Zatita autorskih

prava umjetnika
izvoaa

Profesor : Genc Trnavci Student : Pirali Haris

 Autorsko Djelo

Autorsko djelo je individualna duhovna tvorevina

iz podruja knjievnosti, nauke i umjetnosti bez
obzira na vrstu, nain i oblik izraavanja

Plagijat se ne smatra autorskim djelom i ne moe se titi

autorskim pravom
 Nositelj Autorskog prava

Nositelj autorskih prava je uvijek fizika osoba,

obino sam autor koji je stvorio originalnu
intelektualnu tvorevinu, ali moe biti i bilo koja
fizika ili pravna osoba razliita od autora, koja
je po osnovi ugovora, nasljeivanja, ili drugog
pravnog posla stekla pravo ekonomskog
iskoritavanja tueg autorskog djela.
 Koautori
Kada dva ili vie autora spoje svoja djela radi
zajednikog iskoritavanja,svaki od njih ima
autorsko pravo na svom dijelu.
Na djelima koja su spojena svaki od
autora zadrava svoja moralna i imovinska
prava

Autorska prava u sluaju spojenih djela autori

ureuju meusobnim ugovorom koji nije autorski
ugovor (ugovor o ortakluku).
 Prava koja ostvarajuju autori
Autorska moralna prava uvijek pripadaju
autoru i ne mogu biti prenesena. Autor uvijek
zadrava pravo da bude priznat i oznaen kao
stvaralac s voga djela i da odredi da se njego vo
djelo objavi pod njegovim imenom, pod
pseudonimom, nekom drugom oznakom ili
anonimno.

Moralna prava su neograniena

 Autorska imovinska prava su prava
ekonomskog iskoritavanja autorskog djela te se
za razliku od moralnih prava mogu prenositi na
trea lica.
Imovinska prava ukljuuju i pravo na naknadu
autoru za svaki oblik iskoritavanja autorskog
djela od druge osobe. Imovinska prava su
ogranienog trajanja, i u najveem broju zemalja
traju za ivota autora te sedamdeset godina
nakon njegove smrti
 Autorska imovinska prava su :
Pravo reproduciranja (iskljuivo pravo fiskiranja djela
na materijalnom nosau)
Pravo distribuiranja (iskljuivo pravo stavljanja u
promet)
Pravo davanja u zakup (iskljuivo pravo davanja na
koritenje orginala radi ostvarivanja imovinske koristi)

Pravo prerade (iskljuivo pravo da se djelo prevede ili

dramski ili muziki obradi,izmjeni ili na bilo koji nain
preradi)

Prilagoavanje (audiovizuelno)
 Autorska naknada
Prijenos autorskih imovinskih prava ili drugih
prava autora uvijek se vri uz naknadu, osim ako
se suprotno dokae.
Autonomija volje ugovornih strana

Naknada autorskih ugovora moe se odrediti na

razliite naine : paualno,u zavisnosti od
koristenja,veliine djela,kombinovanjem.

Mogue zatraiti izmjenu ugovora

 Autorsko djelo stvoreno u radnom
odnosu
Autorsko djelo moe nastati u okviru obveza koje
autor ima iz nekog pravnog posla kao to je ugovor
o radu na osnovu kojeg se zaposlenik obvezuje
stvarati autorska djela.

Utvrivanje da li je neko djelo nastalo u radnom

odnosu vano je jer se mora znati odnosi li se na
ugovor o radu odnosno drugi akt koji ureuje
kortenje autorskim djelom nastalim u radnom
odnosu.
 Izvoai
Izvoaima se smatraju: glumci, pjevai, muziari,
plesai i druga lica koja glumom, pjevanjem,
sviranjem, pokretima, recitiranjem ili
interpretiranjem na drugi nain izvode autorska ili
folklorna djela, reiseri pozorinih predstava,
dirigenti orkestra, voe pjevakih horova, te
varijetetski i cirkuski umjetnici.

Izvoa je fiziko lice koje se angauje u

interpretaciji autorskog djela. Lica iji angaman
ima samo pomoni i tehniki karakter u interpretaciji
nisu izvoai.
 Predmet zatite
Predmet zatite je interpretacija kao duhovna
tvorevina to znai da je intelektualno
nematerijalno dobro koje stvara ovjek.
Interpretacija je radnja kojom lice svojim izraajnim
sposobnostima saoptava na zvuni ili
audiovizuelni nain odreeni duhovni sadraj koji
mora biti autorsko djelo. Interpretator svojom
interpretacijom autorskom djelu daje lini peat.
Postoje autorska djela koja se po prirodi ne mogu
interpretirati (npr. likovna djela).
 Moralna prava izvoaa
Moralna prava izvoaa ograniena su na pravo
priznanja (naznaku imena izvoaa), odnosno
pravo da odlui da li e njegovo ime ili druga
oznaka identiteta biti naznaeni pri koritenju
njegove izvedbe. Izvoa ima pravo da se
suprotstavi svakom mijenjanju ili upotrebi njihove
izvedbe ako bi se time vrijeala njegova ast i
ugled.
 Imovinska prava izvoaa
Imovinska prava izvoaa obuhvataju iskljuivo
pravo snimanja svog ivog izvoenja, pravo
direktnog ili indirektnog reproduciranja snimka
svog izvoenja na bilo koji nain i u bilo kojem
obliku, prenoenja javnosti svog ivog izvoenja,
radiodifuznog emitiranja svog ivog izvoenja
(osim reemitiranja) od organizacije ili uz dozvolu
organizacije koja vri emitiranje, pravo injenja
dostupnim javnosti snimaka svog izvoenja,
distribuiranja primjeraka snimka svog izvoenja i
davanja u zakup primjeraka snimka svog
izvoenja.
 Naknada i trajanje prava
S obzirom da se i izvoaima nanosi teta zbog
reproduciranja za privatnu upotrebu koje umanjuje
prodaju komercijalnih snimaka (fonograma i
videograma), zakon priznaje i izvoaima pravo na
naknadu za privatnu i drugu vlastitu upotrebu i
pravo na naknadu za javno saoptavanje i davanje
u zakup snimka izvoenja
Prava izvoaa traju 50 godina od dana izvoenja :
Za snimljena izvoenja od proteka godine u kojoj je
snimljena,a
Za izvoenja koja nisu snjimljena,od proteka godine u kojoj
su izvedena.
Stara Jugoslavija i autorska
prava
 Historijat
1884. Poeci autorsko pravne zatite na teritoriji Bosne i Hercegovine
koja je nekada bila u sastavu austrougarske imperije datiraju od druge
polovine 19.vijeka. Jo 1884.godine je usvojen madjarski Zakon o
autorskom pravu
1895. Stupio na snagu austrijski zakon o autorskom pravu.
1929. U skladu sa Bernskom konvencijom,a slijedei odgovarajue
propise njemakog, austrijskog i vicarskog zakonodavstva, usvojen je
jugoslovenski Zakon o autorskom pravu.
1930. Jugoslavija je postala potpisnica Bernske konvencije.
1946. Donijet je novi Zakon o autorskom pravu Vlade FNRJ. Osnovan je
Zavod za autorskopravno posrednitvo, kao dravna ustanova, ije je
djelatnost obuhvatala zatitu svih vrsta autorskih prava. Zavod je imao
centralu u Beogradu i poslovnice u sjeditima republika FNRJ,
ukljuujui i Sarajevo.
 1946. U Sarajevu je formirana Asocijacija muzikih umjetnika i
stvaralaca AMUS
1950. Zavod je ukinut Uredbom o prijenosu poslova
autorskopravnog zastupanja i posredovanja na saveze i udruenja
autora. Poslovi zatite povjereni su autorima. 12. i 13. februara je
na prvom kongresu SAKOJ-a (Saveza kompozitora Jugoslavije) za
predsjednika izabran Setvan Hristi a za sekretara
bosanskohercegovaki muzikolog i dirigent dr.Oskar Danon.
1956. SAKOJ postaje lan CISAC-a.
1965. Osniva se Odjeljenje za zatitu autorskih prava OZAP koji
1971. mijenja ime u Zavod za zatitu autorskih muzikih prava
ZAMP. ZAMP je sastavljen od republikih poslovnica i ovlaten je za
ubiranje naknada za koritenje autorskih djela.
 Ubiranje naknada

U SFRJ-u ubiranje naknada za autorska

prava je bila jako specifino.

Naknade su se odreivale u zavisnosti od

veliine prostora na kojem se izvodilo
autorsko djelo (dvorane,koncertne
hale,radio stanice,pozorita,taxi vozila)
 Komisija

U SFRJ postojala je posebna vrsta komisije koja

je imala zadatak da preispita odreena autorska
djela prije nego li se ista budu objavljena.

Postojala je odreena vrsta muzikih djela koja

su se smatrala UNDOM i za njih su bile
postavljane visoke naknade kako izvoaima
tako i organizatorima muzikih dogaaja u
SFRJ.