Sadraj

1. Uvod................................................................................................................1
2. SWOT analiza................................................................................................2
3. Prednosti.........................................................................................................3
4. Nedostatci.......................................................................................................4
5. Mogunosti.....................................................................................................5
6. Prijetnje..........................................................................................................6
7. Zakljuak........................................................................................................7
8. Literatura.......................................................................................................8

1. Uvod
Dubrovnik je poznata turistika destinacija smjetena na krajnjem jugu Republike
Hrvatske. Godinama privlai panju svjetskih turista da ga posjete, a dovoljno govori
injenica da je proglaen jednim od deset svjetskih destinacija koje treba posjetiti prije smrti.
Ouvanost prirodnih ljepota te bogata povijest daje ovom gradu poseban doivljaj stapanjem
povijesnih zidina sa modernim restoranima i hotelima. Izrada SWOT analize je od izuzetno
vanog znaaja zbog toga to nam pomae prilikom planiranja buduih planova, lako uvidimo
u kojoj smo poziciji trenutno na tritu, koje su nam prednosti, koji su nam nedostatci, koje su
nam mogunosti te na kraju, koje su nam prijetnje.

2. SWOT analiza

Prednosti

Nedostatci
- Visoke cijene

Bogata kulturna batina

Zatita UNESCO-a

- Manjak luksuznih trgovina

Povoljna klima

- Nedostatak sadraaja za mlade

Geografski poloaj

- Sezonalnost

Sigurnost

- Siva ekonomija

Prirodne ljepote

- Nedostatak hotela visoke najvie

kategorije

Bogata povijest

- Slaba promocija

Mogunosti

Prijetnje

Ulazak u EU

- Nekontrolirana gradnja

Snimanje svjetski poznatih

filmova

- Terorizam

Proirenje sezone

- Ekoloki problemi

Ekoloki odrivi hoteli

- Konkurencija

Otvaranje luksuznih trgovina

- Nagle klimatske promjene

Unaprijeenje prometne
dostupnosti

- Porast kriminala

Kruzing destinacija

3. Prednosti
Dubrovnik kao turistika destinacija ima mnogo prednosti koji privlae mnotvo
turista. Simbol Dubrovnika su dubrovake zidine, graene su od 13. stoljea, pa sve do 17.
stoljea. Graene su za potrebe obrane. Duge su 1940 metara, visoke 25 metara, na etiri
strane svijeta su zatiene kulama. Zidine su dobile dananji izgled jo u 16. stoljeu.
Ameriki portal TriplAdvisor je 2013. godine ih je stavio na popis 10 mjesta na svijetu koje
treba posjetiti prije smrti, a to istraivanje su proveli na nekoliko milijuna putnika.
Dubrovake zidine za Republiku Hrvatsku predstavljaju vaan izvor prihod, koji svake godine
biljei neto vie od 45 milijuna kuna prihoda od ulaznica. Od 1979. grad Dubrovnik je pod
zatitom UNESCO-a. Upravo zbog svoje bogate i ouvane povijesti, Dubrovnik privlai
mnoge turiste raznim manifestacijama u kojima prikazuju ivot u Dubrovakoj republici i
ivot u srednjem vijeku. Takoer pokazuju i svoje stare zanate koji organiziraju cehovi
obrtnika. Zbog svojih prirodnih ljepota privlae i scenariste koji sve vie snimaju filmove i
serije, koji su ujedno najbolja besplatna rekla za posjetu Dubrovniku. Klima u gradu
Dubrovniku je izrazito povoljna, prosjena temperatura je 16.6C. Najhladnija temperatura je
9C, a snijeg i niske temperature su rijetkost. Najhladniji mjesec u godini je sijeanj, a
najtopliji kolovoz. Sezona kupanja traje od travnja do listopada. Sigurnost u gradu je na
visokoj razini, s malim stopama kriminala grad je izuzetno siguran kako za lokalno
stanovnitvo, tako i za turiste. Vani imbenici za razvoj turizma su prirodne ljepote i
geografski poloaj. Geografski poloaj Dubrovnika je od bitne vanosti za njegovu
posjeenost. Blizina granica s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom je od bitne vanosti
za dostupnost destinacije, a s mora lako prima turiste koji su luksuznim kruzerima dolaze u
posjet Dubrovniku, a treba i napomenuti kako Dubrovnik ima i zranu luku, to dodatno
olakava posjet.

4. Nedostatci
Svaka destinacija u svijetu ima svojih nedostaka, pa je tako i sluaj s Dubrovnikom.
Gosti mu zamjeraju visinu cijena, a kada privuku one najbogatije goste, oni se ale kako
zapravo nemaju gdje potroiti svoj novac, odnosno kako Dubrovniku fali luksuznih trgovina
koji bi onda upotpunili luksuzni tih, a ujedno bi popravio gospodarstvo Hrvatske. Zbog
orijentacije prema elitnom turizmom koji privlai turiste svojom prolou trpe mladi za koje
nema sadraja zabave. Dubrovnik treba poraditi na tome kako da prue sadraje koji bi
zabavili mlade ljude. Veliki problem je i sezonalnost koja je jako oita, no i dalje je bolje od
prosjeka hrvatskih priobalnih gradova. Sezonalnost bi se mogla popraviti s dodatnom
promoviranjem u svijetu, ali i osmiljavanjem nekih sadraaja preko zime. Za sve to postoje
dobri uvijeti jer je u Dubrovniku izuzetno pogodna klima za posjet svakog dana godine, no
problem je to veina ugostiteljskih objekata zatvara poslije desetog mjeseca, a svoja vrata
otvaraju tek u travnju ili svibnju. Lo marketing, odnosno nedovoljna promocija destinacije
ovdje je glavni problem. Stranica turistike zajednice bi trebala biti ljepe ureena, dati dozu
luksuza i privui ljude da posjete Dubrovnik. Kod posjete Dubrovniku problem je i cijena
smjetaja u privatnom sektoru, kao i siva ekonomija koja se itekako razvija upravo u
smjetajnim jedinicama koje preko raznih oglasa nalaze turiste koji im dolaze i za to plaaju,
ali ih lokalno stanovnitvo ne prijavljue, ne plaa za njih poreze, niti pristojbe. Dubrovnik
biljei sve vie dolazaka, no prihodi ostaju isti, pa bi trebalo uloiti truda da se ostvari nini
turizam. Diferencijacija bi bila potrebna da se Dubrovnik izdvoji od ostalih susjednih gradova
i da postate luksuzna destinacija ovog dijela Europa.

5. Mogunosti
Mogunosti za Dubrovnik su ogromne, a samo s pravim planom razvoja turizma, ali
samo s visokom iskoritenost resursa, ulaganjem u kvaliteno osoblje koje e postii dodatnu
vrijednost proizvodima i boriti se znanjem protiv konkurencije. Ulaskom Hrvatske u
Europsku Uniju olakani su dolasci iz zemalja lanica, ali i dolasci stranih ulagaa koji bi
uloili u greenfield i brownfield investicije. Za Dubrovnik bi bilo poeljno da dou
najpoznatije hotelske kompanije i otvore svoje hotele, kao i svijetski poznate ekskluzivne
brendove koji bi proirili ponudu Dubrovnika. Privlaenje poznatih redatelja da snime svoje
filmove ba u Dubrovniku bi bilo izvrsno, jer bi to bila sjajna besplatna reklama. Trebali bi
ozbiljno razmotriti tu mogunost, pa ak davati i neke poticaje kako bi se to bolje
promovirali. Treba poraditi sadraju preko cijele godine, jer je klima izrazito povoljna, dnevne
temperature gotovo nikad nisu nie od 9C. Proirenjem sadraja bi smanjili sezonalnost.
Ekologija je u dananje vrijeme izuzetno bitna, pa su se tako razvili i ekoloki osvjeteni
hoteli. Takvi hoteli sami po sebi privlae panju posjetitelja koji su ekoloki osvjeteni i rado
bi platili neto vie za boravak u takvom hotelu koji brine o prirodi, od onih kojih ne.
Ekoloki osvjeteni hoteli su budunost u turizmu. Pokuavanjem da se isprave nedostatci
trebamo pretvoriti u mogunosti, sluati to gosti ele i pretvarati to u nau korist. Ono to
Dubrovniku treba da upotpuni luksuznu ponudu su hoteli, trgovine i ugositeljski objekti
najvie kategorije. S odreenim mjerama poticanja mogue je privui najvee svjetske
brendove da otvore svoje trgovine upravo u Dubrovniku, kao i jake hotelske kompanije.

6. Prijetnje
Zbog visokih cijena nekretnina u porastu je sve vie divlje gradnje koja se teko
kontorlira i sve je vie nekretnina koje nemaju pravomone dozvole. U sadanjoj situaciji je
teko predvidjeti to e se desiti u budunosti, no sasvim je jasno da Hrvatska uvelike ovisi o
suncu i moru, te je upravo to glavni razlog iz kojeg nas posjeuju turisti. S eventualnim
promjenama koje bi ugrozile istou Jadransko more, sigurno bi se smanjio broj dolazaka, pa
tako i prihodi. Opasnost su i nagle klimatske promjene koje bi dovele do zahlaenja ili do
velikih oborina, to bi takoer dovelo do velikog smanjenja posjeta. Sigurnost u Dubrovniku
je na vrlo visokoj razini, no ovih dana moemo vidjeti kako je terorizam sveprisutan i nita ne
moemo iskljuiti, a iz iskustva nemira iz Grke, Tunisa i Egipta koji se do sada nije oporavio
i kojima se upravo iz tog razloga smanjio broj posjeta, kao i prihodi. Moemo samo zamiljati
koliki bi bio udarac prema Hrvatskom turizmu, Hrvatskoj kao destinaciji da se desi
teroristiki napad. Konkurencija je takoer velika prijetnja Dubrovniku kao destinaciji, danas
se sve vie novca ulae u marketinke svrhe koje bi potencijalno privukle turiste koje ele
elitni turizam, a danas je u svijetu takvih destinacija jako puno, no Dubrovnik moe opstati
samo znanjem i voljom, jer ima mnotvo prednosti, prirodnih bogatstava, te bogatu povijest
koje samo treba iskoristi u svoju korist. Turizam povoljno utjee na razvoj Dubrovnika, no
naalost, ima mnotvo nepovoljnih stvari kao to je porast stope kriminala. Taj podatak ne
treba uditi upravo zbog porasta broja ljudi koji posjete Dubrovnik u pici sezone i nemogue
je kontrolirati toliki broj ljudi. Potencijalni problem koji bi se mogao desiti Dubrovniku je i taj
da se domae stanovnitvo iseljava iz gradske jezgre i prodaje svoje stanove bogatim
strancima koji Dubrovnik posjeuju samo u sezoni ili iznajmljuju stanove, tako da bi
Dubrovnik van sezone mogao postati grad u kojem nema ljudi.

7. Zakljuak

Dubrovnik je kruna Jadrana koja ima mnotvo toga za ponuditi u svojim gostima
koji treba poraditi na svojoj ponudi i promociji kako bi smanjili sezonalnost i privukli to vie
ljudi. Glavni cilj na koji bi se Dubrovnik trebao bazirati je kvaliteta, a ne kvantiteta. Odnosno
kako bi poveao potranju najbogatijem sloju ljudi, ponudili bi im najkvalitetniji smjetaj,
ponudu hrane i pia kako bi poveali prihode, s manjim brojem ljudi, a veim prihodima.
Dubrovnik bi trebao poraditi na kruzing turizmu koji bi donio velike prihode, ali treba
osmisliti luksuznu ponudu. Ouvanost zidina dio je povijesti Dubrovnika koji moe postati
mamac za sve povijesne filmove i tako postati najbolja reklama.

8. Literatura
-

http://hr.wikipedia.org/wiki/Dubrovnik