UNIVERZITET U BIHAU

VISOKA ZDRAVSTVENA KOLA BIHA

SESTRINSTVO

SEMINARSKI RAD
IZ PREDMETA SOCIJALNA PATOLOGIJA

TEMA:

''SOCIJALNI UZROCI
PORODINOG NASILJA''

Mentor: Student:
Prof.dr.sci.Hariz ari Pirali
Jasmina

Biha,2017.
Uvod
Porodica predstavlja osnovu jedinicu drutva i jedna je od najstarijih
drutvenih grupa. Ona kao takva ima ulogu u formiranju ovjekove
linosti ali i cjelokupnog drutva. Izmeu drutva i pojedinca
porodica je posrednik, ali ona isto tako vri vie funkcija od bilo koje
drutvene grupe.1

Loi porodini odnosi i naruena komunikacija i osnovno povjerenje

su i najei faktori rizika za pojavu smetnji u ponaanju ali i za
ozbiljnije psihike bolesti u djetinjstvu,ali i kroz odraslu dob. Od
roenja pa kroz odrastanje veinu stvari preuzimamo od naih
roditelja i zapravo prva iskustva i vjetine stiemo kroz odnose sa
roditeljima, a tek kasnije kroz socijalne, kolske, drutvene odnose.

Uestali sukobi i nesuglasice s roditeljima, slaba povezanost unutar

obiteljskog okruenja pridonosi pojavi poremeaja ponaanja,
zloupotrebi alkohola i narkotika.

Nasilje ili zlostavljanje podrazumijeva svako ponaanje ili radnju

uinjenu protiv volje druge osobe, a koje je ugroava: psihiki,
fiziki, seksualno, ekonomski i sl.

Nasilje u porodici je pojava koja prati porodicu od njenih najranijih

oblika. Ovaj oblik sociopatolokih pojava nije problem samo njenih
lanova nego cijelog drutva i predstavlja odraz njegovog stanja.
Bez obzira koje vrste i prema kojem lanu porodice bilo usmjereno,
nasilje u porodici utie na funkcionisanje cijele porodice, posebno
djece.

Nasilna ponaanja u porodici nastoje se objasniti uticajima razliitih

negativnih faktora izvana kao to su nezaposlenost, loa
ekonomska situacija i sl.

1https://jelenasociologija.wordpress.com/2013/03/10/34/

2
Uzroci porodinog nasilja
rtve nasilja u porodici su djeca, ene i mukarci. Kada govorimo o
kategorizaciji rtava nasilja u porodici neophodno je napraviti
razliku izmeu rtava u uem i irem smislu.
Pod rtvama u uem smislu podrazumijevaju se lanovi koji ive u
istom domainstvu.
Najopasniji vid nasilja u porodici je onaj u kojem su rtve djeca, jer
se radi o mladim biima koja ni psihiki ni fiziki nisu spremna da
podnesu bilo koji oblik nasilja. Svi oblici nasilja ostavljaju trajne
posljedice na djecu. Djeca rijetko svoje zlostavljanje u porodici
otkrivaju javnosti.

Ne postoji pojedinaan uzrok kojim se moe objasniti zato

mukarci ili ene zlostavljaju svoje partnere. Faktori koji su najue
povezani sa porodinim nasiljem su mladost i odrastanje i nasilnika
i rtve ( period od 18 do 30 godine ivota), niski prihodi, odrastanje
u nasilnoj porodici, konzumiranje alkohola ili droga, nezaposlenost,
seksualna frustracija i nezadovoljstvo poslom.

Takodje, nijedna pojedinana karakteristika linosti ne dovodi do

nasilnog ponaanja, ali je primijeeno da poinioci nasilja u
najveem broju sluajeva pate od asocijalnih poremeaja linosti.
Osobe sa ovakvim poremeajima imaju smanjenu sposobnost
osjeanja krivice, tuge ili grinje savjesti.

Socijalni i kulturni faktori takoer stvaraju drutvenu klimu u kojoj je

nasilje u porodici svakodnevna, poluprihvaena pojava. Analitiari
koji prouavaju socijalne faktore koji doprinose domaem nasilju
esto se obaziru na ulogu porodice u drutvu. U mnogim drutvima
ekonomski i socijalni sistemi funkcioniu tako da direktno ili
indirektno podravaju patrijarhalno drutveno i porodino

3
ustrojenje. Nasilje je esto institucionalizovano ili ugraeno u
drutvene strukture, kao to je sluaj sa tradicionalnim obiajima i
zakonima koji doputaju mukarcu da fiziki kanjavaju svoju
suprugu, to dovodi i do ostalih oblika porodinog nasilja.

Mnogi primjeri pokazuju da su nasilnici osobe koje u djetinjstvu nisu

imale dobar roditeljski primjer ili ih se potpuno zanemarivalo. Mnogi
od njih imaju hladne ili nezainteresirane roditelje ili pak one od kojih
su nauili da se problemi rjeavaju izljevima gnjeva i nasiljem.
Djeca koja odrastaju u takvoj okolini moda to to verbalno i fiziki
napadaju druge ne doivljavaju kao zlostavljanje; moda ak misle
da je takvo ponaanje normalno i prihvatljivo.

Jedan od bitnih uzroka nasilja u porodici jeste i bioloki faktor koji

igra znaajnu ulogu, jer osoba ima potrebu za odravanjem vlastitih
gena, pa prema tome ako osjeti ugroenost meu lanovima
porodice poinje postaje agresivan i u njemu se budi nasliniko
ponaanje prema drugima. U veini sluajeva to se deava da bi se
odrala panja lanova porodice, prvenstveno partnerova panja ali
i panja djece ili drugih lanova u toj porodici. Ovo ponaanje
veinom je praeno ljubomorom, strahom i slino.
Ovo sve zavisi i od trenutnog psihikog stanja osobe, od njegove
linosti i drugih fakora koji su znaajni i koji se odraavaju na
njegovo ponaanje prema drugima. Depresija, anksioznost kao i jo
neki faktori esto dovode do agresivnog ponaanja.
esto osoba ako ne ispuni svoja vlastita oekivanja ili oekivanja
okoline, svoje nezadovoljstvo ispoljava na lanove porodice najprije
verbalno, a esto i fiziki. Ove osobine se razlikuju od osobe do
osobe, ali u veini sluajeva su sline i oblik su patolokog
ponaanja pojedinca.

U traenju uzroka nasilja postoje etiri modela koja objanjavaju

nastanak i provoenje nasilja u prodici:

4
 1. Nivo pojedinca- odnosi se na bioloke i line faktore koji
pridonose tome da se pojedinac ponaa nasilniki ili postane
rtva.
2. Nivo interpersonalnih odnosa- obuhvata bliske odnose sa
okolinom kao to su brani sklad ili sukobi.
3. Nivo lokalne zajednice- djeluje na pojavu nasilja kroz
nezaposlenost, siromatvo, prisutnost droge i odsustvo
uklopljenosti porodice u drutvenu zajednicu.
4. Drutveni i kulturni nivo- stvaranje ope klime nasilja ili
nenasilja, prihvatanje ili neprihvatanjem nasilja u drutvu.

Kada je rije o socijalnim faktorima koji utjeu na pojavu i razvoj

nasilja, tu imamo sljedee injenice:
este kontradiktornosti u stvarnosti.
Ljudi su svakodnevno izloeni posmatranju brojnih kontradiktornosti
u drutvu u kojem ive. U kolama ue jedno, a na ulici vidi sasvim
drugo. U medijima slua jedno, a u stvarnosti nalazi neto drugo.
Od svojih nadreenih uje jedno, a na djelu ih nae da rade sasvim
suprotno. Sve ove injenice dovode do zbrke i pometnje u
linostima pojedinaca koje vrlo lako mogu biti usmjerene u krivom
smjeru.
Razjedinjenost drutva i njegova nepovezanost.
Drutvo u kojem nema patriotskih osjeanja, ljubavi i
portvovanosti prema drugima, ima mnogo problema sa svojim
pojedincima. Pojedinac tada ne osjea svoju dunost prema
drugima i u tom sluaju e gledati da iskoristi svaku moguu priliku
u pribavljanju vlastite koristi. Meutim, zajednica u kojoj su
pojedinci povezani, veoma lake staje u kraj bilo kakvim
iskakanjima iz normi, to ukljuuje i zajednike napore na suzbijanju
svih drutvenih devijacija od nasilja, nastranosti.

5
Uzroci nasilja nad djecom u porodici
Izmeu 40% i 60% mukaraca i ena koji zlostavljaju odrasle
takoer zlostavljaju i svoju djecu. Djevojice iji oevi zlostavljaju
njihove majke su 6.5 puta vee rtve svojih oeva nego kod onih
to imaju nenasilne oeve.

Jedna od definicija zlostavljanja nad djecom kae: pojava

zlostavljana djece unutra porordice je najizrazitiji primjer krenja i
ugroavanja djeijih prava. Takoer pod zlostvaljanjem nad djecom
moemo rei isto da je to tetan i neadekvatan odnos prema djeci,
pri emu se ona tretiraju kao objekti, a ne subjekti odnosa.

Posto mnogo faktora koji dovode do ovoga problema, a neki od njih

su psihopatoloki faktor, socio-kulturni faktori, socio-psiholoki
faktori i dr.

Pod psihopatolokim faktorima podrazumijevamo psihie

poremeaje poinitelja koji dovode do nasilja i zlostavljanja, dok
pod socio-kulturnim se smatra da je stres okida za ovako
ponaanje to u svakom sluaju nije opravdanje za bilo kakav oblik
nasilja. Dok pored ovih faktora socio-psiholoki model je verzija
tradicijskog modela zlostavlanja djece i ukljuuje situacijsko-
interpersonalne varijable i individualna obiljeja roditelja i djece.

Zbog svega ovoga nasilje se moe pojaviti i u ranijoj dobi

tj.djetinjstvu, jer djeca ovakav oblik ponaanja mogu smatrati
normalnim jer ive u takvom okruenju i samim time smatraju da je
to nain za rjeavanjem problema i izlazak iz neke situacije.

O nasilju meu djecom govorimo kad jedno ili vie djece uzastopno
i namjerno uznemiruje, napada ili ozljeuje drugo dijete koje se ne
moe obraniti.Moe imati oblik prijetnji, tjelesnih ozljeda,
odbacivanja, ruganja, zadirkivanja, ogovaranja, uzimanje stvari,
unitavanje stvari. esto ukljuuje neugodne komentare o
djetetovoj obitelji, rodbini i sl.

6
Imamo djecu koja smiljaju naine kako da dobiju ono to ele, a
teroriziranje drugih se, naalost, esto pokae djelotvornom
metodom. Ono im omoguava da dobiju ono to ele, a to je mo,
status i panja.

Jo jedan inilac koji pogoduje irenju takvog nasilja jest nedostatak

nadzora. Mnoga djeca koju se tiranizira osjeaju da se nemaju kome
obratiti za pomo, a alosno je to da su u veini sluajeva u pravu.

Faktori koji doprinose pojavljivanju nasilnitva meu djecom

najee su obiteljskitj.nedostatak stabilne emocionalne
povezanosti/privrenosti izmeu roditelja i djeteta,slab nadzor nad
djetetom i zanemarivanje djetetovih potreba, prihvaanje i
oponaanje agresivnih i nasilnikih ponaanja koje djeca ue od
roditelja te brae i sestara. Djeca koja odrastaju u obiteljima u
kojima postoji nasilje imaju 3-4 puta veu vjerojatnost da postanu
nasilna.

Takoer nepovoljni obiteljski faktori i nasilno ponaanje djece

ukljuuju i kriminalitet roditelja, psihiki poremeaji,nezaposlenost
ili prezaposlenost roditelja, siromatvo, obiteljsko neslaganje, niska
ukljuenost roditelja u odgoj, slab roditeljski nadzor, okrutne
metode discipliniranja, fiziko zlostavljanje, loa emocionalna
povezanost roditelja i djece.

Uzroci nasilja meu partnerima u porodici

Nasilje meu partnerima esto zna zapoeti i prije samoga stupanja
u brak. Na temelju ponaanja unutar predbrane veze ve bi se
mogla predvidjeti pojava nasilja u braku. Nasilje u braku
podrazumijeva svako fiziko, psihiko, seksualno i ekonomsko
zlostavljanje ene od strane mua ili vanbranog partnera.

7
Niz istraivanja potvruju da jer presudan utjecaj socijalnih faktora
na razvoj osobnosti i ponaanja zlostavljaa. Pokazalo se da izvor
nasilinike osobnosti koja ima potrebu dominiranja i kontroliranja
moe biti u socijalizacji mukarca i ene i to:

zbog patrijarhalne raspodjele moi u braku

shvaanje pojedinog drutva o doputenim oblicima odnosa
izmeu branih partnera
tolerancija drutva na nasilje openito.

Prema patrijarhalnim drutvenim normama oekuje se da je

mukarac hranitelj porodice, a time i nositelj moi i odluivanja. Do
mukog nasilja e doi u svim situacijama u kojima mukarac osjeti
gubitak moi, to je jedan od znaajnih uzroka nasilja meu
partnerimam ali u porodici openito.

Kae se da je osnova svakog sukoba loa komunikacija, to moemo

rei da je takoer jedan od uzroka nasilja meu partnerima i
porodici u cjelokupnosti. esto zbog loe komunikacije, ne sluanja
drugih, ne mogunosti prenoenja vlastitih ideja drugima i slino
dolazi do sukoba meu osobama to esto rezultira nasiljem.
Takoer do sukoba moe da doe ako jedna strana ima osjeaja da
drugi ne shvataju njihove potrebe, stavove i slino i zbog toga se to
odraava na njihov odnos.

Zakljuak
Nasilje u porodici predstavlja ozbiljan problem kako za porodicu i
njene lanove tako i za drutvo openito, jer ono nije problem koji
se tie samo odreene porodice nego drutva.

Uzroke nasilja treba prepoznati na vrijeme i pokuati ih otkloniti u

to brem vremenu kako bi se sprijeile trajne poseljedice po
porodicu. Poinitelja treba savjetovati i pokuati mu ukazati na sam
problem.

8
Ako se problem ne moe rijeiti unutar porodine zajednice treba
potraiti pomo drugih ustanova radi lakeg rjeavanja problema,
ali i radi sigurnosti samih lanova porodice. rtve se trebaju
posavjetovati sa nekom bliskom osobom i iznijeti svoje probleme i
stavove o samoj situaciji, ili je potrebno uspostaviti saradnju i
koordinaciju rada policije, pravosudnih organa, socijalnih slubi,
kolskih i zdravstvenih ustanova, donoenjem jedinstvenog
programa i konkretnih mjera.

Ne rjeavanje problema na vrijeme moe ostaviti trajne posljedice

po rtve i utjecati na njihov daljnji ivot. Posebno mogu stradati
djeca koja su i najee rtve i koja rijetko iznose svoje probleme
drugima. To moe utjecati na njihov razvoj i takoer moe biti uzrok
da i oni sami kasnije postanu poinitelji nasilja nad drugima, jer to
mogu smatrati ispravnim ponaanjem.

Ako se prepozna na vrijeme nasilje se moe sprijeiti, a samim time

i poboljati ivot unutar zajednice.

Sadraj
Uvod2
Uzroci porodinog nasilja........................................................................... 3
Uzroci nasilja nad djecom u porodici..........................................................5
Uzroci nasilja meu partnerima u porodici.................................................7
Zakljuak.................................................................................................... 8

9
Literatura

1. http://forum.burek.com/zasto-trpimo-
porodicno-nasilje-t274337.wap2.html?
layout=d

10
2. http://hocudaznas.org/sta-je-nasilje-i-vrste-
nasilja/
3. http://radosnaobitelj.com/index.php/nesuglasic
e-u-obitelji/109-nesuglasice-unutar-obitelji-
posljedice
4. http://radosnaobitelj.com/index.php/obiteljski-
odnosi
5. http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2
013/zakoni/9.html
6. Nasilje u porodici,Hariz ari

11