Antonia Prgomet

2018/2019
BILJEŠKE S PREDAVANJA I

ETNOLOGIJA I TURIZAM

28.2.2019. – UVODNO PREDAVANJE

- Može li industrijska baština imati turistički značaj/potencijal?

- profitni turizam vs. fenomenologija turizma

- od 70ih antropologija turizma kreće kao poddisciplina antropologije

- turizam – praktički nastao u europskom kontekstu, važan za europski kontekst  europski fenomen

- istraživanje turizma u antropologiji – odnos turista i rezidenata/domaćina  hosts and guests

- 1977.g. AAA (American Anthropological Association) – simpozij – doktorski rad o turizmu

- pojam „turizam“ – Stendhal, 1838. – „Memories d'un touriste“

- voyageur (putnik) ≠ turist

- turizam – putovanje – migracije

- turizam – kretanje čovjeka koje nije prisilno

 TURIZAM – skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetilaca nekog
mjesta ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije
povećana njihova privredna djelatnost. (Huzniker i Krapf, 1942.)
 TURIZAM – skup pojava i odnosa proizašlih iz interakcije turista, domaćina/davatelja usluga,
država i lokalnih zajednica u procesu privlačenja i ugošćivanja tih turista i drugih
posjetitelja/izletnika. (Gold et al.)
 TURIZAM – uključuje aktivnosti proizašle iz putovanja i boravka osoba izvan njihove
uobičajene sredine ne duže od 1 godine, radi odmora, poslovnog putovanja i drugih razloga
nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjećuju. – UNWTO

- 5 temeljnih karakteristika turizma:

1. turizma nema bez putovanja i kretanja ljudi (putovanje koje nije prisilno)
2. putovanje i boravak izvan uobičajene sredine
3. kružno putovanje – uključuje povratak
4. svrha turističkog putovanja – odmor, rekreacija…
5. u turističkom odredištu turisti troše, ne privređuju

- vrste i oblici turizma prema UNWTO – domaći, receptivni, interni, međunarodno, emitivni,
nacionalni…

- kriteriji podjele turizma prema:

- dužini boravka
- prostoru na kojem se odvija – obalni, kontinentalni
- prema dobnoj strukturi
- prema godišnjem dobu
Antonia Prgomet
2018/2019
- prema trajanju – npr. vikend turizam
- prema intenzitetu korištenja privatnih kapaciteta

- kriteriji koji moraju biti zadovoljeni pri definiraju pojma „turist“:

- prostorna komponenta
- suština/motivi putovanja
- vremenska komponenta
- svrha putovanja

TURIST
- UNWTO – osoba koja putuje izvan svoje uobičajene sredine ????????????
- E. Cohen – dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u očekivanju ??????????????????
- V. Smith (1989.) – osoba privremeno nezauzeta poslom koja putuje u svrhu da doživi promjenu

čovjek + prostor + vrijeme = turizam

slobodno vrijeme + ušteđevina + motivacija = turizam

- SPECIFIČNI OBLICI TURIZMA (SOT) – posebna skupina turističkih kretanja koja su uvjetovana
određenim, dominantnim turističkim motivom koji turističkog potrošača pokreće na putovanje u
destinaciju čija je turistička ponuda svojim sadržajima prilagođena ostvarenju doživljaja vezanih uz
dominantan interes tog potrošača – npr. dark tourism, gastro turizam…

- ANTROPOLOGIJA TURIZMA ISTRAŽUJE:

- utjecaj turizma na domaćina
- utjecaj putovanja na pojedinca
- odnosi moći u razvoju turizma
- baština i komodifikacija kulture
- tipovi turizma i turista
- odnos turizma i etniciteta, identiteta, materijalne i kulturne baštine, nacionalizma, okoliša…

7.3.2019. – GOSTUJUĆE PREDAVANJE

Maja Povrzanović Frykman – Predmeti koji povezuju: etnološki prilog kritičkim studijama migracija

„Pouka ključeva“ (autoetnografija)

„The Bosnian Diaspora – Integration in Transnational Communities“

„ Sensitive Objects“

- pojmovi integracije i transnacionalnosti često suprotstavljeni

- dominantni fokus:
1. društvene veze migranata
2. identifikacije migranata + etnički aspekti (porijeklo)

- komplementarni fokus istraživanja – materijalna politika transnacionalnih društvenih polja/prostora

Antonia Prgomet
2018/2019
- predmeti, proizvodi, hrana koja prelazi državne granice – stvaraju kulturna značenja, evociraju
osjećaje, potiču/omogućuju specijalne prakse

- materijalne prakse na koje smo navikli – vrlo važne za doživljaj kontinuiteta u translokalnosti

- osobno iskustvo umotano u materijalnost stvari

- važno je razumjeti ne samo osjećaje i značenja, nego i tjelesne prakse

- ways of being

- ways of belonging

- habitual use of objects

- Bourdieu – HABITUS

- G. Hage – Habitus is a principle of homing and building: of striving to build the space where one can
be at home in the world.“
- the accumulation of homeliness

14.3.2019. – TURIZAM: ANTROPOLOŠKA PERSPEKTIVA

- prema V. Smith ( zbornik Hosts and Guests, 1989.) – turist je osoba privremeno nezauzeta poslom
koja putuje u svrhu doživljavanja promjene

čovjek + prostor + slobodno vrijeme + ušteđevina + motivacija = turizam

 3S motivacija – sun, sea, sand

POVIJESNI RAZVOJ TURIZMA

- Grand Tour (1600. – 1800. / 1760. – 1840.) – prototurizam – društvena putovanja 18. stoljeća
- „Nije plemić onaj koji ne putuje.“
- „On je nitko ako nije putovao.“
- motivacija – putovanje kao način obrazovanja – putuje mlada engleska aristokracija
- putovanje – kulturna norma
- lokacije u Francuskoj i Njemačkoj, zatim Prag, Rim, Venecija, Padova… - metropole bogate
poviješću, kulturom i nasljeđem
- ovo razdoblje završava Thomasom Cookom

- Thomas Cook (1841.) – pokrenuo/organizirao prva turistička putovanja s Antialkoholičarskim

društvom s unaprijed određenim programom i unaprijed određenom grupom ljudi (išli su oni koji su
mogli platiti)  „kulturni medijator“
- prvo putovanje s vodičem, prvo putovanje izvan Engleske (Francuska), osnovao prvu
putničku agenciju, („Travel agency Cook“), prvo putovanje u Ameriku…

- Pierre Defert (1973.):

1. faza individualne autarkičnosti (1780. – 1850.)
2. buržoaska faza polu-originalnosti (19. st. – početak 20.st.)
3. faza koncentriranog turizma ili faza socijalnog turizma
4. faza iskrivljenog bijega od stvarnosti (nakon 2. svjetskog rata)
5. društvo odmora
6. prema zlatnom stoljeću turizma (21.st.)
Antonia Prgomet
2018/2019
- A.J. Bukhart, S. Medlik (1974.):
1. počeci turizma (od 1840.)
2. stoljeće ugljena i pare (do 1914.)
3. modeni svijet (1920. – 1970.)
 nakon 2. svjetskog rata – masovni turizam i stvaranje nove ideje o infrastrukturi

- W. Freyer (1990.):
- motivi, načini putovanja i infrastruktura (koja omogućuje putovanje)
1. pred-faza  do 1850. (prototurizam, Thomas Cook)
2. početna faza  1580. – 1914.
3. razvojna faza  1914. – 1945.
4. visoka faza  1945. – danas
- promišlja se industrijalizacija, prava radnika (na slobodno vrijeme)...

- Boris Pirjevec, Oliver Kesar (2002.):

1. razdoblje do 1. svjetskog rata (1850. – 1914.)
2. između dva svjetska rata (1918. – 1939.)
3. od 2. svjetskog rata (do 1990ih)
4. razdoblje novije hrvatske povijesti do današnjih dana

- Boris Vukonić (2005.) – Povijest hrvatskog turizma:

- ne slaže se s Pirjevcom i Kesarom
1. preteča turističkog razvoja ili pojava sličnih turizmu (prototurizam)
- Rim, toplice, wellness turizam…
2. faza znatiželje – kraj 19.st.
- pojava prvih rivijera (Opatija, Dubrovnik)
3. faza osvješćivanja – početak 20. st. do 1. svjetskog rata
4. faza prvih postignuća
- između dva svjetska rata – rast turističkog prometa
5. faza intenzivnog turističkog razvoja
- nakon 2. svjetskog rata – novi koncept turizma
- naglasak na domaćim turistima – K15 (EX-YU), regres
- desetogodišnji period – „zlatno doba hrvatskog turizma“
6. faza oporavka i konsolidacije turističkog života u Hrvatskoj
- privatizacija, nedefinirana vizija turizma

 1965. – 1975. – zlatno doba hrvatskog turizma

 1986. – 1988. – kulminacija razvoja hrvatskog turizma

ANTROPOLOGIJA, ETNOLOGIJA I TURIZAM

- povijesni razvoj turizma u svijetu i Hrvatskoj

- nastanak antropologije turizma

- definicija turizma

- vrste turizma
Antonia Prgomet
2018/2019
 zašto se turizam nije istraživao u antropologiji?
1. turizam se vezuje uz područje kulture koje su antropolozi htjeli izbjeći, turizam nisu
smatrali relevantnim za znanstvena antropološka istraživanja – turizam je neozbiljan,
u centru antropoloških istraživanja trebao bi biti čovjek, a ne ekonomija
2. antropolozi se ne žele izjednačiti s turistima – uloga antropologa na terenu
3. turizam je produkt suvremenog modernog svijeta i nije bilo potrebno da ga antropolozi
istražuju ranije, tek nedavno je stekao antropološku legitimnost

- Peter Burns (grafovi)

 antropologija turizma istražuje – sve vrste i oblike turizma

- gastronomski turizam
- kulturni, baštinski, etnički turizam
- dark tourism
- eko-turizam
- ruralni, genealoški, zdravstveni, wellness, vjerski, seks turizam
- nautički, svemirski, sportski, volonterski turizam…

- prve antropološke definicije:

 turizam – oblik dokoličarske aktivnosti (dokolica, dokoličarenje – slobodno vrijeme)
 turisti – putnici oslobođeni kulturnog pritiska obrazaca vlastite kulture

- turizam – dodiri kultura između domaćina i gosta te različite supkulture u tom odnosu

- za antropologe – povijesni trenutak nastanka i oblika turizma u predindustrijskim društvima

- prototurizam

- institucionalizacija dokolice

 antropolozi o turizmu istražuju:

1. tipovi turističkog iskustva (E. Cohen)
2. nastanak Homo Turisticusa
3. odnos turista i domaćina
4. odnosi između turista u trenutku njihovog turističkog iskustva
5. trenutak nastanka – prototurizam i zašto uopće nastaje turizam
6. oblici turizma koji su se razvili

- 1963.g. – Theron Nuñez – „Tourism, Tradition and Accumulation: weekendismo in a Mexican

Village“ – problem dominantne kulture koja dolazi uništiti lokalnu kulturu

- 1966.g. – Chris Kottak – prvi doktorat

- 1973.g. – Jafar Jafari – časopis Annals of Tourism Research

- drugi najvažniji trenutak u institucionalizaciji turizma u antropologiji
(nakon V. Smith i zbornika Hosts and Guests)

- 1974.g. – American Anthropological Association – sastanak u Mexico Cityju

- Valene Smith – Hosts and Guests

- J. Boissevian, E. Cohen, M. Crick, G. Dann…

- D. Boorstin – „The Image: A Guide to Pseudo-events in America“

- 1960ih – pseudo-događaji
Antonia Prgomet
2018/2019
- teoretičar moderne dokolice
- koncept komodifikacije – kada je reprodukcija i/ili simulacija nečega važnija ili stvarnija
od samog događaja
- „Turisti traže površna, namještena iskustva.“ – the tourist bubble
- turist kontrolira uvjete primanja iskustva
- inscenacija umjesto autentičnosti

- 1975.g. – V. Turner, J. Ash – „The Golden Hordes“

- turizam ima i integracijsku funkciju
- teorija kompenzacije – turizam kao lažna alternativa
- turizam – ima pozitivnu, prosvjetiteljsku i obrazovnu funkciju – specifičan vid
modernog obrazovanja
- „The pursuit of the exotic and diverse ends in uniformity.“
- turisti – „pleasure seekers“

- 1976.g. – Dean MacCanell – „The Tourist: staged authenticity“

- kroz turizam dolazi do analize modernog društva
- sveobuhvatna teorija turizma

- 60ih/70ih – obnavljanje praksi, vraćanje tradicija, vraćanje autentičnosti (npr. Moreška na Korčuli)

21.3.2019. – TKO SU TURISTI? KULTURNO – ANTROPOLOŠKA PERSPEKTIVA

- TURIST – osoba koja odlazi na putovanje radi rekreacije, zadovoljstva… i posjećuje određeni broj
različitih mjesta

- turist – putnik koji putuje iz zadovoljstva/putuje dobrovoljno (za razliku od npr. migranata)

- stereotipizacija turista

- početak 19.st.  turist = putnik

- druga polovica 19.st.  turist vs. putnik

- masovnost turizma
- pristup putovanju i iskustvo putovanja (razlike između turista i putnika)
- turist – vulgarni posjetitelj koji ne doživljava destinaciju, nije uronjen u zajednicu
- turizam i turisti počinju dobivati negativne konotacije

- 2 aspekta turističke funkcije:

1. putnička
2. posjetilačka

- brojne definicije turizma i turista

- UNWTO (1994.) – registar pojmova, definicija i kriterija

- međunarodno priznat i korišten
- standard koji omogućava analize i komparacije

 TEHNIČKE DEFINICIJE
- Herman von Schullard (1910.)  turist – stranac, nije lokala
- Liga naroda (1937.)  turist – individualac koji provodi najmanje 24 sata u državi koja nije
njegova – turisti su svi koji putuju, definicija ne govori o motivima
Antonia Prgomet
2018/2019
- UNWTO (1968.)  turist = posjetilac (visitor – travels for any reason other than paid work)
- UNWTO (1993.)  turist – privremeni putnik koji izvan svog mjesta prebivališta boravi
najmanje 24 sata, a najviše do godinu dana, u svrhu odmora, putovanja, rekreacije itd.

- ako put uključuje noćenje – turist

- ako put ne uključuje noćenje – posjetilac, izletnik

- UNWTO i UNSTAT (1994.) – 3 komponente turizma/turista:

1. mobilnost/putovanje – izvan doma
2. vrijeme – više od 1 dana, manje od 1 godine
3. motiv – VFR (visiting friends and relatives), kultura, baština, 3S motivacija…
- traveling to and staying in places outside their usual enviroment

- internacionalni turist
- internacionalni izletnik – manje od 24 sata, ne ostvaruje noćenje
- domaći turist

- dužina boravka – minimum i maksimum

- svrha putovanja
- udaljenost

 KONCEPTUALNE DEFINICIJE
- holistički pristup
- Gray (1970.) - sunlast tourist – 3S motivacija
- wonderlast tourist – avanturist
- J. Jafari (1977., p.6.) – turizam je studija o čovjeku koji je udaljen od svog uobičajenog,
svakodnevnog, industrija koja odgovara njegovim potrebama
- mikroperspektiva – Cohen (1974., 1979.), Urry (1995., 2002.), Coleman i Crang (2002.) …
- makroperspektiva – MacCanell

- antropolozima je najvažnija motivacija

- postmodernisti – turist motiviran potragom za predindustrijskim elementima kulture

- turizam se ostvaruje tek kada netko odluči postati turistom

- E. Cohen (1974.):
- tipologija turista:
1. organizirani masovni turist
2. individualni masovni turist (polu-avanturist, polu-masovni turist)
3. istraživač (ide izvan brošure)
4. lutalica, „drifter“ (izvan zadanog)
- odnos prema turizmu kao prema industriji i prema domaćinu
- turist je:
1. privremeni putnik
2. dobrovoljni putnik
3. na kružnom putovanju
4. na dugom putovanju
Antonia Prgomet
2018/2019
5. na neučestalom putovanju
6. na neinstrumentalnom putovanju
- novost i promjena
- zadovoljstvo, rekreacija, kultura
- E. Cohen (1979.)
- nadogradnja tipologije turizma/turista:
1. rekreacijski turist
2. namjera = raznolika
3. potraga (za autentičnim)
4. pokusni turizam/turist – pronalazak sebe
5. egzistencijalni turist
- individualniji pristup, kreće od pojedinca

- turist – posebna vrsta putnika

- turist je dobrovoljno, privremeni putnik koji putuje u očekivanju zadovoljstva koje bi mu
trebalo pružiti novosti i promjene doživljene na relativno dugom, neučestalom kružnom
putovanju (Cohen, 1979.)

- funkcije putovanja
- motivi putovanja
- ponašanje kada putuje (iskustvo i način ponašanja)