TURISTIKO-UGOSTITELJSKA KOLA

IBENIK

RAZVOJ TURIZMA U HRVATSKOJ

Zavrni rad

Predmet:
Uenik:

ibenik, svibanj 2016.

Sadraj
1

1.

UVOD..............................................................................................................................3

2.

Definiranje turizma u Hrvatskoj i openito.....................................................................4

2.1.

Povijesni razvoj turizma u Hrvatskoj...........................................................................6

2.2.

Turizam kao djelatnost.................................................................................................7

2.3.

Hrvatski turizam po regijama.......................................................................................7

2.3.1.

Istra...........................................................................................................................7

2.3.2.

Kvarner.....................................................................................................................8

2.3.3.

Dalmacija..................................................................................................................8

2.3.4.

Nacionalni parkovi...................................................................................................9

2.4.

Drutvena uloga turizma............................................................................................10

2.5.

Hrvatski turizam u brojkama......................................................................................13

3.

ZAKLJUAK................................................................................................................14

LITERATURA......................................................................................................................15

1. UVOD

Pod utjecam jakog globalizma i razvitka tehnologija, odnosno lakeg komunicaranja nego u
neka davna vremena te sve breg naina putovanja uslijed tehnolokog napretka zemlje u
globalu, dolazi i do razvijanja turizma. Turizam se praktiki poinje razvijati kao gospodarska
grana i sve vie dobiva na znaenju to se tie gospodarstva jedne drave. Uslijed tog
razvijanja turizam dobiva neke nove obrise te se pod eljom turista i gostiju poinje
specijalizirati kroz odreene grane.
Hrvatski turizam je nakon uspostave dravne samostalnosti proao dvadesetogodinji
proces tranzicije bremenit svim problemima i proturjenostima gospodarskog i drutvenog
razvitka zemlje. Nosei teret naslijeene i razmjerno neefikasne poslovne strukture,
suoavajui se s posljedicama rata i s efektima razliitih i esto suboptimalnih modela
privatizacije, hrvatski turizam je ipak pokazao svoju vitalnost zahvaljujui snazi i interesu
inozemnog trita, atraktivnosti zemlje i, osobito, otpornosti turizma kao fenomena na
povremene globalne poremeaje.
Unato svim nedaama koje su pratile Hrvatsku u proteklom razdoblju, turizam je znaajno
podigao svoje poslovne rezultate, osobito od

2000. godine, a u vrijeme globalne krize

proteklih nekoliko godina pokazao visoku rezistentnost, to je potvreno stopama rasta viim
od onih to su ih postigle zemlje u konkurentskom okruju (Mediteran).
to se tie turizma kojeg smo prije imali priliku vidjeti danas nije samo dovoljno imati toplu i
ugodnu klimu niti zemljopisni poloaj, ve pod utjecajem globalizacije i ljudske slobode
turisti tj. klijenti zahtijevaju neto vie od toga kroz razne turistike ponude i manifestacije. U
Hrvatskoj se sve vie zadnjih godina govori o nedostatku takve ponude, odnosno
neiskoritenosti svih potencijala koje druge drave iskoriste a nisu priblino lijepe niti
privlane koliko je Republika Hrvatska sa jednom od najrazvijenijih obala svijeta.

2. Definiranje turizma u Hrvatskoj i openito

3

Turizam je skup odnosa i pojava koje proizilaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog
mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalite i ako sa takvim boravkom nije
povezana nikakva njihova privredna djelatnost1.
Hrvatski turizam je jedna od najvanijih gospodarskih grana Republike Hrvatske. Povijest
turizma u Hrvatskoj see do sredine 19. stoljea u razdoblje oko 1850. godine. Uspjeno se
razvijao sve do dananjih dana, a danas je Hrvatska jedno od najposjeenijih i najvanijih
turistikih odredita Sredozemlja.
Slogan kojim se Hrvatska predstavlja na meunarodnom turistikom tritu glasi Croatia Full
of life.
Lonely Planet je Hrvatsku proglasio najboljom turistikom destinacijom 2005. godine, dok je
Magazin National Geographic Adventure Hrvatsku proglasio najboljom destinacijom za 2006.
godinu.
Reuters je objavio da je Travel Leaders, vodea kompanija za prodaju putovanja u
Sjedinjenim Amerikim Dravama, Hrvatsku proglasila meunarodnom top destinacijom za
podruje Europe za 2012. godinu.
Hrvatska obiluje prirodnima ljepotama, otocima kojih je 1 244, nacionalnim parkovima,
parkovima prirode, spomenicima pod zatitom UNESCO-a poput Dioklecijanove palae u
Splitu, gradova Trogira i Dubrovnika, Eufrazijeve bazilike u Poreu i Katedrale svetog Jakova
u ibeniku, a najvea prednost u odnosu na konkurenciju je hrvatski dio Jadranskog mora koji
je prema istraivanju Europske agencije za okoli, provedenom 2010. godine, drugo najie
more u Europi.
I blaga Mediteranska klima u Hrvatskoj, s toplim ljetom i umjereno hladnom zimom,
pogoduje hrvatskom turizmu i njegovom dodatnom razvoju. Turistika ponuda Hrvatske vrlo
je raznolika a sastoji se od nautikog, izletnikog, ronilakog, kongresnog, kulturnog,
ekolokog, seoskog, vjerskog, pustolovnog, zdravstvenog, lovnog ili ribolovnog turizma. U
turistikoj ponudi su i viednevna krstarenja na motornim jedrenjacima te vrlo dobro razvijeni
naturizam i sve razvijeniji Robinzonski turizam koji osim na kopnu nudi i boravak na
usamljenim svjetionicima poput dubrovakih Grebena ili Palagrue.
U Hrvatskoj je 16. sijenja 2014. godine, prema podacima Ministarstva turizma, bio 851
kategorizirani turistiki objekt, od ega je 605 hotela, 84 kampa, 52 turistika apartmana, 41
turistiko naselje, 19 apart-hotela i 50 marina. U svim ovim objektima neto je vie od 100
000 smjetajnih jedinica i oko 237 000 stalnih kreveta. U 605 kategoriziranih hotela ukupno je
1

S. Markovi Osnove turizma, kolska knjiga, Zagreb, 1970., str. 17.

4

53 227 smjetajnih jedinica i 102 430 kreveta, a meu svim hotelima 301 je kategoriziran s tri
zvjezdice, 192 s etiri, a pet zvjezdica ima 29 hotela.
O pojmu turista bit e opirno napisano pri pregledu kategorije turista. Meutim, na ovom
mjestu treba konstatirati da je pojam turista prije svega vezan za pojam putovanja, ali ne za
sva, nego samo za putovanja koja su motivirana eljom za odmorom ili zabavom u fizikom i
psihikom smislu. Samo se takva putovanja mogu smatrati turistikim. U turistika putovanja
mogu se ubrojati i ona koja su motivirana eljom da se udovolje kulturne potrebe u smislu
psihike rekreacije. Znai, pri odredbi pojma turista treba imati u vidu sljedea dva uvjeta:
-

putovanje koje omoguava privremeni boravak u mjestima van mjesta stalnog

boravka,

da je ta promjena mjesta boravka uvjetovana eljom za odmorom i

zabavom u fizikom i psihikom smislu.

Polazei od ovoga, u izuavanju turizma trebaju se primijeniti sljedee znanstvene cjeline i

discipline: ekonomija, psihologija, sociologija, organizacija rada, statistika i matematika,
geografija, povijest, antropologija, etnologija, povijest umjetnosti, medicina, tehnoloke
znanosti itd.
Turist, kao potroa turistikih usluga, moe teorijski se moe definirat kao privremeni
posjetitelj koji se nalazi u mjestu izvan svoga mjesta stalnog boravka najmanje 24 sata, s tim
to je promjena mjesta njegovog boravka motivirana ovim razlozima:
-

eljom za fizikim i psihikim odmorom,

eljom za oputanjem i zabavom,

eljom za stjecanjem znanja putem upoznavanja kulturnog i povijesnog naslijedja

odreenih zemalja ili mjesta (ovdje nisu ukljueni studenti i uenici u stranim
zemljama ili mjestima, kao ni osobe na specijalizaciji

2.1.

Povijesni razvoj turizma u Hrvatskoj

Prvi izgraeni objekt turistike namjene, koji je smatran prvim hrvatskim hotelom, bila je
Villa Angiolina u Opatiji ija je gradnja i rekonstrukcija zavrena 1844. godine. Na Hvaru je
1868. godine osnovano higijeniko drutvo pa se ova godina smatra poetkom organiziranog
5

turizma na otoku. U Opatiji je 1884. godine otvoren hotel Kvarner, u Crikvenici je 1894.
otvoren hotel Therapia, a u Dubrovniku je 1896. otvoren prvi dubrovaki hotel Imperial. Ve
1914. godine Opatija je zabiljeila preko pola milijuna noenja, a turisti su u tom gradu u
prosjeku boravili 20 dana.
Razdoblje izmeu dva svjetska rata
U Hrvatskoj se postupno poela prepoznavati drutvena korist od turizma pa se donosi
zakonska regulativa s podruja turizma i ugostiteljstva. Tadanji hotelski kapaciteti su bili
uglavnom u vlasnitvu stranaca, a ak 80% inozemnog prometa ine turisti iz ehoslovake,
Maarske, Austrije, Njemake, Italije i Engleske.
Godine 1926. prvi put je ostvareno preko milijun noenja, a 1929. u Hrvatskoj je boravilo vie
inozemnih gostiju nego domaih turista. Inozemnih je bilo 52%. Uredba o unaprjeenju
turizma te Odredba o donoenju uvjeta za proglaavanje turistikih mjesta doneene su 1936.
godine. Rekordna turistika sezona u ovome razdoblju bila je 1938. kad je zabiljeen dolazak
399 608 posjetitelja i 2 719 939 noenja.
Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata do 1990. godine
Znaajniji razvoj inozemnog turizma zapoinje 1952. godine, ali, iako apsolutni promet raste,
Hrvatska po prihodima zaostaje za konkurencijom, a kvaliteta turistike usluge iz godine u
godinu pada. Hrvatska je u to vrijeme bila u sastavu Jugoslavije, pa je cjelokupna turistika
ponuda ocijenjena kao nepovoljna prema kriteriju "vrijednost za uloeni novac". kolovani
kadrovi odlaze na bolje plaene poslove u inozemstvo, a u ovakvim uvjetima dolazi do
razvoja malih privatnih iznajmljivaa, pa hrvatsko primorje postaje destinacija za masovni
turizam to posebno dolazi do izraaja osamdesetih godina 20. stoljea.
Razdoblje tijekom Domovinskog rata
Tijekom Domovinskog rata turizam u sad ve samostalnoj Hrvatskoj u nekim krajevima poput
Istre stagnira, dok u veem dijelu Dalmacije i podruja zahvaenih ratom drastino opada. U
razdoblju od 1990. do 1995. godine broj turistikih dolazaka je manji za ak 69,3 %, dok je
broj ostvarenih noenja pao za 75%. Rat je turistiki promet Hrvatske vratio na razinu
ezdesetih godina.
Razdoblje nakon zavretka rata do danas
Nakon rata turizam se poeo oporavljati od velikosrbske agresije pa je u turistikoj sezoni
1996. godine zabiljeen blagi rast u odnosu na najbolju ratnu turistiku sezonu 1994. godine.
Postupno se vraaju inozemni turisti, najvie iz istonoeuropskih zemalja, ali sezona traje
6

svega 2 mjeseca. Povratkom turista polako raste i zanimanje stranih ulagaa, a ulaskom
stranog kapitala jaa uloga destinacijskog menadmenta te marketinki napori promoviranja
Hrvatske kao cjelovite i jedinstvene destinacije. Porastom turistikih dolazaka i ostvarenih
noenja rastu i prihodi od turizma, ali i udio prihoda u ukupnom bruto domaem proizvodu
Republike Hrvatske, pa se taj udio s 7,2 % iz 1995. godine penje na 17 % 2002. godine.

2.2.

Turizam kao djelatnost

Turizam se sastoji iz veeg broja privrednih i neprivrednih djelatnosti, koje sve zajedno
sudjeluju u podmirbi potreba domaih i stranih turista. Prema tome, u analizi karaktera rada
ove djelatnosti, sa stajalita njezine proizvodnosti, moe se u osnovi poi od analize karaktera
rada, najvanijih privrednih djelatnosti, koje direktno sudjeluju u podmirbi potreba turista
(ugostiteljstvo, promet, trgovina, turistike organizacije - putnike i turistike agencije i sl.
razne vrste komunalnih djelatnosti i obrti te poduzea).
Turistike organizacije - (putnike agencije i ostale) u cjelini predstavljaju djelatnosti koje
pruaju osobne usluge turistima, drugim privremenim posjetiteljima i lokalnom stanovnitvu.
Kao takva, ova djelatnost nema proizvodni karakter i ne bi se mogla smatrati stvarateljem
drutvenog proizvoda i nacionalnog dohotka.

2.3.

Hrvatski turizam po regijama

U ovom dijelu rada donosimo kratki presjek turizma po regijama u Republici Hrvatskoj.
2.3.1. Istra
Hrvatski turizam je narazvijeniji u primorskim regijama, poglavito u Istarskoj upaniji. to se
moe definirati kao blizina susjednih drava kao to je Italija. Vanija turistika sredita,
gradovi ili opine Istre u kojima je 2009. godine ostvareno preko milijun noenja su:
-

Rovinj s 2 602 580 noenja,

Pore 2 416 087 noenja,

Medulin 1 904 054 noenja,

Umag 1 733 287 noenja,

7

Tar-Vabriga 1 399 588 noenja,

Vrsar 1 359 751 noenja,

Funtana 1 334 883 noenja,

Labin 1 133 618 noenja,

Pula 1 094 569 noenja,

2.3.2. Kvarner
Kvarner je jedna od najrazvijenijih turistikih regija Hrvatske sa 173 000 smjetajnih jedinica
koje ine oko 20% ukupnih turistikih kapaciteta Hrvatske, a u ovoj se turistikoj regiji
ostvaruje oko petina ukupnog hrvatskog turistikog prometa u Hrvatskoj. Tako je 2007.
godine zabiljeeno vie od 2,3 milijuna gostiju, koji su ostvarili oko 11,2 milijuna noenja, od
ega su 87% inozemni gosti. Veina smjetajnih jedinica, oko 82 500, se nalazi u obiteljskim
domainstvima, 38 000 ih je u kampovima, 20 000 u hotelima, a oko 32 500 u ostalim
objektima turistike namjene. Na Kvarneru su smjetena 104 hotela, 42 kampa i oko 14 600
obiteljskih domainstava.

2.3.3. Dalmacija
Dalmacija je najvea turistika regija Hrvatske u kojoj su smjetena tri velika turistika
centra. Na sjevernom dijelu se nalazi tri tisue godina stari grad Zadar, u srednjoj Dalmaciji je
smjeten grad Split, te na krajnjem jugu Dubrovnik iji je stario dio grada na UNESCO-vom
popisu svjetske batine. Osim spomenutih glasvnih turistikih centara u Dalmaciji su
smjeteni manji turistiki centri poput ibenika, Trogira i Makarske te brojna primorska
naselja smjetena du ibenske, zadarske i makarske rivijere. U Dalmaciji su takoer
smjetena i etiri hrvatska nacionalna parka Paklenica, Krka, Kornati i Mljet, brojne
speleoloke lokacije ili ronilake atrakcije.

Slika 1: Prikaz ibenske Katedrale i grada Trogira.

Dalmacija je u turistikom svijetu poznata i po brojnim otocima. U sjevernoj Dalmaciji se

istiu Kornati i Dugi otok s jezerom Telaicom na vrhu 146 m visokog klifa, u srednjoj
Krapanj, Hvar kao najpoznatiji i najsunaniji hrvatski otok, Bra s poznatom plaom Zlatni
rat, olta ili Vis.
U junoj Dalmaciji jugu smjestili su se Korula, Lastovo, Mljet te Elafitski otoci. I poluotok
Peljeac, smjeten u junoj Dalmaciji, predstavlja vaan dio hrvatske turistike pounde. Na
Peljecu se nalaze vea turistika naselja poput Stona, Orebia ili Trpnja te brojna manja
naselja. Peljeac obiluje vinogradima, a kao svojevrsna atrakcija na Peljecu postoji Vinska
cesta s brojnim vinskim podrumima i vinima najvie kvalitete.

2.3.4. Nacionalni parkovi

Na podruju Hrvatske postoji 8 nacionalnih parkova i 11 parkova prirode koji nadopunjavaju
turistiku ponudu.
Nacionalni parkovi su (po posjeenosti u prvih devet mjeseci 2015. godine):
-

Plitvika jezera - 1 012 058 posjetitelja

Krka - 655 104 posjetitelja

Brijuni - 143 006 posjetitelja

Paklenica - 107 151 posjetitelja

9

Mljet - 92 778 posjetitelja

Kornati - 82 380 posjetitelja

Sjeverni Velebit - 17 218 posjetitelja

Risnjak - 17 028 posjetitelja.

Slika 2: Prikaz NP Krke.

2.4. Drutvena uloga turizma

Drutveni utjecaj turizma je uvijek bio jedan od vanijih imbenika turizma. Osnovni motivi
turistikih putovanja u okviru rekreacije vezani su i za eljom da se upozna kulturno i
povijesno naslijedje odreenih zemalja i regija. Isto tako, oni su vezani za razne vrste
obrazovnih potreba, upoznavanje navika, obiaja i uvjeta ivota stanovnitva drugih zemalja i
krajeva, upoznavanje sa tehnikim dostignuima itd. znai, u osnovi se radi o motivima koji
turizmu daju peat drutvenog i politikog fenomena.
Kada je rije o drutvenom znaaju turizma, imaju se u vidu razni utjecaji koje turizam
obavlja u ovoj sferi. A to su: kulturni obrazovni, zdravstveni, bolje razumijevanje meu
ljudima iz razliitih zemalja itd.
to se tie znaaja turizma za kulturu, treba istaknuti da se veliki broj turista ukljuuje u
turistika putovanja motiviran eljom da upozna povijesno i kulturno naslijee drugih zemalja
i krajeva, kao i dostignua iz raznih oblasti umjetnosti u tim zemljama. Zbog toga veliki
10

broj turista

i posjeuje muzeje, povijesne spomenike, umjetnike galerije, umjetnike

festivale i slino. Time se stvaraju uvjeti za bolje razumijevanje meu ljudima iz razliitih
zemalja, sa razliitim kulturama i povijesnim naslijedjem.
Potrebno je istaknuti jo i to da se zbog toga posebno vodi briga o kulturnom i povijesnom
naslijeu zemalja i krajeva, to je u velikoj mjeri uvjetovano eljom da se stimuliraju strani
turisti da dou u te zemlje i krajeve.
Pokraj spomenutog znaaja turizma za kulturu, potrebno je istaknuti i njegov utjecaj na
izobrazbu stanovnitva koje se ukljuuje u turistike tijekove.
Meutim, i u ovom sluaju je mogu ira domena utjecaja turizma. Putujui u druge zemlje i
krajeve, turisti se blie upoznaju i sa geografskim, klimatskim, antropolokim, socijalnim i
ostalim uvjetima u kojima ivi stanovnitvo tih podruja. Na taj nain se poveava opa
kulturna razina turista. Time se ujedno stvaraju uvjeti za bolje razumijevanje meu ljudima iz
razliitih krajeva svijeta i poveava broj onih koji ele trajni mir u svijetu.
Prijenosom pozitivnih navika i obiaja iz jednih zemalja u druge moe se takoe svrstati u
domenu znaaja turizma sa kulturnog i obrazovnog aspekta. Na kraju treba istaknuti i to da
turizam, koji u osnovi omoguuje rekreaciju stanovnitva u fizikom i psihikom smislu,
vobavlja znaajan utjecaj na poboljanje zdravstvene i radne sposobnosti stanovnitva.
Meutim, postoje i negativne pojave koje su rezultat prometa turista. Tj. U odreenim
sluajevima, strani turisti donose sa sobom i negativne navike i obiaje u konkretnu zemlju
i turistiko mjesto (kocka, prostitucija, razvijanje nedoputene trgovine, pojava raznih vrsta
droga i slino).
U osnovi ekonomskog znaaja turizma nalazi se potronja turista u mjestima koja posjeuju.
Novac koji su turisti zaradili u mjestima svog stalnog boravka troi se u turistikim mjestima.
Kao rezultat ove njihove potronje, nastaju odreeni ekonomski efekti na privredu, kako
zemlje i podruja iz kojeg turisti dolaze, tako i onih zemalja i mjesta koja turisti posjeuju. Ne
podcjenjujui znaaj prvog aspekta, tj. utjecaja potronje turista na privredu zemlje i podruje
gdje se nalazi njihovo stalno mjesto boravka, ipak e se pri analizi utjecaja turizma sa
ekonomskog stajalita imati u vidu prije svega ovaj drugi aspekt, tj. ekonomski efekti
potronje turista na privrede konkretnih turistikih zemalja i podruja. Prema tome, moe se
konstatirati da turistika potronja vri direktne i indirektne efekte na privredu.
Od direktnih utjecaja koje turizam vri na privredu, najvaniji su:
11

utjecaj na drutveni proizvod i nacionalni dohodak;

utjecaj na razvoj privrednih djelatnosti koje sainjavaju turistiku privredu;

utjecaj na platnu bilancu zemlje;

utjecaj na zaposlenost stanovnitva i razinu ivotnog standarda;

utjecaj na investicijsku aktivnost i strukturu investicija;

utjecaj na bri razvoj nedovoljno razvijenih zemalja2

Pored izravnog, posebnu pozornost zasluuje i neizravan utjecaj turizma na privredu. Naime,
turistika potronja koja se neposredno realizira u djelatnostima turistike privrede ima
reperkusije na manje-vie sve privredne i neprivredne djelatnosti.
Sa stajalita razvoja turizma, potrebno je teiti osiguranju kvalitetne turistike usluge u cjelini,
jer to osigurava i optimalno zadovoljenje potreba domaih i stranih turista, s jedne strane, kao
i ostvarenje povoljnih ekonomskih rezultata poslovanja sudionika u zadovoljenju turistikih
potreba, s druge strane.
Polazei od znaaja kompleksnog promatranja turistike usluge, neovisno od toga gdje se
i kada turistima prua, u posljednje vrijeme poseban znaaj i smisao dobiva tzv. paket
turistikih usluga. Njegova sutina je upravo u tome da turistima osigura jedinstvenu i
kvalitetnu turistiku uslugu, koja u sebi sadri sve unaprijed navedene

usluge koje se

turistima pruaju u mjestima njihovog stalnog boravka, u procesu prijevoza i u turistikom

mjestu gdje privremeno borave. Za ovu jedinstvenu uslugu putnike agencije, prometne i
druge organizacije koje se javljaju kao ponuai paketa usluga, formiraju jedinstvenu
prodajnu cijenu.

2.5.

Hrvatski turizam u brojkama

Rekordna turistika sezona sa najboljim rezultatima u povijesti Hrvatske je zabiljeena 2014.

godine kada je Hrvatsku posjetilo i u njoj boravilo 13 100 000 turista koji su ostvarili 73 600
000 noenja. Te iste godine Hrvatska je od turizma zaradila 7 500 000 000 eura.
2

A. Bazala: Istraivanja trita u funkciji udruenog rada,Progress, Zagreb, 1978., str. 56.-57.

12

Tijekom 2011. godine u prvih deset mjeseci u Hrvatskoj se biljei ukupno oko 11,1 milijun
dolazaka turista to u odnosu na prethodnu godinu predstavlja rast od 8,2%. Broj domaih
turista u tome razdoblju iznosi oko 1,4 milijuna to znai rast od 2,3%. Stranih turista je u
istom razdoblju bilo oko 9,7 milijuna to je rast od 9% u odnosu na 2010. godinu.
Navedeni strani i domai turisti su ostvarili ukupno oko 59,5 milijuna noenja to u odnosu na
2010. godinu predstavlja rast od 7%. Od toga su domai turisti ostvarili 5,3 milijuna noenja
(rast 3,1%), a strani 54,3 milijuna noenja to je porast za 7,4%. Prosjeni broj dana boravka
po turistu je iznosio 5,4 dana.
Hrvatsku kao turistiku destinaciju tijekom 2011. godine do listopada najvie su posjeivali i
u njoj boravili turisti iz Njemake koji su ostvarili preko 12 milijuna noenja. Tradicionalno
dobri posjetitelji su i Slovenci, Talijani, Austrijanci i esi koji su 2011. ostvarili preko 4
milijuna noenja.
Slika 3: Prikaz broja noenja po nacionalnosti.

3. ZAKLJUAK
Turizam je danas postao jedan od najunosnijih biznisa u svijetu te ga ak neki smatraju
gospodarskom granom, no kod na se ne moe turizam uzeti kao gospodarska grana dok se ne
razvije u punom smislu, tj. razvije sve svoje potencijale te produi sezona uz ponudu razliitih
manifestacija. Mnoge zemlje su shvatile vanost turizma i njegovog razvitka iz ekonomskih
13

razloga, Hrvatska je godinama gajila odreenu iluziju da je more i sunce dovoljno, no danas
je trite i konkurencija na njemu neumoljivo i zahtjeva posebnu pozornost i rad kako bi se
ostalo u borbi za svakoga gosta!
Jednostavno goste se ne moe privui vie samo ljepotama, ve i ulaganjem u razliite
sadraje koje e gosta zadovoljiti i natjerati ga da ponovno dogodine doe u nae mjesto.
Moemo rei da turisti iz godine u godinu trae mjesta sa zabavom, nekom ponudom koja je
razliita od ostalih i koja e ih privoljeti da posjete na kraj.

LITERATURA
1. S. Markovi Osnove turizma, kolska knjiga, Zagreb
2. A. Bazala: Istraivanja trita u funkciji udruenog rada,Progress, Zagreb, 1978
3. Petri, L. - Osnove turizma (2007), Ekonomski fakultet Split,
14

Internet Stranice
www.wikiedija.org.hr

15