Naslov rada TURISTIČKA VALORIZACIJA KULTURNE

BAŠTINE CRNE GORE SA POSEBNIM

Tema mora biti aktuelna, nova,
naslov treba precizno da odražava OSVRTOM NA MANIFESTACIJE U
cilj i predmet istraživanja. PRIMORSKOM DIJELU CG
Motiv i cilj istraživanja Cilj ovog rada je teoretski prikazati i analizirati moguće
(≤ 4000 karaktera) pristupeIturističke
UVOD valorizacije kulturnih manifestacija i kako
to utiče na kvalitet same manifestacije kao turističkog
U uvodnom dijelu dati Bogato i raznovrsno kulturno nasljeđe Crne Gore seže u daleku
Jasno i nedvosmisleno definisati razloge, proizvoda. Osnovni cilj je analizirati sprovođenje valorizacije
obrazloženje naziva
svrhu i glavne ciljeve rada
u procesu prošlost i sadrži mnogobrojne elemente koji su se uzajamno prožimali i
kulturnih manifestacija i na temelju te analize predložiti
istraživanja.
(≤ 1200 karaktera) stapali. Različiti kulturni slojevi vjekovima su se taložili na ovim
mogući model turističke valorizacije sa prostornog,
prostorima, smjenjivale su se razne kulture i civilizacije, miješali razni
Argumentovanim naučnim stilom ekonomskog i institucionalnog aspekta, odnosno definisati
stilovi i uticaji.
obrazložiti aktuelnost i primjerenost koja je uloga prostora, institucija i ekonomskih subjekata u
Narodno stvaralaštvo Crne Gore, predstavljeno kao dio nematerijalnog
predložene teme. razvoju kulturnih manifestacija kao turističkih proizvoda.
kulturnog nasljeđa bogato je duhovnim i svjetovnim vrednostima i
Nadalje, mogu se definisati i dopunski ciljevi koji se usko
ispoljava se kroz običaje, praznovanja, muziku, pjesmu, igru, priče,
vežu uz problematiku rada, a to su:
mitove i legende. Brojne manifestacije, festivali i kulturni događaji su
 definisati pojam, cilj, elemente i metode turističke
dio turističke ponude na crnogorskom primorju, o čemu će biti riječi u
valorizacije,
daljem dijelu rada.
 definisati pojam kulturnog turizma i njegova obilježja,
Turizmološkom valorizacijom nematerijalne kulturne baštine može se
 definisati pojam manifestacija, analizirati vrste koje
dovesti da najreprezentativniji elementi nacionalne kulturne baštine ne
postoje i kakve učinke manifestacijski turizam
moraju obavezno biti i turistički najatraktivniji, upravo zato što ne
generiše na destinaciju i turističku ponudu.
postoje adekvatni uslovi za njihovu turističku prezentaciju i afirmaciju.
Ipak, formiranje nacionalnog identiteta i brenda, korišćenjem velikog
broja elemenata nematerijalne kulturne baštine može se uticati na
stvaranje pozitivnije slike Crne Gore kao privlačne turističke
destinacije „otvorenog srca“, očuvane tradicije i „žive“ kulture.

Predmet istraživanja
(≤ 1200 karaktera)
Koncizno obrazložiti predmet
istraživanja.
Predmet istraživanja rada jeste atrakcijski potencijal kulturnog razvoja
u Crnoj Gori, sa posebnim osvrtom na primorje Crne Gore.
Sprovedena je analiza valorizacije manfestacija, koje su dio turističke
ponude kulturnog turizma. Takođe je utvrđeno koliko je važno
iskoristiti konkuretske prednosti destinacije koje su utemeljene na
autentičnosti, a skladu sa trendovima potražnje na turističkom tržistu.
 II PREGLED DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA IZ NAVEDENE
OBLASTI
Pregled dosadašnjih istraživanja
(pozvati se na najmanje 10 primarnih
referenci na kojima se istraživanje bazira,
od toga minimum 5 iz posljednjih 10
godina
≤ 6000 karaktera)
Pregled dosadašnjih istraživanja je
narativan. Prikazati stanje u oblasti nauke
u vezi sa predmetom istraživanja.
Bakić i Unković (1991) navodi da kulturni turizam daje
posebne mogućnosti za učenje o drugim kulturama kroz
neposredno iskustvo o njihovom nasljeđu, pružajući priliku za
samoobrazovanje, razvoj tolerancije, učenje o drugim
kulturama i narodima, kao i za uživanje, odmor i opuštanje.
Dašić i Jovetić (2011) navodi da danas kulturni događaji,
festivali i manifestacije ponovo igraju izuzetno važnu ulogu u
razvoju kulturnog turizma.
Kreativnost je jedna od najbitnih karika razvoja kulturnog
turizma, to jeste organizovati stručni kadar i uključiti ga u
projektovanje nove ideje razvoja (Djukić Dojčinović, 2005).
Pašinović, M. (2011) navodi da Crna Gora ima izuzetno
razvijen manifestacioni vid turizma kako u ljetnim tako i u
periodu postsezone.
Ciljevi turističke valorizacije su procjena turističke vrijednosti
svih pojedinačnih objekata nekog prostora ili prostora u
cjelini (Đurić, 2012).
U planiranju održivog razvoja kulturnog turizma na određenoj
destinaciji od velikog je značaja turistička valorizacija
kulturnih dobara, odnosno procjena njihove vrijednosti sa
stanovišta turizma, što omogućava sagledavanje mogućnosti
da se ova dobra uključe u razvoj turizma na destinaciji
(Hadžić, 2004).
U slučaju kulturnih manifestacija, veliku ulogu u postupku
turističke valorizacije imaju institucije zadužene za razvoj
kulture i turizma, a ne smiju se izostaviti ni privatni sektor,
civilne udruge i cjelokupno lokalno stanovništvo (Šobe i
Marten, 2014).
Špajder, M. (1980) navodi da se može reći da su manifestacije
pojava u prostoru koja je nastala djelovanjem čovjeka,
odnosno koordinacijom aktivnosti različitih grupa učesnika.
 III HIPOTEZA/ISTRAŽIVAČKO
PITANJE
Hipoteza/e istraživanja i/ili
istraživačko/a pitanje/a
Da bi se osvijetlili osnovni istaživački
sa obrazloženjem
(≤ 2400 karaktera) problemi,argumentovana saznanja, rezultati i rješenja u radu
će se koristiti slijedeće hipoteze:
Jasno definisati hipotezu/e i/ili istraživačka
pitanja. Hipoteza treba da sadrži ključne
riječi iz naslova, odnosno predmeta
istraživanja.  H1: Kulturni turizam u Crnoj Gori ima izuzetnu
vrijednu resursnu osnovu i kao takav može postati
pokretač na nacionalnom i regionalnom nivou.

 H2: Kulturna turistička ponuda Crne Gore bazira se na

bogatom, ali još uvijek ne dovoljno turistički
valorizovanom kulturnom istorijskom području.

 H3: Turistička valorizacija manifestacija na

crnogorskom primorju će pozitivno uticati na ponudu
kulturnog turizma.

Naučne metode koje će biti
primijenjene u istraživanju
(≤ 3000 karaktera)
Detaljno navesti i obrazložiti koje će se
metode koristiti kako bi se testirale
hipoteza/e i/ili istraživačka pitanja.
IV
METODE
Za potrebe izrade rada korišteni su sekundarni izvori
podataka. Podaci su prikupljeni iz relevantne stručne i naučne
literature koja se bavi problematikom turističke valorizacije,
kulturnim turizmom i njegovim uticajem na razvoj
destinacije, te teorijom manifestacija i njenom primjenom u
turizmu. Pri izradi rada korištene su metode analize, sinteze i
indukcije. Metoda analize korištena je u svim dijelovima rada
zbog složenosti pojmova. Metoda sinteze koristila se u
poglavljima gdje se objašnjavaju složene misaone cjeline, dok
se metoda indukcije primjenjivala u poglavlju gdje se govori
o mogućim aspektima turističke valorizacije kulturnih
manifestacija.
Prilikom ovog istraživanja korišćene su sledeće metode:
istorijska, deskriptivna, komparativna i statistička metoda.
Istorijska metoda podrazumijeva hronologiju događaja i
njegov razvoj.
Deskriptivna metoda objašnjava karakteristike,oblik i
opis,društveno odgovornog poslovanja preduzeća.
Komparativnom metodom upoređujemo iste ili srodne
pojave i utvrđivanje njihove sličnosti i razlike među njima.
Statističkom metodom se utvrđuju varijacije i trendovi
pojava prema vremenskoj dinamici.
 V OČEKIVANI REZULTATI ISTRAŽIVANJA I NAUČNI DOPRINOS
Očekivani rezultati
istraživanja, primjena i naučni
doprinos
(≤ 3000 karaktera)
Koncizno navesti važnije očekivane
rezultate. Ukazati na eventualnu praktičnu
primjenu rezultata istraživanja. Sažeto
navesti očekivani doprinos rada u odnosu
na postojeća istraživanja.
Naučni ciljevi imaju deskriptivni i
eksplikativni značaj, koji podrazumijeva:
istraživanje mjesta i uloge kulturne baštine u
razvoju turizma; te istraživanje relevantnosti
primjene marketinškog pristupa valorizacije
potencijala kulturne baštine u neprekidnim
nastojanjima unapređenja turizma, s
posebnim osvrtom na manifestacioni turizam
i manifestacije koje se održavaju na primorju
Crne Gore.
 VI DISKUSIJA I
ZAKLJUČAK
Ograničenja i dalji pravci Kulturni resursi su vrijednosti koje se mogu istaknuti kao
u istraživanju vodeći proizvod određene destinacije, jer ono što jednu
(≤ 1800 karaktera) destinaciju čini drugačijom od ostalih jeste njena kulturna
baština. Bogatstvo i raznolikost kulturno-istorijske baštine
Diskusija o mogućim prijedlozima za
buduća istraživanja u ovoj oblasti i
Crne Gore, ljepota i raznovrsnost njenih pejzaža, očuvanje
njihovoj opravdanosti (putem rezultata svih prostornih, etničkih i regionalnih raznolikosti koje su se
istraživanja ili literature). Identifikovati i u tom prostoru našle tokom milenijskog djelovanja čovjeka u
opisati potencijalna ograničenja njegovoj kulturi života i rada, treba da predstavljaju
istraživanja. Rezultate i doprinose najznačajniji faktor formiranja nacionalnog brenda kojim će
istraživanja je potrebno razmotriti u svjetlu
Crna Gora graditi svoju najpozitivniju sliku.
ograničenja – npr. teorijski i konceptualni
problemi, problemi metodoloških Danas, kada je savremeni turista sve zahtjevniji i radoznaliji i
ograničenja, nemogućnost odgovora na kada nagriza lokalni, regionalni, nacionalni, pa čak i svjetski
istraživačka pitanja i tome slično. identitet, turistička valorizacija kulturne baštine prikazuje se
kao važan element očuvanja same kulture, a time i
prepoznatljivost nekog grada, regije, nacije ili države.
Kulturni turizam danas je postao dugoročni svjetski trend, a
razvoj kulturno-turističke ponude donosi brojne socio -
ekonomske prednosti. Benefiti koje ovaj vid turizma donosi
su mnogobrojni kako ekonomski tako socijani i ekološki,što
govori o ogromnoj ulozi koje ima na destinaciju i
čoviječanstvo.
Kulturni fenomen u današnje vrijeme obuhvata sve više
profesionalne i društvene kategorije ljudi dok je kulturni
turizam kao djelatnost najbrže rastuće tržiste u Evropi. Ovaj
kulturni fenomen se širi ogromnom brzinom, i po cijelom
svijetu gde se samim tim razvija i bogata kulturna ponuda.
Razvitkom kulturnog turizma nastalo je više podoblika ovog
vida turizma.Jedna od važnih podjela jeste upravo na:
kulturnu baštinu,tematske ture,gradski turizam,etno
turizam,manifestacioni,vijeski i kreativni turizam.
Postojeća koncepcija turističke valorizacije može poslužiti
kao podloga za utvrđivanje vrijednosti onih faktora koji
omogućuju da kulturna manifestacija postane dijelom
razmjene na turističkom tržištu. Naglasak se treba staviti na
postavljanje kriterijuma koji će osigurati dugoročnu održivost
manifestacije, ali i njenu prvobitnu namjenu, što znači da te
manifestacije i dalje trebaju biti usmjerene na lokalnu
populaciju, dok turizam treba imati ulogu stimulatora
različitih ekonomskih koristi koje se mogu postići kroz
valorizaciju kulturnih manifestacija.
 VII STRUKTURA RADA

Struktura rada po poglavljima:

Voditi računa da naslovi poglavlja budu problemski formulisani. Dati opis sadržaja rada po
poglavljima.

UVOD………………………………………….………………………………………………3

I KARAKTERISTIKE I ZNAČAJ KULTURNE BAŠTINE U SAVREMENOJ TURISTIČKOJ

PONUDI KULTURNOG TURIZMA…………………………………………………………..4
1.1. Pojam i vrste kulturne baštine……………………………………………………………4
1.1.1. Materijalna i nematerijalna kulturna baština…………………………………………6
1.2. Pojam kulturnog turizma………………...………………………………………………7
1.3. Interakcija turizma i kulture…………………………………………..………………….9

II ELEMENTI NEMATERIJALNOG KULTURNOG NASLJEĐA KAO DIO NACIONALNOG I

TURISTIČKOG BRENDA CRNE GORE……………………………………………………12
2.1. Kulturno-istorijsko nasljeđe……………………………………………………………12
2.2. Vjerske lokacije………………………………………………………………………..19
2.3. Manifestacije u Crnoj Gori…………………………….……………………………….22

III TURISTIČKA VALORIZACIJA MANIFESTACIJA U PRIMORSKOM DIJELU CRNE

GORE…………………………………………………………………………………………27
3.1. Promjene u domenu upravljanja razvojem kulturnog turizma na primorju Crne Gore..27
3.2. SWOT analiza kulturnog turizma na primjeru primorskog dijela Crne Gore………….27
3.3. Turistička valorizacija kulturnog nasljeđa na primorju Crne Gore…………………….28
3.4. Valorizacija manifestacija, festivala i kulturnih događaja na primorju Crne Gore…….30

ZAKLJUČAK………………………………………………………………………………...31

LITERATURA……………………………………………………………………………….32

ANKETA
 VIII LITERATURA

Literaturu citirati u APA, MLA, Harvard, Čikago, Vankuver ili nekom drugom stilu, primjenjivijem
za određenu oblast nauke, pritom voditi računa da navođenje literature bude dosljedno. Sve
navedene reference moraju biti citirane u tekstu prijave.

1. Bakić, O, Unković.S. (1991), Markenting u turizmu, Ekonomski faklultet Beograd

2. Dašić, N., Jovetić, D. (2011) Selektivni oblici turizma u Crnoj Gori, Glasnik srpskog geografskog
društva, sveska 1.
3. Djukić Dojčinović, (2005). Kulturni turizam : menadžment i razvojne strategije, Beograd, Clio
4. Đurić, M., (2012) Počeci fotografije i turizma u Crnoj Gori, Matica br. 50, Podgorica- Bahaire, T.
Elliott-White, M. 1999.The application of geographical information systems GIS in sustainable tourism
planning
5. Hadžić,.O. (2004) Kulturni turizam, Novi Sad, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo,
Prirodno-matemetički fakultet
6. Pašinović, M. (2011) Područje Kotora na listi svjetske prirodne i kulturne bastine UNESCO, Kotor,
Fakultet za turizam i hotelijerstvo
7. Šobe F., Marten, L. (2014) Međunarodni kulturni odnosi – Istorija i kontekst, Beograd, Clio
8. Špajder, M. (1980) Crna Gora, Beograd, Jugoslovenska knjiga
9. Tembley P, (2005). GIS techniques in tourism and recreation planning: Application to wildlife
tourism.
10. Whyte, Bruce; Hood, Terry; and White, Brian P. (eds.) (2012) Cultural & Heritage Tourism, a
Handbook for Community Champions, The Federal-Provincial-Territorial Ministers’ Table on Culture
and Heritage (FPT), Quebec.