TURISTIČKA I UGOSTITELJSKA ŠKOLA DUBROVNIK

ZAVRŠNI RAD

TURISTIČKE MANIFESTACIJE HRVATSKE

PETRA VUKNIĆ

Dubrovnik, 2022.
 TURISTIČKA I UGOSTITELJSKA ŠKOLA DUBROVNIK

ZAVRŠNI RAD

TURISTIČKE MANIFESTACIJE HRVATSKE

Učenik: Petra Vuknić

Razred: 4. b

Školska godina: 2021./2022.

Obrazovno područje: Ugostiteljstvo i turizam

Obrazovni program: Hotelijersko turistički tehničar

Mentor: Ante Kristić, prof.

Vrijeme izradbe: 1. 11. 2021. – 25. 05. 2022.

SADRŽAJ:
1. Uvod __________________________________________________________________1
2. Pojam manifestacija ______________________________________________________2
3. Kriteriji podjele manifestacija_______________________________________________4
4. Manifestacije kao dio turističke ponude _______________________________________6
5. Turističke manifestacije Hrvatske ___________________________________________7
5.1. Kulturne i sportske manifestacije ________________________________________7
5.1.1. Dubrovačke ljetne igre ___________________________________________7
5.1.2. Splitsko ljeto ___________________________________________________8
5.1.3. Špancirfest ____________________________________________________8
5.1.4. Noć muzeja ____________________________________________________9
5.1.5. Maraton lađa __________________________________________________10
5.1.6. Tour of Croatia ________________________________________________11
5.2. Festivali __________________________________________________________12
5.2.1. Pulski filmski festival ___________________________________________12
5.2.2. Festival zabavne glazbe Split _____________________________________13
5.2.3. Festival dalmatinskih klapa Omiš __________________________________13
5.2.4. Varaždinske barokne večeri ______________________________________14
5.3. Smotre folklora i viteške igre__________________________________________15
5.3.1. Đakovački vezovi ______________________________________________15
5.3.2. Vinkovačke jeseni ______________________________________________16
5.3.3. Sinjska alka ___________________________________________________17
5.3.4. Moreška _____________________________________________________17
5.4. Vjerske manifestacije ________________________________________________18
5.4.1. Festa Svetog Vlaha _____________________________________________18
5.4.2. Velika Gospa _________________________________________________19
5.4.3. Advent u Zagrebu ______________________________________________19
5.5. Karnevali i poklade__________________________________________________20
5.5.1. Riječki karneval _______________________________________________20
5.5.2. Samoborski fašnik _____________________________________________20
5.6. Gospodarske manifestacije______________________________________________21
5.6.2. Zagrebački velesajam ___________________________________________21
6. Zaključak _____________________________________________________________22
Literatura _______________________________________________________________23
 1. Uvod

Od samih početaka civilizacije ljudi su kroz različite aktivnosti nastojali obilježiti posebne
događaje koje su za njih imali osobito značenje. Tijekom vremena obilježavanje određenih
događaja postala su uobičajena, imala su neki svoj ustaljeni ritual i vrijeme održavanja.
Poseban značaj događaji su imali za lokalno stanovništvo jer su vremenom postala tradicijska,
dijelom kulture, načina i stila života. Događaji nas vezuju uz rođenje, djecu, ljubav, smrt,
pobjede, patriotizam, otkrića, glazbu, sport, ljepotu, mir na zemlji i druge čimbenike važne u
životu neke zajednice.

Događaji i danas imaju veliku važnost ne samo za lokalnu zajednicu već se s obzirom na
značenje i veličinu događaja može govoriti o događajima na globalnoj razini. Njihova uloga i
važnost često nadilaze granice lokalnog, odnosno mjesta njihova održavanja i predstavljaju
značajan čimbenik prepoznatljivosti određenog mjesta. Jedno od obilježja događaja je njihova
sposobnost nadilaženje kulturnih, geografskih, političkih i brojnih drugih barijera. Događaji
imaju posebnu kulturnu, društvenu i ekonomsku važnost za određeno mjesto, oni zbližavaju i
povezuju ljude, i to ne samo one koji u njima sudjeluju već i posjetitelje.

I premda su događaji postojali već desetljećima, a neki i stoljećima, o događajima kao nečem
posebnom s ekonomskog, a posebice s turističkog aspekta tek se počelo raspravljati krajem
80-tih godina. Američke marketinške kompanije bile su prve koje su formirale odjel za „event
managment“ ili organiziranje događaja. One su ne samo nastojale ekonomski iskoristiti već
postojeće događaje već su i same bile kreatori različitih događanja poput organiziranja
kongresa, festivala, izložbi, modnih revija i sl.

Za većinu naših turističkih destinacija događaji predstavljaju važnu sastavnicu turističkog

proizvoda. Događaji privlače određene grupe turista, utječu na porast zarade od turizma, na
mogućnost produljenja turističke sezone te pomažu u kreiranju boljeg imidža destinacije.
Ovim radom ukratko će biti objašnjene najvažnije kulturne i druge manifestacije koje se
održavaju kod nas te njihova uloga u osmišljavanju i formiranju turističkog proizvoda
destinacije.
 2. Pojam manifestacije

„Događaj je skupljanje ljudi, obično na nekoliko sati do nekoliko dana, radi zadovoljenja
određenih potreba: slavljenja, učenja ili nekog drugog razloga.“1 Događaji imaju veliko
značenje za turističku destinaciju na koje se odnose, utječu na veću posjećenost prostora,
povećanju potrošnju i neposredno utječu na njen imidž.

U nastojanju da se događaj približi što širem broju posjetitelja u praksi se uvriježila riječ
manifestacija. Pojam „manifestacija“ potječe od latinske riječi „manifestare“ što znači;
objaviti, javno nastupati u svrhu zajedničkog izražavanja pripadanja jednom cilju. Suvremeno
je značenje riječi manifestacija karneval, festival, smotra, svečanost, dok se u istom značenju
može koristiti i termin „organizirani događaj“.2

Manifestacija je organizirana društvena pojava sa specifičnim sadržajem, profilom

sudionika, brojem posjetitelja i vremenom trajanja. Manifestacije uključuju brojne čimbenike
kao što su kulturni, društveni i ekonomski pa su najčešći razlozi održavanja manifestacija:

 nacionalni praznici,
 kulturna zbivanja,
 vjerski blagdani,
 sportska događanja
 poslovni razlozi.

Ono što karakterizira manifestacije jest sljedeće:3 najčešće se radi o jedinstvenom životnom
iskustvu, obično su vrlo skupe, održavaju se u kratkom vremenskom razdoblju, iziskuju
dugotrajno i pažljivo planiranje, održavaju se samo jednom ili svake godine, i to najčešće u
istom vremenskom periodu, podrazumijevaju visoki rizik, osobito financijske i sigurnosne
naravi kao i uključenost lokalne zajednice.
1
https://hrcak.srce.hr/file/297769 „Događaji u funkciji boljeg plasmana turističke destinacije, primjer
Dubrovnika“ str. 269.
2
https://repozitorij.vuka.hr/islandora/object/vuka%3A783/datastream/PDF/view „Manifestacijski turizam na
primjeru adventa u Zagrebu“, Veleučilište u Karlovcu, Završni rad, Karlovac, 2017., str. 15.
3
L. Van Der Wagen; Event management : upravljanje događajima : za turistička, kulturna, poslovna i sportska
događanja, Zagreb, Mate, 2008., str. 2.
Održavanje manifestacija u nekom mjestu posebno je važno zbog potrošnje sudionika
manifestacija jer se povećava uobičajen broj potrošača u trgovinama i drugim uslužnim
djelatnostima. Tako se povećava zaposlenost i omogućuju veći prihodi organizatoru,
ustanovama i pojedincima. Zato lokalne jedinice vlasti često i financijski podupiru i
stimuliraju manifestacije, koje, osim toga, imaju i promotivnu funkciju za naselje, regiju ili
zemlju u kojoj se održavaju.4

Manifestacijski turizam (event tourism) je jedan od najznačajnijih selektivnih oblika

kulturnog turizma. Sudionicima manifestacijskog turizma osnovna je motivacija za putovanje
održavanje određene manifestacije, a odabir manifestacije obično ovisi o njihovim
specijaliziranim interesima. Premda postanak i održavanje manifestacija uglavnom nije vezan
za turizam ipak turizam kao moderni društveni fenomen može znatno utjecati na njihov razvoj
i promociju. Manifestacijski turizam uobičajeno služiti kao dodatna turistička ponuda
destinacije. Razvijanje ovog specifičnog oblika turizma prilika je za destinacije koje nemaju
dovoljno atraktivnih sadržaja ili kao način produljenja sezone. Nažalost, radi veće
posjećenosti, a time i većeg prihoda od manifestacije, većina manifestacija održava se tijekom
sezone tako da i ovaj oblik turizma ima obilježje sezonalnosti što znači da izvan sezone nema
dovoljno sadržaja kojima bi se privukli turisti.

Upravljanje manifestacijama (event managment) brzo je rastuće profesionalno područje u

kojem posjetitelji koji čine potencijalno tržište za manifestacijski turizam postaju bitni
sudionici za uspjeh i privlačnost istih. Organizatori događanja moraju osigurati da se
manifestacija održava prema unaprijed predviđenom planu odnosno programu uz minimalan
rizik s ciljem što većeg zadovoljstva posjetitelja.

Turističke manifestacije5 mogu se definirati kao unaprijed organizirani događaji koji

svojim sadržajem i kvalitetom mogu privući posjetitelje bez obzira da li u okruženju postoje
neke slične turističke atrakcije koje mogu konkurirati istom potrošnjom novca i vremena
turista. Često turističke manifestacije predstavljaju strategijski osmišljene aktivnosti kako bi
se privukao što veći broj posjetitelja. Ove aktivnosti odnose se na kombiniranje kulturnih i
sportskih manifestacija s festivalskim, povijesnim, vjerskim, zabavnim i drugim sadržajima.

4
N. Čavlek,, M. Bartoluci M, D. Prebežac, O. Kesar; Turizam ekonomske osnove i organizacijski sustav,
Školska knjiga, Zagreb, 2011., str. 152.
5
S. Dugalić; „Manifestacioni turizam i održivi razvoj“; Beograd, 2016., str. 86.
 3. Kriteriji podjele manifestacija

Postoji više kriterija podijele manifestacija. Tako promatramo manifestacije s obzirom na

njihovo veličinu i razmjer učinaka, prema sadržaju koji se prezentira, učestalosti, mjestu
održavanja, organizatoru manifestacije i sl.

Za potrebe ovog rada manifestacije ćemo promatrati dva aspekta: s obzirom na veličinu i
razmjer učinaka te s obzirom na sadržaj.

Manifestacije prema veličini i razmjeru učinaka:6

Mega manifestacija (mega events) – manifestacije od velikog društvenog, kulturnog i
ekonomskog značaja što podrazumijeva znatnu medijsku popraćenost uz podršku
cjelokupne zajednice. Neposredno utječu na broj posjetitelja, a time i na turizam.
Hrvatskim mega manifestacije smatraju se Dubrovačke ljetne igre i Pulski filmski
festival.
Velike manifestacije (major events) – čija je uloga dodatno privući pozornost
određenog segmenta turista kroz prepoznatljivost sadržaja manifestacije čime se stvara
bolja pozicioniranost na turističkom tržištu. Manifestacije ovog tipa su Advent u
Zagrebu i Tour of Croatia.
Značajne manifestacije (hallmark events) – to su manifestacija koje se održavaju
dugi niz godina, imaju svoju tradiciju, postale su simbolom nekog grada ili kraja,
poistovjećuju se s tom manifestacijom i vremenom postaju njihov bred. Smatra se da
je Festival zabavne glazbe Split najvažnija hrvatska hallmark manifestacija.
Lokalne manifestacije (local/community events) - fokusirane većinom na lokalno
stanovništvo, a u ljudima bude osjećaj ponosa i potiču toleranciju i različitost. Ovo je
najrašireniji oblik manifestacija, a kao njihov primjer možemo uzeti Festival
dalmatinskih klapa Omiš, Špancirfest, Vinkovačke jeseni, Sinjska alka i dr.

Postoje dvije podjele kada je riječ o manifestacijama s obzirom na vrstu i sadržaj. To su

turistička klasifikacija manifestacija prema Eduardu Kušenu te Getzova tipologija planiranih

6
K. Tošić Lešić; „Osnove turizma manifestacija vrste, lokacija i doživljaji“; Institut za poljoprivredu i turizam;
Poreč; 2016. str. 5.
manifestacija.7 Planirani su događaji privremene pojave s unaprijed određenim početkom i
krajem. Eduard Kušen podijelio je turističke manifestacije u pet kategorija.

Tablica 1. Turistička klasifikacija manifestacija

ATRAKCIJA MOTIV/AKTIVNOST

ZADOVOLJSTVO
MANIFESTACIJE DOKOLIČARSKA EDUKACIJA
NEDOKOLIČARSKI MOTIVI

1. KULTURNE MANIFESTACIJE
 Igre
 Festivali Gledanje
 Smotre Slušanje
 Izložbe Fotografiranje
 Likovne kolonije Razgledavanje
 Skupovi Doživljavanje
 Zabavni programi

2. VJERSKE MANIFESTACIJE
Gledanje
 Posjeti crkvenog poglavarstva Slušanje
 Hodočašća Doživljavanje
 Proštenja Profesionalno sudjelovanje

3. SPORTSKE MANIFESTACIJE
Promatranje
 Sportska prvenstva (svjetska, europska, Fotografiranje
nacionalna, regionalna) Doživljavanje
 Sportske igre Profesionalno sudjelovanje
 Tradicijski sportovi

4.GOSPODARSKE MANIFESTACIJE
 Gospodarske izložbe Razgledavanje
 Sajmovi Profesionalno sudjelovanje
 Modni festivali
 Stručna natjecanja

5. OSTALE MANIFESTACIJE
Promatranje
 Proslave Aktivno sudjelovanje
 Mitinzi Nedokoličarske aktivnosti
 Različita druženja

Izvor: E. Kušen: Turistička atrakcijska osnova, Zagreb, 2002., str. 119.

4. Manifestacije kao dio turističke ponude

7
J. Grižinić; Međunarodni turizam; Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula, 2014., str.181.
Važnost manifestacije kao jedne od sastavnica turističke ponude ogleda se u njenom
doprinosu unapređenju imidža destinacije, povećanju zadovoljstva posjetitelja, privlačenju
zainteresiranih skupina turista, ublažavanja učinka sezonalnosti te povećanju potrošnje
posjetitelja u odredištu.

Nažalost, u Republici Hrvatskoj rijetko se istražuju utjecaji događaja odnosno manifestacija

na gospodarstvo pa manifestacije koje nemaju dovoljno podrške uobičajeno su kratkog vijeka
trajanja ili osuđene na propast. Nasuprot institucionalno organiziranim manifestacijama koje
imaju i financijsku i logističku podršku cijele zajednice, većina manifestacija nastala je kao
rezultat sprege entuzijazma lokalnog stanovništva i profesionalaca iz određene struke. Sve
vrste i veličine manifestacija jednako su vrijedne i važne za razvoj turizma.

Manifestacije manjeg opsega vezane su uz lokalnu zajednicu. Iznimno su važne, jer upravo
one svojom jednostavnošću i ne zahtjevnim financijskim planovima, nude prilagodljivost u
smislu promjene mikrolokacije, broja ponavljanja i sigurnosti. Uz pažljivo organizacijsko i
financijsko planiranje te podršku lokalnog stanovništva, mogu snažno utjecati na raznolikost
ponude nekog kraja.8

Kvalitetno upravljanje destinacijom je ključno kako bi se razvijalo na dobrobit svih žitelja i

turista. U tom smislu u Hrvatskoj danas važnu ulogu imaju turističke zajednice koje
objedinjuju i promoviraju ponudu. Kako bi odgovorile na nove izazove, turističke zajednice s
vremenom će trebati intenzivnije preuzimati ulogu kreatora razvoja destinacije i njenog
upravljanja.9 Većina turističkih zajednice definira programe na temelju iskustva ili
neutemeljenih spoznaja o interesima turista. S ciljem organiziranja što kvalitetnije
manifestacije, a da bi se manifestacija što bolje uklopila u turistički ponudu destinacije,
turističke zajednice trebale bi voditi računa o slijedećem: većem angažiranju profesionalaca,
fokusiranju na sadržaj uzimajući u obzir tradiciju kraja, na strukturu i broj posjetitelja,
ekonomsku korist od manifestacije te ponudom alternativnih lokacija.

5. Turističke manifestacije Hrvatske

8
http://www.iztzg.hr/UserFiles/file/novosti/2018/180315_kulturni_manifestacije.pdf „Kulturni događaji i
manifestacije u turizmu“, Institut za turizam, Sveučilišna tiskara Zagreb, 2016., str. 17.
9
„Kulturni događaji i manifestacije u turizmu“, Institut za turizam, Sveučilišna tiskara Zagreb, 2016., str. 19.
 5.1. Kulturne i sportske manifestacije

U turizmu sve veću važnost ima upoznavanje turista s kulturno-povijesnim nasljeđem države
koju odaberu za svoje putovanje. Upoznavanje kulture neke destinacije podrazumijeva
razgledavanje grada i posjećivanje znamenitosti, ali i kulturne manifestacije, događaje koji
neki grad, regiju ili mjesto čine zanimljivim, odnosno posebnim.

Kulturne manifestacije čine identitet stanovnika neke države, grada zbog čega su od velike
nacionalne važnosti. Zbog te velike važnosti su neke od njih upisane na UNESCO-v popis
nematerijalne kulturne baštine.

Sportski događaji su najstarija ljudska aktivnost. Pod sportskim se manifestacijama

podrazumijevaju svi turniri i natjecanja na lokalnim, regionalnim, nacionalnim i
međunarodnim razinama. Za takve manifestacije jako je velika zainteresiranost i privlače
ljude te medijsku pozornost. Za potrošača odlazak na putovanje na takvu manifestaciju znači
gledanje ili sudjelovanje u sportskom događaju, a za njihove domaćine veliku zaradu.
Sportske manifestacije utječu na sportske organizacije, sudionike, gledatelje, ali i na
popularnost samog sporta.

5.1.1. Dubrovačke ljetne igre

Dubrovačke ljetne igre nedvojbeno su najveća i najreprezentativnija kulturna manifestacija ne

samo u Dubrovniku već i u cijeloj Hrvatskoj.10 Održavaju se kao najstariji kulturno-
umjetnički festival u Hrvatskoj svake godine od 10.srpnja do 25.kolovoza. Ova manifestacija
je utemeljena 1950.godine i već gotovo sedam stoljeća pridnose promociji Dubrovnika kao
svjetskom kulturnom centru. Održavaju se na prepoznatljivima lokacijama grada Dubrovnika
kao što su Knežev dvor, tvrđava Lovrjenac, tvrđava Minčeta, otok Lokrum i slično. Domaćoj,
ali i međunarodnoj publici nude bogat i raznovrstan dramski, glazbeni, baletni, folklorni,
filmski i drugi program. Na ovom jedinstvenom festivalu nastupala je većina hrvatskih
kazališnih i glazbenih umjetnika, ali i mnogi strani.

10
http://www.meetdubrovnik.com/hr/dubrovnik-festivali-manifestacije/dubrovacke-ljetne-igre.html
Ovaj događaj povezuje drevnu tradiciju i dubrovačko bogato intelektualno naslijeđe u svijetu
znanosti i umjetnosti.

5.1.2.Splitsko ljeto

Ova međunarodna glazbeno-scenska manifestacija obuhvaća dramski, operni, baletni i

koncertni program te se održava od 1954.godine . Uz Dubrovačke ljetne igre je najstariji i
najatraktivniji festival.

Splitsko ljeto je tradicionalni ljetni festival koji se odvija u povijesnoj jezgri grada Splita i
izvan nje. Uz vlastitu produkciju HNK Split, ugošćuje brojne glazbene, scenske i plesne
izvedbe iz zemlje i inozemstva. Najboljim predstavama se dodjeljuje nagrada Judita dnevnog
lista Slobodna Dalmacija.

5.1.3. Špancirfest

Špancirfest je ulični festival grada Varaždina, osnovan 1999.godine. Održava se svake godine
krajem kolovoza i traje 10 dana. Velikim sadržajem koji nudi postao je najpopularniji i
najraznovrsniji festival u Hrvatskoj. Za vrijeme njega se održavaju koncerti, radionice,
izložbe te izvedbe za sve generacije.

U više od 20 godina na Špancirfestu je nastupilo više od 15.000 izvođača iz cijeloga svijeta, a

posjetilo ga je više od 2 milijuna posjetitelja. To je festival koji je održao svoju izvornost,
započeo je i ostao ulični festival.

5.1.4. Noć muzeja

Hrvatsko muzejsko društvo ovu manifestaciju u Hrvatskoj organizira od 2005.godine. Prvi
put se održala u Zagrebu, a od 2007.je prerasla u nacionalnu manifestaciju u koju se počelo
uključivati sve više muzeja i gradova. Organizira se svake godine 28.1.

5.1.5. Maraton lađa

Maraton lađa je amatersko športsko natjecanje u utrci lađa, tradicijskih autohtonih brodova u
dolini Neretve na 22,5 kilometarskoj ruti. Čak 400 veslača sudjeluje u utrci niz Neretvu od
Metkovića preko Opuzena do Ploča. Prvi maraton je održan 1998.godine, a svake godine se
održava druge subote u kolovozu, u organizaciji Udruge lađara Neretve. Cilj osnivanja te
udruge je očuvanje tradicije neretvanske lađe, promidžba sportskih i kulturnih aktivnosti,
turizma Neretve te zaštita i očuvanje okoliša.

Iako sportsko natjecanje, Maraton lađa simbolizira povijest i način života u ovim krajevima,
ima veliku važnost za kulturu i identitet toga kraja, ostvario je međunarodnu prepoznatljivost i
posjeti ga 50 000 posjetitelja svake godine.

5.1.6. Tour of Croatia

Tour of Croatia je biciklističko natjecanje kroz Hrvatsku koje se prvi put održalo
2015.godine. Ovaj sportski projekt privlači bicikliste iz cijelog svijeta te se održao u 6 regija
Hrvatske, a financijski ga je poduprijelo viječe hrvatske turističke zajednice.

5.2. Festivali
Organiziranje festivala postaje sve popularnije u svijetu Mogu biti filmski, glazbeni,
umjetnički i kazališni. Festivali su javne, tematske proslave koje se događaju jednom, rijetko
ili na godišnjoj razini koji su ljudima prilika za razonodu, društveno i kulturno iskustvo izvan
svakodnevnog.

U cjelokupnoj turističkoj ponudi festivali predstavljaju jednu od najpopularnijih vrsta

događaja koji se zbog karaktera, veličine i značajnosti koriste u svrhu promocije i stvaranja
imidža destinacije u kojoj se odvijaju i razvoju kulturnog turizma.

5.2.1. Pulski filmski festival

Pulski filmski festival je natjecateljski filmski festival hrvatskoga dugometražnog igranog

filma. Od 1954. se svake godine održava u pulskoj areni.

Sasroji se od dva natjecateljska programa: glavnog, koji obuhvaća najnoviju produkciju

nacionalnog igranog dugometražnog filma, i međunarodnog natjecateljskog programa, te
posebnih, pratećih programa.

5.2.2. Festival zabavne glazbe Split

Ovo je jedan od najpopularnijih festivala koji se održava već 57 godina svakog ljeta u Splitu
na splitskim Prokurativama., ali se s vremenom proširio i na još neka područja.

Prvi festival je bio održan kao glazbeno-modna revija "More-Revija-Split", a od tada je pa do

danas na njemu izvedeno preko 800 kompozicija najznačajnijih domaćih autora, u izvedbi
domaćih pjavača i najboljih domaćih vokalno-instrumentalnih sastava.

5.2.3. Festival dalmatinskih klapa Omiš

Osim što je ova manifestacija tradicija duža od pola stoljeća, njezinu izvornu klapsku pjesmu
zaštitio je UNESCO. Održava se u srpnju i svake godine privlači sve veći broj pjevača iz svih
krajeva svijeta. Muške i ženske klape natječu se za nagradu stručnog ocjenjivačkog
povjerenstva – Zlatni štit s povijesnim grbom grada Omiša te Zlatni leut kojeg dobivaju klape
koje osvoje najviše glasova publike.

5.2.4. Varaždinske barokne večeri

Varaždinske barokne večeri su hrvatski glazbeni festival osnovan 1968.godine. Na festivalu

su nastupili brojni hrvatski i inozemni glazbeni solisti, operni pjevači i orkestri. Vrijeme
održavanja festivala je kraj rujna i početak listopada.

5.3. Smotre folklora i viteške igre

Folklor je naziv za različite aspekte tradicijske kulture te je vezan za život i stvaralaštvo
seoskog stanovništva. Smotre folklora su kulturne priredbe prukazuju način na koji skupine
vide sebe i kako se žele predstaviti drugima kroz folklornu glazbu, ples, nošnje i običaje.
Njihov osnovni cilj je prikazati sliku umjetnosti nekog naroda.

Cilj manifestacije kao što su viteške igre je prikazati srednjovjekovne običaje na našim
prostornima , imaju ulogu sjećanja na neke važne bitke niz prošlosti ili mogu biti posveta u
čast nekom povijesnome junaku. Priređivanjem ovakve manifestacije se stanovnici nekog
mjesta i turisti imaju priliku upoznati s običajima i poviješću određenog kraja što pridonosi
bogatijoj turističkoj ponudih i većem broja posjetitelja.

5.3.1. Đakovački vezovi

Đakovački vezovi su manifestacija izvornog narodnog folklora Slavonije, Baranje i Srijema,

ali imaju i međunarodni karakter jer okupljaju i folklorne skupine iz svih dijelova svijeta.
Folklorne grupe predstavljaju tradicionalne narodne nošnje te izvode tradicionalne plesove uz
tradicionalne pjesme. . Manifestacija je osnovana 1967. godine kada je na sjednici tadašnjeg
Turističkog društva Općine Đakovo donesena odluka o utemeljenju Vezova.

Festival traje dva tjedna, a posljednji dan je povorka folklornih grupa iz svih dijelova
Hrvatske i gostiju iz inozemstva koja je glavni odgađaj. Ovaj najveći hrvatski tradicionalni
festival je simbol očuvanja tradicijske baštine i svake godine u srpnju okupi desetke tisuća
sudionika i posjetitelja, zaljubljenike u tradiciju, povijest, gastronomiju, folklor i glazbu.

5.3.2. Vinkovačke jeseni

Vinkovačke jeseni su tradicionalni hrvatski folklorni festival u Vinkovcima koji je osnovan

1966.godine. Na njemu sudjeluju foklorne skupine iz različitih dijelova Hrvatske i drugih
zemalja Europe i Amerike. Za vrijeme održavanja ovog festivala posjete ga brojni gledatelji
koji ispune ulice i središnji gradski trg te uživaju u ljepoti narodnih nošnji i zvucima prateće
glazbe. Natjecateljskog su karaktera, a najbolje skupine stječu pravo nastupa na
Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu i Đakovačkim vezovima.

U programu sudjeluju popularni hrvatski glumci, tamburaške skupine i pjevači klasične,

zabavne i narodne glazbe. Jedna od najzanimljivijih priredbi Vinkovačkih jeseni su Šokački
divani, priredba koja je nastala kako bi se dočarao izvorni govor, duh i mentalitet Šokca
odnosno Slavonca.

U danima Jeseni u Vinkovcima se održavaju likovne izložbe, književne večeri, koncerti,

izložbe, promocije knjiga,sportska natjecanja i drugo. Vinkovačke jeseni slave, čuvaju,
njeguju i pokazuju izvorno narodno blago, kulturu i običaje, slavonske, hrvatske, ali i
pripadnika drugih naroda.

5.3.3. Sinjska alka

Sinjska alka je viteško natjecanje koja se organizira od 1715.godine u čast pobjede nad
Turcima. To je natjecanje u kojemu alkari na stazi dugoj 160 metara nastoje kopljem pogoditi
središte metalnog okruglog polja podijeljenog na tri dijela tzv. pogoditi,,u sridu’’. svaki dio
donosi određen broj bodova te je pobjednik onaj tko ih ima najviše. Na kraju pobjednik izlazi
pred vojvodu u svečanoj pratnji te mu se na koplje stavlja hrvatski plamenac. Sudionici Alke
mogu biti samo Sinjani, rođeni u Cetinskoj krajini ili im roditelji moraju biti iz tih krajeva.
Mora biti najmanje 11, a najviše 17 sudionika Alke, a biraju se organizacijom Bare i Čoje.
Ova viteška igra je i dio UNESCO-ve nematerijalne kulturne baštine.

Uvrštavanjem na UNESCO listu te s obzirom na njezino nacionalno značenje, ta je konjička

viteška igra dobila između ostalog i turističku prepoznatljivost i turističku promociju, lako
Sinj kao turistička destinacija ima brojna i različita kulturna dobra koja su prepoznata kao
turističke atrakcije, Sinjska alka je, osim kao kulturno dobro, prepoznata i kao vrhunska te
specifična turistička atrakcija. To je utjecalo i na cijelo naselje koje živi i priprema se za
Sinjsku alku tijekom cijele godine ne samo da očuva tradiciju, već i da se odgovori
na potrebe povećanog turističkog prometa prilikom održavanja natjecanja. Proširivanjem i
povezivanjem turističke ponude vezane za Sinjsku alku, kao što je primjerice osnivanje
Muzeja Sinjske alke utječe se na smanjenje turističke sezonalnosti, pri čemu su informacije o
tradicijskoj baštini dostupne cijele godine, a ne samo nekoliko dana za vrijeme održavanja
natjecanja.11

Slika 1. Sinjska alka

5.3.4. Moreška

Moreška je viteška igra nastala

u 12.-13.st. na Mediteranu. Za
otok Korčulu se pretpostavlja
da je došla u 15.st. iz Španjolske te se od otada sve to danas održava svake godine. To je igra,
odnosno bojni ples s mačevima te tradicija otoka Korčule koja slavi uspješnu obranu od
Maura. Ples je propraćen dramskom radnjom koja je borba crvene i crne vojske za djevojku.
Danas se održava uz pratnju limene glazbe i izvodi ga devet plesnih grupa s otoka. Izvodi se
redovito tijekom ljetnih mjeseci, a najvažniji nastup se izvodi 29. srpnja na blagdan zaštitnika
grada Korčule, sv.Teodora.

Moreška je dio nematerijalne kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a nekada izvođen
diljem Europe, a danas ga se može vidjeti samo na Korčuli na kojoj se izvodi više od 350
godina. Osim što je pod zaštitom UNESCO-a dva kulturna društva u Korčuli njeguju Morešku
što je dokaz njezine velike važnosti kulturi i tradiciji koju pridonosi tom kraju.

5.4. Vjerske manifestacije

Religija je jedan od velikih pokretaća ljudi na putovanje. Osim za vjernike, može biti motiv i
za ostale ljude koji žele upoznati druge vjere. Vjerske manifestacije mogu biti povezane s

11
https://www.google.hr/url?
sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwiZi92pwKX3AhXESPEDHbGZ
D_A4ChAWegQIAhAB&url=https%3A%2F%2Fwww.bib.irb.hr%2F1140690%2Fdownload
%2F1140690.Konjike_viteke_igre_izmeu_UNESCO-a_i_zaborava.pdf&usg =AOvVaw3_tjl8 YFe WA
w298hTqjM9e J. Kranjčević, K. Tokić; „Konjičke viteškeigre – izeđu UNESCO-a i zaborava“ str. 47.
određenim vjerskim blagdanom ili s mjestima u kojima se obavljanju religijski obreda, kao i
događajima iz povijesti crkve.

5.4.1. Festa Svetog Vlaha

Festa Svetog Vlaha je ujedno i Dan grada Dubrovnika. To je manifestacija koja se održava od
972.godine i slavi Svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika. Slavlje započinje Kandelorom
2.veljače, puštanjem bijelih golubica ispred crkve svetog Vlaha i uzdizanjem barjaka na
Orlandov stup. Na sam dan feste, 3.veljače, održava se procesija barjaka, glavnom ulicom
Stradun i gradskim ulicama, u kojoj sudjeluju vjernici iz Dubrovnika i okolice. U procesiji se
nose i moći sv.Vlaha te najveća relikvija dubrovačke katedrale Isusova pelenica. Poznato je i
vjerovanje da sv. Vlaho čuva od bolesti grla pa se prema tome vjernici grličaju. 2009.godine
je uvrštena u popis UNESCO-ve nematerijalne baštine.

5.4.2. Velika Gospa

Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije je državni blagdan koji se
obilježava 15.kolovoza kada vjernici hodočaste u marijanska svetišta diljem Hrvatske. Osim u
Hrvatskoj, ova se svetkovina slavi i u brojnim drugim državama.

5.4.3. Advent u Zagrebu

Advent je razdoblje u liturgijskoj godini, vrijeme pripreme za Božić te je početak i crkvene

godine. Advent u Zagrebu je tradicionalna predblagdanska manifestacija koja je ujedno
najveći događaj u glavnom gradu i centralna manifestacija zimske turističke sezone. Održava
se na više lokacija u Zagrebu te počinje paljenjem prve adventske sviječe na glavnom trgu
krajem studenoga i traje do kraja prosinca.

Ovu manifestaciju prati bogati kulturno- zabavni program. Na glavnom trgu se održavaju
koncerti, u ulicama oko trga Božićni sajam, a ispred katedrala Žive jaslice koje dočaravaju
nadolazeći središnji događaj, Božić. Na Zrinjevcu, u kojem je i započela tradicija zagrebačkog
Adventa, centar događanja je stari glazbeni paviljon. Još jedne od najpoznatijih atrakcija su
ledeni park na Trgu kralja Tomislava i fuliranje. Na kućicama se može uživati u
specijalitetima kao što su štrukli, savijače, knedle, ali i čajevima, kuhanom vinu i raznim
drugim pićima.

Usprkos velikoj konkurenciji, advent u Zagrebu je tri puta za redom proglašen najboljom
destinacijom za božićne blagdane u Europi 2016., 2017. i 2018. godine.

5.5. Karnevali i poklade

Tradicija kostimiranja i karnevala stara je koliko i čovječanstvo. Slavlje maškara potječe iz

rimskog doba i utemeljene su na vjerovanju da paljenje određenog lika služi za tjeranje zlih
sila. Često imaju i socijalno i političko značenje putem kojih građani šalju poruke vlasti o
njihovom nezadovoljstvu. Ipak, glavni cilj maškara je zabava, povorke, plesovi i dobar
provod. Tradicija maškaravanja je raširena u cijelom svijetu i toliko popularna da se veljača
smatra mjesecom fašnika. U Hrvatskoj se svake godine u razdoblju prije korizme održavaju
brojni karnevali, bili veći ili manji posjete ih brojni posjetitelji, kako domaći tako i strani.

5.5.1. Riječki karneval

Riječki karneval je skup događaja koji se održavaju u Rijeci u doba poklada. To je natjecanje
u inovatiovnosti i originalnosti te smotra tradicijskih i karnevalskih grupa. Program se sastoji
od karnevalske povorke, fešte, izbora kraljice karnevala, koncerata, izložbi te programa za
djecu.

Glavni događaj je karnevalska povorka koja se odvija na posljednju nedjelju u veljači.

Najzanimljiviji dio festivala je izbor kraljice festivala za titulu ,,Zlatni Plašt'', najbolja
odabrana maska postaje zaštitno lice fašnika te godine te se uz to bira najbolji scenski nastup.
Dio UNESCO-ve nematerijalne kulturne baštine i zaštitni znak karnevala su zvončari koji
najavljuju početak fašnika i tjeraju zle sile.

Na Festivalu svake godine sudjeluje više od 100 grupa i 10 000 sudionika te je zbog svoje
uspješne organizacije 1995. godine Rijeka primljena u Udrugu europskih festivalskih gradova
kao top kulturni događaj.

5.5.2. Samoborski fašnik

Samoborski fašnik je prepoznatljiv u cijeloj Hrvatskoj i jedna je od najstarijih pokladnih

svečanosti u Hrvatskoj. Slavi se od početka devetnaestog stoljeća. Tradicionalni program se
održava na Trgu kralja Tomislava s fašničkom princezom Srakom, Princem, Fiškalom i
Sucem. Program se odvija na nekoliko lokacija, a čine ga ulični zabavljači, poseban program
za mlade, radionice za djecu i druga doagađanja.

Samoborski fašnik tradicionalno završava na pokladni utorak osudom Princa Fašnika i

paljenjem njegove lutke, kako bi se osiguralo da godina pred nama bude bez negativnih
utjecaja.Samoborski fašnik je sastavni dio ponude grada Samobora odnosno brend poznat ne
samo u Hrvatskoj, nego i izvan nje.

5.6. Gospodarske manifestacije

Gospodarske manifestacije obuhvaćaju organiziranje sajmova i izložbi.

5.6.1. Zagrebački velesajam

Zagrebački velesajam je organizator sajmova, poslovnih i društvenih događanja koji je
utemeljen 1909.godine. Jedan je od 10 svjetskih sajamskih centara utemeljitelja
Međunarodne unije sajmova, simbol grada Zagreba i izvozni proizvod Hrvatske.

Organizacijom sajmova i događanja doprinosi promociji i umrežavanju hrvatskog i

međunarodnog poslovnog okruženja. Osim sajmova pružaju usluge organizacije skupova i
događaja; kongresa, konferencija, poslovnih sastanaka, edukacijskih programa, marketing
prezentacija proizvoda i usluga, debata, domjenaka, poslovnih i gala večera, kulturnih i
zabavnih događaja, koncerata, festivala, kazališnih predstava, modnih revija i sportskih
događaja.

6. Zaključak

Manifestacije igraju veliku ulogu u kreiranju turističke ponude destinacija i zemalja.

LITERATURA
L. Van Der Wagen; Event management : upravljanje događajima : za turistička, kulturna, poslovna i sportska
događanja, Zagreb, Mate, 2008., str. 2.
Internet linkovi:

https://hrcak.srce.hr/file/297769 „Događaji u funkciji boljeg plasmana turističke destinacije, primjer

Dubrovnika“ str. 269.

https://repozitorij.vuka.hr/islandora/object/vuka%3A783/datastream/PDF/view „Manifestacijski turizam na

primjeru adventa u Zagrebu“, Veleučilište u Karlovcu, Završni rad, Karlovac, 2017., str. 15.

http://www.meetdubrovnik.com/hr/dubrovnik-festivali-manifestacije/dubrovacke-ljetne-igre.html

Slike:

Slika 1. Sinjska alka https://www.myistria.com/en/visit-sinjska-alka-modern-day-representation-of-medieval-

knight-tournaments

Datum predaje pisanog uratka: _______________________________________________

Potpis mentora: ________________________________________________

(mentor je prihvatio Izradbu)

Datum obrane završnog rada : ________________________________________________

Ocjena izradbe završnog rada: ________________________________________________

Ocjena obrane završnog rada: __________________________________________________

Opći uspjeh iz izradbe i obrane završnog rada: ____________________________________

Povjerenstvo:

1. Predsjednik povjerenstva: _________________________________________________

2. Član povjerenstva: __________________________________________________

3. Član povjerenstva: ___________________________________________________