‘Moderna’ etnomuzikologija

od 1960-ih
(antropološki pristupi glazbi)

1. Uvod u kontekstualni pristup

- o prirodi i svijetu glazbe
2. Širenje predmeta etnomuzikologije
 Što je glazba?
• poseban, specifičan zvukovni svijet
• posjeduje svoj specifičan smisao – sama materija glazbe, tj.
tonovi, posjeduju fizikalnu i akustičku vrijednost. Estetskim
oblikovanjem oni dosižu estetsku vrijednost
= to su glazbene vrijednosti

• neverbalni, višeznačni, simbolički jezik, koji nije moguće

sagledati samo analizom glazbene strukture.
• transcendentna priroda glazbe = ima sposobnost da nadilazi
prostor i vrijeme, društvene ustroje te da ponese različita
značenja
= glazba ima relativnu autonomnost (poseban
zvukovni svijet)
• (nije apsolutno autonomna) - nije izolirani, u sebe zatvoren
svijet, jer se pri njenom izvođenju aktiviraju i različite praktične
ili uporabne vrijednosti.

• Te funkcionalne (uporabne) vrijednosti glazbe mogu biti

kulturne, povijesne, psihološke itd. = glazba postaje nositeljem
nekih izvanglazbenih značenja.

• Glazba je kontekstualna / vremenska umjetnost = postoji

jedino u izvedbi, u protoku vremena koje dijele ljudi koji je
izvode i slušaju.
 Kontekst

• Kontekst = ljudi (stvaratelji, izvođači, slušatelji), prigoda,

konvencije koje određuju kada će se i kako ostvariti izvedba,
općenito društvena, povijesna, politička stvarnost.

• Promjenom konteksta isti glazbeni sadržaj može ispuniti neke druge

praktične funkcije i zadobiti neka nova značenja.

• Bez poznavanja povijesnog, društvenog i kulturnog konteksta, bez

poznavanja koncepcija o glazbi u određenoj kulturi i ponašanja ljudi koja su
vezana uz stvaranje i izvođenje glazbe, nemoguće je razumijeti mjesto i
funkcije glazbe u kulturi, odnosno u čovjekovu životu.
MODERNA ETNOMUZIKOLOGIJA
Predmet etnomuzik. do 60-
ih:
• zvučne sastavnice glazbe
• analiza strukture glazbenih djela
• utvrđivanje raširenosti i podrijetla
pojedinih glazbenih oblika
= glazbena građa je izdvojena iz
konteksta, pa se nije mogla
objasniti bît same glazbe,
= glazba gubi smisao bez ljudi koji je
stvaraju i za koje je stvorena.
Predmet etnomuzik. od 60-
ih:
• proučavanje uloge i funkcija
glazbe u životu ljudskih
zajednica
• Pokušaji interpretiranja
glazbe povezano s
izvanglazbenim svijetom koji
je okružuje

Etnomuzikolozi su 60-ih godina uvidjeli da je u istraživačkom radu (osim

strukturalnih obilježja) potrebno uzeti u obzir i funkcionalna svojstva glazbe i
upravo u njihovoj međuzavisnosti potražiti ključ za razumijevanje glazbe.
Kontekstualni pristup u etnomuzikološkom istraživanju
najviše su promovirali američki etnomuzikolozi:

1. Alan P. Merriam 2. Bruno Nettl (1964.)

(1960., 1964.) The Anthropology of
Music
3. Mantle Hood (1969.).
Model etnomuzikološkog proučavanja iz 1964. kako ga
je postavio Alan P. Merriam u knjizi The Anthropology
of Music

Merriam govori o 3 analitičke razine:

• koncepcije / ideje o glazbi

• ponašanje ljudi povezano s glazbom
• sâm glazbeni zvuk
 1. Koncepcije / ideje o glazbi

Ideje o tome:

• što je glazba?
• koje su njezine karakteristike?
• u čemu je njezina bît?
• važnost, funkcije i značenje?
• kako se vrednuje?
= znatne razlike kod različitih kultura ili u različitim
povijesnim razdobljima, kao i u pojedinih glazbenika.
 Različita društva imaju različite koncepcije/ideje o glazbi

• glazbu se smješta ili visoko ili nisko na ljestvici društvenih

vrijednosti
• ponegdje je uže povezuju s plesom i dramom, ponegdje s
govorom ili s umjetnošću u cjelini; s religijom i ceremonijama; s
nepoželjnim ponašanjima (kao što je pijanstvo i narkomanija).

Pr. 1. neke afričke kulture imaju iznimno mnogo termina za razne vrste izvedbe, za razne kontekste i izvođače, a
nijednu jedinu riječ za samu glazbu . Njihova predodžba o glazbi neodvojiva je od drugih sastavnica društv. života
tako da o njoj i ne mogu govoriti, a da ne govore i o kontekstu u kojem se ona izvodi.

Pr. 2. neka indijanska plemena sj. Amerike ne razlikuju riječ "glazba" od riječi "pjesma" - vjerojatno zbog
prevladavanja vokalne glazbe, pa i svirku na sviralama nazivaju "pjesmom".

Pr. 3. U europskim kulturama - naricanje - nije ni pjevanje, ni govorenje, ni plakanje, nego je sve troje zajedno -
poseban zvukovni sustav.
• Stav današnjih ljudi Zapadnoga svijeta (a i mnogih drugih
kultura,) uglavnom je pozitivan prema glazbi; glazba je “dobra
stvar”, (uzrečica: "Tko pjeva, zlo ne misli").

• Međutim, to ne znači da se glazba zato i vrednuje visoko.

Uvriježen je stav da glazba nije neophodna za život (što se
odražava i u oskudnoj zastupljenosti u školskim programima) -
smatra se ugodnim dodatkom svakodnevnom životu - mnogi
drugi sadržaji je nadmašuju (sport/nogomet, tenis, film itd.)
 Koncepcije / ideje o glazbi...
- definicija glazbe

• ne postoji neka potpuna i univerzalna

definicija
• umjetnost (kao praksa koja zahtijeva specijalističko znanje i
sposobnost, kao i u slikarstvu, literaturi);
• kao oblik komunikacije (u kojoj sudjeluje širi krug ljudi,
a ne samo specijalisti-glazbenici, pri čemu se glazba promatra
analogno govoru i jeziku);
• kao skup psiholoških procesa.
 * Ako sva društva imaju glazbu, postavlja se pitanje da li je
ona svojstvena svakom čovjeku?

* Da li su svi ljudi u svojoj osnovi muzikalni?

= Jedna struja modernih etnomuzikologa smatra da svi imaju

sposobnost sudjelovanja u glazbi - da su osposobljeni za
"glazbovanje" (muziciranje), koje podrazumijeva izvođenje i
skladanje glazbe, ali i njezino opažanje i razumijevanje (J.
Blacking, 1973; C. Small, 1998).

= Novija istraživanja pretpostavljaju izdvajanje glazbenih

procesa od ostalih procesa nervnoga sustava i postojanje
"glazbene inteligencije" (H. Gardner, 1999).
 John Blacking, (1928.-1990.) britanski etnomuzikolog i antropolog
How musical is Man? (1973.)

• sva su ljudska bića u svojoj osnovi

muzikalna
• glazba je univerzalna za ljude
• ideja da su sve glazbe dio jednog
sustava.

Blackingova definicija glazbe:

• glazba je "zvuk kojeg organizira
čovjek" (humanily organized sound)
= ističe da je glazba u načelu zvučna,
specifično ljudska i organizirana
pojava
Pitanja za razmišljanje:

• Da li je glazba jedan zaseban svijet (svijet za sebe)?

• Da li je svijet glazbe sačinjen od više glazbi, od kojih je
svaka zaseban sustav, poput jezika?

= glazbenici su skloniji misliti o glazbi kao o jednom

velikom jeziku.

= Etnomuzikolozi već dulje vrijeme govore o glazbama -

podsjećajući time da je glazba jedne kulture/ društva /
zajednice poseban i jedinstven sustav kojem ne možemo prići
istim mjerilima i analitičkim alatima kao europskoj
umjetničkoj glazbi
2. ponašanje ljudi povezano s glazbom (prema
A. Merriamu)
• stvaranje
• izvođenje
• slušanje glazbe

= ostvarenja koncepcija/ideja u glazbenoj praksi;

= promatra se što ljudi pritom rade, kako se
ponašaju, u kakvim su interaktivnim odnosima
(izvođači s publikom; izvođači međusobno itd).
 Uporabe i funkcije glazbe

• A. Merriam u fokus istraživanja stavlja i »uporabu« i

otkrivanje »funkcija« glazbe u kulturi

• »Upotreba« (use) = način na koji je glazba prisutna u

ljudskome društvu, (prigode u kojima se glazba izvodi );
‘korištenje’, ‘primjena’

• »funkcija« (function) = razlog zbog kojeg se glazba izvodi

i svrha kojoj pritom služi (npr. estetski doživljaj, zabava (igra),
izražavanje emocija, komunikacija, relaksacija, simboličko
predstavljanje određenih ideja, potvrđivanje društvenih normi,
podržavanju društvenih institucija i religijskih praksi...;’uloga’
Zaključno:
•Glazba nije samo razonoda ili manifestacija posve umjetničke
naravi
• ona je jedan od temeljnih sustava neverbalne komunikacije
• simbolička slika načina života neke zajednice, u kojoj se
ocrtavaju stavovi i osjećaji ljudi koji ih stvaraju i izvode

• suvremena znanost o glazbi spoznala je da se traženje smisla,

bîti i značenja glazbe mora istražiti povezano s ljudima, kulturom,
povijesnim i društvenim realnostima iz koje izvire, koje je
okružuju, u kojima sudjeluje i na koje također i djeluje (Supičić).
• zato i etnomuzikologija proučava glazbu prošlosti i sadašnjosti,
sve ljude koji sudjeluju u glazbi kao stvaraoci, izvođači ili
slušatelji
 Metodološko-teorijski okvir
i širenje predmeta etnomuzikologije
 Metodološko-teorijski okvir
i širenje predmeta etnomuzikologije
• proučavanje glazbe u kulturnom i društvenom kontekstu podrazumijeva
terensku metodu promatranja i sudjelovanja istraživača u stvarnim prigodama
izvođenja glazbe.
• tip »intenzivnog« proučavanja glazbe, s dužim boravkom istraživača u
određenom lokalitetu, uz nastojanje da je, osim »izvana«, upozna i »iznutra«, iz
perspektive ljudi koji je stvaraju, izvode i slušaju

• Mantle Hood 1969. etnomuzikologiju definira kao »pristup

proučavanju bilo koje glazbe, ne samo nje same nego i njezinog
kulturnog konteksta«

• Nakon Merriama, Nettla i Hooda, 1970-ih dolazi sljedeća

generacija etnomuzikologa: John Blacking i Alan Lomax
 Metodološko-teorijski okvir...

• John Blacking predmetom etnomuzikologije smatra svu

glazbu, bez obzira kojem vremenu, prostoru, društvu ili kulturi
pripadala.

• U knjizi How Musical is Man? iz 1973. usprotivio se podjeli

na »umjetničku« i »narodnu glazbu«. Budući da nijedna vrsta
glazbe ne postoji i nema smisla bez ljudi, njegov je stav bio da
svu glazbu možemo smatrati »narodnom«

• Smatrao je da postoji strukturalna i funkcionalna povezanost

između ljudi kao bioloških bića (njihove urođene sposobnosti
da stvaraju i doživljavaju glazbu), kulture i društva u kojima
žive, te glazbe koja je proizvod i biološkog nasljeđa i kulturnih
konvencija, ali i individualne kreativnosti
Metodološko-teorijski okvir...

• etnomuzikolozi nastavljaju istraživati glazbu usmene tradicije,

ali veliku pozornost obratili su i drugim vrstama: popularnoj
glazbi (masovni mediji, industrija zabave, lokalna praksa), ali i
umjetničkoj glazbi
• Istražuju glazbu različitih dobnih, spolnih, profesionalnih,
etnićkih, većinskih i manjinskih zajednica...
• Obratili su pozornost i izvođačima i slušateljima..
• Istražuju repertoare festivala, drugih javih izvedbi...
 Istraživanje odnosa glazbe i kulture
(A.Merriam)
- predmet etnomuzikologije zasniva se na pretpostavci o povezanosti glazbe i
kulture
Kako se glazba očituje u kulturi?
Kako se kultura očituje u glazbi?
Proučavanje "glazbe u kulturi“ Proučavanje "kulture u glazbi"

• otkrivanje uloge i funkcija • ideja o oblikovanosti glazbe

glazbe u datoj kulturi
• Istraživanje ponašanja ljudi
pri stvaranju, izvođenju i
slušanju glazbe
kulturom – glazba je izraz
načina života neke zajednice
• Odnosno, pokušaj
interpretiranja "glazbe kao
kulture”
 Traganje za odrednicama glazbe u
izvanglazbenom svijetu
• topografija
• klima
• jezik
• talentirani pojedinac
= sve to ponekad igra ulogu u određivanju prirode neke glazbe, ali
u konačnici na glazbu najviše utječe posebni karakter kulture

Na pojedine glazbene aspekte (ponašanje uz glazbu, koncepcije i dr.)

utječu:
• društvene organizacije,
• odnosi među ljudima s obzirom na snagu i spol i dr.
• podjele rada
• tip obitelji
 Metode (kantometrija)
Alan Lomax (1915. -2002.)
• Lomax je u suradnji s muzikolozima, etnolozima, lingvistima, statističarima i
programerima razvio kantometrijski model za analizu stila tradicijskoga pjevanja
(cantometrics) (kulturološka analiza glazbe)
• Analizirao je zvučne snimke tradicijskoga pjevanja iz različitih dijelova svijeta
• Pojedine osobine stila pjevanja, (vokalna tehnika, dinamika, tempo) doveo u odnos s
pojedinim aspektima kulture i društva, (tip gospodarstva i podjela rada, tip obitelji,
odnos među spolovima, postupanje prema djeci i političko ustrojstvo
 Različitost vokalne tehnike
• Ojkanje
http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=fjm9QXUV
YLA#!

• Mongolsko grleno pjevanje

http://hot.net.hr/film/video-cudnovati-zvuci-sa-svih-strana-svijeta

• Gruzijsko višeglasno polifono pjevanje

http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=rg8xrdbnH8E

• Sardinija – pastirsko pjevanje

http://www.youtube.com/watch?v=cWVCMvbGcPA&feature=player_embedd
ed#!