1.

Tematska cjelina
1) Razlika izmeu tur.agencije i turoperatora. TUROPERATORI specijalizirani
imbenici za posredovanje izmeu trita turistike ponude i potranje, koji u
svoje ime i za svoj raun kreiraju i organiziraju paualna putovanja na veliko.
TURISTIKE AGENCIJE- u svijetu prepoznajemo kao samostalne i zavisne,
regionalne, nacionalne, meunarodne, s mreom ili bez mree poslovnica,
emitivne, receptivne ili kombinirane, detaljistike, grosistike ili kombinirane
2) Posljedica suvremenog turizma. suvremeni turizam posljedica je: a) razvoja
tehnologije, b) socioekonomskih utjecaja unutar drutava (poimanje slobodnog
vremena i rast prihoda), c) otvaranja svjetskih ekonomija i liberalizacije odnosa
3) Faze razvoja turizma, prema UNWTO. RANO DOBA-prve civilizacije, Grka,
Rim, Azija, SREDNJE DOBA-(5.-14.st), hodoaa, istraivaka putovanja, DOBA
RENESANSE-(14.-17.st), edukativna putovanja, Grand Tour, INDUSTRIJSKA
REVOLUCIJA-(1750.-1850.g.), razvitak gradova, parni stroj, MODERNI TURIZAMrazvoj prometa, potronje, masovni turizam
4) Kada meunarodni turizam doivljava najvei rast? od 60-ih do 80-ih
godina (emu je poticaj dala i turistika ponuda kroz izgradnju hotelsko turistikih
objekata)
5) Promotivne aktivnosti turoperatora. razvijale su svijest o putovanjima,
tj.agenti su all inclusive aranmanima poticali na koritenje jedinstvene usluge po
jedinstvenoj cijeni i time pokrenuli lavinu koju nazivamo meunarodni turizam
6) Destinacije koje su poznate po komponentama zabave. must see
destinacije: Las Vegas, New York, Los Angeles, Rim, Paris
7) Ravnotea emitivnog i receptivnog pola. postie se nakon to obje strane
pronau/ostvare vlastite interese (potranja doivljaje, ponuda profit)
8) ta je kulturna distanca? odnosi se na kulturnu razliitost mjesta posjeta od
izvorinog mjesta posjetitelja. Primjerice brojni turisti trae familijarnost mjesta
dok drugi trae kulturno iskustvo gdje se mogu povezati s lokalnim stan.i uivati u
lokalnoj kuhinji na otvorenom (npr. Maroko)
9) ta su to last-minute ponude? veliki odmor za mali iznos financijskih
sredstava
10)
ta je bitno za opstanak na tritu???
11)
4C????
12)
Turoperatori i njihove prednosti- modeli????
13)
Ekonomska korist poslovanja posrednika, koji su nedostaci
njihovog posrednika
KORISTI- povezivanje udaljenih krajeva i popunjenost zakupljenih
kapaciteta
-poveanje platne bilance drava u kojima se nalaze i s kojima posluju
-zapoljavanje lokalnog stan. Kroz kupovnu mo turoperatora
-organiziranje letova u udaljena i neistraena mjesta i trita
-osiguranje, sigurnost i certifikacija putovanja
-razvoj i poveanje kvalitete ivota u destinacijama
NEDOSTACI-demografski efekt (neravnomjernost razvoja, pro-poor turizam)
-devastacija pojedinih destinacija tj. Problemi odrivosti zbog masovnog
pristupa
-poslovanje u zatvorenim sustavima (getoizirane zone)
-podinjeni poloaj lokalnog stan. (nie zarade, odvajanja..)

2. Tematska cjelina
1. Globalizacija - prezentacija

2. Kratica STEEPLE model zvona, imbenici utjecaja: Socio-kulturni, Tehnoloki,

Ekoloki, Etiki, Politiki, Legislativni, Ekonomski
3. UNWTO (ta je?) svjetska turistika organizacija globalni forum za sva
pitanja u polju turizma, a djeluje kao specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda
4. Cilj globalnog etikog kodeksa turizma- uspostava sinteze razliitih
dokumenata, kodova i deklaracija iste vrste ili usporedivih tenji tijekom godina.
Etinost u turizmu mora biti adresirana na sve sudionike procesa od ministarstva,
turistike industrije, lokalnih zajednica i turista.
5. Ekoloke inicijative - ???
6. Backpackers(tko su, specifinosti) turisti s naprtnjaama, sve ei naziv
Flashpackers, mladi, koriste sofisticirane tehnologije, socijalno osjetljivi, vie
globalni
7. Klimatske promjene? rezultiraju porastom razine mora, promjenom morskih
struja, ubrzanim topljenjem leda i imaju znaajan utjecaj na turizam. Takvi
uinci mogu dovesti do gubitka bioloke raznolikosti, mijenjati prirodni i izgraeni
okoli koji je povezan s turizmom. Ostale posljedice mogu biti zdravstvene
implikacije toplinskog stresa te irenje tropskih bolesti.
8. Kratica GATS opi sporazum o trgovini uslugama

3. Tematska cjelina
1. Izvjee o konkurentnosti putovanja i turizma - T&T- Izvjee o
konkurentnosti putovanja i turizma (the travel and tourism cometitiveness report)
njime se iskazuju procjene turistike konkurentnosti zemalja diljem svijeta
2. Kratica TTCI Indeks konkurentnosti turizma (Travel & Tourism Competitiveness
Index), cilj:mjeriti razliita regulatorna i poslovna pitanja koja su identificirana kao
poluga za poboljanje T&T konkurentnosti u zemljama
- 3 podindeksa prema TTCI : 1) T&T regulatorni okvir, 2)T&T poslovno okruenje i
infrastruktura, 3) T&T ljudski, kulturni i prirodni resursi
3. Tko radi analizu izvjea konkurentnosti i putovanja turizma WEF (Worl
Economic Forum), svake dvije godine
4. Tko provodi istraivanja trendova u turizmu:
-IPK :European Travel Monitor, WTM
-njemaki ADAC
-ETC: Tourism Trends fo Europe
-UNWTO: Tourism Visions, Tourism trends
-Pisa forum/ITB report, Travel Trend Report
-EU: Eurobarometer
-britanski statistiki ured BTT-IPS (Vel. Britanija )
-Tomas -Stavovi i potronja turista u RH

4. Tematska cjelina

1.Meunarodni menadment, destinacijski menadment (razlika)???

2. UNWTO certifikat UNWTO dodjeljuje certifikate za angaman politikih
tijela u suradnji dionika unutar destinacijskog menadmenta i unapreivanju
razvoja. Certifikat je dodijeljen destinacijama: Blackstone River Valley (USA), the
State of Tabasco (Mexico), San Martin de Los Andes (Argentina), KwaZulu-Natal

(Africa), the City of Valenzia (Spain), Cancun (Mexico), i to za:

-poticanje odrivog razvoja
-unapreenje i razvoj projekata
-promoviranje aktivne ukljuenosti dionika
-Primjeri dobre prakse (financijski resursi i infrastruktura)
-investiranje u ljudski kapital i trening
3. Razvoj obalnog turizma temelji se na stratekom planiranju rasta u skladu
s prihvatnim kapacitetom podruja. Sastoji se od 3 faze: opisne faze, faze
procjene i strateke faze
OPISNA FAZA- vezuje se uz fizike, ekoloke, politike, socijalne i ekonomske
karakteristike prostora u kojem se turizam odvija
4. UNEP- faza procjene- FAZA PROCJENE-opisuje budue tj.mogue modele
razvoja turizma, te se izraunava prihvatljiv utjecaj turizma na politikoekonomsku, fiziku i sociokulturnu odrednicu podruja . Alternativni scenariji:
polazni scenarij opisuje zateeno stanje i predvia to e se dogoditi ako se
nikakva (dodatna) razvojna aktivnost ne poduzme, scenarij max.zatite zatita
resursa i strogo ogranienje razvoja turizma, scenarij intenzivnog rasta- rast
turizma, uz vrlo mala ogranienja bilo koje vrste
5.Soft turizam (6E) experience (doivljaj), excitment (uzbuenje), escape
(bijeg), education (obrazovanje), entertainment (zabava), ecology (ekologija)
6. UNWTO vodi za sluaj kriznih situacija u turistikoj industriji (2003., zbog
situacija kriznih praksi koje su se pojavile kao problematini imbenici razvoja):
a)ponaanje prije krize priprema plana, promotivne aktivnosti, pregled sustava
sigurnosti, priprema istraivanja
b)ponaanje za vrijeme krize komunikacija, slanje promotivne poruke, sigurnost
operacija, istraivanje situacije
c)djelovanje nakon krize komunikacijska vjerodostojnost, valjana promocija,
unapreenje mjera odgovornosti, koritenje saznanja radi buduih reakcija
5. Tematska cjelina
1. Ciljevi novih eur.pol postiu se akcijama razvrstanim u 4 skupine :
- poticanje konkurentnosti europskog tur. sredita
-promoviranje razvoja odrivog, odgovornog i visoko kvalitetnog tur.
-stvaranje imida EU kao kvalitetne i odrive destinacije
-maksimiziranje potencijala EU politika i instrumenata za razvoj tur.
2. Inicijativa NECSTOUR njome se osigurala integracija europske regije na
temu odrivog i konkurentnog turizma, te se odabrale pilot destinacije u
eksperimentalnim projektima. Danas 14 zemalja lanica.
3. Primjene direktiva u turizmu direktive koje se odnose na prava vezana
za turistike paket aranmane: pravo na: informaciju, prijenos paketa na nekog
drugog, objavljenu (garantiranu) cijenu, otkazivanje, alternativni paket ili
naknadu
4. Koje savjetodavno tijelo za primjenu direktiva iz 2006 UZ-EZ? UHPA
5. Konkurentnost sektora kao dio nove strategije EU naziva Europa
2020.- strategija predstavlja ekonomsku strategiju i vodeu inicijativu

industrijske politike u doba globalizacije sastavljenu od 7 inicijativa: Unija

inovacija, Mladi u pokretu, Digitalni program za Europu, Resursno uinkovita
Europa, Industrijska politika za globalizacijsko doba, Program za nove vjetine i
radna mjesta, Europska platforma protiv siromatva
Razraena su 4 glavna prioriteta za razvoj turizma Europe (od smjernica iz 2010.
usklaeni sa strategijom Europa 2020.):
1)Poticanje konkurentnosti europskog tur.sektora
2)Promicanje razvoja odrivog, odgovornog i visokokvalitetnog turizma
3)Konsolidiranje imida i profila Europe kao zbirke odrivih i visokokvalitetnih
destinacija
4)Maksimiziranje potencijala financijskih politika EU i instrumenata za razvoj tur.
6. Plan unutar projekta ERA-NET ..kakav je plan?
ERA-NET Projekt financiran u okviru Sedmog okvirnog programa za istraivanje i
razvoj. Predstavlja vane aktivnosti prema stvaranju europskog istraivakog
prostora.
ERNEST
Plan koji se razvio unutar ERA-NET projekta koji ukazuje regijama i turistikim
organizacijama na korake jaanja konkurentnosti, ali u okvirima odrivosti
KORACI: 1) Razmjena informacija i najbolje prakse,
2) Definicija, priprema i provedba zajednikih aktivnosti kroz zajednike
edukacijske programe i udruivanje sredstava,
3) Osnivanje transnacionalnih istraivanja

6. Tematska cjelina
1. Najznaajniji aspekti turizma? (6)
-Mendament kulture za potrebe turizma
-Uinci kulture na turizam
-Utjecaj turizma na kulturu destinacije
-Percepcija imida destinacije od strane potencijalnih turista
- Kulturni utjecaj turizma na turiste
- Potronja kulturnog turista
2. strategija razvoja Kult. Turizma u RH
-TURIST USPUTNE ILI SLUAJNE KULTURNE MOTIVACIJE
Motivacija dolaska u destinaciju nije bila kulturna
Turist dolazi u destinaciju kao kongresni, sportski, zdravstveni ili drugi turist te
je u doticaju s lokalnom kulturom ili usput posjeuje kulturnu atrakciju
Nema nikakvu kulturnu motivaciju i najee je masovni turist
-TURIST INSPIRIRAN KULTUROM
Doivljava kulturu kao osnovnu motivaciju, ali se usmjerava samo prema
velikim (trendovskim)
Kulturnim dogaajima: velike izlobe ili koncerti
Radi se o novim kulturnim interesima / ne predstavlja stalno trite
-TURIST MOTIVIRAN KULTUROM
Prisustvuje izrazitim kulturnim dogaajima i posjeuje kulturne atrakcije
Izbor destinacije ovisi o specijaliziranim interesima istih

 Interes se moe mijenjati, ali motivacija je i dalje plasirana u domenu kulture i

kulturnog

3. Getzova tipologija planiranih dogaaja (Dogaaji podvrste:)

Kulturni dogaaji - Festivali, karnevali, komemoracije, religiozni dogaaji
Politiki i dravni dogaaji - Mitinzi, inauguracije, politiki dogaaji, VIP osobe
Umjetniki i zabavni dogaaji - Koncerti, dodjele nagrada, izlobe, sveanosti
Poslovni dogaaji - Sastanci, konvencije, trgovaki sajmovi i izlobe
Edukacijski i znanstveni dogaaji - Konferencije, seminari, struno
usavravanje
Sportska dogaanja - Profesionalna ili neprofesionalna natjecanja, gledanje ili
sudjelovanje
Rekreacijski dogaaji - Natjecanje radi zabave, zabavni dogaaji
Privatni dogaaji - Osobni dogaaji (zabave, vjenanja, godinjice, obiteljska
okupljanja), drutveni dogaaji(sveanosti, godinjice mature)
4. Ekonomski utjecaj turizma
POZITIVNI EKONOMSKI ASPEKTI
-Odravanje i ouvanje lokaliteta
-Utjecaj na zapoljavanje
-Razvoj kulturno turistikog marketinga
-Turistiko uslune valorizacije od strane gospodarskih subjekata
NEGATIVNI EKONOMSKI ASPEKTI
-Komercijalizacija kulture
-Izazivanje drutvenog konflikta
-Stvaranje/predstavljanje umjetne autentinosti
- Sukob vrijednosti i generacija
-Stereotipizacija
5. Kako globalizacija utjee na kulturu?
1)KULTURNA HOMOGENIZACIJA -Globalizacija je omoguila stanovnitvu razliitih
regija i kultura da meusobno komuniciraju i prezentiraju sebe u globalnom
kontekstu razvoja. Poela je ponajvie utjecajima amerike kulture
2)STANDARDIZACIJA PROIZVODA
Podrazumijeva uinkovitost proizvodnje i isporuke sve do potroaa
Omoguuje kvantifikaciju na temelju izmjerenih kriterija
Jami predvidljivost
Jami slijeenje strogih proizvodnih i dostavnih pravila te omoguuje
kontrolu
3)KULTURNA HETEROGENIZACIJA
Lokalne sredine potiu lokalne kulturne elemente kao to su jezik, obrazovanje,
religija, tradicija, umjetnost, hrana i dr.
Javlja se na meunarodnoj razini kroz ostvarene potronje i koristi, dok se elja
za odravanje kulturne prepoznatljivosti javlja se na regionalnoj i lokalnoj razini
4)KULTURNA KONVERGENCIJA I/ILI DIVERGENCIJA
Ukljuivanje velikog broja ljudi u putovanja kulture sve vie slie jedna drugoj,
meusobno se povezuju
Treba teiti prilagodbama nacionalnim specifinostima, tj. to vie pokuati
modificirati globalizacijske trendove u skladu s nacionalnom kulturom
5)KULTURNA HIBRIDIZACIJA (PROIMANJE)

Podrazumijeva ukljuivanje elemenata kulture iz raznih izvora unutar pojedinih

kulturnih obiaja
Moe se razviti u kombinaciju dvaju identiteta, dvaju jezika te dvije kulture
6)KULTURNA KOMODIFIKACIJA
Kultura je esto zbog globalne potronje komodificirana, transformira se u novi
oblik, tj. robu
Stvorene su brojne kulturne ponude iz kojih ne razabiremo njihovu autentinost,
a pritom su prihvaene od strane brojnih turista emitivnih trita kao dio lokalne
tradicije
6. Menadment kul.razl. def. - Izuavanje ponaanja ljudi u organizacijama
razliitih kultura i naroda diljem svijeta

7. Programi interkul.komun. EU- ???

Interkulturalna kompetencija kontinuirani proces uenja turistikih djelatnika
prema specifinim iskustvima, eliminiranju predrasuda, zapaanja potreba te
aktivnom eksperimentiranju.
Kako bi bili kulturalno kompetentni, sudionici konferzacije moraju razviti barem:
-Temelj relacijske sposobnosti, kako bi oblikovali i odrali pozitivne drutvene
odnose
-Sposobnost prijenosa informacija, kako bi to uinkovitije i tonije prenijeli
informacije
-Ciljno postizanje sposobnosti osiguravanja odreenog stupnja suradnje i
dogovora
MODALITETI KULTURA U INTERKULTURALNOJ KOMUNIKACIJI U TURIZMU
-poricanje vlastite kulture
-zaokupljenost vlastitom kulturom
-proimanje kultura
-ouvanje specifinosti
8. Turizam specijalnih interesa predstavlja specifine interese pojedinaca i
grupa izraeno kroz razliitost iskustava.
9. Kreativni turizam znaenje pojava suvremenog poimanja turizma koja se
vezuje uz ispunjavanje ovjekova slobodnog vremena na putovanju. (ponude:
crtanje, tkanje, lonarstvo, sudjelovanje u pripremi lokanih gastronomskih
specijaliteta)
10. PRO-POOR turizam ukljuivanje elemenata nematerijalne kult.batine i
svakodnevnog ivota lokalnog stan.odreene destinacije te stvaranje veza na
uzajamnom potovanju i interkulturalnosti (a ne samo na ekonomskoj potronji).
Time se stvara idealna prilika za smanjenje siromatva i nerazvijenosti odreenog
podruja (pro-poor tur.), poticanje svijesti o razliitosti podruja i o kult.bat. i
jaanja kompetencije i znanja svih dionika koji sudjeluju u tur.procesu

7. Tematska cjelina

1. Tur. Planiranje na meunarodnoj razini koje tei eliminiranju ogranienja

odnosi se na:
-MEUNARODNE ORGANIZACIJE- s utjecajima u turizmu
-MEUNARODNU LEGISLATIVU interdisciplinirana podruja,
okoli,kult.bat.,trgovina, radni odnosi i prijevoz
-MEUNARODNE SPORAZUME u turizmu
-REGIONALNO POSTUPANJE -dogovori izmeu zemalja
2. Kratica LEXTOUR Tourism Legislation Database u okviru Svjetske turistike
organizacije elektronino pretraivanje baza nacionalnih institucija zaduenih za
donoenje propisa u turizmu po zemljama diljem svijeta
3. Analiza utjecaja ogranienja u podruju turizma najbolje provesti na
nain da se ista svrstaju u 2 razl.kategorije i kao takva analiziraju:
- ogranienja koja utjeu na individualne putnike (vize, ogranienja za putovanja
u inozemstvo, uvjete i procedure za izdavanje putnih dokumenata, ulazne i
izlazne poreze, kontrole zdravlja.)
- ogranienja s utjecajem na sektore povezane s turizmom
4. Kontrola stranog trita ???
5. Helsinki Accord (1975.) najpoznatiji meunarodni ugovor za turistika i
ljudska prava. Bavi se pravima slobodne migracije ljudi te nastoji potpuno
smanjiti, gdje je to pozrebno, naknade z avize i slubene putne isprave, te
iszakzuje namjeru promoviranja posjeta zemljama

Neka pitanja iz kolokvija:

Pitanja iz Meunarodnog turizma B grupa
Za turistike agencije da su samostalne zavisne bla bla onda last minute ponuda
ta je pa destinacijske menadment kompanije onda steeple model-sociokulturne
promjene.
Pa ono ljudski prirodni kulturni resursi...etinost u turizmu mora biti adresirana na
sve sudionike procesa od ministarstva, turistike industrije, lokalnih zajednica i
turista.
I da bilo je jo Era-net i ernest kao da se razvio unutar tog projekta I
gatt i gats? - 7. Prezentacija.
Pregovorima od strane GATT-a (opi sporazum o carinama i trgovini) se po prvi
put razmatraju ogranienja u meunarodnom tur., te utjee na uklanjanje
vanjskotrgovinskih prepreka i sniavanje carinskih barijera.
Naini pruanja usluga definirani su GATS-om (opi sporazum o trgovini
uslugama, od 1995.). najvaniji GATS principi su: eliminacija diskriminacije
izmeu zemalja lanica, eliminacija diskr. Od strane nacionalnih pruatelja usluga

(uvjeti sektora), eliminacija zabrane trinog ulaska, objektivni i transparentni

kriteriji domaih regulacija u turizmu , ponaanje politikih tijela u skladu sa
pravilima i regulacijama GATS-a. 160 zemalja lanica (2014.g.)

Grupa A
Turoperatori, T&T (izbaciti koji ne pripada), nesto koliko je zemalja ukljuceno u
neki projekt EU -14, kako se zove baza podataka turistickog zakonodavstva (tako
nekako)- LEXTOUR moda, STEEPLE (izbaciti koji ne pripada), kako se zove
nesto, politika valjda, za suzbijanje siromastva u destinacijama, tako nesto propoor tourism, backpackers, i ne mogu se sjetit ostalog, al najbitnije su vam one
upadljive stvari, tipa neki broj, a da nije postotak, i neki tako kratki i lako pamtljivi
nazivi