8.

Kulturni (kulturoloki) turizam

8.1.Pojava selektivnog oblika kulturnog turizma

Porastom educiranosti i kulturne razine puanstva i kroz javljanje novog profila putnika specifinih interesa, dolazimo do dva osnovna motiva putovanja: novost i edukacija koji se optimalno ispunjavaju upravo kroz kulturni turizam
Selektivni vid kulturnog turizma kao iznimno sloeni specifini oblik turizma ukljuuje i iskustvo turista, pri emu se teite sve vie stavlja na razliite vrlo disperzirane interese turista , a ne samo na uobiajene kulturne atraktivnosti i atrakcije lokaliteta Pojam kulturnog turizma sjedinjuje u sebi sloene interaktivne pojmove kulture i turizma kao blisko vezanih drutvenih fenomena

Oblici i sadraji kulture koji sami po sebi privlae turiste su: muzeji galerije festivali arhitektura povijesne graevine umjetnike predstave lokaliteti batine...
o Pulska Arena

o Kultura i kulturna batina pridonose atraktivnosti turistike destinacije, a esto su i kljuni preduvjet turistikog odabira, dok turizam kroz elemente valorizacije te poticanja kulturnih dogaanja pozitivno utjee na kulturni razvitak destinacije i turista

8.2. Pojmovno odreenje kulturnog turizma

Definicije kulturnog turizma su mnogobrojne, no ipak izdvajamo definiciju T. Silberga ... kulturni turizam je putovanje osoba izvan stalnog mjesta boravka, motivirano u potpunosti ili djelomino interesom za kulturno povijesno, umjetniko ili znanstveno naslijee odreene drutvene zajednice
Pojam kulturnog turizma uglavnom se primjenjuje na putovanja koja ukljuuju posjete kulturnim resursima neovisno o poetnim motivima, a kroz kretanje ljudi izvan njihovog uobiajenog mjesta stanovanja

Element koji razlikuje kulturne od ostalih turista je motivacija u kojoj prevladavaju kulturni sadraji

Kulturni turizam je dakle putovanje usmjereno prema spoznavanju umjetnosti, batine i drugih autentinih osobina destinacije Temeljni preduvjeti za razvoj kulturnog turizma destinacije su: kritina masa slinih ili s kulturom kompatibilnih atrakcija postojei imid destinacije turistika atraktivnost destinacije ve dostignuti turistiki promet u destinaciji o Kulturni resursi u hijerarhiji atrakcija najee zauzimaju sekundarno, odnosno tercijarno mjesto atraktivnosti koje vrijedi posjetiti kada se turist ve nae u destinaciji, ali same po sebi esto nisu dovoljne da bi bile presudne u donoenju odluke o putovanju u odreenu destinaciju

8.3.Interakcije kulture i turizma u selektivnom obliku kulturnog turizma

Meuzavisnost i reciproni utjecaji turizma i kulture su toliko brojni i isprepleteni da od samog nastanka turistikog fenomena pa do dananjih vremena imaju obiljeje najuih korelativnih odnosa
Dubrovnik

Korelaciju susreemo bez obzira da li pojam kulture definiramo i promatramo izdvojeno ili u svezi s turizmom
Orlandov stup

Meuodnos turizma i kulture moe se ustvrditi i kroz samo pojmovno te sadrajno definiranje ovih fenomena:

Kultura je proces savladavanja i nadvladavanja prirodnih i drutvenih pojava, a turizam je prirodno prostorni i sociogospodarski fenomen koji na najbolji nain prezentira kulturu odreene zemlje

Turizam i kultura dakle meusobno korespondiraju, a stupanj njihove povezanosti ovisi o razini dostignutog kulturno-civilizacijskog razvoja Egipat

No masovni turizam ipak dovodi do popratnih oblika kolizije kulture i turizma, posebno u sluajevima potenciranja ekonomistikog sagledavanja turizma to izaziva sukob humanistiko-kulturolokog i ekonomsko-trinog poimanja turizma U posljednje vrijeme pojavom novih sofisticiranih potreba na strani turistike potranje kulturni sadraji u turizmu dolaze do sve veeg izraaja Kultura u irem poimanju uvjetuje nastanak te stalno pospjeuje razvitak turizma Turizam igra vrlo znaajnu ulogu u revitalizaciji (oivljavanju) i valorizaciji (vrednovanju-koritenju) elemenata objektivne kulture te razvijanju i poticanju novih spoznaja u okviru subjektivne kulture

Turizam danas nalii masovnom kulturnom pokretu u kome je svaki turist, ali i svaki domain u isti mah predstavnik i promicatelj kulture svoje zemlje

U sferi subjektivne kulture u turizmu razlikujemo pojmove inkulturacije (spontanog obogaivanja osobne kulture pojedinaca) i akulturacije (obogaivanja kulture pojedinca kroz susrete razliitih kultura turista i turistikih djelatnika, pa i ukupnog domicilnog puanstva)

Uloga turizma u razvoju postojeih i novih oblika kulture:

turizam razvija subjektivnu kulturu pojedinaca stvara nove oblike i tipove subjektivne kulture, pa i specifinu turistiku kulturu aktivira razliite elemente objektivne kulture (spomenici, gastronomija, etnografija, etnologija...) turizam postaje masovni kulturni pokret; turisti su znaajni promotori kulture svoje zemlje (regije) ukljuenje u turizam pospjeuje razvoj linosti irenjem kulturnog horizonta turizam obogauje ivotna iskustva i kompenzira manjkavosti obrazovanja i odgoja promie procese integracije ali i nacionalne afirmacije kultura

 intenzivira kulturnu razmjenu meu narodima razvija forme inkulturacije i akulturacije kulture razvija kulturu putovanja i kulturu odmaranja (posebice selektivni vidovi turizma) potpomae turistiko-kulturni odgoj mladei i drugih socijalnih skupina turista potie i iri kulturu i turistiki odgoj lokalnog puanstva utjee na otkrivanje, sanaciju, revitalizaciju i popularizaciju kulturnog blaga promovira forme kulturnog i nacionalnog identiteta neposredno stvara nova kulturno-turistika dobra ( turistika arhitektura, svakodnevna kulturna dogaanja i manifestacije)

Turistika kultura je skup i stupanj navika spoznaja i postupaka koji osposobljavaju ovjeka da se vlada i snalazi u odnosima i pojavama to nastaju i nameu se putovanjem te boravkom u turistike svrhe
Turistika kultura se uobiajeno promatra kroz tri aspekta: kultura putovanja (ukljuuje intenzitet doivljavanja novih
prirodnih i kulturnih ambijenata, uz razvijanje elje za upoznavanjem bogatstva i raznolikosti u kojima svijet ivi) kultura odmaranja (sadrava mnoinu rekreativnih i kulturnih programa te planiranih sadraja u okviru aktivnog koritenja slobodnog vremena u turizmu) kultura poslovanja (pretpostavlja postojanost znanja koja e biti u mogunosti organizirati brojne imbenike turistike potranje te kreirati kompleks turistike ponude, koristei sve mogue prirodne i antropogene, a posebno kadrovske potencijale u interesu zadovoljavanja potreba turistike potranje)

8.4.Tipologija kulturnog turizma i kulturnih turista

U skladu s motiviranou turista na kulturno putovanje, tipologija kulturnog turizma prema stupnju motivacije moe biti:
primarna usputna sluajna

O primarnoj motivaciji se radi kada turist posjeuje odreenu destinaciju u elji za sudjelovanjem u njezinom kulturnom ivotu i sadrajima (posjete velikim izlobama, glazbenim festivalima, koncertima, kazalinim predstavama)

O usputnoj motivaciji je rije u sluaju kada se turist na odreenu destinaciju upuuje iz nekoga drugog primarnog motiva (sunce ,more...), a kulturni ivot ima tek sekundarno znaenje Sluajna motivacija je situacija kada turist naelno nema namjeru za upoznavanjem kulture destinacije, ali za vrijeme svog boravka dolazi u kontakt s lokalnim stanovnitvom i usputno, upoznaje njihov nain ivota, odnosno kulturu Rio de Janeiro

Prema kulturnom interesu rezlikujemo turiste specifinog interesa koji tono znaju u kojoj vrsti kulture ili kulturnog dogaaja eli sudjelovati te turiste nespecifinog(opeg) kulturnog interesa koji nisu zainteresirani za tono odreeni oblik kulture, ve ih zanima znatno ire kulturno podruje odnosno sveukupna- kulturnadrutvena atmosfera destinacije

Opi kulturni turist posjeuje razliite zemlje, regije, gradove, sudjelujui u nekim od ponuenih kulturnih oblika. Njegovo kulturno iskustvo i znanje raste u odnosima s lokalnim ljudima i sudjelovanjem u svakodnevnim aktivnostima u relativno nepoznatoj okolini Specijalizirani kulturni turist koncentrira se na jedan ili manji broj lokaliteta, koje kontinuirano posjeuje u potrazi za irokim kulturnim razumijevanjem (putovima
romanike-(Italija Francuska), renesansa na obalama Jadrana, (Italija, Hrvatska) barok u Srednjoj Europi, putovima svile, tragom velikih svjetskih otkria, hodoasniki itinereri.. )

Crkva ST Eustache Francuska

Kulturne turiste mogue je grupirati u tri skupine ovisno o znaenju kulture u odabiru destinacije : turisti motivirani kulturom (motivirani atraktivnim elitnim kulturnim dogaanjima i turistikim aranmanima) turisti inspirirani kulturom (privlae ih dobro poznati kulturni lokaliteti, atrakcije ili dogaanja, dobro reklamirane i popularne predstave, koncerti i izlobe, s malo interesa za lokalnu tradicijsku kulturu i obiaje) turisti privueni kulturom (unaprijed ne planiraju svoj posjet kulturnim atrakcijama, ali e ih posjetiti ako su im ponuene tijekom boravka)

8.5. Obiljeja i oblici kulturnog turizma

Kulturni turizam je oblik turizma u kojem prevladava interes potranje za objektima i sadrajima kulturnog karaktera, tj. opipljivom (materijalnom kulturom) (kulturno-povijesni spomenici, muzeji, galerije) i neopipljivom (nematerijalnom) (kulturne priredbe,

kulturne manifestacije) kulturnom batinom

Louvre

Podruja i privlanosti za koje se smatra da mogu postati turistiki motivi u kulturnom turizmu prema G. Richardsu (1996.) su: Arheoloka podruja
Arhitektura (ruevine, poznati objekti, itavi gradovi) Muzeji, umjetnost, skulpture, zanati, galerije, festivali, razni dogaaji Glazba i ples (klasini, folklor i suvremeni) Drama, kazalite, filmovi Jezine i knjievne studije (ture i dogaaji) Vjerska slavlja, hodoaa Cjelokupna (narodna i primitivna) kultura i subkultura

U praksi se izdvajaju tri tipa kulturnog turizma:

Turizam nasljea (elja za iskustvom razliitih kulturnih

predjela i oblika naslijeenih iz prolosti. Osnovni resursi tog oblika turizma su povijesni ostaci prolosti u obliku graevina, arheolokih nalaza, spomenika i drugih oblika ljudskog stvaralatva pohranjenih u muzejima i zbirkama) turizma u kojem se ostvaruju putovanja u podruja starih kultura i civilizacija: staroegipatska, grka, rimska... kultura, ili pak kultura Maja Inka.... Ovaj oblik turizma je orijentiran i na edukaciju turista jer se spomenici prikazuju uz strunu prezentaciju vodia) umjetnosti u slikarstvu, skulpturi, kazalitu i drugim kreativnim oblicima ljudskog izraavanja- velike izlobe, predstave...)

Povijesni turizam (jedan od glavnih oblika kulturnog

Turizam umjetnosti (usmjeren na privrenost turista

8.6. Kulturni turizam u Hrvatskoj

Umjetnost, kultura i povijest vani su dio hrvatske turistike ponude kroz urbanu i ruralnu batinu pa HTZ koristi zanimljiv marketinki slogan Hrvatska-Mediteran kakav je nekada bio Razvoj kulturnog turizma na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini pretpostavlja odmak od masovnog turizma oblikovanjem kvalitetnije turistike ponude koja e zadovoljiti zahtjevnije potroae vee platene moi te sociodemografski, geografski i vremenski disperzirati turistiku ponudu

Dioklecijanova palaa

Pri razvoju kulturnog turizma u Hrvatskoj javljaju se sljedei problemi: financijske potekoe nerazumijevanje lokalnih vlasti nerijeena vlasnika pitanja kulturnih (spomenikih) dobara nedovoljna suradnja kulturnog i turistikog sektora nedovoljno agresivan marketing nedovoljno znanje lokalne populacije o vlastitoj batini Hrvatska ima velike potencijale za ovaj vid turizma no ti potencijali jo su nedovoljno iskoriteni u turistikoj ponudi

Ministarstvo turizma i HTZ u skladu s turistikim trendovima u svijetu te aktivnostima UNWTO-a, UNESCO-a, EU i drugih relevantnih institucija, meu stratekim planovima za razvoj turizma kreiraju a potom i realiziraju brojne programe za razvoj kulturnog turizma kao jednog od moguih konkurentnih hrvatskih turistikih proizvoda Prednosti koji omoguava kulturni turizam: Diverzificira ponudu te time doprinosi poveanju potronje Produljenje sezone Privlaenje turistikog trita bolje platene moi Geografsko proirenje ponude na zalee Jadranske obale i kontinentalne dijelove RH

Strateki prioriteti kulturnog turizma su: Stvoriti pozitivno okruje koje e poticati inicijative razvoja kulturnih turistikih proizvoda, Uspostaviti sustav organizacije te mehanizme intersektorske suradnje kulture i turizma Podii stupanj znanja i vjetina za razvitak kvalitetnih kulturnih proizvoda Podii standard interpretacije, te opremljenosti i kvalitete turistiko kulturnih proizvoda Unaprijediti sustav informacija, promocije i distribucije kulturnih turistikih proizvoda

Preduvjet uspjene strategije je stvaranje kulturnog imida koji se zasniva na ideji lokalne, regionalne i nacionalne kulturne raznolikosti te specifinosti, to slui kao osnovna marketinka poluga
Istanbul

Temelj kulturnom turizmu je kulturno turistiko planiranje i odgovarajue pripreme te prezentacije destinacije

8.7. Religijski (vjerski) turizam kao podoblik kulturnog turizma

Religijski turizam, je jedan od najstarijih oblika turizma. I u najranijim zajednicama ljudi su zbog religijskih obreda putovali i posjeivali pojedina mjesta svetita pritom prelazei i velike udaljenosti U novije vrijeme rije je i o ekonomski vrlo zanimljivom obliku turizma gdje se hodoasnicima i drugim posjetiteljima pruaju razliiti infrastrukturni, gastronomski, kulturni i ostali sadraji, uz raznoliku turistiku i trgovaku potronju

Duhovne (religijske) vrijednosti u kontekstu turistike potranje i ponude imaju poseban znaaj u poticaju pronalaenja tzv. alternativnih kultura i treeg puta, u okviru ega je i tendencija reafirmacije religije i duhovnosti

Vjerski turizam kao podvrsta kulturnog turizma obiljeio je cjelokupnu povijest putovanja ovjeanstva
Atena

Poznata su svjetska religijska odredita (Luxor, Giza, Delfi, Atena, Rim, Jerusalem, Lourdes, Loreto, Vatikan, Compostela, Benares, Fatima, Meka, Medina, Marija Bistrica, Meugorje... )
Jeruzalem

Funkcija religijskih sadraja u turizmu odreena je njihovom funkcijom u religiji Religijski sadraji u turizmu se odnose na: religijske sadraje u sakralnim objektima, kao atraktivnim faktorima turistike ponude u kojima turisti vjernici izravno zadovoljavaju svoje vjerske, ali i druge kulturoloke potrebe (crkve, damije, hramovi) objekte vjerskih zajednica i organizacija to potpadaju u receptivnu turistiku ponudu u irem smislu koje se koriste za pruanje usluga turistima vjernicima (samostani, sjemenita, vjerska uilita) o Funkcije sakralnih (vjerskih) objekta: o Izvorna funkcija objekti u kojima e vjernici zadovoljavati svoje religijske potrebe o Druga funkcija objekti vee ili manje kulturne, povijesne ili umjetnike vrijednosti u kojima e turisti vjernici, ali i turisti koji nisu vjernici, potraiti umjetnike vrednote kao to ine u muzejskom prostoru ili galeriji

Najpoznatija vjerska sredita godinje posjeti i preko 6 milijuna vjernika turista, a procjena je da u segmentu hodoasnikog turizma sudjeluje preko 200 milijuna ljudi godinje
Marija Bistrica

Znaajan dio ponude religijskih sadraja u turizmu ine i brojni religijski spomenici koji potiu od drevnih mitologija i religija koje su davno izumrle. Tu se ne radi o religijskom motivu ve o kulturolokom motivu, gdje samo posebno atraktivni lokaliteti postiu odgovarajuu turistiku valorizaciju
Meugorje

Treba razgraniiti vjerski (religijski) od hodoasnikog turizma hodoasnici ne putuju zbog dokoliarskih motiva, nego obveze hodoaa koje im nalae njihova vjera ili obveza

Vjerski (religijski)turizam predstavlja kontaktno podruje religije, turistikoga gospodarstva i kulture

U Hrvatskoj je vjerski turizam iskljuivo vezan za Marjanska svetita kojih na tlu Hrvatske egzistira oko 358. Najznaajnije je marijansko svetite u Mariji Bistrici. Ostala poznata i priznata sredita vjerskog turizma u RH su Trsat, Sinj, Krasno, Voin, Aljma Vepric i dr.

Pozitivni efekti vjerskog turizma: Pojaana turistika promocija i valorizacija podruja Proirenje turistike sezone Obogaivanje turistikih sadraja Istraivanje i revitaliziranje vjerskih svetkovina kao specifinog kulturnog izriaja naroda

Vodeim mjestom hodoaa krana svakako se smatra grad Rim s prijestolnicom katolianstva Vatikanom
Lourdes

Najpoznatija i najposjeenija europska marijanska svetita su: Lourdes (Francuska), Fatima (Portugal), Santiago de Compostela (panjolska) Loreto (Italija), Czestochowa (Poljska), Mariazell (Austrija), Marija Bistrica (Hrvatska), Meugorje(Bosna i Hercegvina)
Fatima

Svjetska religijska turistika asocijacija WRTA promie religijski turizam u svijetu