FAKULTET ZA UPRAVU U SARAJEVU

Pridružena članica
UNIVERZITETA U SARAJEVU

ULOGA I ZNAČAJ KULTURNIH MANIFESTACIJA NA UNAPREĐENJE TURISTIČKE

PONUDE U KANTONU SARAJEVO
Poslovna uprava

Profesor: Prof.dr. Mehmedalija Hadžović

Student: Lejla Čaušević (167-II/16)
Sarajevo, april 2017.
I Teorijsko-metodološki okvir rada
1. Problem i predmet istraživanja

Turizam kao fenomen 21. stoljeća ima globalne razmjere. Skoro da i nema zemlje u svijetu
koja ne razvija domaći ili međunarodni turizam. Temeljna karakteristika savremenog turizma,
jeste masovnost, odnosno veliki broj učesnika u turističkim putovanjima. Po procjenama
svjetskih analitičara o turističkim kretanjima, oko 3,7 milijardi ljudi svake godine se odlučuje
na neki od oblika turističkog putovanja.1
Turizam kao područje naučnog bavljenja se tek u posljednjih pedesetak godina intenzivnije
stavlja u fokus. Do ovog razdoblja, naučni se pristup ovoj oblasti karakterizirao kao ad hoc
pristup i to naučnim prilozima i pojedinačnim knjigama koje su objašnjavale temeljne
kategorije turizma i specifičnosti ovog složenog sistema, a manje se radilo o kontinuiranom
izučavanju. Turistički proizvod destinacije složen je proizvod jer mora zadovoljiti različite
potrebe gosta u posjeti destinaciji. Sve te usluge i proizvode jednim imenom nazivamo
turistički proizvod. U posljednje vrijeme, kako raste kulturni i obrazovni nivo turista, sve
značajniju ulogu imaju i takozvane društvene atraktivnosti. U te atraktivnosti ubrajaju se:
kulturna i historijska baština, kulturne manifestacije, folklor, običaji i slično. Ovi sadržaji
upotpunjuju, samostalno, ali još i češće u kombinaciji s prirodnim atrakcijama, ukupnu
privlačnost neke destinacije.2
Karakteristika kulturnih manifestacija jeste ekskluzivnost, često neponovljivost i što ih je
teško supstituirati bilo kakvom drugom djelatnošću.3 Iskustvo, novost, aktivnost, edukacija i
poslovni ciljevi su osnovne odlike novog postmodernog turista. Bitno je doživjeti i uživjeti se,
naučiti nešto novo te aktivno sudjelovati u lokalnim događanjima, naučnim skupovima i sl.4
U skladu s takvom potražnjom, turističko tržište bi trebalo unaprijeđivati kvalitetan kulturni
program, manifestacije i sadržaje u najširem smislu.5
Nematerijalna baština u prvom redu označava praksu, prezentaciju i ekspresiju, kao i
pridružena znanja i neophodne vještine koje zajednice, skupine pojedinci prepoznaju kao dio
svoje kulturne baštine, koja se ponekad naziva i živućom baštinom. Baštinu jednoga

1
Dobre R., Rusković Ž., Čivljak M., Menadžment turističke destinacije, str.3.
2
Ibid.
3
Geić S., Menadžment selektivnih oblika turizma, str. 222.
4
Jelinčić, D., Kulturni i arheološki turizam – Arheologija i turizam u Hrvatskoj, str.16-32.
5
Jelinčić, D., Abeceda kulturnog turizma, str. 52-54.
tradicionalnog društva čine priče, pjesme i plesovi koji prelaze iz generacije u generaciju, a ne
samo spomenici i arhitektonska ostvarenja.6
Nematerijalna kulturna baština predstavlja identitet naroda i skupina ljudi i osigurava im
kontinuitet življenja. Očuvanjem nematerijalne kulturne baštine promiče se, podupire i razvija
kulturna raznolikost te ljudska kreativnost. Prema tome, kulturne manifestacije u širem
shvatanju uvjetuju nastanak, te stalno pospješuju razvitak turizma. Sa druge strane, turizam
igra vrlo značajnu ulogu u revitalizaciji i valorizaciji elemenata ''objektivne kulture'', te
razvijanju i poticanju novih spoznaja u okviru ''subjektivne kulture''. Iako su događanja,
festivali i manifestacije sve važniji oblik kulturne turističke ponude, potrebno je naglasiti da
se i oni, poput muzeja i galerija, trebaju pretvoriti u kulturni turistički proizvod da bi se mogli
sustavno uključivati u turističku ponudu destinacije. Iako je jedan od preduvjeta da je njihov
program poznat godinu ili dvije unaprijed, potrebno ih je sistemski pretvarati u proizvod
spreman za prihvat stranih posjetilaca, od jednostavnog i lahkog sustava rezerviranja, do
garantiranja određenog broja ulaznica turističkim posrednicima te posebnog osmišljavanja
usluga za posjetitelje.7
Vukonić i Čavlek definiraju kulturni turizam kao poseban oblik turizma u kojem
preovladava interes potražnje za objektima i sadržajima kulturnog karaktera. Po njima on ne
znači samo putovanje u prošlost već i upoznavanje sa suvremenim kulturnim životom nekog
grada ili turističkog prostora, posjet nekoj kulturnoj tradicijskoj manifestaciji, te pozorišnoj ili
koncertnoj predstavi...8
Kulturne manifestacije se suočavaju sa određenim problemima koji utiču na njihov
turistički potencijal i sistemsko uključivanje u kulturnu turističku ponudu destinacija, a to su
prvenstveno:
• neuključenost u integraciju strateškog planiranja razvoja opštine, kantona i države što
implicira nedostatak finansijskih sredstava za potporu kulturnim manifestacijama
• nedovoljna edukacija u nastavnim planovima i programima koja bi izučavala
problematiku kulturnih manifestacija i općenito kulture kroz povezivanje sa kulturnim
trendovima u svijetu.

6
http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=23209& pristupljeno: 10.04.2017.
7
Tomljenović R., Strategija razvoja kulturnog turizma – od turizma i kulture do kulturnog turizma, str.14.
8
Vukonić B., Čavlek N., Rječnik turizma, str.186.
Dva osnovna preduvjeta za razvoj kulturnih turističkih proizvoda su turistička potražnja i
kulturni resursi.9 U Bosni i Hercegovini postoje, još uvijek ne postoje osmišljeni i dovoljno
dobro promovisani kulturni turistički proizvodi. U tom smislu postoje slijedeći problemi:
• kako bi se kulturna baština očuvala i adekvatno prikazala posjetiteljima njezina vrijednost
mora biti jasna, a trenutno često niti turistički djelatnici, niti članovi gradske uprave koji
donose ključne razvojne odluke nemaju razvijenu svijest o vrijednosti kulturnog dobra kojim
su okruženi, a niti o njegovom turističkom potencijalu,
• dok su djelatnici u kulturi vrsni stručnjaci u svojim disciplinama, nedostaje im
poznavanje onog što u novije vrijeme nazivamo kulturni menadžment, uključujući marketing i
promociju, a gotovo polovica, vjerojatno zbog straha od nepoznatog, pruža otpor prema
razvijanju znanja i vještina u ovom području te smatra da bi marketing kulturnih institucija
trebao preuzeti netko drugi.
• nedostatak finansijskih sredstava za održavanje infrastrukture i obnovu postava kao i
uvođenje suvremenih interpretativnih mehanizama.
• slab sektorski protok informacija, pa tako djelatnici u turizmu često neučinkovito troše
vrijeme na prikupljanje informacija o ponudi kulturnih manifestacija destinacije, a često niti
unutar kulturnog sektora ne postoji odgovarajući sistem pravovremenog informiranja,
• inicijative udruživanja i partnerstva sporadične su i gotovo ne postoje
• zakonodavstvo trenutno ne stimulira kulturne manifestacije na bolje poslovne rezultate, a
kasnim donošenjem odluka o finansiranju čini programe, posebno kulturnih događanja i
manifestacija, podložne promjenama.
Kulturne manifestacije Kantona Sarajevo je potrebno orijentirati i institucionalizirati u smislu
da Grad Sarajevo i Ministarstva stoje iza tih manifestacija. Važno je da one imaju velike
reperkusije na razvoj grada odnosno indirektno na poslovne subjekte koji gravitiraju u tom
području.

1.1. Kategorijalno-pojmovni sistem

Kultura
Pojam kulture obuhvata kompleksnu cjelinu koja se temelji na organizacijskom konceptu
širokog spektra načina života.10 Ovako široko određenje kulture je izuzetno važno jer, kako će

9
http://www.seebtm.com/znacaj-manifestacija-za-razvoj-destinacije , pristupljeno 14.04.2016.
10
Richards G., Production and consumption of European Cultural Tourisum, str. 254.
se kasnije pokazati kod definiranja kulturnog turizma, nije moguće spoznavati samo
materijalne oblike kulture, već nas svakodnevne interakcije gosta i domaćina neizravno uče
elementima kulture drugoga. Kultura se promatra kao način života određenog naroda ili
društvene grupe te ima razlikovna svojstva i sisteme značenja, a uključuje sve oblike
društvene aktivnosti te umjetničke i intelektualne aktivnosti.11

Kulturne manifestacije
Kulturne manifestacije predstavljaju privlačni faktor destinacije. Turiste često zanima kultura
mjesta i kulturne atrakcije. Posebno je privlačno ako se baš u vrijeme njihovog odmora odvija
neka kulturna manifestacija, pa posjetom istoj imaju mogućnost oplemeniti svoj boravak u
određenoj destinaciji.
Turizam
Turizam (engl. – tourism) predstavlja sveukupnost pojava i odnosa koji proizilaze iz
putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta. Takvo putovanje je poduzeto radi uživanja i
odmora, te se njime ne zasniva stalno prebivalište i ne poduzima se neka ekonomska
djelatnost. Osnovna jedinica za proučavanje turizma jest turist, odnosno svaka osoba (putnik)
koja na putovanju izvan svojega mjesta stalnoga boravka provede najmanje 24 sata (ali ne
duže od jedne godine), a putovanje poduzima radi odmora, razonode, rekreacije i relaksacije,
porodičnih, zdravstvenih, poslovnih, profesionalno-stručnih i sličnih razloga.12

Turistička ponuda
Izvore nastanka turizma treba tražiti u okviru općeg pojma ljudskih potreba, među koje
spadaju turističke potrebe koje se zadovoljavaju turističkim dobrima i uslugama – turističkoj
ponudi.13 Turistička ponuda dio je turističkog tržišta na kojem se turistima nude i prodaju robe
i usluge, kojima oni zadovoljavaju svoje turističke potrebe. Njezina obilježja su dislociranost
od turističke potražnje, heterogenost (kompleksnost), statičnost, sezonski karakter i
neelastičnost. Turistička ponuda odnosno kompleks turističke receptive sastavljen je od
velikog broja direktnih i indirektnih sudionika s vrlo intenzivnim međusobnim vezama,
odnosima i međuovisnošću. Neki autori zbog toga turističku ponudu definiraju kao složeni
sistem sa nizom podsistema, a turizam kao podsistem šireg sistema narodne ekonomije.14

11
Jelinčić D., Abeceda Kulturnog Turizma, str.28.
12
http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=62763, pristupljeno: 12.04.2017.
13
Geić S., Organizacija i politika turizma, str. 174.
14
Ibidem.
2. Ciljevi istraživanja
2.1. Naučni cilj
Naučni cilj ovog istraživanja jeste da se na osnovu istraživanja koje će se provesti, oslanjanja
na relevantnu literaturu koja razmatra sadržaje vezane za ovu tematiku, kao i uvida u aktuelnu
naučno-istraživačku praksu doprinese stvaranju percepcije o trenutnoj ulozi i značaju, te
produbljivanju i proširivanju naučnog saznanja o uticaju kulturnih manifestacija na razvoj
turističke ponude Kantona Sarajevo.
2.2. Društveni cilj
Glavni cilj je u skladu sa glavnom hipotezom i nazivom rada, a odnosi se na ispitivanje uticaja
kulturnih manifestacija na razvoj turističke ponude Kantona Sarajevo. Taj cilj sa sobom
povlači brojna pitanja, na koja će dobiveni odgovori u radu definirati ponašanje turista u
Sarajevskom Kantonu kada se radi o njihovom korištenju usluga iz sfere kulturnog turizma i
ostalih oblika turističke ponude. Konačni cilj je donijeti smjernice i preporuke za unapređenje
ostalih oblika turističke ponude i kulturnih manifestacija koje su temelj istraživanja.
Također cilj rada je ispitati uticaj kulturnog turizma čiji segmenti predstavljaju sastavnice svih
ostalih selektivnih oblika turizma.

3. Sistem hipoteza

3.1. Generalna hipoteza

- Kulturne manifestacije imaju pozitivne efekte na razvoj ukupne turističke ponude
Kantona Sarajevo

3.2. Posebne hipoteze:

- Nedostatak finansijskih sredstava utiče na sadržaj i oblik kulturnih manifestacija,
odnosno turističke ponude
- Međunarodna promocija kulturnih manifestacija jedan je od efikasnih oblika
unapređenja turizma u Kantonu Sarajevo

4. Način istraživanja

Osnovne metode
 Analitičke metode (analiza, apstrakcija, specijalizacija, dedukcija)
 Sintetičke metode (sinteza, konkretizacija, generalizacija, indukcija)
Općenaučne metode
 Hipotetičko-deduktivna metoda
 Komparativna metoda
 Statistička metoda
 Metoda modelovanja

Metode prikupljanja podataka

 Analiza sadržaja dokumenata
 Metoda ispitivanja (tehnike anketiranja i intervjuiranja)

6. Naučna i društvena opravdanost istraživanja

6.1. Naučna opravdanost istraživanja
Cilj ovog magistarskog rada je da rezultati istraživanja daju određen doprinos produbljivanju
i proširivanju naučnog saznanja o pozitivnim efektima kulturnih manifestacija na razvoj i
drugih oblika turističke ponude Kantona Sarajevo.

6.2. Društvena opravdanost istraživanja

Društveni ciljevi koje Turistička zajednica može ostvariti unapređenjem kulturnih
manifestacija odnose se prije svega na: povećanje broja dolaska turista, potpunije korištenje
kulturnih izvora, tradicije Bosne i Hercegovine, povećanje zaposlenosti, unaprijeđenje
cjelokupne turističke ponude i sl.

7. Vremensko-prostorna dimenzija
Planirano istraživanje će se obaviti na području antona Sarajevo, u periodu od aprila do juna
2017. godine.
PRELIMINARNI SADRŽAJ MAGISTARSKOG RADA
UVOD
I TEORIJSKO-METODOLOŠKI PRISTUP
1. Problem i predmet istraživanja
2. Ciljevi istraživanja
2.1. Naučni cilj
2.2. Društveni cilj
3. Sistem hipoteza
3.1. Generalna hipoteza
3.2. Posebne hipoteze
4. Metode istraživanja
5. Naučna i društvena opravdanost
5.1. Naučna opravdanost
5.2. Društvena opravdanost
6. Vremensko-prostorna dimenzija
II POJAM KULTURE
1. Pojam i vrste kulture
2. Dijapazon kulture
3. Kulturne institucije
4. Kulturne manifestacije
III POJAM I ZNAČAJ TURIZMA
IV ULOGA I ZNAČAJ KULTURNIH MANIFESTACIJA NA UNAPREĐENJE
TURISTIČKE PONUDE U KANTONU SARAJEVO
1. Kulturne manifestacije Kantona Sarajevo
2. Budžetski poticaj Grada Sarajeva i općina Kantona Sarajevo na unaprijeđenje
kulturnih manifestacija
3. Izvještaj zavoda za statistiku Kantona Sarajevo o dolascima i noćenjima turista kao
indikator uticaja kulturnih manifestacija na razvoj turizma
4. Međunarodna promocija kulturnih manifestacija Kantona Sarajevo
V REZULTATI ISTRAŽIVANJA
VI ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
VII PREPORUKE
VIII BIBLIOGRAFIJA
IX PRILOZI
INICIJALNI SPISAK LITERATURE

Knjige
Angelevska – Najdeska, Katerina, 2012, Valorisation and Management of the tourist
resources – A Condition for Sustainable Tourism Development, Quaestus – Multidisciplinary
Research Journal, Ohrid, March 2012, str. 86-99
Dobre, Ratko, 2004, Rusković Pave, Čivljak, Mikel, Menadžment turističke destinacije,
Šibenik: Visoka škola za turistički menadžment, str.3.
Geić, Stanko, 2011, Menadžment selektivnih oblika turizma, Split: Sveučilište u Splitu, str.
222.
Geić, Stanko, 2007, Organizacija i politika turizma, Split: Sveučilište u Splitu, str. 174.
Jelinčić, Daniela – Angelina, Abeceda kulturnog turizma, Zagreb: Meandarmedia, str. 52-54.
Getz, Donald, 2008, Event tourism: Definition, evolution, and research, Elsevier, Tourism
Management, 29, str. 403 – 428.
Getz, Donald, 2008, Event Studies – Theory, Research and Policy for Planned Events,
Butterworth-Heinemann, Elsevier Ltd., Oxford, str.1 – 15.
Richards, Greg, 2005, Production and consumption of European Cultural Tourisum,
Wallingford: Atlas, str. 254.
Richards, Greg, 1999, European Cultural Tourism, Patterns and Prospects. U: Planning
Cultural Tourism in Europe; Dodd, D. i Van Hemel, A., ur.; Amsterdam, Boekman
Foundation/Ministry of Education, Culture and Science, str. 16 – 32.
Richards, Greg, 2002, Od kulturnog do kreativnog turizma: europske perspektive, Turizam.
br. 50, 3, str. 229-236.
Tomljenović, Renata, 2003, Strategija razvoja kulturnog turizma – od turizma i kulture do
kulturnog turizma, Zagreb: Institut za turizam, str.14.
Vrtiprah, Vesna, 2006, Kulturni resursi kao činitelj turističke ponude u 21. stoljeću,
Ekonomska misao i praksa, Dubrovnik, br. 2, str. 279 – 296.
Vukonić, Boris, Čavlek, Nevenka, 2001, Rječnik turizma, Zagreb: Masmedia, str. 186.

Naučni radovi i članci

Jelinčić, Daniela – Angelina, 2009, Kulturni i arheološki turizam, u: Mihelić, Sanjin (ur.),
Arheologija i turizam u Hrvatskoj, Zagreb: Arheološki muzej u Zagrebu Hedone d.o.o., str.
16-32
Internet
http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=23209& pristupljeno: 10.04.2017.
http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=62763, pristupljeno: 12.04.2017.
http://web.efzg.hr/dok/TUR/Web_Manifestacijski%20turizam.pdf, pristupljeno: 12.04.2017.
http://www.tram-research.com/cultural_tourism_in_europe.pdf, pristupljeno: 16.04.2017.
http://www.seebtm.com/znacaj-manifestacija-za-razvoj-destinacije, pristupljeno 14.04.2016.