Odjel za Komunikologiju

Naziv kolegija: Istraživanje i pisanje

Titula i prezime mentora: izv.prof.dr.sc Natalia Stagl-Škaro

Društvene mreže i njihov

utjecaj na mlade danas

Ime i prezime studenta/ studentice: Petra Vuknić

Email studenta/ studentice: petra.vuknic@gmail.com
Broj riječi: 1881
Datum predaje rada: 24.12.2022.
Sadržaj

1 Uvod......................................................................................................................................1-1
2 Društvene mreže i njihov nastanak.......................................................................................2-2
3 Negativni učinci društvenih mreža........................................................................................3-4
3.1 Ovisnost.........................................................................................................................3-4
3.2 Izloženost opasnostima.................................................................................................3-4
3.3 Utjecaj na samopouzdanje............................................................................................3-5
4 Pozitivni učinci društvenih mreža.........................................................................................4-7
5 Analiza istraživanja................................................................................................................5-8
6 Zaključak..............................................................................................................................6-13
Literatura:...................................................................................................................................6-14
Slike:...........................................................................................................................................6-14
1 Uvod

Možemo li se danas oduprijeti opasnostima na društvenim mrežama?

U prekomjernom korištenju društvenih mreža i ako ih ne koriste oprezno mladi se ne mogu
oduprijeti opasnostima. Otvara se pitanje u kojoj su mjeri i jesi li svi korisnici, a posebice mladi
svjesni opasnosti koje prijete iz virtualnog svijeta te lošim učincima koje im donose.

Danas su svi ljudi, ali ponajprije mladi izloženi raznim sadržajima na društvenim mrežama. One
su neizostavan dio svakidašnjeg života i jedan od najjednostavnijih načina komuniciranja.
Društvene mreže izravno ili neizravno, svjesno ili nesvjesno utječu i formiraju naše stavove. S
obzirom na pojavu globalizacije i i digitalizacije društva, sasvim je normalno da ljudi svih godina i
uzrasta koriste društvene mreže. Na početku su imale funkciju da povezuju ljude širom svijeta,
ali ipak ta funkcija je prerasla u globalni trend koji utječe pozitivno, ali i negativno. One nisu više
samo sredstvo skraćivanja dosade i slobodnog vremena, već su postale globalni fenomen našeg
vremena.

1
2 Društvene mreže i njihov nastanak

Društvena mreža je vrsta internetske usluge, koji se najčešće javlja u obliku platforme, prozora

ili web-stranice. To je internetski prostor, koji služi za međusobno povezivanje korisnika.
Društvene mreže se smatraju sastavnim dijelom današnjice, a broj korisnika neprestano raste.
One su besplatne online usluge koje korisnicima pružaju razne vrste komunikacije sa svijetom i
mogućnost vlastite prezentacije. Neki ih koriste zbog jednostavnog društvenog kontakta,
masovnog komuniciranja, dijeljenja fotografija, neki za informiranje, zabavu, ali neki da tamo
kreiraju poboljšanu verziju sebe.

Slika 1. Društvene mreže

Društvene mreže počele su se razvijati krajem 20.stoljeća. Prva društvena mreža pojavila se
1997.godine i zvala se SixDegrees.com. Svrha ove društvene mreže je bila povezivanje ljudi te
umrežavanje radi ostvarenja komunikacije. Nakon tri godine je bila ugašena jer u to vrijeme nisu
svi ljudi imali pristup tehnologijama i internetu.

Početkom 2000ih nastale su nove društvene mreže kao što su stranica Ryze.com, nakon toga
LinkedIn, danas najpoznatija mreža za razvijanje osobne poslovne mreže. Ubrzo se pojavila i

2
društvena mreža Friendster koja je u kratkom vremenu dosegla velik broj korisnika. Nagli porast
korisnika doveo je do tehničkih problema, a potom i gašenja ove društvene mreže zbog pojave
lažnih profila. Nakon ukidanja ove društvene mreže Mark Zuckerberg je osnovao Facebook,
najpoznatiju i najzastupljeniju društvenu mrežu. Osim što služi za komunikaciju, služi za
objavljivanje slika i videa te nudi zabavne sadržaje, aplikacije i igre. Godinu dana kasnije, pojavio
se Twitter koji nije namijenjen komunikaciji nego za pisanje kratkih poruka, tweetova. Ova
društvena mreža je najzastupljenija kada su u pitanju krizne situacije zbog mogućnosti prijenosa
uživo. Facebook i Twitter dugo su bile najpopularnije društvene mreže, Facebook je bio
platforma putem koje su se objavljivale fotografije, tu ulogu danas preuzeo je Instagram koji
najviše privlači mlade, dok Facebook koristi starija populacija. Instagram je u 2010. osnovao
Kevin Systrom s prijateljem Mikeom Kriegerom, a u vlasništvu je Facebook-a.

Još jedna vrlo popularna društvena mreža je YouTube koja je u vlasništvu Google-a. Svatko
može imati YouTube kanal te objavljivati razne sadržaje. Najpopularniji su takozvani ,,vlogeri''
koji snimaju videe u kojima pričaju o sebi, životu, putovanjima, modi i slično.

Svoju veliku popularnost među mladima stekao je i SnapChat, isprva pod nazivom Pictaboo. Tek
kasnije je dobila naziv SnapChat i od tada se razvija i broj njezinih korisnika raste, kao i njezina
vrijednost na tržištu. Ono što ovu društvenu mrežu čini jedinstvenom je to da se fotografije i
videii, takozvani snap-ovi brišu nakon slanja, odnosno može ih se vidjeti samo jedanput.

Društvene mreže kao što su Whatsapp i Viber najviše služe za dopisivanja, to jest razmjenu
informacija i komunikaciju među korisnicima. Takve mreže imaju mogućnost i poziva, video
poziva i dijeljenja sadržaja s drugim korisnicima.

3
Slika 2. Razvoj društvenih mreža

3 Negativni učinci društvenih mreža

3.1 Ovisnost

S pojavom društvenih mreža pojavila se i nova vrsta ovisnosti, baš poput one o alkoholu ili
drogama. Ovisnost o društvenim mrežama se može prepoznati po simptomima rastrojenosti,
promjenama raspoloženja te nemogućnosti da se uspostavi kontrola nad vremenom
provedenim na internetu.

Ovisnost o internetu i društvenim mrežama može se definirati kao situacija u kojoj pojedinac
gubi kontrolu nad upotrebom istog i nastavlja s korištenjem do te mjere u kojem to ima
negativan utjecaj na njegov život. Ovisnost o društvenim mrežama narušava psihičko i fizičko
zdravlje osobe te uzrokuje poteškoće u njenom socijalnom funkcioniranju. Društvene mreže u
ovom slučaju osobi postaju važniji od obitelji, obrazovanja ili posla, virtualni prijatelji važniji od
stvarnih.

4
Slika 2. Ovisnost o društvenim mrežama

3.2 Izloženost opasnostima

Ono što je zajedničko svim društvenim mrežama je korištenje nadimaka odnosno korisničkih
imena koje korisnici sami izabiru, što im pruža anonimnost. To znači da korisnici međusobno ne
znaju tko je tko u stvarnom životu, ne znaju imena i prezimena, adresu, broj telefona. Jedni o
drugima znaju samo ono što se iznese na internetu. Anonimnost stoga omogućuje ljudima da
budu otvoreni i podijele s drugima stvari koje bi im bilo neugodno izreći nekome tko ih poznaje.

S obzirom na to da kod online komunikacije ne postoji komunikacija licem u lice, ljudi su skloni,
bez razmišljanja koje su posljedice, pisati stvari skrivajući se iza svojih ekrana, odnosno online
identiteta koji može, ali ne mora biti pravi.

Elektroničko zlostavljanje ili cyberbullying se definira kao nasilje putem interneta. Budući da su
informacije dostupne velikom broju ljudi to može dovesti do poticanja mržnje, prijetećih i
okrutnih poruka i slično. Isto tako se osobni podaci koji su izloženi na društvenim mrežama
mogu koristiti za krađu identiteta.

Neki upravo mogućnost anonimnosti koriste kako bi širili glasine, laži i zlostavljali. Djeca i mladi
koji nisu dovoljno upućeni kako društvene mreže funkcioniraju mogu biti i najčešće su žrtve
cyberbullying-a, pedofila, govora mržnje, predmet ismijavanja i slično, a sve navedeno ostavlja
5
trajne posljedice. Zbog toga je jako važno uputiti mlade da zaštite svoju privatnost i općenito
kako se ponašati na društvenim mrežama.

Slika 3. Nasilje na društvenim mrežama

3.3 Utjecaj na samopouzdanje

Danas smo bombardirani raznim sadržajima i ponekad je teško odabrati čemu vjerovati, a čemu
ne. Umjetne trepavice, nokti, silikoni, nabildana tijela sve su to ideali kojima mladi danas teže.
Često se misli da ljudi na društvenim mrežama, osobito poznati žive savršene živote, da im ništa
ne fali i svi su barem jednom poželjeli živjeti tako. Je li njihov život zapravo takav kakvim se
prikazuje?

Društvene mreže mogu pridonijeti nezadovoljstvu vlastitim tijelom i ulaganju u izgled kod oba
spola. Upravo su mladi ono koji su najviše podložni lošim utjecajem zato što žele validaciju ljudi
oko sebe. Bitan im je broj pratitelja i količina likeova na slikama.

Društvene mreže su medij na kojem svi imaju priliku oblikovati sliku o sebi stvaranjem profila
kako bi prikazali tu željenu sliku, a to rade kako bi se uklopili i bili odobreni.

6
Korisnici društvenih mreža dijele svoje fotografije, videe i drugi sadržaj s drugim korisnicima,
kako bi oni odobrili taj sadržaj takozvanim ,,like-om'' ili ne npr.komentiranjem.

Ono što vrlo šteti ljudima, posebno mladima je to da uspoređuju sebe i njihove živote s
iskrikrivljenom i uljepšanom slikom života ljudi u cijelom svijetu. Što više vremena provode
promatrajući savršena lica i tijela na fotografijama i videima koje postavljaju primjerice
instagram zvijezde popraćenih mnoštvom like-ova i pozitivnih komentara, vrlo je vjerovatno da
će sami sebi postaviti neke zamišljene kriterije i očekivanja od vlastitog života.

Osobe koje više vremena provode koristeći društvene mreže i gledajući fotografije drugih
korisnika, smatraju druge ljude sretnijima.

Slika 4. Utjecaj na samopouzdanje

4 Pozitivni učinci društvenih mreža

7
 Ono pozitivno što su društvene mreže donijele, prije svega je komunikacija. Znatno su olakšale
komunikaciju i protok informacija, potreban je svega jedan klik da se određena informacija
pošalje u istom trenu gdje god i kome god želimo.

Osim toga, omogućuju upoznavanje novih ljudi, to jest ,,virtualno'' druženje.

Također doprinos imaju i u obrazovanju. One u procesu obrazovanja postaju svojevrstan medij
putem kojeg sudionici tog procesa imaju mogućnost lako pristupiti potrebnim informacijama.
Olakšavaju učenje, omogućuju svladavanje novih vještina i razvoj raznih kompetencija. Sve se
više uključuju u obrazovne sustave.

U poslovnom smislu omogućavaju korisnicima brzu reakciju i komunikaciju koja donosi

informacije bitne za aspekte marketinga i poslovanja. Primjerice putem Linkedin-a korisnici
mogu razmjenjivati iskustva, sudjelovati u raspravama, dijeliti zanimljive sadržaje, povezati se s
poslodavcima diljem svijeta…

Slika 5. Pozitivni učinci društvenih mreža

5 Analiza istraživanja

8
Prema kategoriji spola od 21 ispitanika, 57.1% su djevojke, a 42.9% dečki.

Od ispitanika prema godinama 38,1% ih ima 20+ godina, a 61,9% 17-20 godina, dok 13-16 nema
nitko.

9
Na pitanje koliko vremena provode na društvenim mrežama odgovorili su najviše 3-5h, 47,6%, a
čak 38,1% provodi 5h dnevno na društvenim mrežama. 1-3h provodi 14,3% ispitanika.

Je li imaju otvoren profil barem na jednoj društvenoj mreži 61,9% ih je odgovorilo da, a
iznenađujućih 38,1% ne.

Ispitanici najviše koriste instagram s 81%, zatim Youtube, dok 19% koristi Facebook, TikTok ili
SnapChat.

10
.

O tome jesu li svjesni opasnosti na društvenim mrežama 81% je odgovorilo da, ali ipak 9,5% ne.

Ispitano je i pomažu li društvene mreže pri upoznavanju s novim osobama, najviše ih je reklo
ne, ali 38,1% da.

11
66,7% ispitanika dobija poruke nepoznatih ljudi, nešto manje ne dobija.

12
Na pitanje odgovaraju li na poruke nepoznatih ljudi većina je odgovorila ne, a 9, 5% dao
odgovaraju.

Na posljednje pitanje jesu li ikada bili žrtva cyberbullying-a većina je odgovorila ne, a
podjednako su odgovorili s ne i ne znam.

13
6 Zaključak

Mladi su konstantno na društvenim mrežama, sve one su dostupne na pametnim

telefonima bez kojih nijedna osoba ne može opstati u današnjem društvu.

Već je naglašeno kako najviše utjecaja imaju na djecu i mlade. Za njih imaju iznimno važnu
ulogu jer je to razdoblje samo po sebi nestabilno, tada se mlada osoba gradi i pronalazi te
se posebna pozornost mora obratiti na upotrebu društvenih mreža kod mladih.

Iz provedenog istraživanja može se uvidjeti da društvene mreže zauzimaju veliku ulogu u

životu mladih. Možemo zaključiti da one utječu na socijalizaciju mladih jer su ispitanici
naveli da im pomažu u upoznavanju novih osoba. Većina njih smatra da su svjesni
opasnostima koje društvene mreže donose, ali ipak se mora uzeti u obzir da nekolicina njih
smatra da nisu, a to se može i potvrditi da neki od njih odgovaraju nepoznatim osobama na
poruke. Također je 14,3% njih je bilo žrtva internetskog nasilja što je velik postotak s
obzirom na malen broj ispitanika. Istraživanjem je potvrđeno da društvene mreže imaju
prevelik utjecaj na mlade i da se oni ne mogu ili teško mogu oduprijeti opasnostima koje
društvene mreže donose.

Društvene mreže nisu nužno ni dobre ni loše, onakve su kakvim ih ljudi sami naprave.
Ovakva vrsta komunikacije među ljudima je realnost i nitko ne može pobjeći od te
realnosti. Ono što možemo je biti oprezni i trebamo znati se koristiti sigurno društvenim
mrežama.

14
Literatura:

https://www.unicef.org/croatia/utjecaj-društvenih-mreža-na-mlade-i-pojam-ljepote-danas

https://cnzd.org/2021/09/utjecaj-drustvenih-mreza-na-mentalno-zdravlje/

https://www.tportal.hr/tehno/clanak/strucnjaci-upozoravaju-mentalno-zdravlje-mladih-je-na-
udaru-evo-sto-drustvene-mreze-imaju-s-time-20220610

https://www.vpz.hr/wp-content/uploads/2016/03/Prezentacija-istrazivanja-Savjeta-mladih.pdf

Slike:

Slika 1. Društvene mreže

15
Slika 2. Razvoj društvenih mreža

Slika 3. Ovisnost o društvenim mrežama

Slika 4. Nasilje na društvenim mrežama

Slika 5. Utjecaj na samopouzdanje

Slika 6. Pozitivni učinci društvenih mreža

16