konvencijom je, izmeu ostalog, uspostavljeno pravilo nacionalnog tretmana, to znai da u svakoj zemlji strani autori uivaju ista prava kao i domai autori. Konvencija je trenutno na snazi u 162 zemlje. Popis ugovornih strana i cjelokupan tekst Konvencije mogu se nai na adresi: www.wipo.int/treaties/en/ip/ berne/index.html. Meunarodna konvencija o zatiti interpretatora, proizvoaa fonograma i organizacija za radiodifuziju (Rimska konvencija) (1961) Rimskom konvencijom zatita se proiruje na srodna prava: interpretatori ostvaruju prava na svoje izvedbe, proizvoai fonograma na svoje zvune zapise, a radijske i televizijske organizacije na svoje emitirane programe. Osamdeset tri zemlje su trenutno potpisnice ove konvencije. Popis ugovornih strana i cjelokupan tekst Konvencije moe se nai na adresi: www.wipo.int/treaties/en/ip/rome/ index/html. Konvencija o zatiti proizvoaa fonograma od neovlatenog umnoavanja njihovih fonograma (Konvencija o fonogramima) (1971) Konvencijom o fonogramima utvrena je obaveza svake drave potpisnice da titi proizvoae fonograma koji su dravljani neke druge drave potpisnice od proizvodnje kopija bez saglasnosti proizvoaa, od uvoza takvih kopija, kada je svrha proizvodnje ili uvoza tih kopija distribucija javnosti, kao i od distribucije takvih kopija javnosti. Fonogram znai iskljuivo zvuni zapis (tj. taj zapis ne sadri, naprimjer, filmske tonske vrpce ili videokasete) bez obzira na oblik (disk, vrpca ili drugo). Konvencija je trenutno na snazi u 75 zemalja. Popis ugovornih strana i cjelokupan tekst Konvencije mogu se nai na: www.wipo.int/treaties/en/ip/phonograms/index.html.

Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasnitva (Sporazum TRIPS)(1994) S nastojanjem da se meunarodna trgovina harmonizira djelotvornom i odgovarajuom zatitom prava intelektualnog vlasnitva, napravljen je Sporazum TRIPS da bi se osigurali odgovarajui standardi i naela u pogledu raspoloivosti, opsega i koritenja trgovinskih aspekata prava intelektualnog vlasnitva. U isto vrijeme, ovim sporazumom se utvruju sredstva za ostvarivanje tih prava. Sporazum TRIPS je obavezan za svih 149 lanica Svjetske trgovinske organizacije. Tekst se moe nai na internetskoj stranici Svjetske trgovinske organizacije: http://www.wto.org/english/ docs_e/legal_e/27-trips.doc. Ugovor WIPO-a o autorskom pravu (WCT) i Ugovor WIPO-a o izvedbama i fonogramima (WPPT) (1996) Ugovor WIPO-a o autorskom pravu i Ugovor WIPO-a o izvedbama i fonogramima zakljueni su 1996. s ciljem prilagoavanja zatite prava autora, interpretatora i proizvoaa fonograma izazovima koje donosi nastanak digitalnog svijeta. Ugovor o autorskom pravu je dodatak Bernskoj konvenciji o zatiti knjievnih i umjetnikih djela, a njime se odredbe Bernske konvencije prilagoavaju novim uvjetima informacijskog drutva. To, prije svega, znai da se sve odredbe Bernske konvencije primjenjuju mutatis mutandis na digitalno okruenje. To, takoer, znai da sve potpisnice Ugovora o autorskom pravu moraju ispunjavati materijalne odredbe Bernske konvencije bez obzira na to da li su potpisnice same Bernske konvencije ili ne. Ugovorom o autorskom pravu proirena su prava autora u vezi s njihovim djelima, tako to su im data tri iskljuiva prava, tj: pravo da odobre ili zabrane distribuciju javnosti originalnih djela ili njihovih primjeraka putem prodaje ili na drugi nain (pravo distribucije); pravo da odobre ili zabrane davanje u zakup, u komercijalne svrhe, raunarskih programa, kinematografskih djela (ako je takvo davanje u zakup u komercijalne svrhe dovelo do rasprostranjenog umnoavanja tih djela, ime je nanesena bitna teta iskljuivom pravu reprodukcije) ili djela utjelovljenih u fonogramima (pravo davanja u zakup) i pravo da odobre ili zabrane saopavanje javnosti vlastitih originalnih djela ili njihovih primjeraka, inim ili beinim putom, ukljuujui injenje njihovih djela dostupnim javnosti, tako da predstavnici javnosti mogu pristupiti tim djelima s mjesta i u vrijeme koje lino izaberu (pravo na saopavanje javnosti).

www.wipo.int/sme/

Ugovor WIPO-a o autorskom pravu je stupio na snagu 6. marta 2002. a do sada ga je potpisalo oko 59 zemalja (vidi: www.wipo.int/treaties/en/ip/wct/index.html). Za razliku od Ugovora o autorskom pravu, Ugovor o izvedbama i fonogramima tie se nosilaca srodnih prava, a njegov cilj je meunarodna harmonizacija zatite za interpretatore i proizvoae fonograma u informatikom drutvu. Meutim, on se ne odnosi na audiovizuelne izvedbe. Ugovorom o izvedbama i fonogramima uglavnom se tite ekonomski interesi i prava osobnosti interpretatora (glumaca, pjevaa, muziara itd.) u vezi s njihovim izvedbama, bez obzira na to da li su zabiljeene na fonogramima. Ovim ugovorom takoer se pomae fizikim i pravnim licima koja preuzmu inicijativu i odgovorna su za biljeenje zvuka. Ovim ugovorom se nosiocima prava daju sljedea iskljuiva prava: pravo da odobre ili zabrane direktnu ili indirektnu reprodukciju fonograma (pravo na reprodukciju); pravo da odobre ili zabrane injenje dostupnim javnosti originala ili primjeraka fonograma putem prodaje ili drugi prijenos vlasnitva (pravo distribucije); pravo da odobre ili zabrane davanje u zakup javnosti originala ili primjeraka fonograma (pravo na davanje u zakup) u komercijalne svrhe i pravo da odobre ili zabrane injenje dostupnim javnosti, ianim ili beinim putom, bilo koje izvedbe zabiljeene na fonogramu, tako da predstavnici javnosti mogu pristupiti zabiljeenoj izvedbi s mjesta i u vrijeme koje lino izaberu, naprimjer, putem usluge po zahtjevu (pravo stavljanja na uvid javnosti). U pogledu izvedbi uivo, tj. onih koje nisu zabiljeene na fonogramu, Ugovorom o izvedbama i fonogramima interpretatorima se, takoer, daje iskljuivo pravo da odobre: emitiranje za javnost, saopavanje javnosti i biljeenje (samo zvuka). Ugovor o izvedbama i fonogramima stupio je na snagu 20. maja 2002. Za sada je 58 drava potpisalo ovaj ugovor (vidi: www.wipo.int/treaties/en/ip/wppt/index.html).

Konvencija o kibernetikom kriminalu (2001) Konvencija o kibernetikom kriminalu, koju je sainilo Vijee Evrope, utvruje zajedniku krivinu politiku s ciljem zatite drutva od kibernetikog kriminala. To je prvi meunarodni ugovor o krivinim djelima koja se vre putem Interneta i drugih raunarskih mrea, koji se posebno bavi povredama autorskog prava, prevarom u vezi s raunarima, djejom pornografijom i krenjem sigurnosti mree. Konvencija, takoer, sadri niz ovlatenja i postupaka, kao to su pretraivanje raunarskih mrea i presretanje. Kompletan tekst se moe nai na: conventions.coe.int/Treaty/en/Treaties/Html/185.htm. Direktiva o autorskom pravu (2001) Direktivom Evropske zajednice o harmonizaciji odreenih aspekata autorskog i srodnih prava u informacijskom drutvu usklauju se prava u odreenim kljunim oblastima, prije svega radi odgovora na izazov koji postavljaju Internet, e-trgovina i, uope, digitalna tehnologija. Ona se, takoer, bavi izuzecima od ovih prava i zakonskom zatitom tehnolokih aspekata sistema za upravljanje pravima.

www.wipo.int/sme/

Aneks IV
Popis zemalja potpisnica Bernske konvencije o zatiti knjievnih i umjetnikih djela (stanje 16. juna 2006)
Albanija Alir Andora Antigua i Barbuda Arapska Republika Sirija Argentina Armenija Australija Austrija Azerbejdan Bahami Bahrein Banglade Barbados Belgija Belize Benin Biva Jugoslavenska Republika Makedonija Bjelorusija Bocvana Bolivija Bosna i Hercegovina Brazil Brunei Darussalem Bugarska Burkina Faso Butan ad eka Republika ile Danska Demokratska Republika Kongo Demokratska Narodna Republika Koreja Dominika Dominikanska Republika Dibuti Egipat Ekvador Ekvatorijalna Gvineja El Salvador Estonija Fidi Filipini Finska Francuska Gabon Gambija Gana Grka Grenada Gruzija Gvajana Gvatemala Gvineja Gvineja Bisao Haiti Holandija Honduras Hrvatska Indija Indonezija Irska Island Italija Izrael Jamajka Japan Jordan Juna Afrika Kamerun Kanada Katar Kazahstan Kenija Kina Kipar Kirgistan Kolumbija

www.wipo.int/sme/

Komori Kostarika Kuba Latvija Lesoto Libanon Liberija Libijska Arapska Damahirija Lihtentajn Litva Luksemburg Madagaskar Maarska Malavi Mali Malezija Malta Maroko Mauricijus Mauritanija Meksiko Mikronezija (Federalne Drave) Moldavija Monako Mongolija Namibija Nepal Niger Nigerija

Nikaragva Norveka Novi Zeland Njemaka Obala Bjelokosti Oman Pakistan Panama Paragvaj Peru Poljska Portugal Republika Koreja Ruanda Rumunija Ruska Federacija Samoa Santa Lucija Saudijska Arabija Senegal Singapur Slovaka Slovenija Srbija i Crna Gora Srednjoafrika Republika Sudan Surinam Svazilend Sveta Stolica

Sveti Kristofor i Nevis Sveti Vinsent i Grenadini panija ri Lanka vedska vajcarska Tadikistan Tajland Togo Tonga Trinidad i Tobago Tunis Turska Ujedinjeni Arapski Emirati Ujedinjeno Kraljevstvo Ujedinjena Republika Tanzanija Sjedinjene Amerike Drave Ukrajina Urugvaj Uzbekistan Venecuela Vijetnam Zambija Zelenortska Ostrva Zimbabve

(Ukupno 162 drave)

Napomena: Aurirane informacije moete pronai na stranici: www.wipo.int/treaties/en/ip/berne.