04 Vizija Razvoja

PETRINJA – RAZVOJNA VIZIJA TURISTIČKE DESTINACIJE
4
VIZIJA TURISTIČKOGA RAZVOJA
4.1. UVODNE NAZNAKE
U Hrvatskoj je sazrjela spoznaja o turizmu kao propulzivnijoj gospodarskoj grani,
jer otvara razvojne perspektive, omogućava rast društvenoga i individualnoga
standarda i stvaranje novih radnih mjesta. Projekcije Svjetske turističke
organizacije (WTO-a) procjenjuje da će 2020. godine svijetom putovati 1,5 milijardi
putnika. To je dva puta više nego ih je putovalo u 2006. godini, a tri puta više nego
1995. godine. Europa će 2010. godine ugošćavati preko 527 milijuna turista, a
deset godina poslije čak 717 milijuna. Također, Europa će i sljedećih 20 godina
ostati kontinent s najviše putovanja na svijetu.
To su zacijelo vrijedne informacije za sve one koji na makro i mikro razini

osmišljavaju receptivne turističke strategije. Postojeću ponudu valja kvalitativno i
kvantitativno prilagođavati tržišnim zahtjevima i potrebama, uz dosljednu primjenu
načela održiva razvoja. Glede toga, petrinjsko bi područje valjalo pozicionirati kao
turističko odredište gotovo cjelogodišnjega doživljajnoga, prirodnoga, seoskoga,
gastronomskoga, kulturnoga, športsko-rekreacijskoga i sličnih oblika turizma i
njima komplementarnih sadržaja, jer rast turističkoga prometa može se ostvariti
samo obogaćivanjem turističkoga doživljaja.
Hrvatska se ponuda nikako ne smije temeljiti samo na klasičnome kupališnome

turizmu te je nužno dodatno aktivirati kontinentalne dijelove zemlje i valorizirati
iznimne prirodne, kulturno-povijesne kao i ljudske resurse koji postoje u tim
područjima. Zahvaljujući iznimnim mogućnostima te dobrim šansama petrinjsko se
područje može strategijski i učinkovito uključiti u svjetske, europske i hrvatske
turističke trendove, dakako pod pretpostavkom sustavna saniranja postojećih
slabosti te unutarnjih i vanjskih prijetnji, to više što na petrinjskome području sve
više sazrijeva spoznaja o turizmu kao dugoročnoj okosnici i sinergijskome
pokretaču svekolika društveno-gospodarskoga razvoja.
Moderan turistički proizvod ne sastoji se samo od smještaja i prehrane, već mora

objediniti splet različitih usluga, uz ponudu kompletna doživljaja utemeljena na
identitetu lokalnoga turističkoga odredišta. Kreiranje turističkoga proizvoda za 21.
stoljeće pretpostavlja primjenu marketinške koncepcije, uz integraciju cijeloga
turističkoga i drugih sektora turističkoga odredišta, što podrazumijeva koordiniranu
aktivnost različitih subjekata (ugostiteljstvo, kultura, trgovina, komunala, školstvo i
drugi).
Suvremene socijalne, ekonomske i tehnološke promjena značajno utječu na način

življenja i korištenja slobodna vremena današnjih ljudi te je sve izraženija potražnja
za proizvodima odmora, zabave i psiho-fizičke rekreacije i rekuperacije. Povećava
se potražnja za različitim inačicama zdravstvenoga i športsko-rekreacijskoga
turizma (nautičarstvo, planinarenje, biciklizam, skijanje, golf i slično), a posebice su
traženi i tzv. tematski zabavni parkovi koji nude specifične oblike rekreacije i
zabave na jednomu mjestu. Također, potreba za psihičkom relaksacijom uvjetuje
razvoj različitih inačica kulturnoga turizma (osobito, kratke posjete kulturnim
znamenitostima ili događanjima i manifestacijama gradovima).
144
Suvremeni turisti sve više inkliniraju prema potražnji urbanoga i kulturnoga

turizma, s naglaskom na tzv. 6E turizam (Experience = doživljaj, Excitement =
uzbuđenje, Escape = bijeg, Education = obrazovanje, Entertainment = zabava te
Ecology = ekologija), za razliku od masovnoga turizma 20. stoljeća koji se temeljio
na 4S (Sun = sunce, Sea = more, Sand = pijesak te Sex = ljubav). Sve je više
izražena potražnja za turističkim putovanjima u sklopu različitih inačica gradskoga,
seoskoga, nautičarskoga, ekoturizma i tzv. termalizma, sve su traženija skijašta,
kružne ture, krstarenja, posjete zabavnim parkovima, mega-događanjima i slično.
Na turističkome tržištu sve je više proizvoda prilagođenih specifičnim tržišnim

segmentima, odnosno individualnim sklonostima i zahtjevima pojedinih skupina
turista, pri čemu se ističu komparacijske prednosti i posebnosti pojedinih turističkih
odredišta. Stariji su turisti orijentirani na putovanja povezana s kulturnom baštinom
i prirodnim ljepotama, a raste i broj poslovnih putovanja. Sve je više izražena
orijentacija na kratka, česta i sadržajna putovanja veće potrošnje. Suvremeni turist
želi dobiti primjerenu vrijednost za uloženi novac (Value for Money), pri čemu
procjenjuje krajobraz, klimu, povijesnu baštinu, očuvani okoliš te trošak putovanja,
smještaja i prehrane.
Suvremeni je turizam pomalo biznis svih žitelja turističkoga odredišta, jer je širok
spektar kriterija izbora odredišta modernih turista koji su potencijalni posjetitelji
dotične destinacije. Osobito se ističu sljedeći kriteriji: lijep krajobraz, zdrava klima,
trošak putovanja, cijena smještaja, kulturno-povijesne atrakcije, očuvani okoliš,
potpuna promjena, ugostiteljska ponuda, troškovi života u odredištu, upoznavanje
domaćega pučanstva, mogućnosti zabave, posjet prijateljima, osobna sigurnost,
laka dostupnost od smještaja, mogućnosti bavljenja športom, sadržaji za djecu,
razumijevanje jezika, blizina i povezanost s domicilom i slično.
Zato, osobito je važno stvoriti menadžersku skupinu (sastavljena od ključnih osoba

privatnoga i javnoga sektora pod profesionalnim rukovodstvom) zaduženu za razvoj
turizma u Gradu Petrinji, a koja bi osmišljavala i koordinirala različite aktivnosti
glede unaprjeđenja poslovnoga okružje za razvoj turizma te mobilizirati
raspoložive lokalne ljudske i financijske resurse nužne za izgradnju snažna i
dinamična turističkog sektora. Među inim, specifični bi zadaci rečene radne skupine
bili43 (prilagođeno):
Komuniciranje i razmjena informacija (sve akcije moraju biti transparentan
te o njima obaviješteni svi akteri), što će podizati razinu svijesti o važnosti
turizama za ekonomski i društveni razvoj Petrinje;
Lobiranje prema kompetentnim gradskim, županijskim i državnim tijelima
glede kreiranja uvjeta koji će zakonodavno i financijski stimulirati razvoj
petrinjskoga turizma;
Stvaranje lokalne poticajne poduzetničke klime u ključnim granama nužnim
za turistički razvoj kako je on definiran u ovoj Studiji;
Privlačenje domaćih i stranih investitora za kapitalne investicijske projekte;
Osiguranje zastupljenosti interesa turističkoga sektora u svim relevantnim
planskim odlukama i dokumentima;
43
Skupina autora: Varaždin – vizija turističke destinacije
(radna verzija), Institut za turizam, Zagreb, 2002.
145
Osiguranje obol javnih infrastrukturnih objekata i zahvata razvoju turističkih

atraktivnosti na području Grada Petrinje;
Osiguranje primjerenih resursa za podršku turističkome razvoju;
Osiguranje informiranja ključnih osoba u procesu odlučivanja o važnosti
turizma za sveukupni razvoj Grada Petrinje;
Kontinuirano istraživanje i praćenje turističke aktivnosti te pravodobno
informiranje svih čimbenike o ekonomskim učincima i efektima turizma.
U sklopu Strategijskoga plana razvoja Grda Petrinje44 ističe se da je turizam

potencijalno prosperitetna petrinjska gospodarska grana, iako još nisu valorizirane
sve mogućnosti i raspoloživi resursi. Turistička zajednica Grada Petrinje
kontinuirano i kvalitetno radi na promidžbi pod sloganom Grad tradicijske kulture i
bogata prirodnoga okružja, iz čega je razvidno da Petrinja kani valorizirati i
promicati svoje prirodne potencijale te kulturno-povijesne resurse, jer je to Grad
kulture i prosvjete, grad koji zna čuvati i promicati tradiciju, običaje i hrvatski duh.
Zahvaljujući bogatu glazbenome životu, umjetničkome i književnome stvaralaštvu,
organiziraju se brojni programi koji su sastavnica turističke ponude Grada i u
kojima sudjeluju mnogi građani koji djeluju u kulturnim udrugama, njegujući
stoljetne petrinjske tradicije.
Gradski park, kao hortikulturni park i najatraktivnija sastavnica petrinjske turističke

ponude, zahtjeva stalnu skrb i još novih atraktivnih programskih sadržaja.
Starogradska jezgra zahtijeva obnovu i uređenje fasada te nove ugostiteljske,
trgovačke i uslužne sadržaje. Kulturni se turizam najbolje predstavlja obilaskom
Gundulićeve ulice sa starim školama, zgradom Gradskoga poglavarstva i Trgom
Stjepana Radića te šetnjom drugim gradskim trgovima koji također valja sanirati.
Sadržajna kulturna ponuda pretpostavlja otvaranje muzeja koji će, uz već
postojeće galerije, objediniti sadašnjost i kulturnu povijest Grada. Bitna su
sastavnica turističke ponude stari zanati, posjet lončarsko-keramičarskoj radionici
Stucka i radionici Od lana do platna te ustrojavanje informacijskih punktova,
otvaranje suvenirnica i slično.
Petrinja je nekada slovila kao ugostiteljski grad te žurno valja pronaći investitore
za hotel Gavrilović (Pigik), restoran Gavrilović, villu Gavrilović, spomen-dom
Šamarica i druge devastirane objekte, jer bi njihova obnova objedinila različite
turističke sadržaje (smještaj i prehrana gostiju, gastronomija, različite rekreacijske,
uslužne, zabavne, animacijske i slične aktivnosti). Valja promicati ponudu
prepoznatljivih Gavrilovićevih specijaliteta te obnovu Petrinjske izložbe
gastronomije i kulinarstva koja bi mogla privući interesente iz Hrvatske i
inozemstva. Gastronomija bi morala biti jedna od temeljnih sastavnica turističkoga
proizvoda petrinjskoga kraja.
Seoski turizam kao sastavnica turističke ponude saživjela je na cijelom području

Hrvatske s vrlo dobrom potražnjom, pa i na području grada Petrinje postoji interes
i bilježimo početke ulaganja u adaptaciju i izgradnju objekata s različitim
sadržajima (Hrvatski Čuntić, Kraljevčani, Mokrice, Taborište). Seoska zajednica
44
Strateški plan gospodarskog razvoja Grada Petrinje, u sklopu Regionalnoga operativnoga
programa (ROP) i Projekta reforme lokalne samouprave (PRLS), u suradnji sa The Urban
Institute iz Washingtona, Službeni vjesnik 14/06.
146
može pružiti različite doživljaje urbanim gostima (domaća hrana, ribolov, lov,
jahanje, šetnje šumama uz berbu ljekovitoga bilja, kestena, gljiva, šumskih
plodova, obilazak prirodnih izvora, povijesnih sakralnih objekata, biciklizam i
slično), a tu su i vinorodni brežuljci, s mogućnošću uspostavljanja vinotoča u
klijetima i podrumima, uz degustiranje vrsnih petrinjskih vina. S obzirom na blizinu
brojnih lovišta, seoska gospodarstva mogu osigurati smještaj domaćim i stranim
lovcima.
Dakako, sve to pretpostavlja jaku ekološku orijentaciju bez čega nema prodora na
zahtjevno i izbirljivo europsko emitivno tržište te valja uložiti napore na podizanju
ekološke svijesti lokalnoga pučanstva. Stoga, Turistička zajednica Grda Petrinje
pokrenula je akciju izbora najuređenijega sela u sklopu nacionalne akcije Volim
Hrvatsku, a u cilju mobiliziranja mještane sela i okolice na očuvanje i uređenje
prirodnoga okoliša. Sukladno tomu, valja ukloniti glomazni otpad i divlje deponije,
uz stvaranje uvjeta za njihov odvoz i skrb. Također, nužno je zaštititi rijeke Kupu i
Petrinjčicu te područje Bijelih stijena, Popove šume i druga. Tradicijska
proizvodnja mora zauzeti dostojno mjesto u petrinjskoj turističkoj ponudi (med,
šljiva, vino, rakija, ljekovito bilje i slično) te postati registriran i priznat brend, kao
autohtoni petrinjski proizvod.
Obnova planinarskih staza na Hrastovičkoj gori, uz obnovu planinarskoga doma i

vidikovca, privići će mnoge ljubitelje prirode, a Petrinja će ponuditi jedinstven
doživljaj prirodne cjeline. Tomu pridonose i uspostavljene biciklističke ture i
petrinjska šetnica, iako ih valja još uređivati, osobito područje nasipa (nove klupe i
koševi za smeće). Ne treba zanemariti ni potencijale bogatstva izvora pitke vode
te potencijala petrinjskoga turističkoga bisera – gradskoga kupališta koje nudi
športsko-rekreacijske sadržaje (odbojka na pijesku, mali nogomet, vožnja
čamcima, ribolov), glazbene programe, autentičnu ugostiteljsku ponudu. Petrinjske
manifestacije (Petrinjski fašnik, Ljeto u Petrinji, Lovrenčevo, Biciklijada, Fišijada,
Kestenijada, Martinje, Doček djeda Božićnjaka, Doček Nove godine te mnogi drugi
tradicijski kulturni, glazbeni, športski i zabavni događaji) upotpunjuju turističku
ponudu i privlače potencijalne ulagače.
Rečeni je Strategijski plan gospodarskoga razvoja Grada Petrinje izrađen u

procesu sinergijskoga sudioništva posebno formirane Radne skupine s preko 30
kompetentnih osobe iz privatnoga i javnoga sektora Grada koje pokrivaju
poslovno, administrativno i civilno područje, a svima im je bila želja za što
kvalitetnijim životom i radom na području Grada Petrinje. Radna je skupina imala
zadaću sagledati postojeće resurse, tradicijske i povijesne činjenice, sadašnje
stanje i realne mogućnost razvoja te na temelju toga sačiniti izjavu o viziji u kojoj
će opisati željeni izgled Petrinja 2010. godine. Iz kreativna djelovanja Radne
skupine i podskupina glede vizije predočeni su slijedeći prijedlozi (prilagođeno):
Grad svjetski poznate mesne industrije, izuzetno dobro prometno

povezan, razvijena stočarstva i voćarstva.
Financijski i poduzetnički regionalni centar s višestoljetnom obrazovnom
tradicijom koji promiče kulturne i sportske vrijednosti.
Suvremeni srednjoeuropski grad s razvijenim gospodarstvom, okružen
životno perspektivnim ruralnim prostorom očuvane prirode.
147
Grad zadovoljnih ljudi, poželjan za življenje, s otklonjenim posljedicama

rata, razvijena civilna društva s težnjom da postane regionalni centar
kulture i obrazovanja.
Grad izvornih srednjoeuropskih kulturnih i urbanih vrijednosti, oslonjen
na industrijsku tradiciju Gavrilovića, ciglarstvo i preradu drva u okruženju,
naslonjen na ekološki očuvane prirodne resurse, razvijeno poljodjelstvo
(stočarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, povrćarstvo) i turističko-ugostiteljsku
ponudu utemeljenu na prirodnim ljepotama.
Grad razvijena školstva, športa, kulture, s građanima solidnih materijalnih
i duhovnih vrijednosti.
Bitne činjenice proizišle iz predočenih prijedloga poslužile su za uobličavanje

zajedničku izjavu o viziji, pri čemu se pozornost usmjerila na nekoliko bitnih
odrednica (poduzetnički centar razvijena i prepoznatljiva gospodarstva i školstva,
organizirano i orijentirano poljodjelstvo, te turistički i športski potencijali). Sukladno
realnim mogućnostima razvoja, vremenskome razdoblju od 5 godina, trenutnome
stanju i Smjernicama razvoja iz ROP-a te Nacionalne razvojne strategije
regionalnoga razvoja, Radna je skupina definirala konačnu izjavu o viziji Grada
Petrinje u izrazu: Suvremeno uređen srednjoeuropski kulturni, športski, turistički i
poduzetnički centar obrazovanih ljudi s razvijenim gospodarstvom i
prepoznatljivom poljoprivrednom proizvodnjom u ekološkomu okruženju.
Iz kondenzirane izjave o viziji Grada Petrinje za 2010. godinu razvidno je da valja

stvoriti pozitivnu poduzetničku klimu kao poticaj ulaganja domaćih i stranih
potencijalnih poduzetnika, a i različitih pravnih subjekata izvan Grada Petrinje.
Također, valja usmjeriti razvoj poljodjelstva, dok za poticanje maloga i srednjega
poduzetništva te obrtništva definitivno valja utemeljiti jaku i pouzdanu institucijsku
infrastrukturu, što će povećati zapošljavanje i samozapošljavanje te potaknuti
rješavanje gorućih gospodarskih i društvenih – socijalnih problema Grada Petrinje.
Na tragu takvih spoznaja, svaka je petrinjska vlast do sada afirmativno

proklamirala takvu potrebu, ali su izostale konkretne aktivnosti, što je bilo
uvjetovano nizom objektivnih, ali i subjektivnih razloga. Stoga, nadamo se da će,
između inih razvojnih dokumenata, i ova Studije posluži kao okosnica
osmišljavanja precizna (aktivnosti, nositelji, sredstva i rokovi) kratkoročna i
dugoročna plana razvoj petrinjskoga turizma. Sukladno tomu, u ovome dijelu
Studije predočit ćemo svojevrsni master plan, odnosno viziju i strategiju
turističkoga razvoja petrinjskoga područja, i to kroz četiri poglavlja: 4.2. Ciljevi
turističkoga razvoja; 4.3. Potentni turistički razvojni sektori; 4.4. Vrednovanje
turističkih potencijala; te 4.5. SWOT analiza petrinjskoga turizma.
4.2. CILJEVI TURISTIČKOGA RAZVOJA

Grad je Petrinja nedostatno naseljeno i minirano područje sa starom i radno
nesposobnom populacijom, zapuštenim ekstenzivnim poljodjelstvom, bez sigurna
tržišta, jer nema više ni kooperacije s Gavrilovićem. Stočni je fond zanemariv,
objekti i mehanizacija su zastarjeli i devastirani, poljodjelske su površine male i
dislocirane, obrtništvo je u padu, a malo i srednje poduzetništvo sporo se i slabo
razvija. Nedostaju razvojne agencije i informativni uslužni centri koji bi
148
pojednostavnili pokretanje poslova i pružali tehničku podršku. Unatoč izvrsnim

turističkim potencijalima i položaju, turizam je na niskim granama, osjeća se
nedostatnost dobrih poduzetničkih projekata, a osjetan je odliv mladih obrazovanih
ljudi. Poznavanje stranih jezika na niskoj je razini, ugostiteljska ponuda u
ruralnomu dijelu potpuno je nezadovoljavajuća, a u urbanome nedostatna,
primjetan je individualni pristup te nema zajedničkih projekata.
Inače, u hrvatskome turističkome okružju, Grad Petrinja može postati

respektabilno i uspješno kontinentalno odredište urbana kulturnoga turizma.
Petrinjski turistički djelatnici moraju biti svjesni promjena turističke potražnje
imanentne prošloj dekadi te nužnosti planskoga i strategijski usmjerena održiva
turističkoga razvoja koji omogućava optimalne (željene) ekonomske efekte.
Promatrano strategijski, turizam može poslati ključna petrinjska ekonomska
aktivnost, posebice zbog povoljna zemljopisnoga i prometnoga položaja, zbog
blizine velikih urbanih centara te zbog svojih kulturno-povijesnih i prirodnih
turističkih atrakcija, što bi omogućilo novo zapošljavanje te otvorilo poslovne
mogućnosti za malo poduzetništvo.
Istodobno, razvojem turizma povećala bi se i kvaliteta života svih građana jer sve
ono što privlači posjetitelje atraktivno je i lokalnim žiteljima. Stoga, prvotno valja
odgovoriti na sljedeća pitanja:45 Kakav je sadašnji turistički imidž Grada Petrinje
(kako ga doživljavaju njegovi posjetitelji); Kakav stav prema turizmu imaju žitelji
Grada Petrinje; Koji su oblici turističkoga razvoja kompatibilni s aspiracijama
građana i s prevladavajućim imidžom grada među posjetiteljima; Kako povećati
turističku atraktivnost Grada Petrinje; te U kojemu smjeru razvijati turistički
proizvod Grada ,Petrinje i kako ga tržišno pozicionirati? Prigodom kreiranju vizije
neke turističke destinacije nedostatno je osloniti se samo na interna istraživanja te
valja polaziti postojećih proizvoda i resursa koje valja prilagoditi suvremenoj
turističkoj potražnji.
Promatrano iz turističkoga kuta, Petrinja se najkraće može opisati kao grad burne
povijesti, bogate tradicijske kulture te osobitih prirodnih atrakcija. Smještena je na
sjevernim obroncima Zrinskoga gorja, u donjemu Pokuplju živopisnih krajobraza
prošaranih šumama, oranicama, livadama, vinorodnim brežuljcima, voćnjacima,
slikovitim selima i dolinom rječice Petrinjčice koja protječe kroz samo središte
grada i utječe u rijeku Kupu. Ponosni građani, društveni djelatnici, udruge i društva
oduvijek su veliku pozornost posvećivali tradiciji, ističući hrvatsku kulturu i bogato
nasljeđe. Ponos je grada Visoka učiteljska škola, a u životu građana značajno
mjesto zauzima glazbena kultura, umjetnost, folklor, proizvodnja suvenira, kao i
bogati športski život. Omiljeno okupljalište građana je Strossmayerovo šetalište,
zaštićeni hortikulturni spomenik, kojim dominira crkva Svetoga Lovre, posvećena
zaštitniku grada Petrinje. Rekreacijsku ponudu predvodi Petrinjska šetnica,
(kružna pješačka staza duga 6,5 kilometara), biciklističke ture živopisnim gradskim
i prigradskim okružjem, brojna lovna područja i ribolov na obalama rijeke Kupe.
Petrinja je grad doživljaja i manifestacija, posebice ljeti, s bogatom ponudom
kulturnih, glazbenih, zabavnih i športskih programa. Najveća je gradska
manifestacija Lovrenčevo, na 10. kolovoza, kada se slavi blagdan Svetoga Lovre i
Dan grada.
45
149
Zalaganje Hrvatske turističke zajednice da cijela Hrvatska postane turistički

atraktivna i valorizirana vjerojatno će pričekati neko bolje vrijeme, posebice glede
razvitka kontinentalnoga turizma. Područja koja nemaju nacionalne parkove,
parkove prirode te kulturno-povijesne i turistički zanimljive atrakcije i slično,
posebice ratom stradali gradovi, moraju ulagati dodatne napore na izgradnji
turističkih i ugostiteljskih objekata, kao i turizmu komplementarnih sadržaja, pri
čemu je nužan obol cijele zajednice. Sukladno tomu, intenzivniji razvitak turizma
na petrinjskomu području možemo očekivati kada započnu ulaganja u izgradnju
novih ili obnovu postojećih smještajnih i ugostiteljskih objekata, posebice onih sa
specijaliziranom i ovomu području imanentnom ponudom (primjerice, hotel
Gavrilović, Pigik, hotel na Šamarici, hotel Banija).
Promociji gastronomskih proizvoda još se ne pridaje pravo značenje, a još u gradu

i nema konkretne ponude. Nadalje, aktivnosti valja usmjeriti na poticanje uređenja
petrinjskih prirodnih resursa (primjerice, Hrastovička gora, vrh Cepeliš s
vidikovcem, biciklističke staze po Banovini, poticanje zaštite riječnih tokova i
šumskih zajednica, neistražena spilja kod Šušnjara), poticanje razvitka ruralnoga
turizma, lova i ribolova, obnovu stare Pokupske kuće u Brestu namijenjene za
muzej, poticanje uređenja gradskoga kupališta, kao mjesta s bogatom i
sadržajnom ponudom (različiti športsko-rekreacijski sadržaji, glazbeni,
gastronomski i ini događaji). Dosadašnje aktivnosti, utemeljene na tradiciji i kulturi,
tek su mali pomak u promociji Grada Petrinje.
Prigodom identifikacije strategijskih ciljeva turističkoga razvoja petrinjskoga kraja

valja poći od strategijskih vizija razvoja hrvatskoga i županijskoga turizma, snimke
i analize stanja na petrinjskomu području te načelno predočenih zahtijeva glede
valorizacije iznimnih mogućnostima i korištenja dobrih prigoda te sanacije
postojećih slabosti i prijetnji, ekspliciranih u SWOT analizi. Dolje predočeni ciljevi,
zapravo, splet su često komplementarnih i kompatibilnih zahtjeva na putu
dugoročna turističkoga razvoja petrinjskoga područja, a svi se ti ciljevi mogu
iščitati iz nekoliko sljedećih konstatacija:
Identifikacija ciljnih emitivnih tržišta i njihovih segmenata (posebice,

segmenta stalnih gostiju), primjerenih objektivnim mogućnostima
turističke ponude petrinjskoga područja;
Valorizacija turističkih potencijala te sagledavanje pretpostavljenih
mogućnosti korištenja prirodnih resursa i kulturno-povijesne baštine
u cilju razvoja onih oblika turizma za kojima postoji potražnja na ciljnim
emitivnim tržištima;
Osmišljavanje cjelovita i dostatno autohtona turističkoga proizvoda,
sukladna zahtjevima ciljnih segmenata te dostatno komplementarna
turističkoj ponudi domicilne i susjednih županija, kao i hrvatskome
turističkome proizvodu;
Usmjerenost na tržišnu orijentaciju, odnosno oblikovanje ponude
sukladne željama ciljnih skupina gostiju, glede sadržaja, standarda
i cijena te njezino usuglašavanje s optimalnim korištenjem resursa,
trajnim očuvanjem okoliša, regionalnim identitetom te očuvanjem
socijalne strukture;
150
Osmišljavanje primjerene turističke marketinške strategije (proizvod,

cijena, distribucija i promocija), posebice, glede efikasnije distribucije
te promocijskoga spleta aktivnosti, korištenjem suvremenih trendova
komunikacije, što će pomoći učinkovitu promicanju ovdašnjih turističkih
vrijednosti (o tomu će biti više riječi u sljedećemu dijelu Studije);
Zapućivanje i kontinuirano usmjeravanje razvoje turizma (kao sinergijske
gospodarske djelatnosti) sukladno valorizaciji te mogućnostima tržišne
komercijalizacije bogatih prirodnih resursa i kulturno-povijesne baštine,
pri čemu istodobno valja skrbiti o održivu razvoju i očuvanju autohtonosti
i jedinstvenosti uočenih turističkih potencijala petrinjskoga kraja;
Očuvanje posebnosti i povećanje atraktivnosti postojećih resursa te
njihovo korištenje za razvoj i promidžbu tržišno orijentirana i ekološki
održiva turizma, što će omogućavati kratkoročnu i dugoročnu ravnotežu
te stvarati vrijednost za sve tržišne sudionike, pri čemu se akteri na svim
razinama moraju ponašati skladno načelima održiva turističkoga razvoja;
Produljenje turističke sezone na gotovo cijelu godinu te povećanje broja
noćenja i potrošnje po jednome turistu, što ne smije dovesti do smanjenja
kvalitete pojedinačnih turističkih sadržaja;
Intenzivna edukacija i poticanje zainteresiranosti poduzetnika i seoskih
obitelji u cilju stvaranja ljudskih resursa, obogaćivanja turističke ponude
i ostvarenja dodatnih prihoda te njihovo informiranje glede mogućnosti
ulaganja, kreditiranja, osmišljavanja poslovnih planova te marketinških
i promocijskih aktivnosti;
Opredjeljenje za ekološki prihvatljive i profitabilne projekte i oblike turizma s
visokom kvalitetom usluge, jer jednostavnim utapanjem u županijski turistički
proizvod mogu se izgubiti specifičnosti turističke ponude ovoga područja;
Objedinjavanje turističkih, obrazovnih, smještajno-ugostiteljskih, trgovačkih,
uslužnih i proizvodnih djelatnosti, kako bi razvoj turizma kontinuirano poticao
razvoj ostalih oblika poduzetništva;
Kadrovsko i materijalno ekipiranje, odnosno podizanje rada Turističke
zajednice Grada Petrinje na razinu koordinatora osmišljavanja i realizacije
turističkih projekata petrinjskoga područja;
Subvencioniranje projekata ulaganja u izgradnju prometne i kapitalne
turističke infrastrukture, u saniranje problema otpada i otpadnih voda,
u obnovu starih te gradnju novih tradicijskih objekata;
Podizanje kvalitete svih temeljnih i komplementarnih turističkih sadržaja,
izgradnja sustava profesionalizacije sektora privatnoga turističkoga
poduzetništva, prilagođavanje kriterija kvalitete svjetskim standardima,
vrsna edukacija menadžmenta i svih zaposlenika u turizmu, poticanje i
realizacija projekata koji uvode nove turističke sadržaje i slično.
4.3. POTENTNI TURISTIČKI RAZVOJNI SEKTORI

Današnji opstanak na turističkomu tržištu uvjetovan je praćenjem suvremenih
trendova, identificiraju kretanja potražnje te novih tržišnih prigoda, područja
mogućih ulaganja i infrastrukturnih potreba. Dakle, prigodom planiranja
turističkoga razvoja valja identificirati i implementirati dugoročne trendove, njima
151
prilagoditi turističku ponudu te uspostaviti suradnju svih aktera i na svim razinama,

što je pretpostavka održiva turističkoga razvoja, povećanja konkurentnosti i
tržišnoga udjela te rasta koristi od turizma. U sklopu Strategije razvoja hrvatskoga
turizma do 2010. godine, a glede analiza potražnih tržišnih preferencija, spominje
se nekoliko suvremenih i ranije ekspliciranih tipova turizma, za što baš petrinjsko
područje raspolaže mnoštvom neiskorištenih potencijala.
Glede razvojnih turističkih prioriteta, aktivnosti valja usmjeriti na intelektualno-

istraživačke (stručne i znanstvene) napore vezane uz ostvarivanje prioritetnih
ciljeva turističkoga razvoja, a u svrhu identifikacije ciljnih emitivnih tržišta i
segmenata, primjerenih objektivnim mogućnostima ponude, objektivne valorizacije
turističkih potencijala, osmišljavanja cjelovita i vrsna turističkoga proizvoda,
sukladna zahtjevima ciljnih segmenata, osmišljavanja primjerene turističke
marketinške strategije i slično, što je u najvećoj mjeri teorijski i praktički
elaborirano u sklopu ove Studije, pa lokalnim turističkim planerima preostaje
osmišljavanje konkretnih provedbenih mjera i aktivnosti.
Suvremeni turistički trendovi pokazuju sve veći značaj različitih oblike poticajnoga
ili stimulacijskoga, tzv. incentive turizma. Naime, današnji su turisti zahtjevniji nego
ikada prije, pa se dinamičko turističko tržište, odnosno ponuda i potražnja
međusobno uvjetuju i sukladno tomu mijenjaju. Ponuda prati promjene u
preferencijama i rastućim očekivanjima potražnje te ih nastoji zadovoljiti. Mnoga
turistička odredišta podižu standarde i razinu očekivanja turista, pri čemu se
pretpostavlja povoljni odnos vrijednosti za novac (Value for Money). Međutim, to
više nije dostatno za uspješan i dobar odmor, jer turisti očekuju iskustvo ili doživljaj
za novac (Experience for Money), odnosno uzbuđenje za novac (Emotion for
Money). U tomu pravcu kreću sve propulzivne destinacije, pa bi na petrinjskomu
području valjalo osmislit atraktivne aranžmane koji bi uključivali povoljan odnos
vrijednosti, iskustva, doživljaja i uzbuđenja spram cijenama tih usluga.
Također, kao što rekosmo, sve su propulzivniji i različiti oblici tzv. tematskoga
turizma, odnosno turizma koji se temelji na 3E načelu: zabava, uzbuđenje,
obrazovanje (Entertainment, Excitement, Education), što pretpostavlja turističku
ponudu i različite sadržaje koji kombiniraju sve tri tematske sastavnice. Ovaj vid
turizma pokazuje stalan uzlazni trend i sve više postaje katalizator turističkoga
razvoja nekoga područja. Sukladno tomu, ogromni potencijali petrinjskoga
područja glede potencijala kulturno-povijesne baštine te svjetski čuvenih prirodnih
ljepota na nebrojeno se načina mogu kombinirati te turistima ponuditi jedinstvene
tematsko-turističke doživljaje, s dobrom kombinacijom zabave, uzbuđenja i
edukacijskih sadržaja.
Identifikacija turistički potentnih sektora i razvojnih potencijala prvotno zahtijeva

definiranje vizije, strategije i ciljeva, SWOT analizu, odnosno objektivnu
valorizaciju prednosti i prepoznavanje dobrih prigoda, a u kontekstu postojećih
slabosti i vanjskih prijetnji. Nadalje, kao što prethodno istaknusmo u sklopu ciljeva,
valja identificirati ciljna emitivna tržišta i njihove segmente, valorizirati turističke
potencijale te osmisliti cjelovit turistički proizvod sukladan zahtjevima ciljnih
segmenata. Već na prvi pogled razvidna je stožerna aktivnost objektivne
valorizacije turističkih potencijala, a u cilju razvoja onih oblika turizma za kojima
postoji potražnja na ciljnim tržištima. Sukladno tomu, u nastavku ćemo kratko
152
pojasniti odrednice nekoliko suvremenih oblika turizma (prema cjelinama: kulturni i

urbani turizam, ruralni turizam, etno-eko selo, doživljajno-tematski turizam,
športsko-rekreacijski turizam, zdravstveni i vjerski turizam te znanstveni i
kongresni turizam), s eksplikacijom mogućnosti njihova razvoja na petrinjskome
području.
3.4.1. KULTURNI I URBANI TURIZAM

Sve je više potražnje za ovim vidom turizma te valja identificirati tržišne niše s
posebnim kulturnim interesima gostiju, to više što svjetski trendovi pokazuju da je
sve više gostiju koji ciljano ili tijekom odmora posjećuju kulturno-povijesne
znamenitosti te različite kulturne manifestacije na području boravišne destinacije.
Petrinjsko je područje prebogato kulturno-povijesnim spomenicima i kulturnim
manifestacijama, s time da se baš kulturno bogatstvo još uvijek nedostatno vrsno
promiče. Zato, prvotno valja urediti spomenike i njihov okoliš, putokazno ih
označiti, postaviti informacijske ploče, prilagoditi radno vrijeme muzeja, dvoraca,
prezentera i slično. Osim toga, valjalo bi osmisliti nekoliko udarnih tradicijskih i
dobro terminiranih kulturnih manifestacija u cilju prezentacije kulturnih vrijednosti i
posebna doživljaja turista. U kulturni turizam spada i tzv. gastronomski turizam, jer
bogata lepeza ovdašnjih autohtonih jela i pića sastavnica je kulturno-povijesne
baštine.
Nekada je kultura bila samo dokoličarski motiv putovanja, a danas je to sastavnica

svojevrsna bijega iz aktivnostima ispunjena vremena. Modemi turist sve više
pozornosti poklanjaju kulturnome uzdizanje, učenju, upoznavanju novih krajeva i
kultura, autentičnim doživljajima i zabavi, što mu osiguravaju raznovrsne kulturne
aktivnosti i sadržaji tijekom sve kraćega odmora. Turisti sve više žele upoznati
lokalne kulture u turističkomu odredištu ili u njegovoj blizini, pa tijekom putovanja
posjećuje sakralne i kulturno-povijesne atrakcije, svetišta, muzeja, likovne galerije,
nazoče kulturnim, zabavnim, dramskim ili glazbenim manifestacijama, pohode
festivale, koncerte, pučke ili folklorne priredbe, odlazi na kina i športska natjecanja.
Čak i klasični, kupališno-odmorišni turisti te poslovni putnici, obavezno planiraju
posjet kulturnim sadržajima, kako bi upotpunili boravak u odredištu.
Kulturna turistička putovanja uključuju upoznavanje odredišne povijesno-kulturne

baštine, etničkih običaja i umjetnosti, a temeljni im je motiv učenje i stjecanje novih
iskustava te što više zabave. Stručnjaci Europske komisije već su 1992. godine
procijenili da je oko 60 milijuna putovanja ostvarenih unutar Europske unije bilo
potpuno ili djelomično motivirano kulturom; stručnjaci Svjetske turističke
organizacije (WTO-a) procjenjuju da je s kulturom povezano barem 37% turističkih
putovanja u svijetu te predviđaju da bi ovakva putovanja do 2020. godine trebala
rasti po godišnjoj stopi od 15%.46 Isti autori identificiraju neke socio-demografske
odrednice tipičnih kulturnih turista (pretežito su to osobe višega obrazovanja i viših
prihoda; više je žena, mladih – do 30 i starijih – preko 50 godina; mladi uglavnom
putuju zbog zabave na priredbe, festivale, karnevale i koncerte, a stariji i
obrazovaniji posjećuju muzeje, galerije, balete i operu, dok najstariji razgledavaju
znamenita povijesna mjesta; svi putuje tijekom cijele godine i slično).
46
153
Europska ponuda kulturnoga turizma početkom 1980-tih veća je od potražnje te se

u uvjetima oštre konkurencije valja izboriti za vlastitu tržišnu poziciju,
autentičnošću kulturne ponude, učinkovitom organizacijom destinacije te
kreativnim povezivanjem turističkih atrakcija. Dakako, rast potražnje i razvoj
kulturne ponude, to više što uključivanje kulture u turističku ponudu može ublažiti
sezonske oscilacije potraže, usmjeriti potražnju u prirodno i klimatski manje
atraktivna područja, privući posjetitelje bolje platežne moći te pripomoći u
diferenciranju turističkoga proizvoda i kreiranju autentičnosti nekoga odredišta. Na
oblikovanje kulturne ponude utječe vrijeme i ljudska kreativnost i stvaralaštvo, s
vremenom mnoge nezanimljive stvari dobivaju novu dimenziju i postaju kulturna
atrakcija (zahvaljujući turizmu kreirana je potpuno nova industrija nostalgije, u kojoj
je prošlosti postaje unosan posao).
Tržišni trendovi pokazuju tendenciju povezivanja ranije nespojivih kombinacija

(posjeta tematskome parku i muzeju, odlazak u kino i u galeriju, kupnja i obilazak
arheološkoga nalazišta, odlazak na nogometnu utakmicu i na baletnu predstavu i
slično) te se kulturni sadržaji obavezno povezuju sa zabavom. Također, osim
tradicijskih, obično stalnih i statičnih kulturnih turističkih atrakcija, sve je više
suvremenih zabavnih popularnih atrakcija i mega-događaje, jer to pomaže
animiranju i oživljavanju statičnih kulturnih atrakcija i potiču turiste na ponovni
dolazak i posjet i izvan glavne turističke sezone.
Gradovi su najčešća odredišta kulturnoga turizma, jer je u njima najveća

koncentracija kulturno-povijesnih spomenika i različitih umjetničkih, zabavnih,
gospodarskih i inih turistički zanimljivih manifestacija i priredaba te njemu
komplementarnih sadržaja. Stoga, sve se više govori o tzv. gradskome ili
urbanome turizmu, bez obzira na različite motive posjeta turista gradovima.
Sukladno tomu, na turističkomu tržištu nalazimo gradove kulture, gradove zabave i
poslovna središta te njihove moguće kombinacije, s time da neki gradovi mogu biti
glavna odredišta putovanja ili usputni zaustavni punktovi, čime se širi krug
mogućih posjetitelja, za razliku od gradova – ljetovališta klasičnoga, stacionarnoga
odmorišno-kupališnoga turizma. Turistički zanimljivi gradski objekti segmentu
kulturnih i urbanih turista mogu biti različiti kulturno-povijesni spomenici baštinske
ili suvremene provenijencije, muzeji, galerije, umjetničke, zabavne, gospodarske i
ime manifestacije, kongresi, sajmovi i slično.
Autori gore navedene Vizije, također, ističu značenje gradskoga turizma za njihovu
bolju infrastrukturna opremljenost, njihovo brže uključivanje u turističke tijekove,
nakon što se u njima sagrade kvalitetni smještajni kapaciteti, velike kongresne
dvorane, stadioni, zračne luke i niz sličnih objekata, namijenjenih i domicilnu
pučanstvu. Međutim, iako svaki grad, bez obara na veličinu, teži za vlastitom
koncertnom dvoranom, stadionom, kazalištem, spoznalo se da one mogu biti
isplative (jer je riječ o kapitalnim investicijama) samo u slučaju velika broja i
masovnosti turističkih i inih posjetitelja te razvoj gradskoga turizma, prema
mišljenju autora, imaju mnogostrukih koristi od turizma, primjerice:
Stimuliranje kapitalnih investicija, poput koncertne dvorana, kazališta,

stadiona te prijevoznih infrastrukturnih objekata (što bez turizma ne bilo
isplativo), čime gradovi postaju i ugodnija mjesta za život domicilna
pučanstva;
154
Stimuliranje razvoja komplementarnoga gospodarstva i zapošljavanja;

Očuvanja kulturno-povijesne baštine;
Oživljavanje često zapuštenih i umrtvljenih starih gradskih središta
te poticanje njihova socio-ekonomskoga oporavka;
Privlačenje novoga investicijskoga kapitala; te
Unapređenje cjelokupna imidža grada, regije i cijela zemlje.
Bitno je i identificirati ciljni emitivni segment potencijalnih kulturno-urbanih turista,

jer se pokazalo da su to osobe specifična socio-ekonomskoga profila i posebna
spleta motiva putovanja te se u mnogim odrednicama razlikuju od drugih skupina
turista. Osim pitanje o tomu kako postati i ostati konkurentan grad na turističkomu
tržištu, mora se razmišljati i o tomu što učiniti kako bi grad uopće bio turistički
privlačan za posjetitelje te se predlaže: 1. Stvoriti zanimljivu atmosferu (osim
turističkih atraktivnosti); 2. Postići dostatan ekskluzivitet i autentičnost; 3.
Unaprijediti tržišni položaj diferenciranjem imidža same destinacije; te 4. Osmisliti
poticajni motiv dolaska (pokazalo se da je to poseban događaj većega značaja koji
će potaknuti širu publiku na dolazak u grad). Na temelju analize trendova, autori
su zaključili su uspješne urbane turističke destinacije one koje nude:
Raznoliku i atraktivnu kulturno-zabavnu ponudu s dobrim pratećim

sadržajima (primjerice, prodavaonice suvenira, ponuda cafe barova
i restorana, razvijena prometna infrastruktura i slično);
Splet tzv. kreativnih kulturnih atrakcija koje zamjenjuju one popularne
u 20. stoljeću (kulturno-povijesni spomenici, muzeji i galerije), kao što
su tematski parkovi, umjetnički festivali i izložbe.
Aktiviranje posjetitelja u oblikovanju kulturnoga života grada (proizvodnja
filmova, sudjelovanje u modnim revijama te aktivnosti vezane uz glazbu,
vizualnu umjetnost i nove medije), kao odgovor na potražnju za aktivnim
boravkom u gradu.
Aktivan odmora, odnosno aktivnu ulogu posjetitelja koji više nisu puki
promatrači, već i sami postaju aktivni sudionici u stvaranju kulture te
gradovi postaju posebna mjesta u kojima se mogu konzumirati različiti
kulturni sadržaji, često u specijalno razvijenim ili definiranim turističkim
zonama (tamo se grade zabavni i tematski parkovi, trgovina i restorani
i slični sadržaji).
3.4.4. RURALNI TURIZAM47

Budući da petrinjsko područje raspolaže neslućenim potencijalima za razvoj
različitih oblika ruralnoga turizma, njemu posvećujemo poseban prostor, a u cilju
edukacije te poticanja lokalnoga pučanstva na osmišljavanje mnoštva aplikacijskih
inačica. Ruralni bi turizam mogli definirati kao širok spektar turističke ponude koji
se odvija na ruralnome području neke zemlje, odnosno na turistički potentnim
47
Za osmišljavanje ovoga dijela projekta ponajviše smo koristili radnu verziju izvješća: Kušen,
Eduard i Hendija, Zvjezdana: Izvještaj – Konkurentnost hrvatskog ruralnog turizma, radna
verzija, Hrvatska gospodarska komora i Institut za turizam Zagreb, Zagreb, 2005. str. 19.-32.
te sve zainteresirane za podrobnije informacije o ruralnome turizmu upućujemo na to izvješće.
155
ruralnim destinacijama pojedinih regionalnih ili lokalnih zajednica. U literaturi se

često ruralni turizam rabi kao istoznačnica, ili kao sastavnica tzv. seoskoga
turizma ili pak tzv. agroturizma, pa ćemo objasniti distinkciju.
Seoski turizam označava splet usluga u sklopu ponude koja povezuje prirodne i
kulturno-povijesne atrakcije, tako da ih se može i individualno otkriti biciklom,
automobilom ili pješice, na izletu ili iz stacionarnih smještajnih objekata te se
ponuditelji moraju osobito koncentrirati na putokaznomu označavanju i opisu
staza, uređenju odmorišta i slično. Agroturizam, pak, objedinjava proizvodnju i
ponudu autohtone ruralne gastronomije. Često ga ističu kao bitna nositelja
turističkoga razvoja uzmorskoga zaleđa i kontinentalnoga dijela, ali je do sada više
razočarao nego oduševio. Ako ga se loše organizira (malen potencijal, nerealne
ideje, netržišno orijentiran proizvod, niska razina usluga i slično) i neprimjereno
promovira, teško može preživjeti tržišnu utakmicu s talijanskim, francuskim,
slovenskim i kod nas istarskim odredištima. Konačno, držimo da bi pod ruralnim
turizmom valjalo razumijevati sljedeće objekte ruralnoga područja i njima prikladan
asortimana usluga:
AGROTURISTIČKA DOMAĆINSTVA (seoske obitelji koje se na svomu imanju

bave poljodjelskom proizvodnjom autohtonih proizvoda te osim smještaja
nude dobro osmišljen asortiman ambijentalne ruralne gastronomije);
RURALNE KUĆE ZA ODMOR TE STANCIJE – VILE (seoska domaćinstava koja
nude osobito kvalitetne usluge smještaja i prehrane, sukladno potražnji
na emitivnim turističkim tržištima);
RURALNE SOBE I APARTMANI ZA ODMOR (različite inačica ruralnih kuća s
posebno uređenim smještajem i kvalitetnom uslugom prehrane);
RURALNA PRENOĆIŠTA S DORUČKOM (kvalitetna inačica privatnoga ruralnoga
smještaja s dodatnim uslugama, tzv. Bed and Brekfast);
RURALNI OBITELJSKI HOTELI (seoske obitelji koje investiraju u gradnju malih
i ambijentalno oblikovanih hotela s bogatom gastronomskom ponudom te
većim brojem športsko-rekreacijskih sadržaja);
ODMORIŠTA NA CESTAMA (ugostiteljsko-smještajni objekti na ustaljenim
rutama, vinskim, maslinskim i sličnim cestama s kvalitetnom ponudom
lokalno, regionalno ili nacionalno čuvene gastronomije);
PLANINARSKI DOMOVI (pretežito ih koriste planinari i njihovi gosti – prijatelji,
a mogli bi se opremiti i za prijam turista);
LOVAČKI DOMOVI (pretežito ih koriste lovci i njihovi gosti – prijatelji, a mogli
bi se opremiti i za prijam turista);
RIBOLOVNI DOMOVI (pretežito ih koriste ribolovci i njihovi gosti – prijatelji,
a mogli bi se opremiti i za prijam turista);
ETNO-EKO SELA (revitalizirana demografski potpuno opustjela i arhitektonski
devastirana ruralna naselja u svrhu turističke eksploatacije, o čemu ćemo
kasnije nešto više reći);
AUTOHTONI RURALNI OBJEKTI (revitalizirani napušteni objekti stambene ili
gospodarske ruralne arhitekture u svrhu turističke eksploatacije – objekti
bratovština, zadružnih domova, staja, pojata, mlinica – vodenica i slično).
156
Cijeli hrvatski ruralni prostor bogat je prirodnim i kulturnim atrakcijama koje još ni
izbliza nisu turistički pristupačne, jer je cijeli taj prostor neujednačene prometne
dostupnosti i nedostatne komunalne opremljenosti. Hrvatska ima stogodišnju
tradiciju obilježavanja planinarskih putova, a otvaraju se nove vinske ceste i
biciklističke staze, ali nedostatno povezane s ruralnom turističkom ponudom.
Završetkom auto-ceste Zagreb – Splita otvoreni su novi dijelovi jako atraktivna
hrvatskoga ruralnoga prostora, pa je gotovo polovica ruralnoga prostora
prihvatljivo prometno dostupna, komunalno opremljena i sa zadovoljavajućom
mrežom objekata društvenoga standarda.
I petrinjsko područje raspolaže prirodno-ambijentalnim, materijalnim i kadrovskim

resursima za realizaciju različitih inačica ruralnoga turizma. Gotovo da i nema
tamošnje ruralne sredine u kojoj se poneka poduzetna obitelj ne bi mogla baviti
nekim oblikom ruralnoga turizma. Dakako, na razini lokalne zajednice valja
napraviti plan njegova razvoja te financijski, edukacijski i marketinški pomagati
pojedine obitelji u osmišljavanju i realizaciji takvih projekata. Primjerice, iako je
riječ o relativno zatvorenim udrugama vlasnika i korisnika, planinarski i lovački
domovi mogu biti okosnica za razvoj ruralnih turističkih odredišta u kojima se
nalaze, ako bi se u njima osmislili koncepti razvoja ruralnoga turizma i postavio
sustav upravljanja turističkim odredištem.
Jedan od temeljnih razloga nerazvijenosti petrinjskoga ruralnoga turizma zacijelo

je neupućenost ljudi u njegove mogućnosti i potencijale. Stoga, javni sektor i
turistički djelatnici na svim razinama, u ovome slučaju na lokalnoj razini,
osmišljenim poticajnim mjerama te sustavnim i kontinuiranim kampanjama moraju
popularizirati ruralni turizam te pokrenuti potencijalne poduzetnike s mrtve točke.
Naime, taj vid hrvatskoga turizma upravo je specifičan po tomu što ne postoje
institucije koje sustavno osmišljavaju i promiču njegov razvoj. Po svojoj definiciji,
ruralni se turizam oslanja na pojedinačne privatne inicijative, inicijative
poduzetnika koji će samostalno obavljati tu djelatnost. Zadaće je lokalnih vlasti i
Turističke zajednice osmisliti i pokrenuti kampanju popularizacije ruralnoga turizma
koja će potaknuti pojedinačne projekte.
Osim smještaja i prehrane, seljačka turistička gospodarstva zasada nude relativno

malo dodatnih sadržaja u objektima, u dvorištu, vrtu ili na okućnici. Nažalost, sve
se uglavnom svodi na dekorativno razmještanje tradicijskih poljodjelskih oruđa
(vinske i druge preše, kola, kočije, plugovi, brane) oko kuće, bez pomoći etnologa,
a i interijeri uglavnom predstavljaju nesustavnu izložbu tradicijskih kućanskih
predmeta. Malo se pozornosti poklanja tradicijskoj arhitekturi i tradicijskoj okućnici.
Međutim, na kvalitetu turističkoga doživljaja u ruralnome prostoru osobito utječu
dodatni sadržaji, primjerice, domaće životinje, kućni ljubimci, rad na imanju,
jahanje, dokoličarska edukacija, bazeni za kupanje, športski tereni, iznajmljivanje
bicikla i slično, a turistička su odredišta još zanimljivija ako u njihovoj blizini postoje
spomenici kulture, spomenici prirode, rijeke i jezera, muzeji i galerije, različite
manifestacije, etnografski sadržaji, prirodna lječilišta, turističke ceste, putovi i staze
i slični sadržaji. Bitna je i prometna povezanost (povezanost s regionalnim i
međunarodnim prometnim sustavima te prometna povezanost unutar odredišta),
nazočnost objekta društvenoga standarda (ugostiteljski objekti, trgovački sadržaji,
ambulanta, banka, pošta i slično) te dobra sigurnosna i politička situacija u zemlji.
157
Svi kapaciteti ruralnoga turizma mogu poslovati tijekom cijele godine, a u strukturi
smještajne ponude prevladavaju manji objekti s najviše desetak postelja. Cijene
usluga nisu sastavni dio internetskih ili posebno tiskanih promidžbenih materijala
pojedinačnih domaćinstava. Zbog kontinentalna razmještaja kapaciteta, ne postoje
sezonske oscilacije cijena. Veliku ulogu u informiranju gostiju o ponudi ima
Internet, bez obzira je li riječ o web-stranicama putničkih agencija ili drugomu
oglašivaču (temeljni je nedostatak takvoga oglašavanja to što nema jedinstvena
pristupa u prezentaciji ponude). Za razliku od konkurencijskih zemalja, Hrvatska
nema osmišljen nacionalni marketing ruralnoga turizma (čak ne postoje objedinjeni
podaci o cjelokupnoj ponudi). Seljačka turistička gospodarstva najčešće se
promiču vlastitim tiskanim materijalima, uz pomoć mjesnih turističkih zajednica,
preko agencija, Interneta, usmene predaje i suradnje s parkovima prirode.
U strukturi gostiju prevladavaju strani posjetitelji, a domaći gosti i Slovenci dolaze

samo zbog ugostiteljske ponude. Nacionalna struktura gostiju odražava turistička
kretanja na obali te prevladavaju Nijemci, Talijani, Austrijanci, Nizozemci, Britanci i
nešto manje Francuzi. Prevladavaju obitelji s manjom djecom (zbog domaćih
životinja) te nešto stariji parovi bez djece (zbog odmora i opuštanja u ruralnome
ambijentu). Najčešće rezerviraju smještaj s doručkom, a na licu mjesta se odlučuju
i za druge vrste obroka koji se uglavnom pripremaju a la carte, s ponudom
domaćih proizvoda iz vlastite proizvodnje. Karakteristični su kratki boravci gostiju
(ranije su oni trajali prosječno 4 noćenja) s trendom daljnjega skraćivanja, sa sve
više tranzitnih putnika koji privremeno zastanu u unutrašnjosti (1 do 2 noćenja) na
putu do krajnjega odredišta, obično na obali. Najveća je posjećenost tijekom
blagdana i praznika (čak i novogodišnjih) te tijekom ljetne turističke sezone.
Na hrvatskim prostorima, Istra prednjači u razvoju ruralnoga turizma, a glede

brojnosti smještajnih kapaciteta, njihove oblikovne i funkcionalne opremljenosti,
uređenja okoliša i funkcionalne opremljenosti turističkoga odredišta, razine usluga,
prezentacije i promidžbe, istarski ruralni turizam jedini u Hrvatskoj može biti
konkurentan na europskome turističkome tržištu. Tamošnja su domaćinstva svoje
turističke sadržaje obogatila (domaće životinje, autohtoni ruralni ambijent, vlastiti
bazeni za kupanje), a odredišta su dostupna i povezana sa sustavom novih
atrakcija (turističke ceste, putovi, staze i itinereri, primjerice, vinske i maslinske
ceste, biciklističke staze i slično). Županija je angažirala arhitekte, specijalizirane
za ruralnu tradicijsku arhitekturu, koji izrađuju dokumentaciju i daju stručne
savjete, a angažirani su i dizajneri interijera, stručnjaci za hortikulturu te stručnjaci
za izgradnju bazena, pa njihova domaćinstva dosižu i prelaze kvalitetu ponude
konkurencijskih zemalja i regija.
Prema podacima tamošnje turističke zajednice48 u Istri se 2004. godine ruralnim

turizmom bavilo 260 obitelji (s ukupno 2.188 postelja) u ruralnim kućama za
odmor, sobama i apartmanima, stancijama – vilama, smještajnim objektima s
doručkom, ruralnim obiteljskim hotelima, objektima agroturizma te objektima za
odmor na vinskim cestama. Najveće kapacitete imale su ruralne kuće za odmor
(791 postelja), slijede sobe i apartmani (558 postelja), stancije – vile (266
postelja), smještaj s doručkom (207 postelja), ruralni obiteljski hoteli (200 postelja),
agroturizam (154 postelja) i odmorišta na vinskoj cesti (12 postelja). Ponuda
48
Agroturizam: Izvješće o realizaciji razvojnoga programa za 2004.
godinu, Turistička zajednica Istarske županije, Pula, 2005.
158
istarskoga ruralnoga turizma objedinjena je na regionalnoj razini putem Interneta

te putem zajedničkih prospekata i kataloga. Međutim, najviše se plasira
posredstvom putničkih agencija – turoperatora (od 70% do 90%), ovisno o lokaciji
objekta, a tek manji broj gostiju dolazi individualno (najčešće na preporuku rodbine
i prijatelja), uz trend porasta takvoga načina dolaska.
Za razliku od drugih hrvatskih županija, istarski je agroturizam, primjerice, bio

jedan od prioritetnih razvojnih programa Turističke zajednice te se tijekom 2004.
godine razvijao sukladno predviđenu programu. Od 1. siječnja do 31. listopada
2004. godine putem turoperatora ostvareno je 5.471 dolazak i 50.018 inozemnih
noćenja (više od 90% agencijskih i 10% individualnih gostiju). Od agencijskih
najviše je bilo Nijemaca, Talijana i Austrijanaca, s naglim rastom Francuza, dok
individualni gosti dolaze iz Belgije, Francuske, Irske, Nizozemske, Norveške,
Izraela i SAD-a. Prosječna popunjenost kapaciteta bila je 110 dana ili 31%
godišnje: na prvomu su mjestu ruralne vile (180 dana, ili 50%), zatim ruralne kuće
(130 dana, ili 36%), agroturizam i ruralni objekti (po 70 dana, ili 19%), noćenje s
doručkom (65 dana, ili 18%), a najlošiju popunjenost imaju sobe za iznajmljivanje i
različiti apartmani za istu namjenu (35 dana, ili 10%).
Godine 2003. u organizaciji Europske federacije za ruralni turizam u Španjolskoj je

održan prvi europski kongres o ruralnome turizmu. Iz preglednoga rada (Ruralni
turizam u Europi) vidi se da je tadašnji europski turizam imao 200.000 pružatelja i
2 milijuna stalnih postelja te se procjenjuje da taj vid turizma može alimentirati
izravnu godišnju potrošnju od 12 milijardi eura, a uključujući lokalno dodanu
vrijednost i multiplikacijske učinke, čak i 26 milijardi. Kada se, pak, smještajnoj
komponenti, dodaju dnevne posjete (izleti) te činjenica da se stvarna ponuda
procjenjuje na više od dvostruka iznosa službeno registriranih veličina, tada
ukupan utjecaj ruralnoga turizma u europskim ruralnim područjima vjerojatno
premašuje iznos od 65 milijardi eura.
U tablici 13 (na sljedećoj stranici) predočili smo pregled kapaciteta ruralnoga

turizma i cijena iz nekoliko odabranih europskih zemalja. Iz tablice je, među inim,
razvidno koje europske zemlje vode po kapacitetima ruralnoga turizma: Francuska
(540.000), Njemačka (270.000), Velika Britanija (225.000), Austrija (162.000),
Italija (135.000) itd. Hrvatska, bez Istarske županije, u tim relacijama raspolaže s
beznačajnim kapacitetima u odnosu na svoju veličinu. Kao što rekosmo, povoljnija
je situacija u Istarskoj županiji koja u ruralnome turizmu nudi preko 13 puta veće
smještajne kapacitete nego što je prosjek u ostalim hrvatskim županijama. Glede
tradicije i veličine ponude Austrija i Italija spadaju u europsku elitu ruralnoga
turizma, dok se Mađarska i Slovenija nalaze na marginama, pa ćemo u nastavku
kratko opisati njihova iskustva.
AUSTRIJA. Razvoj ovdašnjega ruralnoga turizma karakteriziraju osmišljene državne

akcije kojima se pomoću turizma pokušava poboljšati gospodarske, socio-kulturne
i prostorne uvjete života ruralnoga prostora obilježena depopulacijskim procesima.
On je u izravnoj funkciji održiva razvoja ruralnoga prostora, s time da se težište
prenosi s poljodjelstva na sektor turizma. Tomu je pridonijelo i Udruženje za odmor
na seljačkomu gospodarstvu koje je zaslužno za međunarodnu promociju
ruralnoga turizma. Na lokalnoj razini razvoj ruralnoga turizma nose tamošnja
udruženja koja tiskaju i distribuiraju propagandne materijale, a obilno se koristi i
159
Internet. Pokrajine Tirol i Salzburg čuvene su po dugoj tradicija ruralnoga turizma.

Veliku ulogu igra i zajednička strategija razvoja ove vrste turizma svih pokrajina.
Djelujući pod pokroviteljstvom jedinstvene organizacije, formiran je prepoznatljiv
zaštitni znak, određena je kategorizacija kapaciteta prema 10 kriterija, a smještajni
su kapaciteti svrstani u 4 kategorije označene brojem cvjetova.
TABLICA 10: Kapaciteti i cijene ruralnoga turizma u europskim zemljama49
ZEMLJA 1* 2* 3* 4*
Francuska 60,0 540,0 12,0 6.480,0
Njemačka 30,0 270,0 12,0 3.240,0
Velika Britanija 25,0 225,0 22,0 4.950,0
Austrija 18,0 162,0 14,0 2.268,0
Italija 15,0 135,0 18,0 2.430,0
Skandinavske zemlje 9,0 81,0 25,0 2.025,0
Španjolska 5,5 49,5 20,0 990,0
Poljska 5,0 45,0 10,0 450,0
Irska 4,5 40,5 22,0 891,0
Švicarska 3,0 27,0 18,0 486,0
Baltičke zemlje 2,0 18,0 15,0 270,0
Srednjoeuropske zemlje 5,0 45,0 12,0 540,0
Portugal 2,5 22,5 20,0 450,0
Rumunjska i Bugarska 3,5 31,5 10,0 315,0
Ostale europske zemlje 2,0 18,0 16,0 288,0
UKUPNO 190,0 1.710,0 15,2 26.073,0
1* = Broj seoskih gospodarstava (u tisućama)
2* = Kapacitet – broj postelja (u tisućama)
3* = Prosječna dnevna cijena po postelji (u eurima)
4* = Prosječni dnevni prihod po gospodarstvu (u tisućama eura)
ITALIJA. Italija ima velik i jako heterogen ruralni turistički prostor pa i među
pojedinim regijama postoje velike razlike. Veliki vodič s preko 1.700 objekata
talijanskoga agroturizma govori o veličini talijanske ponude ruralnoga turizma te ne
omogućava usporedbu različitih vrsta, značajki i cijena ove vrste turističke ponude
(cijena smještaja s doručkom po osobi kreće se od 10 do 46 eura). Znatan se dio
ponude odnosi na noćenja bez doručka, a naglašavaju se različite povlastice za
mlađe osobe. Usporedbe konkurentnosti ponude valja temeljiti na sličnosti
susjednih regija (postoji zajednička publikacija Furlanije – Julijske krajine,
Pokrajine Koruške i Republike Slovenije). U dijelu prospekta koji prezentira
ponudu Furlanije, smještajne jedinice su podijeljene u četiri kategorije označene
odgovarajućim brojem cvjetova. Cijene usluga ruralnoga turizma samo djelomično
prate razlike u kategorijama i razlikuju se prema broju drugih značajki.
MAĐARSKA. Mađarska ima organiziranu i razvijenu ruralnu ponudu sa 720 objekata

i provedenom kategorizacijom prema kvaliteti usluga, što se označava brojem
49
Izvor: Grihault N.: Rural Tourism in Europe – Special Length
Focus, Travel and Tourism Analyst, August, 2003.
160
cvjetova. Na nacionalnoj razini djeluje Mađarski savez ruralnoga i agroturizma koji

je zadužen za promociju i plasman. Orseg je najrazvijenija regija ruralnoga
turizma, jer se tamo nalaze iznimno atraktivna naselja i brojni povijesni spomenici.
Detaljno opisana ponuda (s cijenama) za 264 objekta iz pet ruralnih regija
predočena je u posebnome vodiču (najviše je zastupljena Južna Transdanubia),
pri čemu nema većih odstupanja po pojedinim kategorijama objekata. Prosječna
dnevna cijena smještaja po osobi kreće se od 6 do 20 eura.
SLOVENIJA. Slovenija ima 30-godišnju tradiciju turističkih seljačkih gospodarstava

(kmetija). Razvoj je započeo uz podršku nadležna ministarstva (poljodjelstvo i
uređenje ruralnoga prostora), a poticaji su sadržavali dodjelu beskamatnih kredita
ili nepovratnih sredstava te besplatnu stručnu i upravnu pomoć. U novije vrijeme,
razvoj ruralnoga turizma integriran je u projekt Cjelovita razvoj ruralnoga prostora i
obnove sela koji pretpostavlja racionalno oblikovanje ruralne turističke ponude.
Najnovija ponuda slovenskoga ruralnoga turizma klasificirana je u četiri kategorije
(označene brojem jabuka ili brojem zvjezdica). Prema podacima Združenja
turističnih kmetij Slovenije, ono je 2004. godine okupljalo 270 turističkih i izletničkih
seljačkih gospodarstava te 190 vinotočja. Planira se prosječna popunjenost i do 70
dana na godinu, a prema katalogu iz 2004. godine koji uključuje ponudu 166
domaćinstava (tiskala ga je Udruga turističkih seljačkih gospodarstava i Turistička
zajednica Slovenije) prosječni je raspon cijena noćenja u dvokrevetnoj sobi s
doručkom za jednu osobu od 12 do 24 eura (pretežu cijene između 17 i 20 eura).
RAZVOJ SEOSKE ZAJEDNICE. Osobito vrijedan i donekle paradigmatičan Program

unaprjeđenja i razvoja seoskih zajednica50, na primjeru Hrvatskoga Čuntića,
jednoga od petrinjskih sela uz Petrinjčicu, još 2004. godine dali su predsjednica
tamošnjega Mjesnoga odbora, gospođa Veronika Filipec i predsjednik Udruge
Izvor, gospodin Vlado Jandrić, pa ćemo ga u nastavku kratko interpretirati, a u
kontekstu potreba ove Studije.
Područje uz rijeku Petrinjčicu slikovita je krajobraza koji bi valjalo sačuvati i

oplemeniti, kako bi bio još ljepši i kako bi se mogao pravilno valorizirati i u
turističke svrhe. To je područje od posebne državne skrbi, nema razvijenu
industriju, pa nema niti zagađivača. Sama rječica proteže se od podnožja Zrinske
gore do Petrinje, gdje utječe u rijeku Kupu. Poslije Domovinskoga rata to je
područje slabo naseljeno, a oni koji su se vratili nemaju nekakvu perspektivu, pa
ako se nešto ne poduzme za razvoj toga kraja, on će opustjeti. Razvoj ovoga
područja valja fokusirati u održivi ruralni turizam, što je prepoznalo i Ministarstvo
turizma te jednoj obitelji dodijelilo financijsku potporu. Također, uz turizam moguće
je razvijati i druge proizvodne i uslužne gospodarske djelatnosti
Hrvatski je Čuntić smješten 12 kilometara južno od Petrinje u brežuljkastu

krajobrazu s puno izvora pitke vode te osim prirodnih resursa ima i rijetko bogatu
kulturnu baštinu. Nakon povratka u obnovljene kuće, stanovnici su se našli u jako
teškom položaju: prometno su izolirani, djeca koja idu u školu, moraju polaziti i
nekoliko sati ranije, jer slijedećim autobusom ne stignu u školu, zbog neadekvatna
prijevoza, nemaju mogućnosti za izvanškolske aktivnost, oni malobrojni koji rade,
50
Jandrić, Vlado i Filipec, Veronika: Unaprjeđenje i razvoj seoske zajednice
uz rijeku Petrinjčicu – polazište Hrvatski Čuntić (nepublicirani tekst), Udruga
Izvor i Mjesni odbor Hrvatski Čuntić, Hrvatski Čuntić, 2004.
161
također se dovijaju za putovanje, televizija se ne može gledati, jer nema čistog

signala (Hrvatska televizija i Ministarstvo kulture nisu se uspjeli dogovoriti oko
postavljanja repetitora), svi se snalaze kako znaju, kako vrijeme prolazi i ništa se
ne poduzima, shvatili su da si jedino sami mogu pomoći.
Na brijegu sa zapadne strane sela, ostaci su srednjovjekovne utvrde, na drugomu

brijegu s istočne strane nalazi se franjevački samostan sa crkvom Svetoga
Antuna, a u prostoru između dva zaštićena spomenika kulture smjestilo se samo
selo s obnovljenim kućama. Još ima nekoliko sačuvanih starih drvenih kuća, od
kojih se jedna obnavlja i u njoj će biti zavičajna zbirka toga kraja. Cesta koja vodi
od Petrinje do Čuntića i dalje u relativno je dobru stanju, ali na mjestima je valja
sanirati. Selo ima i svoju infrastrukturu, cesta kroz selo asfaltirana je, postavljena
je rasvjeta, a uvedena je i telefonska mreža s jednom javnom govornicom.
Vodovod nije u potpunosti riješen, jer vodosprema koja je u ratu uništena još nije
obnovljena, pa se pokušavaju smoći sredstva za izgradnju nove. Do tada će se
voda dobivati pomoću pumpi koje vodu iz izvora ubacuju u vodovodnu mrežu.
Vizija razvoja Udruga Izvor i Mjesnoga odbora Hrvatskoga Čuntića temelji se na

razvoju ruralnoga turizma u skladu prirodnoga okruženja i ljudi koji tu žive, s jedne
te kulturno-povijesne baštine, s druge strane, a sve to u svezi s različitim
aktivnostima stanovnika sela. Sagledane su sve mogućnosti razvitka turizma na
selu koji neće narušiti prostome značajke i koji će biti u suglasju s održivim
razvojem poljodjelstva. Temeljni se ciljevi ovoga koncepta: omogućavanje
opstanka ljudi na ovim prostorima, osposobljavanje seoskoga pučanstva za
samostalni razvoj, aktivno uključivanje svih u obnovu i očuvanje vrednota i
identiteta sela, razvoj poljodjelstva i svih drugih gospodarskih grana, osvještavanje
stanovništva glede zaštite i očuvanja okoliša. Temeljna su očekivanja: izravni
prihod svih uključenih u program, uključivanje i ostalih sela, razvoj područja uz
Petrinjčicu, očuvanje i poboljšanje demografske slike, zapošljavanje i
samozapošljavanje, očuvanje prirodne i kulturne baštine, krajobraza te njihovo
harmonično uključivanje u turističku ponudu.
Program predviđa sljedeće gospodarske aktivnosti: 1. Ekološka proizvodnja

povrća (polja su čista, jer se na njima ništa nije sijalo tijekom Domovinskoga rata,
pa nisu korišteni nikakvi pesticidi, a sada su većinom neobrađena); 2. Prerađevine
od povrća (kiseli kupus, paprike, cikle, krastavaca, kuhanje ajvara i slično); 3.
Ekološki uzgoj peradi (perad se ovdje već ekološki uzgaja, hodajući slobodno po
livadama, jedući žito i travu); 4. Svinjogojstvo i sušenje mesa (kobasice, kulen,
krvavice, što sve ima dugu tradiciju); 5. Uzgoj ovaca, koza, krava i proizvodnja
mlijeka i mliječnih proizvoda); 6. Pčelarstvo i proizvodnja meda (u ovo područje
pčelari iz cijele zemlje dovoze svoje pčele na ispašu); 7. Nasadi kupina, lješnjaka,
a možda i trešanja kojih je nekada bilo u ovom kraju, te obnova šljivika); 8.
Proizvodnja suvenira (prešanje i uramljivanje cvijeća, proizvodnja svijeća s likom
Svetoga Antuna, izrada lutkica od kukuruza i od perušine, izrada lutkica u
čuntičkoj nošnji, plošna i trodimenzionalna izrada stare utvrde i crkve, izrada
(cifranje) štapa za šetače i slično)
Da bi se razvijale predočene gospodarske aktivnosti treba omogućio, odnosno

poticati razvoj turizma na seljačkim gospodarstvima te animirati dostatan broj
seljaka poduzetnika. Inače razvoj turizma u ruralnome prostom zahtjeva i različite
oblike aktivnosti, kao što su:
162
BICIKLISTIČKE STAZE: Na ovomu području označila ih je Turistička zajednica

Grada Petrinje te još valja u pojedinim selima organizirati mjesta za odmor i
opskrbu.
PJEŠAČKE STAZE: Planira se urediti pješačku stazu koja bi vodila iz podnožja
sela prema crkvi, a druga prema staroj utvrdi (koju se već uređuje) te staze
koje bi povezivale pojedina sela.
Poučne staze: Svako drvo uz staze i u šumi valja označiti prema njegovu
hrvatskome i latinskome nazivu.
ŠPORT I REKREACIJA: Planira se osposobiti staro nogometno igralište za
različite aktivnosti, a postoji mogućnosti i gradnje poligona za Paint ball i
manje igralište za golf.
AVANTURIZAM: Važan je oblik ponude uz koji valja omogućiti i atraktivne vožnju
biciklom i posebne auto-ture.
Vjerski turizam: Crkva Svetoga Antuna ima tradiciju hodočašćenja velika broja
vjernika.
GASTRONOMSKI I EKOTURIZAM: jako značajni oblici turizma koje u ovome
području imaju veliku perspektivu i na kojem se želi temeljiti ponuda i
proizvodnja hrane u domaćinstvima.
EDUKACIJSKI TURIZAM: Uključuje oživljavanjem tradicijskih zanimanja, tkanja na
tkalačkim stanovima, pletenje košara, izrada starinskih rukotvorina i slično,
kao i onih koji se sada njeguju, kao što su pletenje, vez, heklanje i slično
(izgradnjom vodenice i obnovom drvene tradicijske kuće stvorili bi se uvjeti za
ekspanziju edukacijskoga turizma).
LOVNI TURIZAM: Na ovomu je području lovište u koje dolaze lovci i iz
inozemstva, a planira se gradnja smještajnih kapaciteta, tako da lovci ne budu
smješteni negdje drugdje već u blizini lovišta, na obostrano zadovoljstvo.
IZLETNIČKI TURIZAM: U susjednome selu Prnjavoru Čuntičkome obnovljena je
škola u kojoj djeluje DIC – Dječji istraživalački centar. Svaki vikend u Centru
boravi 30-ak djece koja obavezno prošeću do Hrvatskoga Čuntića i posjete
staru utvrdu i crkvu Svetoga Antuna (sigurno je da će dolaziti još više djece
kada budemo imali bogatiju ponudu i veće mogućnosti zabave).
TURISTIČKE MANIFESTACIJE: 1. Kestenijade (na ovome području ima izobilje
kestenovih šuma); 2. Dani kisela kupusa (mogućnost kiseljenja u plastične
vreće za kućnu uporabu); 3. Obilježavanje dana Svetoga Antuna (paljenje
krjesova kod stare utvrde koji su se nekada palili uoči Svetoga Jurja,
organiziranje natjecanja u starim igrama ( piljkanje, šudlenje ili druge) i slično.
Da bi se ostvario jedan ovakav program, valja realizirati projekte koji se odnose na

pripremanje sela za primanje gosti, valja provesti edukaciju vezanu za ekološku
proizvodnju hrane i za razvoj turizma na seljačkome gospodarstvu te savjetovati
stanovništvo o njihovim pravima, obavezama i mogućnostima. Također, valja
realizirati sljedeće projekte:
Nogometno igralište (već postoji, ali ga valja privesti uporabni);

Obnova starih izvora i bunara (postoje četiri izvora i dva bunara);
163
Zaštita kulturne baštine (obnova stare utvrde koja je registrirani

spomenik kulture);
Uređenje pješačkih staza (jedna bi staza vodila iz podnožja sela kroz
šumu i polje do crkve, a druga do stare utvrde, a planira se i staza od
Budičine preko Klinca do Čuntića i šetališta uz rijeku Petrinjčicu);
Gradnja vodenice (na zemljištu gdje se sada nalazi smeće, prije se
nalazila vodenica, koja se ponovo planira izgraditi);
Obnova i zaštita krajobraza (u nekim dijelovima sela valja očistiti živice
i odvodne kanale te očistiti šumu na ulazu u selo od sitnoga i suhoga
granja i posaditi drveće gdje to bude nužno);
Uređenje okoliša crkve (crkva Svetoga Antuna obnavlja se, pa kada
bude gotova okoliš valja dobro urediti)
Da se u posao krenulo sa što više znanja, planira se edukacija pučanstva iz svih

oblika ruralnoga turizma, ekološke proizvodnje hrane te turizma na seoskome
gospodarstvu, kako bi cijela sredina stvarala lanac usluga koje bi se međusobno
nadopunjavale. U tu svrhu uspostavlja se suradnju sa stručnjacima iz područja
vezanih za ove teme. Kako bi se lokalno pučanstvo upoznalo s pravima,
obavezama i mogućnostima, organizirati će se savjetovanje stručnjaka na sljedeće
teme (to su samo neke teme o kojima se može razgovarati, a po potrebi i
zanimanju polaznika i proširiti):
Državni poticaji razvoju ruralnoga turizma i mogućnosti kreditiranja;

Mogućnosti bespovratnih poticajnih sredstava (izvori i namjena);
Kako i koje knjige voditi za pojedine djelatnosti;
Što sve treba za registriranje željene djelatnosti;
Kako rješavati pitanja postojeće pravne regulative koja usporava
razvoj ove vrste turizma i slično.
Jedna je obitelj počela uređivati svoje imanje s kulturnim, edukacijskim,

ugostiteljskim i rekreacijskim sadržajima i bit će pokretač turističkoga razvoja.
Ostali će se uskladiti i uključiti u ponudu, svako prema svom interesu i
mogućnostima te zajedno činiti povezanu i raznoliku cjelinu. Jedni će se registrirati
kao obiteljsko turističko gospodarstvo s ponudom jela i pića iz vlastite proizvodnje.
Drugi će samo iznajmljivati sobe ili cijele kuće. Većina će proizvoditi hranu i
prodavati u vlastitu dvorištu, ili na za to određenu mjestu te za potrebe
ugostiteljskoga objekta koji je u gradnji. Većini bi obitelji trebala pomoć u kupnji
stoke i poljoprivrednih strojeva te kod gradnje gospodarskih objekata. Uglavnom,
svatko tko se želi uključiti, napisati će svoje planove i želje te potrebe za
potporom. Realizacijom ovih planova, područje bi bilo veoma zanimljiva i privlačna
destinacija. Stanovnici su spremni zajednički se angažirati u realizaciji programa, a
sigurno ima još prostora za razvoj novih i boljih ideja.
ZAKLJUČAK. Po atraktivnosti destinacija zanimljivih za razvoj ruralnoga turizma

Hrvatska nimalo ne zaostaje (čak prednjači) za drugim europskim zemljama, koje
su zavidno razvile taj oblik turizma. O jednome aspektu naše posvemašnje
nezainteresiranosti, svjedoči i nizak stupanj razvoja tzv. ekoturizam, kao jedne od
164
inačica i sastavnica ruralnoga turizma. Međutim, zaostajanje razvoja hrvatskoga

ruralnoga turizma uvjetovalo je više čimbenika, primjerice:
Političko i imovinsko-pravno agrarno nasljeđe;

Ranija nezainteresiranost poljodjelskoga sektora za razvoj
ruralnoga prostora i ove vrste turizma u njemu;
Zapostavljanje razvoja ruralnoga turizma od strane turističkoga
sektora zbog fokusiranja samo na tzv. morski turizam;
Nedostatnost i sporadičnost istraživanja fenomena ruralnoga
turizma te posljedično izočnost na tim istraživanjima utemeljene
strategije njegova razvoja;
Nemogućnost osmišljavanja, upravljanja i financiranja razvoja
ruralnoga turizma na razini lokalne zajednice i slično.
Naime, od početne priče o ekološki i socijalno odgovornu načinu putovanja,

ekoturizam se razvio u profitno zanimljiv turistički proizvod putovanja s prirodnom
komponentom. Ovaj vid turizma omogućava razvoj slabo razvijenih regija te
održavanje zaštićenih područja. Ekoturisti mogu biti osobe koje čitav odmor
provode u ekoturističkome ambijentu te osobe koje su sklonije samo kratkim
izletima u prirodu. Hrvatski nacionalni parkovi, parkovi prirode te ostala atraktivna
zaštićena područja, neiscrpan su potencijal za razvoj ekoturizma, održiva lovnoga
turizma, seoskoga turizma te planinskoga izletničkoga turizma. Međutim, naša
područja od posebnih prirodnih vrijednosti još nisu opremljena za prihvat i
kvalitetan boravak većega broja gostiju (proizvodnja zdrave hrane, smještajni
kapaciteti, pješačka infrastruktura, sustav označavanja, odmorišni punktovi,
prijevoz i slično).
Sastavnica je ovoga turističkoga proizvoda i ekološka hrana, što pretpostavlja

njezinu proizvodnju i plasman kroz ugostiteljske objekte, to više što je riječ o
segmentu turističke ponude koji će imati sve veću potražnju. Razvoj ovoga vida
turizma pretpostavlja proizvodnju i turistički plasman ekološki proizvedene hrane i
pića u smještajnim kapacitetima ruralnih obitelji ili putem autohtono osmišljenih
ugostiteljskih objekata. Osobito je pogodan oblik turizma na petrinjskomu područja
zbog ekološki očuvanih prirodnih ljepota, jer se pokazalo da on omogućava razvoj
turistički slabo razvijenih regija te održavanje zaštićenih područja. Osim toga lošu
je sudbina doživio i projekta tzv. etno-eko sela (kao još jedna od inačica ruralnoga
turizma), pa ćemo o tomu u nastavku nešto više reći.
3.4.5. ETNO-EKO SELO

Naime, sinopsis projekta etno-eko sela sačinili smo na temelju koncepcijskih
premisa Strategije prostornoga razvitka Hrvatske, Strategije hrvatskoga
gospodarskoga razvitka, Strategije razvitka Splitsko-dalmatinske županije,
Nacionalnoga programa razvitka otoka, Zakona o otocima, Programa rada
poglavarstva Splitsko-dalmatinske županije, zatim mnoštva preliminarnih spoznaja
i informacija o općim karakteristikama ukupnih gospodarskih i inih potencijala
hrvatskoga uzmorja i otoka. Projekt je pretpostavljao snimku stanja, elaboraciju
mogućnosti te prijedloge modela gospodarske (turističke, poljodjelske,
165
ugostiteljske, trgovačke, zdravstvene, športsko-rekreacijske i ine) revitalizacije

demografski napuštenih i u svakomu drugome pogledu zapuštenih – devastiranih
ruralnih naselja (sela i zaselaka) na području Splitsko-dalmatinske županije
(zapravo, njezina otočkoga, uzmorskoga i zagorskoga dijela), i to na način koji bi
njegovu realizaciju situirao u temeljna načela održiva razvoja. Projekt je
pretpostavljao i modeliranje etno-eko sela i na drugim hrvatskim područjima. 51
Dakle, riječ je o elaboraciji svih ekonomskih, ekoloških, etnoloških, urbanističkih,

graditeljskih i inih aspekata revitalizacije i cjelogodišnje komercijalne eksploatacije
napuštenih seoskih naselja. Budući je riječ o kompleksnu, multidisciplinarnome i
interdisciplinarnome projektu, u njegovu istraživačko-autorsku ekipu valjalo je
angažirati vrsne hrvatske, po potrebi i strane eksperte (ekonomiste, pravnike,
demografe, arhitekte, urbaniste, agronome, biologe, energetičare, ekologe,
etnologe, teologe, povjesničare umjetnosti i druge). Po svojim gospodarskim i inim
značenjima projekt se može, držimo, svrstati uz bok dugoročnih projekata gradnje
hrvatskih auto-cesta. Međutim, i pored toga što je 2002. godine poglavarstvo
Splitsko-dalmatinske županije prihvatilo sinopsis projekta (raspisalo natječaj i
dobilo odobrenje Ministarstva financija za njegovu realizaciju) te što je on i 2004.
godine ponuđen Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, nažalost još se
nije pristupilo njegovoj sustavnoj realizaciji.
Inače, problem demografske erozije hrvatskih krajeva, posebice onih na području

dalmatinskih županija, već je dostatno poznat te u različitim elaboratima, na
mnogim mjestima i za različite prigode primjereno, ali sasvim parcijalno opisan.
No, bez obzira na mjesta, prigode, obuhvat te stupanj transparentnosti uzroka i
posljedica, tomu se problemu u cijelosti i na općoj razini ne poklanja dostatna
pozornost, jer njegovo prevladavanje kompleksan je posao i praktički zahvaća sva
područja ljudske i gospodarske aktivnosti. Zato, projekt etno-eko sela svojim se
obuhvatom može locirati na područje samo jedne jedinice lokalne samouprave,
zatim na područje jedne županije, ali i na cijelo područje hrvatske. Međutim on
mora imati i državnu potporu, jer svojim znanstvenim, stručnim i praktičnim
značenjem, nadilazi lokalnu razinu te tretira vitalne hrvatske, imanentno
nacionalne probleme gospodarskoga razvoja.
Sondažna istraživanja pokazuju da bi se u revitaliziranim napuštenim i zapuštenim

srednjodalmatinskim ruralnim naseljima (selima i zaseocima) moglo osigurati više
smještajnih kapaciteta nego što ih sada ima u svim tamošnjim hotelima, s time što
je u ovome slučaju riječ o kapacitetima za probirljivu i dobrostojeću klijentelu – za
goste s visokim platnim mogućnostima. Sukladno takvoj spoznaji, različiti modeli
tzv. etno-eko sela nisu osobita novina u turističkoj ponudi nekih mediteranskih
zemalja, ali mi imamo niz komparacijskih prednosti i mnoštvo klimatskih,
krajobraznih, prometnih i inih pogodnosti, posebice sa stajališta već istraženih
temeljnih odrednica potražnje potencijalne klijentele iz nama tradicijski orijentiranih
51
Za osmišljavanje ovoga dijela projekta koristili smo sinopsis projekta: Kuvačić, Nikola: Poticaj
za izradu projekta pod (radnim) naslovom: Etno-eko selo (sinopsis), Revitalizacija demografski
napuštenih i graditeljski devastiranih seoskih naselja na području Splitsko-dalmatinske županije
(otoci – uzmorje – zagora), Split, 2002. te sinopsis projekta: Kuvačić, Nikola: Poticaj za izradu
projekta pod (radnim) naslovom: Hrvatsko etno-eko selo (sinopsis), Revitalizacija demografski
napuštenih i graditeljski devastiranih seoskih naselja na području hrvatskoga primorja (otoci –
uzmorje – zagora), Split, 2004. te sve zainteresirane za podrobnije informacije o tzv etno-eko
turizmu upućujemo na te radove.
166
europskih emitivnih zemalja. Potonju konstataciju, među inim, temeljimo na

spoznajama stečenim tijekom rada na projektu Pharos – novo svjetlo hrvatskoga
turizma koji se bavio problemom turističke revitalizacije hrvatskih svjetionika.
U revitaliziranim i za cjelogodišnju komercijalnu eksploataciju pripremljenim etno-

eko selima, osim ponude klasičnoga ruralnoga turizma, mogući su različiti oblici
cjelogodišnje profitabilne eksploatacije – izvansezonske ponude, primjerice,
osobama treće životne dobi ili bračnim parovima sa ili bez djece iz Hrvatske,
Europe i cijeloga svijeta koji bi rado koristili sve blagodati gostoprimstva u
prelijepim autohtonim hrvatskim seoskim ambijentima. Dakle, jedna od ideja
temeljila bi se i na cjelogodišnjemu ili višegodišnjemu obitavanju ciljne populacije
(osoba starije dobi) u ambijentu koji je klimatski i zdravstveno daleko kvalitetniji i
jeftiniji od njihova življenja u domicilnim urbanim aglomeracijama diljem svijeta.
Aktivno bavljenje različitim seoskim poslovima, što bi im omogućavalo kvalitetnije i
sadržajnije provođenje vremena, stanovanje u ruralnome okruženju i ine
pogodnosti takva življenja pridonosile bi dugovječnu očuvanju njihova
psihofizičkoga zdravlja.
Također, etno-eko sela bila bi svojevrstan poligon za primjenu pasivnih solarnih

kuća uklopljenih u ruralnu arhitekturu, mini-energana na temelju suvremenih
spoznaja o štednji energije i korištenju obnovljivih energetskih izvora. Nadalje,
takva bi sela bila ogledni rasadnik realizacije malih povrćarskih, voćarskih i
stočarskih farmi za proizvodnju zdrave hrane i slično. Time, a i mnogim drugim
svojim određenjima, cjelovita realizacija barem jednoga etno-eko sela (za što na
petrinjskomu području postoje temeljne pretpostavke) mogla bi postati tipski za
sva slična, demografski napuštena te ekološki, urbanistički i arhitektonski
devastirana naselja na hrvatskome klimatski i krajobrazno bogomdanu podneblju.
Konačno, autori ove Studije raspolažu idejnim skicama za dvadesetak mogućnosti
svakovrsne gospodarski svrhovite revitalizacije takvih naselja, od kojih bi se veći
broj njih mogao realizirati i na petrinjskomu području.
Bjelodano je da nema mogućnosti gospodarske revitalizacije takvih naselja bez

artikulacije općih, posebnih i pojedinačnih interesa svih sudionika u tome procesu.
Realizacija jednoga ili više ovakvih projekata bit će osobito privlačna i atraktivna
domicilnu pučanstvu, vlasnicima nekretnina, potencijalnim domaćim i stranim
investitorima, zapravo, petrinjskome području, Županiji te cjelokupnu hrvatskome
gospodarstvu, to više što bi se time ostvarivalo niz općih i posebnih ciljeva razvoja
hrvatskoga gospodarstva, kao i razvoja turizma, primjerice:
Obnova i gospodarska revitalizacija starih – demografski napuštenih

i graditeljski devastiranih ruralnih naselja petrinjskoga kraja;
Poticanje svekolika gospodarskoga razvoja i razvoja petrinjskoga
turizma, posebice poljodjelstva, obrtništva, trgovine, ugostiteljstva,
smještajnih kapaciteta i slično;
Zapošljavanje, odnosno ostanak ili povratak domicilne i ine stručne i
kvalificirane mladeži koja će u takvim naseljima pronaći unosan radni
angažman;
Poticanje proizvodnje zdrave hrane te stvaranje novih tržišta za sve
sektore turizmu komplementarna gospodarstva petrinjskoga kraja;
167
Otvaranje novih mogućnosti zapošljavanja i povećanja životnoga

standarda domicilnoga i inoga pučanstva nerazvijenih područja;
Otvaranje novih zanimljiva tržišnoga segmenta hrvatskoj graditeljskoj
operativi te proizvođačima materijala i opreme potrebitih za revitalizaciju;
Osiguranje atraktivne ponude hrvatskoga ruralnoga turizma te cjelogodišnje
produljenje sezone na dotičnomu području, gdje i inače turizma nemamo;
Otvaranje mogućnosti primjene novih infrastrukturnih (posebice kada je
riječ o energiji, prijevozu i slično), zatim novih prehrambenih, zdravstvenih
i inih koncepcija na dotičnomu području i slično.
Osiguranje komercijalnih interesa domaćih i stranih investitora te ukupnih
izravnih i neizravnih gospodarskih i izvangospodarskih učinaka.
Osim turističke valorizacije seoskih naselja uz tok rječice Petrinjčice za različite

oblike ruralnoga turizma (o čemu smo ranije više govorili u sklopu ruralnoga
turizma i razvoja seoskih zajednica), velike su i mogućnosti valorizacije rijeke
Kupe i njezina okoliša. Naime, tok rijeke Kupe na području Grada Petrinje počinje
od utoka rijeke Gline u Kupu do njezina utoka u Savu kod Sisačke tvrđave. U tomu
dijelu, uz njezine obale nalaze se naselja Slana, Glinska Poljana, Vratečko,
Dumače, Farkašič, Nebojan, Mala Gorica, Brest i Nova Drenčina. Glavne su joj
desne pritoke Glina, Šanja, Utinja, Pctrinjčica i lijeva pritoka Hotnja. Obale Kupe
bogate su šumama (veliki kompleks Kljuka), mnogobrojnim sprudovima, brzacima
te mnoštvom ptica i riba. Voda je izuzetno čista te spada u rijeke druge kategorije.
Ovakva prirodna baza omogućava razvoj različitih oblika turizma, a posebice

ruralnoga turizma u naseljima Slana i Glinska Poljana. Ovaj kompleks predstavljao
bi prvi model etno-eko sela na obali rijeke i po tome bi bio svjetski originalan,
marketinški prepoznatljiv i promocijski prikladan, kao hrvatska turistička
specifičnost. To bi pretpostavljalo obnovu ili gradnju replika desetak autohtonih
drvenih kućica – korablji s obveznim prostorima i sadržajima koji bi činili seosku
cjelinu. Same kuće spadaju u etnološku baštinu te bi se obnovljene sačuvale od
propadanja. Usluge hrane i pića prvenstveno bi se temeljile na tradicijskim
kulinarskih specijaliteta petrinjskoga kraja.
U selu bi se mogli realizirati različiti edukacijski i ekološki programi za djecu (škola

u prirodi), održavati poslovni sastanci, seminari, radni sastanci menadžera; gosti bi
se mogli baviti ribolovom, aktivnim odmorom, kupanjem, sportovima na vodi,
krstarenjem čamcima (s nekoliko zanimljivih zaustavnih lokacija na obali), šetnjom
po okolini, vožnjom po biciklističkim stazama, jahanjem u prirodi, terenskim
streličarstvom (simulacija lova) i slično. Osobitu pozornost valjalo bi posvetiti
organiziranju tzv. Team Buildinga (s mogućnošću zakupa od strane velikih tvrtki),
što uključuje psihofizičke treninge, radionice, igre i zadatke na pripremljenim
poligonima u prirodi. To poslovnim timovima omogućava zajedničko sudjelovanje
u rješavanju zadataka, međusobno upoznavanje, otkrivanje novih sposobnosti,
bolje snalaženje u novim situacijama, razvijanje tolerancije u timu i timski rad.
3.4.4. DOŽIVLJAJNO-TEMATSKI TURIZAM

Riječ je o vidu turizma koji zahtjeva zanimljivu i napetu tematiku koja se može
inscenirati i koja se vezuje uz autentične događaje i sredine. Za to su pogodne
168
stare utvrde, sela, imanja – sve što stvara slikovitu kulisu, a često i prema potrebi
pretpostavlja i gradnju posebna tematskoga parka, najčešće uz atraktivne prirodne
atrakcije, odnosno na mjestima veće koncentracije posjetitelja. Uglavnom se
temelji na 3-E načelu: zabava, uzbuđenje, obrazovanje (Entertainment,
Excitement, Education) te uključuje turističku ponudu i različite sadržaje koji
kombiniraju sva tri elementa. Ovaj je vid turizma postao jedan od najvažnijih
katalizatora turističkoga razvoja, pa naše ogromne potencijale kulturne baštine i
prirodnih ljepota na nebrojeno načina možemo kombinirati te privući goste
jedinstvenim tematsko-turističkim doživljajima.
Posebna je inačica ovoga vida turizma i tzv. pustolovni ili njemu granični oblici
turizma koji u manjoj ili većoj mjeri u svoju ponudu uključuju različite zabavne,
uzbuđujuće i obrazovne sadržaje. Najčešće je riječ o različitim osobito zanimljivim
avanturističkim aranžmanima koji još uvijek čine samo malu nišu turističke
potražnje, ali s izrazitim uzlaznim trendovima. Naime, današnjim je turistima
dostupan gotovo svaki kutak na planetu, pa nemali broj njih ciljano ili u sklopu
odmora žele istraživati planinske visine, špiljske dubine, nebeska prostranstva,
morske dubine, ledena prostranstva i ine opasne prirodne atrakcije (primjerice, već
se više od dva milijuna turista vozilo podmornicom, a sve ih je više koji kane
odletjeti u svemirska prostranstva) te tako doživjeti nezaboravna iskustva.
Petrinjsko područje raspolaže nebrojenim prirodnim potencijalima za razvoj
različitih oblika avanturističke i doživljajno-tematske ponude.
U sklopu razvoja doživljajno-tematskoga i pustolovnoga turizma – avanturizma

petrinjski bi turistički djelatnici i potencijalni poduzetnici mogli realizirati veći broj
takvih projekata (primjerice, rafting, canuing, cayaking, paragliding, jedriličarstvo,
zmajarenje, balonarenje, špiljarenje, alpinizam, off-road ture, quad & buggy &
trekking avanture, team building adventure i slično). Dakako, neki od ovih
projekata možemo klasificirati i u tzv. športsko-rekreacijski turizam, o kojemu ćemo
kasnije više govoriti. Međutim, nije bitna stručna klasifikacija pojedinih vidova
turizma, nego praktična realizacija turističkih projekata, bez obzira gdje ih tipološki
svrstavamo.
Primjerice, uvjetno rečeno, u doživljajno-tematski turizam možemo svrstati i

različite inačice školskoga, ekskurzijskoga, edukacijskoga, pedagoškoga i zornoga
turizma učenika i mladeži izvan područja njihova domicila. Nažalost, kod nas je još
uvijek taj vid turizma u povojima te se njime uglavnom sporadično bavi poneka
putnička agencije i specijalizirane ustanove za putovanja i odmor djece i mladih.
Budući da je Grad Petrinja osmislila dobar model razvoja takve vrste turizma, u
nastavku ćemo o tomu nešto više reći52. Zapravo, riječ je o relativno nefrekventnim
putovanjima, odnosno jednokratnim godišnjim ekskurzijama određenih dobnih
skupina (četvrti razredi osnovne škole putuju jednom godišnje na nekoliko dana
škole u prirodi, završni razredi srednjih škola putuju na maturalno putovanje od
nekoliko dana, učenici od sedmoga do završnoga razreda srednje škole putuju
jednom godišnje, pretežno na jednodnevnu nastavnu ekskurziju).
Takvo stanje učeničkih ekskurzija valja iz temelja mijenjati, za što postoje

pedagoški i ekonomski razlozi. Pedagoški su razlozi zapisani u tzv. Hrvatskome
52
Pretežito korišten nepubliciran tekst Berislava Ličine:
Djeca i mladi u petrinjskome turizmu, Petrinja, 2006.
169
nacionalnome obrazovnome standardu koji se za sada primjenjuje u samo

nekoliko eksperimentalnih škola, dok se u svim drugima školama aplicira u hodu.
U ovome dijelu Standard imperativno zahtijeva što češće izlaske učenika iz
učionica te učenje u izvornoj prirodnoj, društvenoj ili gospodarskoj stvarnosti.
Također, učitelji, roditelji i drugi odrasli sve su svjesniji potrebe da djeca u sklopu
nastavnih aktivnosti i u slobodno vrijeme, što više borave u prirodi, što podiže
vrsnoću stečenih znanja te pozitivno utječe na njihovo tjelesno i mentalno zdravlje.
S druge strane, pak, ekonomski su razlozi sadržani u povećanoj potražnji
prijevozničkih i smještajno-prehrambenih usluga.
Glede učeničkoga ekskurzijskoga turizma, na petrinjskome području proces je

uglavnom jednosmjeran: petrinjska djeca putuju u druge razvijene i promovirane
destinacije, a gotovo zanemariv broj djece iz drugih sredina dolazi na petrinjsko
područje. Ishodište za promjenu takvoga stanja nalazi se u prirodnim bogatstvima
petrinjskoga kraja, u njegovim vodotocima, proplancima, livadama, šumarcima i
šumama te bogatstvu kulturno-povijesnih znamenitosti. Sve su to otvorene knjige
izravna učenja o prirodi, povijesti i društvu te su bogom dane za kontinuirani
dolazak djece i učenika iz bližih domaćih i stranih učeničkih emitivnih tržišta. Zato,
kada se govori o viziji razvoja petrinjskoga turizma, nezaobilazno valja planirati i
ovaj jako propulzivan segment.
Dakle, riječ je o kraćemu ili dužemu boravke školske djece i mladeži u prirodnim
uvjetima i u relativnoj blizini naših škola, a u cilju ostvarenja redovnitih odgojno-
obrazovnih programa. Dakako, sve to zahtijeva materijalne, organizacijske i
kadrovske preduvjete, kako bi se prirodni resursi osmišljeno i optimalno koristili u
ovakve turističke svrhe. Svojevrsni iskustveno model za implementaciju različitih
inačica ovoga turističkoga segmenta zacijelo je Dječji istraživalački centar
Petrinjčica, lociran u Prnjavoru Čuntićkome. Tu se pokraj rječice Petrinjčice
nalazila napuštena manja školska zgrada (u ratu dodatno devastirana) koja je
obnovljena i u prizemlju relativno dobro opremljena za jednodnevne i višednevne
boravke manjih skupina djece i mladih.
U sklopu Dječjega istraživalačkoga centra, pod okriljem petrinjske Visoke

učiteljske škole, programirani su odgojno-obrazovni, izviđački, skautski i športsko-
rekreacijski programi te utvrđen način animacije i dolaska učenika, formiranja
skupina glede broja sudionika ovisno o sadržaju, osmišljena je logistika (smještaj,
prehrana, oprema i tehnologija rada) i drugo. Pedagoški zahtjevi zadovoljeni su
kroz jezgru stručnjaka različitih profila (pedagozi, biolozi, inženjeri, kineziolozi,
liječnici, studenti i drugi.) kao voditelji pojedinih programa. Budući se sve odvija
volonterski i neprofitno, teško je održavati visok i poželjan intenzitet aktivnosti bez
dotacija i inih stalnih izvora financiranja.
I pored toga, a bez ikakve sustavne promidžbe, tijekom 2005./2006. školske

godine u Centru je realizirano 30 jednodnevnih školskih programa (750 korisnika s
30-dnevnom zauzetošću objekta), 12 školskih i rekreacijskih programa s noćenjem
(300 korisnika s 24-dnevnom zauzetošću objekta), 6 višednevnih školskih,
izviđačkih i športskih programa (210 korisnika s 30-dnevnom zauzetošću objekta),
5 metodičkih i visokoškolskih programa (150 korisnika s 5-dnevnom zauzetošću
objekta). Dakle, ukupno je bilo 1.410 korisnika sa zauzetošću objekta od 89 dana
te 2.550 korisničkih dana. Vrijednost programa iznosila je oko 460.000 kuna, od
170
čega su korisnici snosili oko 50%, 20% su bile subvencije korisnicima izvan
Županije, a 30% je bila vrijednost volonterskoga rada. Oko 40% korisnika bilo je s
područja Grada Petrinja, 30% s područja drugih dijelova Sisačko-moslavačke
županije i 30% s područja Grada Zagreba.
Međutim, da bi se radikalno povećali rezultati Centra, osim u sustavnu promidžbu i

kadrovsko ekipiranje, valja ulagati u proširenje smještajnih kapaciteta, prije svega
uređenje katnoga dijela za novih 20 ležaja, uređenje i kapacitiranje sanitarnih
prostor. Također, u ovo valja uključiti i uređenje društvene seoske zgrade koji bi
služila selu, ali i Centru te u njoj riješiti ekološki-održivu i alternativni klimatizaciju
te urediti stalni teren za kampiranje i taborovanje organiziranih izviđačkih skupina i
turista rekreativaca, s nužnim objektima za vanjsku pripremu hrane. Valja zgotoviti
športske terene za odbojku, košarku, mali nogomet i odbojku na pijesku, izraditi
natkriveni trijem za aktivnosti na otvorenu i u slučaju kiše, dovršiti uređaj za
pročišćavanje otpadnih voda sela i Centra, a prema izrađenoj projektnoj
dokumentaciji, sanirati branu na Petrinjčici nedaleko Centra te urediti obalu njezina
vodotoka i slično.
Prema modelu Centra bilo bi korisno urediti još nekoliko sličnih objekata na
području Grada Petrinja, prije svega na Šamarici (središnji dio Zrinske gore), u
blizini ušća Gline u Kupu (na području Slane i eventualno u selu Jošavica) te ih
varirati glede veličine smještajnih kapaciteta, opreme i programskih sadržaja. U
objektu na Šamarici moglo bi bito središte zimskoga turizma (sanjkanje i skijanje, s
uređenjem bivših staza), a objekt u Slani središte za aktivnosti na vodi (veslanje,
kajak, kanu, plivanje, kupanje, ronjenje). U Jošavici je situacija najsličnija
Prnjavoru Čutnićkome, jer postoji devastirana školska zgrada, što je najmanje
polovica ukupne investicije u odnosu na slučajeva gradnje novoga objekta.
Za potrebe ovoga, kao i inih vidova turizma primjerenih petrinjskomu području

valja privesti svrsi, odnosno uporabno prilagoditi gotovo sve prirodne te kulturno
povijesne resurse moguće turističke ponude. Prije svega, to se odnosi na šetnice i
planinarske staze, improvizirana ili izgrađena privremena skloništa te potpunu
(pješačku) ili djelomičnu (automobilsku) pristupnost prirodnim atrakcijama i
kulturno-povijesnim spomenicima. Primjerice: 1. trasa Grad – Piramida na
Hrastovičkoj gori – Sveti Duh iznad Hrastovice – Gornja Bačuga – Zelena dolina;
2. trasa Prnjavor Čuntić – gradina Hrvatski Čuntić; 3. trasa Prnjavor Čuntićki –
hranilišta za divljač u najbližoj šumi i slične staze. Dakako, u osmišljavanju ovoga
dijela turističke ponude moraju sudjelovati planinari, lovci i ribiči, a u ovu svrhu
valjalo bi obnoviti nekoliko vodenica i brana na Petrinjčici.
U organizacijskome smislu ovu djelatnost valja promatrati kroz promidžbene,

prihvatno-smještajno-prehrambene te sadržajno-programske i kadrovske aspekte,
a sve to s osobitom pozornošću glede (ukupne i pojedinačne) troškovno-
prihodovne valorizacije ponuđenih programa. Sukladno tomu, valjalo bi inicirati
različite privatno-javne aranžmane, to više što dosadašnja iskustva Centra
svjedoče nemogućnost oslanjanja isključivo na volonterstvo (koje često rezultira i
voluntarizmom), odnosno na neprofitna poslovna načela (to ne može osigurati
željeni obujam aktivnosti i moguće financijske rezultate). Glede kadrovsko-
voditeljsko-izvedbenoga ekipiranja, valja uspostaviti partnerske odnose s Visokom
učiteljskom školom te svim ovim aktivnostima komplementarnim udrugama.
171
3.4.5. ŠPORTSKO-REKREACIJSKI TURIZAM

Kao što već rekosmo, petrinjsko područje, kao rijetko koje nemorsko hrvatsko
turističko odredište, obiluje s mnoštvom prirodnih potencijala koji se mogu koristiti
za učinkovit razvoj različitih oblika športsko-rekreacijskoga turizma, kao što su lov,
ribolov, jahanje, planinarenje, speleologija, pješačke, biciklističke i auto-terenske
ture i izletništvo i slično (osim već spominjanih avanturističkih aranžmana, kao što
su rafting, canuing, cayaking, paragliding, jedriličarstvo, zmajarenje, balonarenje,
špiljarenje, alpinizam, off-road ture, quad & buggy & trekking avanture, team
building adventure i slično). Pojedini športsko-rekreacijski sadržaji mogu biti
temeljni nositelji ponude, odnosno samostojeći projekti te alternativni ili dopunski
dijelovi, odnosno sastavnice ukupna asortimana petrinjske turističke ponude.
Glede korištenja prirodnih resursa u turističke svrhe, bez obzira je li riječ o

privatnim ili javnim projektima, strategijski je osobito značajno da nadležna tijela
pretpostavljene razine (turistički djelatnici i nositelji vlasti) donesu odluke o
pravnim aspektima eksploatacije prirodnih resursa u komercijalne svrhe. Načelno,
moraju se dogovoriti inačice triju mogućih alternativa: 1. javne investicije, 2.
privatne inicijative; ili 3. javno-privatno partnerstvo. To je temeljna pretpostavka
osmišljenu i sustavnu razvoju prioritetnih turističkih aktivnosti. Sukladno tomu, u
nastavku ćemo (osim prethodno predočenih prirodnih ljepota koje su pretpostavka
za osmišljavanje atraktivne športsko-rekreacijske ponude) predočiti odrednice
stanja koje potiču takve oblike ponude.
Glede razvoja športsko-rekreacijskoga turizma na petrinjskomu području te

različitih njemu komplementarnih projekata, pozornost valja obratiti na valorizaciju
ranije apostrofiranih prirodnih resursa: zemljopisni položaj na ušću dviju rijeka,
ekološki očuvano tlo i relativno čist okoliš, raznolikost reljefa i povoljni klimatski
uvjeti, bogatstvo biljnoga i životinjskoga svijeta, šumska bogatstva (posebice lipa,
bukva i kesten), bogatstvo flore i faune porječja Kupe, Petrinjčice i Sunje,
bogatstvo krajobraza Hrastovičke gore, prirodne ljepote potoka Utinje i Bačuge te
rijeke Sunje, bogatstvo planinskih izvora na Hrastovičkoj gori, prirodna i ekološka
bogatstva povijesne Šamarice, petrinjske šilje i pećine (posebice špilja Šušnjara),
prirodne ljepote Kotar šume i njezine okolice, prirodne ljepote Popove šume i vrela
Jelen, podzemne termalne vode (lokalitet kod Budičine) i slično.
Osobit obol u osmišljavanju športsko-rekreacijskih javnih, privatnih ili privatno-

javnih projekata moraju dati lokalne športske, planinarske, lovne, ribolovne i ine
udruge ili društva, jer su one i sada zadužene gospodarenje tim turistički
potentnim prirodnim resursima, a što proizlazi iz njihovih temeljnih djelatnosti.
Primjerice, prema zakonskim i statutarnim odredbama planinarske udruge pokreću
i organiziraju djelatnosti na zaštiti i unaprjeđenju planinske prirode i čovjekove
okoline; razvijaju i organiziraju tjelesne aktivnosti na unaprjeđenju zdravlja i
rekreacije; organiziraju izlete, pohode, ture, susrete, sletove, ekspedicije,
logorovanja i planinarska takmičenja te ine planinarske manifestacija; organiziraju
gradnju, uređenje, obilježavanje, čuvanje i održavanje planinarskih staza i veznih
putova; sudjeluju u natjecateljskim športovima (orijentacijsko trčanje i športsko
penjanje) i slično.
S druge strane, pak, lovne udruge čuvaju, zaštićuju, uzgajaju, love i koriste divljač;
gospodare lovištima i omogućavaju članovima organiziran lov kao športsku i
172
rekreacijsku aktivnost; unaprjeđuju lovstvo, održavaju prirodnu ravnoteži i

poduzimaju mjere sprječavanja nezakonita lova; spašavaju divljač prigodom
elementarnih nepogoda; poduzimaju mjera u cilju reprodukcije i racionalna
korištenja divljači; potiču aktivnosti u svrhu širenja lovne kulture, lovne kinologije,
ornitologije, zaštite prirode i ljudskoga okoliša, organiziranjem tečajeva, seminara i
predavanja, organiziranjem izložbi lovačkih trofeja, smotri i utakmica lovačkih pasa
i lovačkoga streljačkoga natjecanja. Ribolovnim se udrugama na gospodarenje
daju lokalni ribolovni vodotoci te bi one, uz Hrvatske vode, sukladno ribičkome
modelu, trebale odigrati stožernu ulogu prigodom osmišljavanja različitih inačica
komercijalne eksploatacije petrinjskih ribolovnih resursa.
Privatni petrinjski sektor već je postupno počeo prepoznavati komercijalnu

vrijednost prirodnih ljepota petrinjskoga područja te započeo s ponudom relativno
domišljenih aranžmana prirodnoga, športskoga, rekreacijskoga, tematskoga i
incentive turizma u prekrasnim petrinjskim prirodnim ambijentima, osobito za
ljubitelje planina, prirode, životinja i druženja. Glede toga, neiscrpne su
mogućnosti ponude različitih škola jahanja i druženja s konjima, terapijsko jahanje,
jahaći izleti petrinjskim perivojima; kajakaški, kanuistički i rafting izleti po rijekama;
pješački i planinarski izleti s noćenjem u planinarskim domovima; biciklistički izleti,
auto-terenske ture i safariji; obilasci starih utvrda i arheoloških lokaliteta; izleti na
atraktivne lokalitete izvan petrinjskoga područja i slično.
Za razliku od relativno agilna i tržišno orijentirana privatnoga sektora, javni sektor,

zabavljen rješavanjem egzistencijalnih problema, djelomično propušta preuzeti
ulogu poticatelja turističkoga razvoja, ali je ipak nedavno pokrenuo niz vrijednih
turističkih inicijativa. S druge strane, pak, lov i ribolov, kao područja jako
profitabilnih turističkih mogućnosti, još su uvijek u isključivoj domeni udruga
građana te se većina aktivnosti obavlja volonterski, često voluntaristički. Inače, za
osmišljavanje različitih inačica ovoga vida turizma, nadležni bi subjekti morali
detaljno analizirati prethodno predočeni opis prirodnih ljepota petrinjskoga
područja te u nastavku ponuđeni njihov tablični prikaz s kategorizacijom, pa na
temelju toga osmišljavati, planirati i poticati različite privatne ili privatno-javne
projekte razvoja ovoga jako potentnoga vida turizma.
AKUMULACIJSKA JEZERA. Prirodni uvjeti, konfiguracija terena, izvorske vode te

visinske razlike pretpostavke su koje omogućavaju realizaciju zanimljive i turistički
atraktivne ideje stvaranja akumulacijskih jezera53, što bi bila okosnica za razvoj
različitih oblika športsko-rekreacijskoga turizma (izleti u prirodu, kupanje, kajak,
kanu, jedrenje, ronjenje, ribolov i slično), kao i za razvoj turizmu komplementarne
poljodjelske proizvodnje (proizvodnja zdrave hrane). Projekt bi se temeljio na
načelima održiva razvoja te bi se potpuno uklopio u postojeće projekte obnove
starih objekata. Dolina Utinje te potok Bačuga, moguće su lokacije za realizaciju
ovih turističko-gospodarskih projekata.
Promatrano s hidrološkoga stajališta, na potoku Bačugi moguće je postaviti više

brana što bi omogućili stvaranje više manjih i jednoga velikoga akumulacijskoga
jezera (prosječne dubine od oko 12 metara), za što bi valjalo iskoristiti postojeći
pružni nasip (dužine od oko 100 i visine oko 18 metara). Također, visinska razlika
53
Uobličeno prema: Martinović, Zvonimir: Prijedlog plana razvoja turističke djelatnosti na
području Grada Petrinje u segmentu kulture (nepublicirani tekst), Petrinja, listopad 2006.
173
između dna akumulacije na potoku Bačugi i toka Petrinjčice u ljetnomu razdoblju

(od oko 6 metara) te zemljišta s druge strane nasipa od oko 3 metra, omogućuje
stvaranje platoa između nasipa i toka Petrinjčice. Drugo veliko akumulacijsko
jezero (s oko 4 metra dubine) moglo bi se dobiti postavljanjem brane na Petrinjčici
(u Tješnjaku uzvodno od mosta), i to potapanje Zelene doline, između mostova i
od puta do šume.
Međutim, razgovorom sa stručnjacima na licu mjesta, autori ove Studije uvjerili su

se kako izvedba rečenih jezera zahtijeva otkup privatnoga zemljišta, potapanje i
izmještanje putova, potapanje kuća i ozbiljne graditeljske zahvate. Sve bi to
zahtijevalo ogromna financijska sredstva s istodobno upitnom opravdanošću
komercijalne eksploatacije dotičnih jezera. Međutim, realan je projekt gradnje triju
brana u dolini rječice Utinje, što bi omogućilo stvaranje akumulacijskih jezera od
oko 5 hektara površine. Također, osobito je realna i turistički oportuna izvedba
akumulacijskoga jezera na rijeci Petrinjčici južno od sela Miočinović, a prema već
sačinjenoj idejnoj studiji Hrvatskih voda54.
Glede turističko-gospodarskih mogućnosti, ovi bi projekti u perspektivi omogućili

organizirani uzgoja mlađi i konzumne ribe, razvoj ugostiteljske djelatnosti,
revitalizaciju starih mlinica, gradnju prijezerskih vikend-naselja, gradnju elitnijega
smještaja za starije osobe (pri čemu bi se mogla iskoristiti blizina bolnice) i slično.
Omogućili bi razvoj seoskoga turizma kroz gradnju smještajnih kapaciteta u
okolnim ruralnim sredinama, gradnju malih hotela uz jezera, osmišljavanje
nekoliko etno-eko sela. Turistička ponuda, osim klasičnih smještajno-ugostiteljskih
usluga, mogla bi sadržavati usluge autohtone i zdrave gastronomije, športski
ribolov, biciklističke i pješačke staze, rekreacijsko jahanje, terene za rekreaciju
(košarka, odbojka, tenis, mali nogomet, viseća kuglana i slično), zmajarenje,
balonarenje, paraglajding, ronilaštvo, lov, streljaštvo, dječja igrališta, zimske
športove na zaleđenim jezerima i slično.
Lokalno pučanstvo, osim komercijalne proizvodnje zdrave hrane (za tržište, za

lokalno ugostiteljstvo, ili za ponudu turistima u vlastitu domaćinstvu), moglo bi se
baviti proizvodnjom humusa za eko-proizvodnju, proizvodnjom ribe i riblje mlađi,
proizvodnjom različitih autohtonih prehrambenih proizvoda i slično, a sami bi turisti
mogli sudjelovati u procesu proizvodnje (primjerice, proizvodnja integralna brašna
u mlinicama) u različitim poljodjelskim aktivnostima (primjerice, berbe, rad na
imanju, pečenje rakije i slično), u starim obrtima (kovanje, tkanje, pletenje i slično)
te drugim komplementarnim aktivnostima. Također, lokacije omogućavaju idealne
uvjete za takve djelatnosti, a relativno male potrebe za energijom mogle bi se
zadovoljiti gradnjom malih hidroelektrana ili vjetroelektrana te izvedbom sustava
za proizvodnju bio-plina na seoskim gospodarstvima.
3.4.6. ZDRAVSTVENI I VJERSKI TURIZAM

Zdravstveni je turizam jedan je od propulzivnijih trendova suvremenoga gostinstva,
pa ga valja primjereno uključiti u našu turističku ponudu. Osim nesumnjivih
prirodnih, klimatskih i zemljopisnih blagodati te mogućnosti proizvodnje zdrave
54
Zaštita Grada Petrinje od velikih voda Petrinjčice – idejno rješenje, Hrvatske vode,
Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Save, Služba razvitka i katastra,
Zagreb, 2007
174
hrane, bogatstva zdrave pitke vode i izvora ljekovitih termalnih voda, za učinkovit
razvoj ovoga vida turizma valja izgraditi odgovarajuću infrastrukturu, kao bi ga
kvalitetno tržišno pozicionirali, to više što on ne poznaje sezonsko poslovanje.
Također, Hrvatska raspolaže i sa značajnim potencijalima za tzv. vjerski turizam
koji je do sada, nažalost, bio nazočan samo u bosanskohercegovačkome
Međugorju i hrvatskoj Mariji Bistrici. Glede zdravstvenoga i vjerskoga turizma,
petrinjsko područje nema osobitih potencijala koji bi ekskluzivno privukli ciljne
skupine klijenata i hodočasnika, osim, eventualno i usputno, čistoga planinskoga
zraka prelijepih krajobraza i potencijala termalnih voda te gradskoga Svetoga
Lovre i nekoliko sakralnih objekata u okolici.
3.4.7. ZNANSTVENI I KONGRESNI TURIZAM

Znanstveni se turizam (iako specifične dinamike i imidža) obično veže i sastavnica
je tzv. kongresnoga turizma, kao osobito lukrativna segmenta turističke ponude
koji se obično događa izvan turističke sezone, što je dostatan razlog za njegovo
intenziviranje i u nas. Znanstveni turizam pretpostavlja organizaciju različitih
domaćih ili međunarodnih znanstvenih skupova i istraživačkih projekata, što utječe
na imidž akademskoga i/ili znanstvenoga središta koje privlači sve više domaćih i
stranih stručnjaka, znanstvenika i istraživača. Njegov razvoj pretpostavlja
kvalitetne kongresne centre (što u nas zasada ima samo Zagreb, Dubrovnik, Split i
veća regionalna i sveučilišna središta), što nikako ne znači da se u Petrinji ne
mogu organizirati neki domaći ili međunarodni tematski znanstveni ili stručni
skupovi (primjerice, starija i suvremena hrvatska povijest, arheologija, lov i ribolov,
stare utvrde, pčelarstvo, autohtoni proizvodi, kulinarstvo, ruralni turizam i slično).
4.4. VREDNOVANJE TURISTIČKIH POTENCIJALA – RESURSA

Promatrano teorijski, svako marketinško vrednovanje turističkih atrakcija prvotno
pretpostavlja njihovu razvojnu valorizaciju u cilju prikupljanja dostatna broja vrsnih
informacija o stupnju njihove turističke iskoristivosti i dostupnosti. Za marketinške
potrebe mogu se koristiti samo realno iskoristive atrakcije sa standardnom
turističkom dostupnošću. Kada nije obavljeno razvojno vrednovanje neke atrakcije,
onda njezina kategorija (međunarodna, nacionalna, regionalna ili lokalna) postaje
jedan od dva temeljna pokazatelja njezina turističkoga marketinškoga
vrednovanja, kako je to predočeno u tablici 11.
TABLICA 11: Sistematizacije realnih turističkih atrakcija55
STUPANJ TURISTIČKE OPREMLJENOSTI

KATEGORIJA
A (100%) B (66%) C (33%) 0 (blizu) 00 (daleko)
I (međunarodna) I/A I/B I/C I/0 I/00
II (nacionalna) II/A II/B II/C II/0 II/00
III (regionalna) III/A III/B III/C III/0 III/00
IV (lokalna) IV/A IV/B IV/C IV/0 IV/00
55
Izvor: Kušen, Eduard: Turistička atrakcijska osnova, Znanstvena
edicija Instituta za turizam, Zagreb, 2002. str. 173.
175
Stupanj opremljenosti i iskorištenosti ukupna prihvatnoga potencijala turističke

atrakcije drugi je pokazatelj marketinškoga vrednovanja koji se izražava postotkom
iskorištenosti. Stupanj turističke opremljenosti mješavina je standardne turističke
dostupnosti i stupnja iskorištenosti atrakcije (u tablici je to grubo svedeno na
100%, oko 66% i oko 33%), pri čemu je četvrta vrijednost 0 (označava atrakcije za
koje se dostupnost bez većih problema i ulaganja može očekivati do sljedeće
sezone); te peta 00 (atrakcije za čiju dostupnost, zbog potrebe velikih ulaganja i
sličnih problema, valja čekati i nekoliko godina).
Takav pristup omogućuje i zahtijeva obaveznu marketinšku valoriziraju i onih

turističkih atrakcije koje u roku od jedne sezone mogu prijeći iz potencijalne u
realnu. Predočeni pristup osobito je pogodan za regionalnu (županijsku) razinu
marketinškoga planiranja, pa ga je bilo moguće testirati prigodom izrade serije
strategijskih marketinških planova turizma za nekoliko hrvatskih županija, u kojima
je ipak provedena valorizacija samo za prve tri kategorije turističkih atrakcija
(međunarodne, nacionalne i regionalne važnosti), dok vrednovanje turističkih
atrakcija na lokalnoj razini može obuhvaćati sve četiri kategorije atrakcija.
Sukladno tomu, u donjim tablicama predočili smo petrinjske prirodne i kulturno-

povijesne turističke potencijale – resurse te tablični popis tradicionalnih kulturnih,
športskih manifestacije, praznika, blagdana te inih turistički zanimljivih događanja, i
to u tablici 12 predočili smo turistički atraktivne prirodne resurse, u tablici 13
kulturno-povijesne resurse te u tablici 14 predočili smo tradicionalne kulturne i
športsko-rekreacijske, kao i praznička, blagdanska i ina događanja petrinjskoga
područja te kategorizirali njihov turistički značaj, i to atributima međunarodna,
nacionalna, regionalna i lokalna atrakcija.
TABLICA 12: Pregled prirodnih atrakcija s kategorizacijom
PRIRODNI RESURSI (abecedno) K**

*Bogatstvo biljnoga i životinjskoga svijeta N
*Bogatstvo lovnih i ribolovnih resursa N
*Bogatstvo vodotoka i izvora pitke vode M
*Ekološki očuvano tlo i relativno čist okoliš M
*Izdašnost petrinjskoga vinogorja N
*Izobilje jestivih šumskih plodova N
*Povoljni uvjeti umjerene kontinentalne klime R
*Raznolikost reljefa i prelijepi krajobrazi N
*Šumska bogatstva (posebice kesten, lipa i bukva) M
*Zemljopisni položaj na ušću dviju rijeka M
Dendroflora (lipe i ginka) u Gradskome parku (iz 19. stoljeća) M
Flora i fauna te krajobrazi Zrinske i Hrastovičke gore N
Flora i fauna te prirodne ljepote porječja Kupe i Mokričkoga luga N
Flora i fauna te prirodne ljepote porječja Petrinjčice N
Flora i fauna te prirodne ljepote porječja Sunje N
Fratarsko vrelo u Kloštaru R
Izvor pitke vode Bartolovac R
Izvor pitke vode Steklinjak R
Izvor tople vode Toplička N
176
Petrinjske šilje i pećine (posebice špilja u Šušnjaru) R

Planinskih izvora na Zrinskoj i Hrastovičkoj gori R
Podzemne termalne vode (lokalitet kod Budičine i Marinka) M
Prirodna i ekološka bogatstva povijesne Šamarice N
Prirodne ljepote Kotar šume i njezine okolice N
Prirodne ljepote Popove šume (Stari gaj) i vrela Jelen N
Prirodne ljepote potoka Bačuge i njegova okoliša R
Prirodne ljepote potoka Utinje i njegova okoliša R
Šuma pitoma kestena na Vučjaku M
Vrelo Bartolovac u Hrastovici (iz 1905. godine) R
Vrh Cepeliš na 415 metara iznad mora R
Zelena dolina podno Hrastovičke gore N
Zrinovo vrelo u Staroj Hrastovici R
* Zvjezdica ispred naziva označava skupni – paradigmatski resurs cijeloga petrinjskoga kraja.
K** = Kategorizacija:
M = Međunarodna atrakcija
N = Nacionalna atrakcija
R = Regionalna atrakcija
L = Lokalna atrakcija
TABLICA13: Pregled kulturno-povijesnih atrakcija s kategorizacijom
KULTURNO-POVIJESNI RESURSI (abecedno) K**

*Korablja, kao etnološko-graditeljska baština M
*Krosna – tkalački stan, kao raritet etnološke baštine M
*Lončarsko rukotvorstvo, kao obrtnička baština (suveniri i uporabni predmeti) M
*Narodne nošnje petrinjskoga kraja M
*Narodni običaji petrinjskoga kraja M
*Prva hrvatska tvornica slame, kobasica i sušena mesa Gavrilović M
*Pučko rukotvorstvo petrinjskoga kraja N
*Replika petrinjske tvrđave – tematski park (ideja u začetku) M
*Stucka, kao raritetni lončarski suvenir i uporabni predmet M
*Tkalačko rukotvorstve, kao etnološka baština (suveniri i uporabni predmeti) M
*Tradicijska proizvodnja hrane i pića M
*Tradicijsko voćarstvo, vinarstvo i pčelarstvo M
*Utemeljenje polivalentnoga muzeja Grada petrinje N
*Vezilačko rukotvorstvo, kao etnološka baština (suveniri i uporabni predmeti) M
Arheološki nalaz gradine stare Petrinje pokraj Jabukovca* N
Arheološki nalaz staroga grada Blinja u Blinji (od 13. do 16. stoljeća)* N
Atelje (galerija) akademskoga slikara Davora Žilića R
Crkva Svetoga Bartola Apostola u Hrastovici (iz 1843. godine)* N
Crkva Svetoga Jurja u Maloj Gorici (iz 1746. godine)* N
Crkva Svetoga Križa u Peckome (iz 1334. godine) N
Crkva Svetoga Lovre Mučenika u Petrinji (iz 1780. godine)* M
Crkva Svetoga Spasa u Slanoj (iz 1914. godine)* – srušena N
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gori (iz 1200. godine) N
177
Crkva, samostan i župni dvor Svetoga Antuna Padovanskoga

N
u Hrvatskome Čuntiću (iz 1729. godine)*
Dio ruralne cjeline u Begovićima (drvene prizemnice s rezbarijama)* M
Dio ruralne cjeline u Donjoj Bačugi (drvene prizemnice i katnice)* M
Dječji istraživalački centar u Prnjavoru Čuntićkome M
Drvano raspelo na rubu Župića (iz 19. stoljeća)* N
Drvena kapela Svete Barbare u Brestu Prokupskome (obnovljena) N
Drvena kapela Svete Katarine pokraj Slane (iz 19. do 20. stoljeća * N
Drvena kapela Svete Marije u Donjoj Budičini (iz 1740. godine)* N
Drveno raspelo u Strašniku (iz 19. stoljeća)* N
Etno kuća – korablja Jurinec u Brestu Pokupskome M
Etnografska zbirka obitelji Hosi u Maloj Gorici L/R
Etnološka radionica Od lana do platna OŠ Dragutin Tadijanović L/R
Folklorna sekcija Petrinjčica L
Fontana u Gradskome parku (iz 1913. godine) N
Glazbena škola Fran Lotka L
Glazbeni paviljon u Gradskome parku (iz 1892. godine) N
Gora, kao hrvatsko povijesno mjesto (spominje se još 1201. godine) M
Gora, kao lokalitet crkve Uznes. Blažene Djevice Marije (iz 13. stoljeća) M
Gora, kao lokalitet srednjovjekovnoga grada (od 1242. do 1578. godine) M
Gora, kao lokalitet triju crkava iz 14. stoljeća (Marija, Klement i Petar) M
Gora, kao mjesto templara i crkve redovnika križara iz 12 stoljeća M
Gora, kao župa Zagrebačke biskupije (prema popisu iz 1334. godine) M
Gradska knjižnica i čitaonica L
Gradska limena glazbe L
Gradska šetnica uz Petrinjčicu L
Gradsko kupalište na Kupi L
Hrvatski dom, kao lokalitet turske utvrde i kao spomenik graditeljske baštine L/R
Hrvatski seljački dom u Hrastovici L
Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Budičanka L
Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Čuntičanka L
Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Hrastovička gora L
Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Mošćenica L
Hrvatsko pjevačko društvo Slavulj L
Kapela Majke Božje od Sedam Žalosti u Taborištu (iz 1804. godine)* N
Kapela Majke Božje Snježne pokraj Male Gorice (iz 20. stoljeća)* N
Kapela Presvetoga Trojstva pokraj Petrinje (iz 1710. godine) – u obnovi* N
Kapela Svete Katarine u Petrinji (iz 1710. godine) – potpuno srušena* N
Kapela Svetih Ivana i Pavla pokraj Gore (iz 1766. godine) * N
Kapela Svetih Šimuna i Jude Tadeja pokraj Strašnika (iz 1879. godine)* N
Kapela Svetoga Benedikta pokraj Petrinje (iz 1766. godine) – obnovlj.* N
Kapela Svetoga Duha pokraj Hrastovice (iz 13. do 19. stoljeća)* N
Kapela Svetoga Ivana Glavosjeka pokraj Peckoga (iz 18. stoljeća)* N
Kapela Svetoga Ivana Nepomuka u Petrinji (iz 19. stoljeća) – srušena* N
Kapela Svetoga Jakova u Mošćenici (iz 1884. godine)* N
Kapela Svetoga Križa na groblju u Križu Hrastovič. (iz 19. stoljeća)* N
Kapela Svetoga Nikole pokraj Petrinje (iz 1799. godine)* N
178
Kapela Svetoga Petra pokraj Taborišta (iz 16. stoljeća)* N

Kapela Svetoga Roka pokraj Petrinje (iz 1734. godine) – srušena* N
Klasicističke i barokne kuće oko Gradskoga trga (iz 18. stoljeća) M
Klub akrobatskoga plesa L
Knjižnica i igraonica za djecu L
Kompleks Strossmayerova šetališta (proglašeno 1905. godine) L
Kuća Beer (Mifek) arhitekta Iblera N
Kuća Filjak (tradicijska drvena kuća) N
Kuća Franje Jelačića od Bužima (valja obilježiti) N
Kuća Kajatana Knežića (valja obilježiti) N
Kuća Manojlović, arhitekta Vitića N
Kuća obitelji Cettollo (valja obilježiti) N
Kuća obitelji Gavrilović (valja obilježiti) N
Kuća Stjepana Radića (valja obilježiti) N
Kuća Svetozara Borojevića (valja obilježiti) N
Kuća Šimunović u Hrastovici (u njoj je osnovana Hrvatska seljačka stranka) N
Kulturno-umjetnička udruga Seljačka sloga L
Kurija župnoga dvora u Maloj Gorici (iz 18. stoljeća)* N
Kurija, sada samostan, u Maloj Gorici (iz 19. stoljeća)* N
Likovne galerije Krsto Hegedušić R
Lokalitet Crkvine (ostaci antičkoga naselja) u Jabukovcu* M
Lokalitet Pigik (nalaz rimskoga nadgrobnoga spomenika)* N
Lokalitet pretpovijesne gradina Opad u Bijelniku* R
Lončarstvo Mate Stanešića – suvenir stucka M
Metalno raspelo Ranjeni Isus u Farkašiću (pripadnici HV-a nose ga u Lourd) N
Mjesto Hrvatski Čuntić (oko 1211. godine pripada crkvenomu redu cistercita) N
Mlin obitelji Schmit u Gori R
Mlin u Hrastovici (lokalitet mlina s kraja 19. i početka 20. stoljeća)* R
Mlin u Hrvatskome Čuntiću (lokalitet drvenoga mlina na kotač iz 18. stoljeća)* R
Mostovi na Petrinjčici R
Muzej (etno-kuća) obitelji Hosi u Maloj Gorici R
Narodna nošnja (iz Budičine, Bresta Pokupskoga i drugih mjesta) M
Narodni običaji (Rodež, Ladarice i drugi) iz Budičine i drugih mjesta M
Obiteljsko gospodarstvo Augustinović u Hrastovici R/N
Obiteljsko gospodarstvo Kovačević u Donjim Mokricama R/N
Obiteljsko gospodarstvo Tišinić u Taborištu R/N
Objekti Petrinjskoga vodovoda (iz 1912. godine) N
Obrt Cotić – tradicijska proizvodnja suvenira M
Ogranak Matice hrvatske u Petrinji L
Parohijska crkva Svetoga Đurđa u Jošavici (iz 1777. godine)* R
Parohijska crkva Svetoga Ilije u Blinji (iz 10. stoljeća)* R
Parohijska crkva Svetoga Stevana u Donjoj Bačugi (iz 1946. godine)* R
Petrinjska udruga likovnih umjetnika Petriart L/R
Petrinjske mažoretkinje L
Petrinjski puhački kvartet L
Pjevačko društvo Petrinjska lira L
179
Planinarski dom i Vidikovac na vrhu Hrastovičke gore – na Piramidi M

Planinarski hotel na Šamarici i skijalište M
Povijesna urbanistička cjelina Petrinja (od 12. do 20. stoljeća)* M
Povijesna zgrada uprave Gavrilović N
Pučko rukotvorstvo iz Mošćenice N
Pučko otvoreno učilište Hrvatski dom L
Radijska postaja Petrinjski radio R
Ruralna cjelina u Brestu Pokupskome (drvena gospodarstva)* M
Ruralna cjelina u Budičini Gornjoj (stariji tip drvenih katnica)* M
Ruralna cjelina u Vratečku (stare brvnare iz 19. i 20. stoljeća)* M
Ruralni kompleks Jabukovac (starije prizemne brvnare)* M
Ruralni kompleks u Banskome Grabovcu (drvene prizemnice i katnice)* M
Ruralni kompleks u Donjoj Pastuši (drvene katnice s kamenim prizemljem)* M
Ruralni kompleks u Hrvatskome Čuntiću (tradicijski građene katnice)* M
Ruralni kompleks u Kraljevčanima (jednokatne brvnare)* M
Ruralni kompleks u Maloj Gorici (prizemni stambeni i gospodarski objekti)* M
Ruralni kompleks u Miočinovićima (stamb. prizemnice i gosp. katnice)* M
Ruralni kompleks u Mošćenici (drvene katnice starijega tipa)* M
Ruševine staroga grada-ine u Staroj Hrastovici (iz 13. stoljeća)* R
Skulptura Slova iz 1988. godine na Trgu učitelja N
Spomen obilježje masovnih grobnica (kod Nove bolnice) N
Spomen obilježje masovnih grobnica (na Marinki) N
Spomen obilježje Stratišta branitelja iz 1991. godine (Vila Gavrilović) N
Spomenik banu Jelačiću u Gori – Župić (valja obnoviti) N
Spomenik pukovniku Predragu Matanoviću te poginulim i umrlim braniteljima N
Spomenik Stjepanu Radiću (iz 1936. godine) N
Središnji gradski trg (utemeljen početkom 18. stoljeća) M
Srpsko kulturno društvo Prosvjeta L
Stari grad-ina Čuntić pokraj Hrvatskoga Čuntića (iz 1552. godine)* R
Stari grad-ina Klinac u Klincu (od 15. do 18. stoljeća)* R
Stari grad-ina Pecki pokraj Peckoga (iz 16. stoljeća)* R
Stari mlinovi na Petrinjčici, Janjaninu potoku (Bačugi) i Utinji R
Stela s izvora na Šištantu (u vrtu obitelji Bešlić) N
Strossmayerovo šetalište kao hortikulturni spomenik (iz 2003. godine) M
Tradicijske kuće u Bačugi (domaćinstva Bižić, Oblaković, Rajšić) M
Tragovi rimskoga akvadukta u Budičini, Čuntiću i Mošćenici* M
Učiteljski fakultet Zagreb – odjel u Petrinji N
Udruga likovnih umjetnika Petriart L
Vile – kuće na Šetalištu Kajetana Knežića (Munjara) M
Vinogradarsko-voćarska škola (iz 1864. godine, u zgradi Bratovštine) N
Vokalni kvartet Angelus L
Vrelo – česma Bartolovac u Hrastovici (iz 10. stoljeća)* N
Vremenjača u Gradskome parku (meteorološki stup iz 1891. godine) M
Vrtni centar Kaktusi-Bešlić L/R
Zajednica tehničke kulture Petrinja L
Zgrada Bratovštine (u kompleksu Nove bolnice) N
180
Zgrada Gavrilovićeve klaonice na ušću Petrinjčice u Kupu N

Zgrada Magistrata (današnja zgrada Poglavarstva) N
Zgrada nekadašnjega Generalija (danas zgrada suda) N
Zgrada Realne škole i petrinjskoga učiteljišta (osnovano 1849. godine) N
Zgrada Učiteljske škole (iz 1871. godine) N
Zgrade Prve osnovne škole (iz 1862. godine) N
* Zvjezdica ispred naziva označava skupni – paradigmatski resurs cijeloga petrinjskoga kraja.
* Zvjezdica iza naziva resursa označava spomenike koji su postojali prije Domovinskoga rata
i koji su tada bili pod zaštitom Regionalnoga zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Zagreba
(tijekom okupacije gotovo svi spomenici bili su potpuno razoreni, a sada se neki već obnovljeni
ili se obnavljaju). Budući da se očekuje kako će svi oni biti obnovljeni, mi smo ih stavili u popis
kulturno-povijesnih atrakcija.
TABLICA 14: Tradicionalne kulturne, običajne, športske, blagdanske, vjerske,

praznične, obljetničke i ine manifestacije s kategorizacijom*
NAZIV MANIFESTACIJE (abecedno) K**

Antunovski susreti u Hrvatskome Čuntiću (proštenje uz blagdan
N
Svetoga Antuna Padovanskoga) – 13. lipnja
Bartolovski susreti u Hrastovici (uz blagdan svetoga Bartola Apostola)
N
– 24. kolovoza
Betlemaši (pohod skupine dječaka uoči Božića po kućama uz igrokaz kojim
L
prikazuju grijeh prvih ljudi i navještenje Spasiteljeva rođenja) – 24. prosinca
Biciklijada (vožnja spretnosti na biciklu i druga natjecanja, vožnja biciklom
petrinjskom okolicom i selima u trajanju dva sata, večernji glazbeni program N
i zabava) – 9. lipanj
Blagdan Duhova u Hrastovici – 3. lipnja L
Blagdan Gospe od sedam žalosti u Taborištu – 15. rujna L
Blagdan Gospe Snježne u Maloj Gorici – 5. kolovoza L
Blagdan Gospe Snježne u Maloj Gorici (uz blagdan Male Gospe) – 5. kolovoza L
Blagdan Male Gospe u Gorama – 8. rujna L
Blagdan Svete Ane u Gorama – 26. srpnja L
Blagdan Svete Barbare u Brestu – 4. prosinca L
Blagdan Svetih Petra i Pavla u Taborištu – 29. lipnja R
Blagdan Svetih Šimuna i Jude Tadeja u Strašniku – 28. listopada L
Blagdan Svetoga Antuna Padovanskoga u Hrvatskome Čuntiću – 17. siječnja L
Blagdan Svetoga Ilije (u vojarni Pukovnika Predraga Matanovića) – 20. srpanja N
Blagdan Svetoga Jakova u Mošćenici – 25. srpnja N
Blagdan Svetoga Juraja Mučenika u Maloj Gorici – 23. travnja L
Blagdan Svetoga Lovre (procesija Gradskim parkom i koncelebrirana
N
sveta misa na dan zaštitnika grada Petrinje) – 10. kolovoza
Blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gorama – 15. kolovoza L
Božićni koncert Betlehemsko svjetlo u crkvi Svetoga Lovre – 17. prosinca R
181
Božićni koncert folklorne sekcije Petrinjčica u Hrvatskome domu – 15. prosinca N

Božićni koncert HPD-a Slavulj u crkvi Svetoga Lovre – 26. prosinca L/R
Božićno-novogodišnji malonogometni turnir – u prosincu L/R
Dan domovinske zahvalnosti (kulturni, športski, glazbeni i ini programi)
L
– 5. kolovoza
Dan državnosti (kulturni, glazbeni i ini programi) 25. lipnja L
Dani Hrvatskoga doma (kulturni, glazbeno-zabavni i ini programi) – u studenome R
Dani Matice hrvatske u Petrinji, Hrvatski dom – u listopadu i studenome N
Dani Petrinjskoga radija (kulturni, glazbeno-zabavni i ini programi) – u rujnu R
Dani sjećanja (kulturni, sportski i memorijalni programi) – u rujnu L
Dani zahvalnosti za plodove zemlje (Kestenijada, Dan kruha, izložba jesenskih
plodova, izlažu djeca, učenici, udruge i umjetnici u Gradskome parku ili Galeriji L
– u listopadu
Doček Djeda Božićnjaka na Trgu hrvatskih branitelja – 15. prosinca L
Doček Svetoga Nikole u Dječjemu odjelu Gradske knjižnice i čitaonice
L
– 6. prosinca
Godišnji koncert Gradske limene glazbe u Hrvatskome domu – u prosincu L
Hodočašće u Gore (uz blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije)
L
– 15. kolovoza
Izložba-sajam Petrinjski suveniri, Galerija Krsto Hegedušić L/R
Kestenijada (u sklopu Dana zahvalnosti za plodove zemlje; planinarenje i branje
kestena na Hrastovičkoj gori do vrha Cepeliša; pečenje kestena uz mošt i druge N
delicije petrinjskih udruga te glazbeni program) – 14. listopada
Kros Grada Petrinje Trčanjem do zdravlja – uz Svjetski dan športa – u svibnju L
Lovrenčevo u Petrinji (različiti kulturni, glazbeni, športski, vjerski i zabavni
programi te predstavljanje petrinjske pučke baštine kraja od 1. do 10. kolovoza;
N
proslava Dana Grada Petrinje, blagdana Svetoga Lovre, Dana domovinske
zahvalnosti, obljetnice Zbora narodne garde, Dana oslobođenja Petrinje)
Ljeto u Petrinji (različiti kulturni, glazbeni, zabavni, športsko-rekreacijski
L/R
i ini programi) – tijekom lipnja i srpnja
Mali festival čembala u Hrvatskome domu – u travnju R/N
Martinje (uz blagdan Svetoga Martina; krštenja mošta i zabava) – 11. studenoga R
Međunarodni turnir u akrobatskome rock'n'rollu – u prosincu M
Memorijalni nogometni turnir Damir Horvatić – u kolovozu i rujnu L
Memorijalni nogometni turnir Ivan Caban u Hrastovici u kolovozu L
Memorijalni rukometni turnir Borošić-Gener-Lokner-Žugaj – u rujnu L
Natjecanje u lovu bjelice na plovak (u sklopu Ljeta u Petrinji) – u srpnju R
Obilježavanje obljetnice osnutka ogranka Matice hrvatske u Petrinji N
Obilježavanje obljetnice Turističke zajednice Grada Petrinje N
Obilježavanje obljetnice Zbora narodne garde (različite svečane manifestacije
N
i turnir u malome nogometu) – u kolovozu
Olimpijski festival dječjih vrtića Hrvatske – u siječnju R
Otvoreni kup Petrinje u kajaku i kanuu na mirnim vodama – u kolovozu R
Otvoreno prvenstvo Petrinje u brzopoteznome šahu – u kolovozu R
Otvoreno prvenstvo Petrinje u tenisu – kolovozu N
Petrinjska promenada, koncerti limenih glazbi u glazbenome paviljonu L/R
Petrinjski fašnik (fašnička promenada i program proglasa Fašničke republike na
Trgu hrvatskih branitelja; Maskenbal u večernjim satima u Hrvatskomu domu) L/R
– u veljači
182
Petrinjski susreti HVIDR-e (sportski susreti invalida u sklopu Dana sjećanja)

N
– u rujnu
Proglašenje najuspješnijih športaša i športskih udruga Grada Petrinje
L
– u siječnju
Prvenstvo Petrinje u Street-ball košarci (Mala noćna košarka) – u lipnju L/R
Prvi glas Petrinje (natjecanje pjevača amatera i glazbenih skupina) – u srpnju L/R
Revijalna smotra mažoretkinja – u lipnju L
Ribarska noć – fišijada (natjecanje u lovu bjelica i u kuhanju ribljega paprikaša,
L/R
večernji glazbeno-zabavni program) na Gradskome kupalištu – u srpnju
Tjedan jazza – u rujnu L/R
Turnir akrobatskoga rock’n’rolla (Međunarodni božićni turnir Petrinja)
M
– u prosincu
Turnir ulica, kvartova i prigradskih naselja Grada Petrinje u malome nogometu
L
– u lipnju i srpnju
Uskrsna svjetlost (izložba radova, rukotvorina i slika s tematikom vezanom uz
blagdan, – izlažu djeca, odrasli, amateri i umjetnici) u Galeriji Krsto Hegedušić L
– 12.-20. travnja
Ususret mladomu Uskrsu (izložba dječjih radova) u Hrvatskome domu
L
– 20. travnja
Večer folklora (promenada folklornih društava iz cijele Hrvatske i nastup
N
na gradskoj pozornici) na Trgu hrvatskih branitelja – 3. lipnja
Vincekovo (blagoslov vinograda i prigodni program uz blagdan Svetoga
L
Vinka i petrinjskoga vinogradarstva) – 22. siječnja
* Pobliže podatke o nadnevku i mjestu održavanja pojedine

manifestacije, praznika i blagdana možete pronaći u poglavlju
3.3.6. Turističke manifestacije, praznici i blagdani.
Iz tablice je 12 razvidno da na petrinjskome području od ukupno 22 turistički

potentne, u tablici apostrofirane prirodne atrakcije (bez paradigmatskih), njih je 3
međunarodnoga, 9 nacionalnoga, 10 regionalnoga i nijedna lokalnoga značaja.
Podaci iz tablice 13 govore da na petrinjskome području, od ukupno 153

predočene kulturno-povijesne i turistički potentne znamenitosti (bez
paradigmatskih), 37 njih je međunarodnoga, 67 nacionalnoga, 16 regionalnoga, 25
lokalnoga, 5 lokalno-regionalnoga te 3 regionalno-nacionalnoga značaja.
Od ukupno 58 predočenih kulturnih, običajni, športskih, blagdanskih, vjerskih,

prazničnih, slavljeničkih obljetničkih i ine manifestacije, iz tablice je 14 razvidno da
su njih 2 međunarodnoga, 16 nacionalnoga, 9 regionalnoga, 31 lokalnoga, 9
lokalno-regionalnoga te 1 regionalno-nacionalnoga značaja.
Iz predočenih tabličnih prikaza tržišno potentnih prirodnih, kulturno-povijesnih i

manifestacijskih atrakcija petrinjskoga područja (iz čega se može iščitati niz općih,
posebnih i pojedinačnih zaključaka) lokalni turistički djelatnici i svi zainteresirani
sudionici, prigodom osmišljavanja godišnjih i srednjoročnih planova, moći će
183
precizno marketinško-turistički vrednovati svaku pojedinu atrakciju te predvidjeti

konkretne mjere glede poboljšanja njezine opremljenosti, dostupnosti i
iskoristivosti.
JEDNO PETRINJSKO VIĐENJE. Dobru podlogu za objektivnu valorizaciju kulturno-

povijesnih, prirodnih, športsko-rekreacijskih i inih turističkih atrakcija na području
Grada Petrinje dao je i Davor Salopek u svomu nepubliciranu slikupisu56, što je i
dobra podloga za promišljanja glede potentnih razvojni turističkih sektora. Autor,
prvotno, locira položaj turske i kršćanske petrinjske tvrđave prema vidljivoj
konfiguraciji uzvisine, i to na rubu gradskoga centra, pri čemu je samo rukometno
igralište smješteno na nekadašnjemu opkopu tvrđe. Također, apostrofira ruševine
starih gradina na obroncima Zrinske gore (Čuntić Grad, Klinac Grad, Pecki Grad i
Gvozdansko) te stelu s izvora na Šištantu (sačuvanu u park-vrtu obitelji Bešlić) koji
je zatvoren gradnjom hotela Pigik.
U sklopu povijesti petrinjskoga školstva, autor ističe sačuvane zgrade Prve

osnovne škole (iz 1862. godine) i Učiteljske škole (iz 1871. godine) u današnjoj
Gundulićevoj ulici, zgradu bratovštine u prostoru kompleksa nove bolnice
(nekadašnja vinogradarska škola, a danas izvan funkcije) te skulpturu Slova iz
1998. godine postavljenu na Trgu učitelja (autor: Ratko Petrić). Kao moguća
turistička atrakcija iz vremena Vojne krajine, ističe se i zgrada nekadašnjega
Generalija (danas zgrada suda na Trgu dr. Franje Tuđmana te nekadašnji
Magistrat (današnja zgrada Poglavarstva). Zanimljiva je i zgrada Hrvatskoga
doma, sačuvana povijesna zgrada uprave Gavrilović te Gavrilovićeve klaonice na
ušću Petrinjčice u Kupu, kao i objekti Petrinjskoga vodovoda iz 1912. godine.
Od spomeničkih atrakcija, autor ističe spomenik Stjepanu Radiću (autora Mile

Wooda) koji je postavljen 1936. godine, "sklonjen" u gradski park 1963. godine
(tijekom Domovinskoga rata miniran je i bačen u jarugu u Srpskome Ćuntiću,
pronađen nakon Oluje, restauriran u Ljevaonici umjetnina ALU, vraćen na
prvobitnu neuređenu lokaciju, a potom postavljen na novi postament prema
projektu Arhigrada), zatim spomenik Palim petrinjskim braniteljima na istočnome
ulazu u grad, postavljen 1997. godine (skulptura Marijana Glavnika, postament
Arhigrad Petrinja), spomen obilježje masovnih grobnica Marinka (na obilaznici,
odvojak Ulice Gromova) te spomen obilježje masovnih grobnica (na Odvojku
Vinograda, iznad Gavrilovićevih vinograda)
Posebno mjesto među turističkim atrakcijama zauzima jedinstvena barokno-

klasicistička struktura gradskoga šetališta J.J. Strossmayera na Trgu dr. Franje
Tuđmana, s crkvom Svetoga Lovre koja izgrađena 1880. godine te potpuno
razorena 19. ožujka 1992. godine (nakon Domovinskoga rata, crkva je prema
sačuvanim fotografijama potpuno obnovljena na preostalim temeljima, a prema
projektu Arhigrada iz 1995. godine), fontanom i vodoskokom iz 1914. godine
(autora Ferde Ćusa), Glazbenim paviljonom i Vremenjačom (meteorološkim
stupom) te sa svojom izuzetno vrijednom dendroflorom (lipe Ilirke i ginkobelobe) i
pješačkim dijagonalama oplemenjenim parkovnim prostorom kakove nema niti u
jednome hrvatskome gradskome perivoju.
56
Davor Salopek: Podloga za prostorno i kulturološko vrednovanje
turističkih potencijala Petrinje (nepublicirani slikopis), Petrinja, 2007.
184
Naglasak se stavlja i na vrijedne obodne građevine koje formiraju prostor trga i

koje svjedoče povijesno vremenski kontinuitet visoke pojedinačne i ambijentalne
vrijednosti, kao i na građanske kuće iz 18,19, i 20. stoljeća u gradskoj jezgri.
Također, autor ističe i niz vila – kuća na šetalištu Kajetana Knežića, posebice kuća
Filjak (drvena kuća izrasla na tradiciji hrvatskoga tesarskoga – drvodjelskoga
umijeća, a pod oblikovnim utjecajem austrijskoga Heimatstila), kuća Beer (Mifek)
arhitekta Iblera te kuća Manojlović arhitekta Vitića.
Autor drži da je Gradsko kupalište na Kupi prostor najviše prirodno-prostorne

kvalitete koji je neprimjereno valoriziran u prostornim planovima, jer je to mjesto,
kako autor kaže, impozantna dnevnoga ljetnoga egzodusa stanovnika i gostiju
grada na obale rijeke Kupe. U sklopu područja zaštićenih (pa i endemskih) biljnih i
životinjskih vrsta, autor prvotno apostrofira rijeku Petrinjčicu koja, nakon 34
kilometra neukroćena vodotoka, završava s 2 kilometra gradskoga protoka
regulirana pragovima (slapovima) i nasipima – gradskim šetnicama pošumljenim
lipom i bagremom te predlaže dovršenje njihove sadnje od mosta u Kaniži do
kupališta, kao i gradnju pješačkoga most na ušću u Kupu.
Od prirodnih atrakcija na petrinjskome području, autor identificira Zrinsku goru kao

posebno potentno šumarsko i lovno područje te bogato stanište gljiva te predlaže
određivanje turističke namjene devastirana Planinarskoga hotela na Šamarici i
sezonskoga skijališta ispod hotela. Također, drži da bi Hrastovičku goru valjalo
turistički i gospodarski valorizirati u kontekstu bogatstva šuma plemenita kestena
(branje i prerada kestenova ploda u prehrambene svrhe te korištenje kestenova
cvijeta za razvoj pčelarstva). Od prirodnih ljepota, prema Salopekovu mišljenju,
posebice valja turistički valorizirati izvor Jelen na izletištu Popova šuma, izvor pod
Hrastovičkom gorom u Hrastovici te Zelenu dolinu, kao prostor za duhovnu
rehabilitaciju i prirodnu rekreaciju.
U sklopu etnološko-graditeljskoga naslijeđa, osobita su turistička atrakcija

pokupska korablja i banijska kuća. Riječ je o tradicijskim građevinama i vrijednoj
etnološkoj baštini koje nalazimo na obalama Kupe i na obroncima Zrinske gore, a
turistički su osobito upotrebljive u sklopu ponude seoskih domaćinstava (dakako,
uz sanacijske i adaptacijske zahvata). Glede toga, osobito se ističe domaćinstvo
Tišinić u Taborištu (s malim zoološkim parkom) gdje je prenesena spašena
stoljetna korablja iz Male Gorice koja se sada rekonstruira, zatim domaćinstvo
Kavrlin u Gornjoj Mokrici (sa streljanom i drugim sadržajima) te više skupina za
turizam podesnih tradicijskih kuća u Bačugi (domaćinstva Bižić, Oblaković, Rajšić).
Korablja Jurinac u Brestu Pokupskome, kao potencijalni etnološki muzej, već je

dijelom sanirana sredstvima Ministarstva kulture, a njezin inventar pohranjen je u
depou Sisačkoga muzeja te čeka izlaganje u novome muzejskome prostoru
korablje Jurinac. Također, jedna drvena tradicijska kuća koja se nalazi na
obroncima Zrinske gore bit će demontirana i preseljena na novu lokaciju (na
mjesto Planinarskoga doma na Hrastovičkoj gori) te u izvornu obliku stavljena u
turističko-planinarsku funkciju.
Krosnu (tradicijski naziv za tkalački stan) moguće je turistički valorizirati na

mnoštvo načina, jer je to drvena tkalačka sprava vrhunske etnološke vrijednosti te
svojevrstan stožer folklorne tradicije (danas je imamo izloženu u etno muzeju
obitelji Hosi u Maloj Gorici), što se odnosi na pokupsko-posavske narodne nošnje
185
(također, izložene u vitrinama etno muzeja obitelji Hosi u Maloj Gorici). Posebna
su atrakcija suveniri i uporabni predmeti izrađeni u tradicijskome grnčarskome –
lončarskome rukotvorstvu (primjerice, lončarstvo Mate Stanešića – suvenir
stucka).
Petrinju mnogi nazivaju i gradom lipa, jer nasadi lipovih stabala obodom
Strossmayerova šetališta u gradskoj jezgri i uz šetnice na obalama regulirana toka
Petrinjčice tijekom lipnja parfimiraju okoliš opojnim mirisom te plemenite i ljekovite
biljke (iako, začudo, u lokalnim ugostiteljskim objektima danas ni za lijek ne
možete popiti dobar lipov čaj). Također, petrinjsko vinogradarstvo, osim
gospodarskih, ima i svoje osobite turističke vrijednosti.
Od sakralne baštine turistički je osobito vrijedna već spomenuta obnovljena –

novosagrađena župna crkva Svetoga Lovre te obnovljeni kompleks njezina
župnoga dvora (iz 1885. godine), zatim župna crkva u Gori, kao jedinstveni
nacionalno vrijedan sakralni spomenik panonskoga dijela (crkva je razorena u
listopadu 1991. godine, a sada je u tijeku obnova najstarijega sloja templarske
crkve iz 12. stoljeća), obnovljena kapela Svetih Ivana i Pavla u Gori, drvena kapela
Svete Barbare u Brestu Prokupskome (obnovljena i rekonstruirana nakon temeljita
razaranja tijekom Domovinskoga rata s vraćenim restauriranim oltarom) te župna
crkva Svetoga Antuna Padovanskoga s Franjevačkim samostanom u Hrvatskome
Čuntiću (razarana tijekom 1991. godine, a sada je u fazi obnove).
Osobitu pozornost autor pridaje izdanjima Matice hrvatske (55 publikacija s

težišnom tematikom na očuvanju identiteta zavičaja), odnosno stalnoj prezentaciji
nakladničke djelatnosti koja se odvija u sklopu petrinjskoga ogranka Matice
hrvatske, posebice onoga njezina dijela koji se odnosi na petrinjsku baštinu
(primjerice, dvije knjige Ivana Rizmaula: Blagdan i svagdan petrinjski i Spomenar
baštine petrinjske te opis četiriju petrinjskih groblja, u opisu kraljevskoga grada
Panjkovca, u noveli Ili jesmo ili nismo, autora Slavka Kolara).
Od crkvenih – duhovnih manifestacija, kao mogućih turističkih atrakcija, autor

izdvaja Uskrsnu misu i Tijelovsku procesiju, Proštenje na Lovrenčevo i Polnoćku u
Petrinji, zatim Proštenje na Veliku Gospu u Gori, Proštenje na Majku Božju
Snježnu u Maloj Gorici, Proštenje na Bartolovo u Hrastovici te Antunovo u
Hrvatskome Čuntiću. Od turistički vrijednih kulturnih aktivnosti, pak, izdvaja
aktivnosti već gotovo 200 godina stare Gradske glazbe, pjevačkoga društva Slavuj
(uskoro 150-godišnjak), Likovne galerije Krsto Hegedušić (utemeljena 1987.
godine u adaptiranu vatrogasnome domu), Hrvatskoga doma, Gradske knjižnice,
Likovna galerija Žilić te aktivnosti većega broja kulturno-umjetničkih udruga i
društava.
Od periodičnih manifestacija izdvaja Ljeto u Petrinji, Kestenijadu, Dane kruha,

Petrinjsko kolinje, Petrinjsku berbu, Martinje, Vincekovo, Petrinjski fašnik,
Lovrenčevo u Petrinji, Bartolovo u Hrastovici, Dane Svetoga Jakova u Mošćenici,
Dane Matice hrvatske, Božićno-novogodišnji program, Koncerte Gradske glazbe i
Slavuja te Nastupe petrinjskih mažoretkinja. Autor nije zaobišao ni promidžbeno
svenazočni i turistički osobito potentan Dječji istraživalački centar Petrinjčicu u
Prnjavoru Ćuntićkom (prikladnu za školski turizam s godišnjim protokom od 2.000
do 4.000 korisnika), a glede medija javnoga masovnoga komuniciranja, apostrofira
ulogu petrinjske radijske postaje i Petrinjskoga lista.
186
Autor uočava velik potencijal petrinjske gasto-ponude u sklopu ženskoga placa –

mliječne i zelene tržnice s ponudom domaćega sira i vrhnja, povrća uzgojena u
petrinjskim vrtovima i slično. Tu je i tvornica Gavrilović s ponudom njezinih svjetski
čuvenih kulinarskih proizvoda, što je temelj za utemeljenje gastro-restorana i
gastro-festivala. U tomu dijelu, Petrinja može ponuditi samonikle šumske plodove
(kesten, lipa, šipak, jagoda, kupina, drenak i slično), kvalitetne voćarske proizvode,
autohtone gastronomske i prehrambene proizvode (banijska šljivovica, kulen,
petrinjska kobasa, med i medni pripravci, pekmezi, biljni čajevi lipe, bagrema,
bazge, metvice, kamilice, stolisnika i slično).
Između skromnih ugostiteljsko-smještajno turističkih kapaciteta, autor nabraja

svratište Mis (domaća kuhinja, restoran, kavana, slastičarnica, terasa, prenoćište),
picerije Klobuk i Lucija, disko-klub, kafebar De Niro, svratište Pod starim
krovovima, prenoćište Obad (s pravom se pitajući tko će obnoviti hotel na Pigik-u i
restoran Pigik?). Od športsko-rekreacijskih aktivnosti preporuča šetnje Petrinjskom
šetnicom uz Petrinjčicu i Kupu, kao i dijelom kružno uređene šetnice od Petrinjčice
do petrinjskih vinograda, jahanje (na konjima u vlasništvu seoskoga domaćinstva
Kavrlin u Donjoj Mokrici), dok teniske terene na Pigik-u prepoznaje kao potencijal
za gradnju kompleksa teniskih terena uz desnu obalu Petrinjčice (između Arhove i
Gupčeve ulice).
Konačno, autor prepoznaje izvanredne potencijale u turističkoj valorizaciji lovnih i

ribolovnih resursa petrinjskoga kraja. Naime, unutar četiri lovna područja djeluju
četiri lovačka društva (Srna, Fazan, Lještarka i Veteran), s godišnjim potencijalom
jednoga lovišta za odstrjel 80 fazana, 10 zečeva, 35 veprova, 40 srnećih grla, 150
divljih pataka i 30 šljuka, što je jako zanimljiv lovno-turistički resurs (glede toga, u
gradnji je privatni pansion u Bijelcima). Područjem Grada Petrinje protječu rijeke
Kupa (47,3 kilometra), Petrinjčica (44,2 kilometra), Utinja (35,9 kilometara) i Šanja
(12,6 kilometara). Od riba najzastupljenije su som, plotica, šaran, štuka, babuška,
amur, bolen, mrena, smuđ i druge, a prosječno se godišnje ulovi oko 3.700
kilograma, što je, uz primjereno i ekološki održivo gospodarenje vodama i vodnim
bogatstvom, zanimljiv turistički resurs.
4.5. SWOT ANALIZA PETRINJSKOGA TURIZMA

Na temelju snimke i analize stanja društveno-gospodarskih resursa te turističkih
potencijala i atrakcija na petrinjskome području predočenih u prethodnome dijelu
Studije, kao i identifikacije potentnih sektora i razvojnih potencijala iz ovoga dijela,
moguće je predočiti temeljne (unutarnje) prednosti i slabosti te identificirati
(vanjske) mogućnosti i prijetnje te sačiniti globalni okvir strategijskoga razvoja
ovdašnjega turizma. Dakle, valja sačiniti tzv. SWOT analizu, odnosno načiniti
identifikaciju unutarnjih prednosti, snaga, jakosti, moći, sila, valjanosti (Strengths) i
slabosti, nedostataka, loših strana (Weaknesses) te ih usporediti s vanjskim
mogućnostima, prigodama, zgodama, šansama (Opportunities) i prijetnjama,
opasnostima, ugrozama (Threats), što je bila temeljna podloga za naše
opservacije glede pozicioniranje i strategije turističkoga razvoja petrinjskoga
područja. Sukladno tomu, u nastavku ćemo predočiti temeljne odrednice petrinjske
turističke SWOT-analize.
187
A. STRENGTHS. Turističke prednosti i snage petrinjskoga turizma uglavnom se

nalaze u potencijalima koji su pretpostavka za razvoj osobito raznovrsna
turističkoga proizvoda, atraktivna individualnim i organiziranim turistima te brojnim
ciljnim skupinama alternativna turizma. Među inima, od osobitih turističkih
prednosti područja, valja istaknuti sljedeće:
Bogata i burna te potencijalnim turistima zanimljiva povijest;

Povoljan zemljopisni položaj u odnosu na emitivna tržišta;
Blizina velikih urbanih središta kao emitivnih segmenata
Klimatske pogodnosti i konfiguracija terena;
Prirodne ljepote i raznolikost krajobraza;
Bogatstvo turistički zanimljive flore i faune;
Raspoloživost ekološki zdravoga zemljišta;
Relativno dobra prometna povezanost;
Mnoštvo kulturno-povijesnih znamenitosti u Gradu i okolici;
Veći broj sakralnih objekata u liturgijskoj funkciji;
Autentična sela i zaseoci zanimljive ruralne arhitekture;
Seoska imanja, stare vodenice, poljski putovi i staze;
Raspoloživost zemljišta za turističku izgradnju;
Zadovoljstvo posjetitelja petrinjskoga područja;
Profesionalno aktivna Turistička zajednica; te
Turistički progresivno orijentirana gradska uprava.
B. WEAKNESSES. Glede unutarnjih slabosti ili loših stranama iskorištavanja

postojećih kulturno-povijesnih i prirodnih turistički potentnih resursa, odnosno
glede nedostatnosti postojeće turističke ponude petrinjskoga područja, valja
istaknuti sljedeće:
Nedefiniranost odrednica – sastavnica turističke ponude;

Koncentracija potražnje samo na nekoliko odredišta i mjesta;
Nedefiniranost aktivnosti glede sezonskih oscilacija potražnje;
Nedostupnost prirodnim i kulturno-povijesnim atrakcijama;
Nedostatnost turističke signalizacije te turističkih putova i staza;
Nedostatnost kvalitetne javne i turističke infrastrukture;
Nedostatnost kvalitetnih smještajnih kapaciteta;
Nedostatnost kvalitetnih ugostiteljskih sadržaja;
Nedostatnost kvalitetnih trgovačkih i inih uslužnih sadržaja;
Nedostatnost kvalitetnih zabavnih i rekreacijskih sadržaja;
Nemogućnost dužega zadržavanja gostiju na odredištima;
188
Nepovoljna demografska struktura pučanstva;

Nedostatna educiranost pučanstva o potentnosti turizma;
Izočnost poduzetničkoga duha lokalnoga pučanstva;
Izočnost lokalnih aktivnosti poticanja dobre poduzetničke klime;
Izočnost lokalnih mjera poticanja privatnih turističkih projekata;
Zapuštenost i derutnost kulturno-povijesnih spomenika;
Nekvalitetno rješenje saniranja otpada i otpadnih voda;
Nesaniranost ratnih devastacija naselja i njihove okoline;
Relativna zagađenost okoliša na području turističkih atrakcija;
Nedostatna istraženost domaćih i stranih emitivnih tržišta;
Relativna nedostatnost marketinških, osobito promocijskih aktivnosti;
Nedostatnost atraktivnih kulturnih, turizmu imanentnih događanja;
Neprimjerena i nekvalitetna interna mreža prometnica; te
Neraščišćenost vlasničkih odnosa na turistički potentnim lokacijama.
C. OPPORTUNITIES. Prigodom analize mogućnosti, prigoda ili objektivnih šansi

petrinjskoga turizma, prvotno valja nastojati iskoristiti postojeće prednosti,
odnosno pokušati sanirati uočene nedostatke, a u cilju osmišljavanje ponude koja
će biti sukladna željama i očekivanjima ciljnih skupina domaćih i inozemnih turista
te primjerena pojedinim razdobljima sezone. Dakle, riječ je o mogućnostima koje
proizlaze iz prethodno predočene turističke valorizacije, odnosno osmišljenih
prioriteta ili komercijalne eksploatacije potentnih sektora, i to:
Mogućnosti koje proizlaze iz turistički zanimljivih prirodnih potencijala

(vodotokovi, šume, polja, krajobrazi, bogatstvo vodene i kopnene flore
i faune i slično);
Mogućnosti turističke komercijalizacija mnoštva objekata – atrakcija
iz različitih razdoblja petrinjske povijesti;
Mogućnosti komercijalizacija sakralnih objekata i svetih mjesta na
petrinjskome području;
Mogućnosti razvoja zimskoga turizma putem atraktivna zimskih športsko-
rekreacijskoga centra;
Mogućnosti koje proizlaze iz relativno dobre prometne povezanosti s
potencijalnim domaćim i inozemnim emitivnim tržištima; te
Mogućnosti, odnosno pogodnosti područja od posebne državne skrbi te
mogućnosti prijava za financiranje iz različitih fondova Europske unije.
U cilju učinkovite – profitabilne turističke eksploatacije raspoloživih prirodnih i

kulturno-povijesnih potencijala petrinjskoga područja, valja poduzeti primjerene
aktivnosti koje će potaknuti praktičnu realizaciju tih mogućnosti, a kao što su:
Osmišljavanje modela i načina iskorištavanja prirodnih potencijala

u gore eksplicirane profitabilne turističke svrhe;
189
Gradnja (odnosno sustavno poticanje gradnje) široka spektra svih

tipova vrsna smještaja za individualni i organizirani turizam, s nužnom
turističkom i javnom infrastrukturom;
Poboljšanje turističke ponude dodatnim sadržajima te privlačenje većega
broja gostiju koji žele aktivno doživjeti prirodne ljepote i kulturno-povijesne
znamenitosti;
Gradnja (odnosno sustavno poticanje gradnje) turizmu komplementarnih
ugostiteljskih, trgovačkih, športsko-rekreacijskih i inih uslužnih objekata;
Revitalizacija starih i/ili napuštenih sela (etno-sela, etno-zaseoci, etno-
kuće) u cilju različitih oblika njihove sezonske i/ili cjelogodišnje turističke
eksploatacije te obnova starih, devastiranih i napuštenih vodenica;
Proizvodnja zdrave hrane te turistička ponude domaće autohtone hrane
i pića, odnosno razvijanje različitih etno-gastronomskih sadržaja;
Organiziranje različitih kulturno-zabavnih i estradnih manifestacija,
športsko-rekreacijskih ljetnih i zimskih takmičenja, učeničkih edukacijskih
radionica i rekreacijskih kampova, prezentacijsko-povijesnih događaja,
religijskih svetkovina i pučkih fešta, tematskih festivala i slično;
Poticanje realizacije različitih turističkih projekata putem programa lokalnih
i državnih potpora te financiranja putem kreditnih linija poslovnih banaka,
HBOR-a i uz jamstva HAMAG-a;
Osmišljavanje učinkovita spektra djelatnosti Turističke zajednice (jača
suradnja s lokalnim, županijskim i inozemnim turističkim zajednicama i
agencijama, povezivanje s domaćim i inozemnim turističkim regijama,
formiranje turističkoga informacijskoga centra, nakladničke, edukacijske,
marketinške i promocijske aktivnosti, aktivna participacija u osmišljavanju
županijskoga turističkoga proizvoda, osmišljavanje prepoznatljivih suvenira
petrinjskoga područja, suradnja s gospodarskim sektorom i slično).
D. THREATS. Među inim prijetnjama, opasnostima ili ugrozama koje bi mogle

onemogućiti razvoj turizma na petrinjskome području, pozornost svih sudionika
morala bi biti usmjerena na sanaciju ranije predočenih slabosti. Prijetnje mogu biti
unutarnje ugroze (koje proizlaze iz predočenih unutarnjih slabosti te na koje lokalni
turistički i ini sudionici mogu dijelom ili potpuno utjecati) te eksterne opasnosti (na
koje lokalni sudionici ne mogu bitno utjecati te su nužne mjere koje se donose na
višim razinama). Sukladno tomu, predočit ćemo neke unutarnje (opetovano) i
vanjske prijetnje brzu i učinkovitu razvoju turizma na petrinjskome području, i to
kako slijedi:
Spor ekonomski oporavak hrvatskoga gospodarstva (pa tako i turizma)
te stagnacija, čak djelomično i pad standarda domaćega pučanstva;
Strategijska nedefiniranost temeljnih odrednica turističkoga razvoje
te turističkoga proizvoda, odnosno mozaika (asortimana ili sastavnica)
pretpostavljene turističke ponude;
Strategijska netransparentnost turističkoga identiteta, zatim ustrajavanje
na ponudi jednostrana proizvoda, atomiziranost same ponude koju je jako
teško plasirati u paketu te relativno loša suradnja s nositeljima županijske i
hrvatske turističke ponude;
190
Opterećenje imidža i smanjenje potražnje uvjetovanih problemima još

uvijek relativne nedostatnosti i dostupnosti javne i turističke infrastrukture;
Neistraženost i nedefiniranost ciljnih emitivnih tržišta i segmenata te
kontinuirana usmjerenost na iste ciljne skupine, odnosno ograničenost
emitivnoga tržišta (zasada, samo na ekskurzije, na izlete, na putnike
namjernike, lokalno pučanstvo i slično), što je ponajviše posljedica
nedostatnosti i strategijske neosmišljenosti promocijskih aktivnosti;
Koncentracija potražnje samo na neke prirodne i kulturno-povijesne
lokalitete te športsko-rekreacijske sadržaje;
Nedostatnost kvalitetnih smještajnih, ugostiteljskih, trgovačkih, zabavnih,
športsko-rekreacijskih objekata te različitih komplementarnih sadržaja;
Nedostatnost kvalitetne javne i turističke infrastrukture, neprimjerenost i
nekvalitetna interna mreža prometnica, relativna nedostatnost turističke
signalizacije, putova i staza te zbog toga nedostupnost prirodnim i kulturno-
povijesnim atrakcijama, nedostatnost kulturnih i inih događanja;
Nedostatna educiranost pučanstva o potencijalnim koristima od turizma,
izočnost poduzetničkoga duha pučanstva te državnih, županijskih i lokalnih
mjera stvaranja dobre poduzetničke klima i poticanja privatnih inicijativa;
Poteškoće pronalaženja kvalitetnih investitora za veće turističke projekte,
neraščišćenost vlasničkih odnosa na turistički potentnim lokacijama te
prevelika usmjerenost na privatne inicijative lokalnoga pučanstva koje
nije dostatno educirano za sustavno, kontinuirano i učinkovito bavljenje
nekim turističkim biznisom;
Nedostatna saniranost ratnih devastacija naselja i okoline, zapuštenost i
derutnost kulturno-povijesnih spomenika, nekvalitetno rješenje saniranja
otpada i otpadnih voda te zapuštenost i zagađenost okoliša na području
turističkih lokaliteta;
Devastiranost krajobraza te autohtona arhitektonskoga identiteta,
što je posljedica bezlične i moderne arhitekture, kao i apliciranih
građevinskih materijala;
Nedostatnost državnih aktivnosti glede stvaranja dobre poduzetničke
klime te državnih mjera poticanja privatnih turističkih inicijativa i slično;
Problemi koji mogu proisteći iz eventualnih nemogućnosti postizanja
dostatne razine suradnje između glavnih interesnih skupina koje će
realizirati pojedine segmente ove Studije, posebice ako se to bude
činilo nesustavno i uz prevladavanje individualnih interesa i slično.
Promatrano u cjelini, ova je Studije pokazala da Grad Petrinja može postati

zanimljivo turističko odredište, pod uvjetom ako svoj turistički proizvod, utemeljen
na kulturno-povijesnoj baštini te prirodnim ljepotama, obogati sadržajima
primjerenim identificiranim potentnim oblicima suvremenoga turizma. Operativnom
planskom implementacijom ove Studije, zacijelo će se sanirati mnoge unutarnje
prijetnje i ugroze te postupno ostvarivati pretpostavke za brži i učinkovitiji razvoj
petrinjskoga turizma.
191
4.6. JEDNA OD MOGUĆIH PETRINJSKIH VIZIJA

Godine 2006. u Petrinji je upriličena prezentacija pod naslovom Vizija turističkoga
razvoja Grada Petrinje57 koja je utemeljena na svojevrsnoj turističkoj valorizaciji
tamošnje kulturno-povijesne baštine te prirodnih resursa. Iako je Vizija dobro
identificirala turistički potentne kulturno-povijesne i prirodne resurse, stručna se
zamjerka može staviti na pokušaj njezina parceliranja na manje zemljopisne
cjeline, umjesto usredotočenja na konkretne projekte ili sastavnice turističkoga
proizvode, odnosno moguće sastavnice turističke ponude za pojedina ciljna tržišta
ili turističke segmente. No, kako bilo da bilo, Vizija predviđa četiri razvojne cjeline
(rijeka Kupa, naselje Petrinja, dolina Utinje i Petrinjčice – Cepeliš te Zrinska gora)
te nudi mnoštvo zanimljivih prijedloga glede turističkoga razvoja petrinjskoga kraja,
pa ćemo ih u nastavku kratko predočiti.
PRVA CJELINA – RIJEKA KUPA. U ovoj razvojnoj turističkoj cjelini Vizija predviđa
uređenje rijeke Kupu od ušća Petrinjčice do tzv. novoga kanala, gradnju malih
riječnih marina, uređenje gradskoga kupališta (uređenje zgrade s restoranom, kao
objekta zaštićene povijesne baštine) s pratećim kupališnim, ugostiteljskim i
športsko-rekreacijskim sadržajima na kopu i u vodi, izbor i uređenje lokacije za
turistički kamp uz rijeku i/ili na pješčanim sprudovima, razvoj različitih oblika
športsko-rekreacijskoga turizma (kajak, kanu, veslanje, ronjenje, ribolov i slično),
intenzivirati rad reanimiranoga aero-kluba i uređenje u prostornome planu
predviđene piste za športske avione (glede razvoja sve propulzivnijega športsko-
zrakoplovnoga, jedriličarskoga i padobranskoga turizma), gradnju turističkih
drvenih tradicijskih kuća – korablji (posebice u selima Slana, Farkašić i Mala
Gorica) koje bi, uz smještaj i prehranu, mogle nuditi mnoštvo različitih aranžmana
(ribolov, igre i športovi na vodi, krstarenje Kupom, kampiranje na sprudovima, izleti
u okolicu, pješačenje, vožnja biciklima, jahanje, dječje ljetne škole u prirodi i
slično). Glede toga, apostrofira se obiteljsko imanje Kovačević u Donjim
Mokricama (koje nudi usluge smještaja, prehrane, izleta, jahanja i mogućnost
korištenja streljane)
DRUGA CJELINA – NASELJE PETRINJA. U ovoj razvojnoj turističkoj cjelini Vizija

predviđa obilježavanje kuće ili mjesta rođenja znamenitih Petrinjaca, primjerice:
Kajatana Knežića, Franje Jelačića od Bužima (zapovjednik krajiških oštrostrijelaca,
najelitnije vojne postrojbe tadašnje Europe), Stjepana Radića, obitelji Cettollo,
obitelj Gavrilović, Svetozara Borojevića. U turističku funkciju valjalo bi staviti desnu
stranu ušća Petrinjčice (pretvoriti ga u vidikovac s nužnim turističkim sadržajima),
prostor tzv. gradske klaonice (pretvoriti ga u riblji restoran s, eventualno, akvarijem
slatkovodnih riba), prostor na zaobilaznici tzv. Marinka (predvidjeti ga za gradnju
gradskih bazena, jer se u blizini nalazi i izvor termalne vode), prostor staroga
hotela Pigik (obnoviti hotel i staro izletište, oplemeniti cijeli prostor do Gupčeve
ulice te, eventualno iskoristiti i izvor vode) te intenzivirati aktivnosti na osnivanju
gradskoga muzeja.
Vizija identificira turistički potentne objekte, kao što su: Vinogradarsko-voćarska

škola (osnovana 1864. godine, smještena u zgradi Gospodarske Bratovštine),
zgrada Realne škole i petrinjskoga učiteljišta (osnovano 1849. godine, preteča
57
Tekstualni i slikovni dio prezentacije rečene Vizije snimljen je na CD te je jako zanimljiv za
pregledavanje, a u osmišljavanju prezentacije osobit je obol dao gospodin Vlado Demetrović.
192
Pedagoške akademije i učiteljskoga studija), crkva Svetoga Lovre, središnji

petrinjski park, prostor Prve hrvatske tvornice salame, spomenik Stjepanu Radiću,
spomenici braniteljima, galerijsko-izložbeni prostor Krsto Hegedušić te zgrada
Hrvatskoga doma, a apostrofirani su i turistički zanimljivi stari obrti u radionici Mate
Stanešića te obrtu Cotić- suveniri. Također, u naselju Gora – Župić valja obnoviti
spomenik banu Jelačiću i stari mlin obitelji Schmit, a u naselju Gora (osobito
pogodnu za razvoj lovnoga i povijesno-baštinskoga turizma) ispitati potencijale
izvora tople vode (Toplička), mogućnosti i potencijale izvorišta pitke vode
(Steklinjak).
Naselje Gora vezano je i za priče o templarima koji se prvi put spominju 1242.
godine, kada je Gora bila srednjovjekovno županijsko središte naseljeno
francuskim vitezovima templarima, od kada datira i župna crkva iz 1200. godine
(templarska viteška crkva) te arheološki lokalitet stare plemićke utvrde Gore.
Inače, glede razvoja turizma, naselje Gore valja proglasiti posebnim projektom
(pod promidžbenim sloganom: Zemlja templara), osmisliti srednjovjekovnoga
kamenoga templarskoga trga, spaljenu trgovinu na trgu obnoviti i u njoj postaviti
izložbu o Gori i templarskome viteškome redu, organizirati srednjovjekovni viteški
sajam s proizvodima starih obrta (lončari, medari i slično), organizirati športsko-
rekreacijski viteški streličarski turnir i slično.
TREĆA CJELINA – CEPELIŠ. U ovoj razvojnoj turističkoj cjelini Vizija predviđa

pretvaranje dolina rijeke Utinje u niz akumulacija (jezera) za različite oblike turizma
(o tomu smo već govorili), uređenje staroga grada Pecki u turističke svrhe, a
prema preporukama konzervatora, gradnju veće akumulacije (jezera) u donjemu
toku rijeke Petrinjčice, na području tzv. Zelene doline (o tomu smo također već
prethodno govorili), gradnju više konfiguracijski mogućih prirodnih bazena na
potoku Bačugi, obnovu starih vodenica na utoku Bačuge u Petrinjčicu, turističku i
inu valorizaciju šuma pitoma kestena na Vučjaku te razvoj pčelarstva, obnovu i
turističku valorizaciju starih utvrda Klinac i Čuntić te franjevačkoga samostana u
selu Čuntiću.
Inače, ovaj je kraj podoban za bogatu ponudu domaće hrane i pčelarskih

proizvodima te valja pokrenuti postupak za zaštitu marke banijska šunke, sušene
kobasice, šljivovice i banijskoga kulena. U središnjemu dijelu ovoga prostora
nalazi se prekrasan vidikovac Piramida, od kojega vode planinarske staze iz
pravca sela Pecki, Cepeliš, Hrastovica i Gornja Bačuga. Obnavlja se i planinarski
dom koji će omogućavati turistički smještaj, noćenje i prehranu (valja izraditi idejno
rješenje sadržaja u okolišu doma). Jedna od atraktivnijih planinarskih staza vodi
do srednjovjekovne utvrde Staroga Grada Hrastovice (od sadašnjega sela
Hrastovice sa župnom crkvom Svetoga Bartola i izvorom pitke vode Bartolovac),
do budućega izletišta Augustinović (s pričom o osnivanju Radićeve Hrvatske
seljačke stranke).
ČETVRTA – ZRINSKA GORA. Cjelinu čini Zrinska gora, Šamarica, Čavića brdo, kao
područje izvorišta rijeka Sunje i Petrinjčice, gdje je, također, moguća gradnje
akumulacija. Prostor je bogat šumom, gljivama i ostalim šumskim plodovima, a tu
djeluje i nekoliko lovačkih društava koja upravljaju lovištima bogatim srnama i
divljim svinjama. Ima tu i starih utvrda, a na samome vrhu (najljepši vidikovac s
pogledom prema Turopolju i susjednoj Republici Bosni i Hercegovini) nalazio se
193
hotel s uređenom skijaškom stazom. Nekoliko petrinjskih udruga pokrenulo je

inicijativu da se ovo područje proglasi regionalnim parkom prirode.
ZAKLJUČAK. Dakako, ovo je samo idejna skica ili gruba vizija turističkoga razvoja
Grada Petrinje, a svaki se predočeni segment može izdojiti kao poseban projekt te
elaborirati u sklopu potentnih i prioritetnih sektora turističkoga razvoja, na što se
može nadovezati mnoštvo privatnih poduzetničkih ideja i ulaganja u profitabilne
projekte pojedinih vidova turizma. Neposredno uz to vežu se različite športsko-
rekreacijske, kulturne, blagdanske, praznične i ine manifestacije koje će
obogaćivati petrinjsku turističku ponudu. Vizija je utemeljena i na nekim u literaturi
predočenim znanstvenim i stručnim radovima i konkretnim projektima. Autori su
imali na umu da je u rujnu započeo natječaji za bespovratnu potporu EC-a, tzv.
PHARE program namijenjen za obnovu kulturne baštine, za turizma, infrastrukturu
namijenjenu turizmu te za šport i ekologiju.
194

04 Vizija Razvoja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

04 Vizija Razvoja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PETRINJA – RAZVOJNA VIZIJA TURISTIČKE DESTINACIJE

To su zacijelo vrijedne informacije za sve one koji na makro i mikro razini

Hrvatska se ponuda nikako ne smije temeljiti samo na klasičnome kupališnome

Moderan turistički proizvod ne sastoji se samo od smještaja i prehrane, već mora

Suvremene socijalne, ekonomske i tehnološke promjena značajno utječu na način

Suvremeni turisti sve više inkliniraju prema potražnji urbanoga i kulturnoga

Na turističkome tržištu sve je više proizvoda prilagođenih specifičnim tržišnim

Zato, osobito je važno stvoriti menadžersku skupinu (sastavljena od ključnih osoba

Osiguranje obol javnih infrastrukturnih objekata i zahvata razvoju turističkih

U sklopu Strategijskoga plana razvoja Grda Petrinje44 ističe se da je turizam

Gradski park, kao hortikulturni park i najatraktivnija sastavnica petrinjske turističke

Seoski turizam kao sastavnica turističke ponude saživjela je na cijelom području

Obnova planinarskih staza na Hrastovičkoj gori, uz obnovu planinarskoga doma i

Rečeni je Strategijski plan gospodarskoga razvoja Grada Petrinje izrađen u

Grad svjetski poznate mesne industrije, izuzetno dobro prometno

Grad zadovoljnih ljudi, poželjan za življenje, s otklonjenim posljedicama

Bitne činjenice proizišle iz predočenih prijedloga poslužile su za uobličavanje

Iz kondenzirane izjave o viziji Grada Petrinje za 2010. godinu razvidno je da valja

Na tragu takvih spoznaja, svaka je petrinjska vlast do sada afirmativno

4.2. CILJEVI TURISTIČKOGA RAZVOJA

pojednostavnili pokretanje poslova i pružali tehničku podršku. Unatoč izvrsnim

Inače, u hrvatskome turističkome okružju, Grad Petrinja može postati

Zalaganje Hrvatske turističke zajednice da cijela Hrvatska postane turistički

Promociji gastronomskih proizvoda još se ne pridaje pravo značenje, a još u gradu

Prigodom identifikacije strategijskih ciljeva turističkoga razvoja petrinjskoga kraja

Identifikacija ciljnih emitivnih tržišta i njihovih segmenata (posebice,

Osmišljavanje primjerene turističke marketinške strategije (proizvod,

4.3. POTENTNI TURISTIČKI RAZVOJNI SEKTORI

prilagoditi turističku ponudu te uspostaviti suradnju svih aktera i na svim razinama,

Glede razvojnih turističkih prioriteta, aktivnosti valja usmjeriti na intelektualno-

Identifikacija turistički potentnih sektora i razvojnih potencijala prvotno zahtijeva

pojasniti odrednice nekoliko suvremenih oblika turizma (prema cjelinama: kulturni i

3.4.1. KULTURNI I URBANI TURIZAM

Nekada je kultura bila samo dokoličarski motiv putovanja, a danas je to sastavnica

Kulturna turistička putovanja uključuju upoznavanje odredišne povijesno-kulturne

Europska ponuda kulturnoga turizma početkom 1980-tih veća je od potražnje te se

Tržišni trendovi pokazuju tendenciju povezivanja ranije nespojivih kombinacija

Gradovi su najčešća odredišta kulturnoga turizma, jer je u njima najveća

Stimuliranje kapitalnih investicija, poput koncertne dvorana, kazališta,

Stimuliranje razvoja komplementarnoga gospodarstva i zapošljavanja;

Bitno je i identificirati ciljni emitivni segment potencijalnih kulturno-urbanih turista,

Raznoliku i atraktivnu kulturno-zabavnu ponudu s dobrim pratećim

3.4.4. RURALNI TURIZAM47

ruralnim destinacijama pojedinih regionalnih ili lokalnih zajednica. U literaturi se

AGROTURISTIČKA DOMAĆINSTVA (seoske obitelji koje se na svomu imanju

I petrinjsko područje raspolaže prirodno-ambijentalnim, materijalnim i kadrovskim

Jedan od temeljnih razloga nerazvijenosti petrinjskoga ruralnoga turizma zacijelo

Osim smještaja i prehrane, seljačka turistička gospodarstva zasada nude relativno

U strukturi gostiju prevladavaju strani posjetitelji, a domaći gosti i Slovenci dolaze

Na hrvatskim prostorima, Istra prednjači u razvoju ruralnoga turizma, a glede

Prema podacima tamošnje turističke zajednice48 u Istri se 2004. godine ruralnim

istarskoga ruralnoga turizma objedinjena je na regionalnoj razini putem Interneta

Za razliku od drugih hrvatskih županija, istarski je agroturizam, primjerice, bio

Godine 2003. u organizaciji Europske federacije za ruralni turizam u Španjolskoj je

U tablici 13 (na sljedećoj stranici) predočili smo pregled kapaciteta ruralnoga

AUSTRIJA. Razvoj ovdašnjega ruralnoga turizma karakteriziraju osmišljene državne

Internet. Pokrajine Tirol i Salzburg čuvene su po dugoj tradicija ruralnoga turizma.

TABLICA 10: Kapaciteti i cijene ruralnoga turizma u europskim zemljama49

MAĐARSKA. Mađarska ima organiziranu i razvijenu ruralnu ponudu sa 720 objekata

cvjetova. Na nacionalnoj razini djeluje Mađarski savez ruralnoga i agroturizma koji

SLOVENIJA. Slovenija ima 30-godišnju tradiciju turističkih seljačkih gospodarstava

RAZVOJ SEOSKE ZAJEDNICE. Osobito vrijedan i donekle paradigmatičan Program

Područje uz rijeku Petrinjčicu slikovita je krajobraza koji bi valjalo sačuvati i