Struktura stanovnitva

prema spolu i dobi i

drutveno-gospodarski
razvoj
Pripremio:
Dr.sc.arko Dugandi

Sadraj
Meuzavisnost kretanja stanovnitva i
promjene struktura stanovnitva
Struktura stanovnitva-definicija i
klasifikacija
Struktura stanovnitva prema spolu i dobi
Struktura stanovnitva prema spolu
Struktura stanovnitva prema dobi
Starenje stanovnitva
Vanost dobne strukture za ekonomska
istraivanja

1.Meuzavisnost kretanja
stanovnitva
Premda fertilitet i mortalitet
prvenstveno utjeu na strukturu
stanovnitva prema spolu i dobi,
njihov se utjecaj posredno osjea i
kod promjene ekonomsko-socijalne
strukture stanovnitva
Djelovanje gospodarskih i drutvenih
imbenika na fertilitet i mortalitet
djeluje posredno

 Ope postavke u prouavanju uloge pojedinih

struktura stanovnitva u procesu demografskog
razvoja svode se na slijedee:
1.izmeu ukupnog kretanja stanovnitva i
promjene njegovih pojedinih struktura postoji
uska meuzavisnost
2.promjene do kojih dolazi u jednoj strukturi jae
ili slabije se odraavaju na promjene ostalih
struktura stanovnitva
3.promjene u proizvodnoj strukturi i ukupnoj
strukturi privrede reflektiraju se na sastavnicama
prirodnog i mehanikog kretanja stanovnitva

Struktura stanovnitva
Sama rije struktura, sugerira da se
pojedinci meusobno razlikuju (po

spolu, dobi, branom stanju, djelatnosti, zanimanju,

kolskoj spremi i td)

Stanovnitvo je specifian skup

pojedinaca u kojemu svaki od njih
sudjeluje s mnogo svojih osobnih
karakteristika

 Razliita su grupiranja tzv.parcijalnih

struktura:
Bioloka (demografska) struktura
prema spolu, dobi, branosti,
plodnosti
Ekonomsko-socijalna (ekonomska
aktivnost, djelatnost i zanimanje, kol.
spremi, etnikoj strukturi..)
Obrazovna struktura prema
pismenosti, kolskoj spremi, ..

 Posljednje dvije skupine se ubrajaju u

drutvene strukture
Struktura stanovnitva prema spolu i
dobi izvorno je bioloka struktura
Iz nje proizlaze kljuni kontingenti
stanovnitva kako za bioloku
reprodukciju (fertilni kontingent), tako
i za formiranje radne snage (radni
kontingent)

Struktura stanovnitva prema

spolu i dobi
Struktura stanovnitva prema spolu i
dobi izvorno je bioloka struktura, ali
se nalazi i pod utjecajem drutvenogospodarskih imbenika
Dobno-spolna struktura vana je za
sadanji i budui razvoj stanovnitva i
gospodarski razvoj neke zemlje
(fertilni kontingent, radni)

Struktura stanovnitva
prema spolu
Pokazuje brojani odnos izmeu
mukog i enskog stanovnitva
Koeficijent maskuliniteta
Pm
km
1000
Pf

Koeficijent feminiteta

kf

Pf
Pm

1000

U Hrvatskoj se raa prosjeno 1 060

muke djece na 1000 djevojica

Koeficijent feminiteta u nekim

zemljama EU

Koeficijenti feminiteta u
Hrvatskoj
Godina popisa

Koeficijenti feminiteta

1953.

1115

1961.

1094

1971.

1069

1981.

1066

1991.

1063

Koeficijenti feminiteta u
Hrvatskoj

 Struktura jednog stanovnitva prema

spolu rezultat je dugoronog djelovanja
(tijekom posljednjih 80-100 godina
slijedeih imbenika:
Nataliteta (struktura ivoroenih)
Mortaliteta (struktura umrlih)
Migracije (selektivno prema spolu)
Ostali eksterni imbenici (posebno rata)

 Opa je injenica da se redovito raa

vie muke nego enske djece
U svijetu je koeficijent maskuliniteta
pri raanju 1060
U Hrvatskoj se takoer raa prosjeno
1060 muke djece na 1000 djevojica
U prvim godinama ivota vei
mortalitet djeaka, oko 40-ih se
uspostavlja ravnotea, iza 40-ih
stvaraju se vikovi ena- opa
tendencija

Koeficijent feminiteta prema

dobnim grupama
Koeficijenti feminiteta prema dobi
Zemlja

0-14

15-39

40-64

65+

Austrija (1993)

944

960

1032

1780

Francuska (1994)
SR Njemaka
(1990)

957

988

1019

1509

949

947

993

1937

vedska (1994)

949

952

987

1359

Hrvatska (1991)

952

956

1049

1791

 Karakteristike prirodnog kretanja

stanovnitva prema spolu - u mlaim
godinama je neto vie mukaraca, a u
starijim je neto vei udio ena
Na strukturu stanovnitva prema spolu
osim nataliteta i mortaliteta djeluje i
migracija, ali i grupa ostalih imbenika
Sve to kazano vrijedi za razvijene
zemlje, dok je u zemljama u razvoju
slika i drukija (manje se panje
posveuje enama)

 Dvije grupe debalansa:

Debalans uvjetovan unutarnjim,
prirodnim imbenicima
Debalans uvjetovan vanjskim
imbenicima (migracije, ratovi...)
Jaa neravnotea u strukturi prema
spolovima izazvana je vanjskim
imbenicima

 Brojani odnos mukog i enskog

stanovnitva u nekoj zemlji djeluje na
broj sklopljenih brakova (na stopu
nupcijaliteta), time i na razinu
fertiliteta
Djeluje i na razinu opeg i specifinog
mortaliteta prema dobi
Izaziva poremeaj u reprodukciji
stanovnitva

Stopa maskuliniteta u
Francuskoj 1946.
Stope maskuliniteta
Dob

Ruralna podruja

Gradovi s vie od 1000

st.

15-19

1063

881

20-24

963

850

25-29

1043

880

30-34

1025

896

35-39

1066

890

40-44

1075

893

 U emu se oituje utjecaj strukture

stanovnitva prema spolu na gospodarski i
drutveni ivot neke zemlje?
1.Kroz njezin utjecaj na obujam radne
snage
2.Na obujam optereenosti ekonomski
aktivnog djela stanovnitva uzdravanim
3.Struktura radne snage prema spolu moe
sainjavati jedan od preduvjeta za lokaciju
odreenih industrijskih grana
(tekstilna/teka)
4. Djeluje na socijalnu organizaciju ivota

Struktura stanovnitva
prema dobi
Dobna struktura stanovnitva je slika
povijesnog razvoja stanovnitva tijekom
duljeg vremenskog razdoblja
Pokazuje broj stanovnika u pojedinim
dobnim grupama, a time indicira razne
potrebe (kole, fakultete, radna mjesta)
One su u pravilu dugorone i u znaajnoj
mjeri odreuju budue promjene u
prirodnom kretanju stanovnitva

 Ako izraavamo reprodukcijski

potencijal jedne populacije:
0-14 predfertilna dob
15-49 fertilna dob
50 i vie postfertilna dob
Za ocjenu radne sposobnosti:
0-14 predradni kontingent
15-64 radni kontingent (15-59 ene)
65 i vie postradni kontigent (60+
ene)

 Za planiranje resursa:
0-19 predfertilna dob (zbog
produenja kolovanja)
20-64 ekonomski aktivno
65 i vie postaktivno - starako
Za ocjenu stanja kolske djece:
predkolska 0-6; 7-14 kolska
obvezna;15-19 srednjokolska; 20-24
studentska dob
U sociolokom smislu osoba s pravom
glasa: 18 i vie godina

Odrednice dobne strukture

Natalitet/fertilitet-u dugoronom
razdoblju oblikuju dobnu strukturu
Dobna struktura je pod znatno jaim
utjecajem fertiliteta
Visok natalitet/fertilitet uvjetuje mladu
dobnu strukturu, veliki broj djece kao
izvor visokog priljeva u radnu dob
Utjecaj mortaliteta na promjene u
dobnoj strukturi je znatno slabiji u
odnosu na utjecaj fertiliteta

 Npr. iroku djeju bazu (dob od 0-14)

imaju sve one zemlje koje imaju visok
fertilitet bez obzira na visinu mortaliteta
(predtranzicijska etapa ili etapa rane
tranzicije)
U ivotu agrarnih drutava na
smanjenje ope stope mortaliteta
djeluje smanjenje mortaliteta dojenadi
Vei priljev novih narataja u radnu i
fertilnu dob znai ne samo poveanje
broja radnika nego i roditelja

 U predtranzicijskoj etapi, visoke stope N i

M, proizvode mlado stanovnitvo uz dobnu
strukturu koja je relativno stagnantna
U podetapi rane tranzicije takoer je
mlado stanovnitvo s tendencijom
podmlaivanja
U podetapi centralne tranzicije raste
udio stanovnitva u radnoj dobi, pa je
stanovnitvo na pragu starenja
U podetapi kasne tranzicije -stanovnitvo
je ve dublje zalo u proces starenja
U posttranzicijskoj etapi , proces starenja
se nastavlja i to ubrzanim tempom

Utjecaj migracije na dobnu

strukturu
Dobnu strukturu stanovnitva formiranu
pod utjecajem nataliteta i mortaliteta
esto modificiraju migracijska kretanja
Migracije redovito izazivaju poremeaje
u dobno-spolnoj strukturi stanovnitva
Migracije redovito zahvaaju mlae
stanovnitvo (20-40 godina)
Posljedice emigracija: stvaraju se krnje
generacije

Utjecaj grupe eksternih

imbenika
Ratovi, revolucije i prirodne katastrofe
izazivaju ne samo izravno smanjenje
broja stanovnika ve i nagle promjene u
dotadanjem reprodukcijskom razdoblju
Rat djeluje na poremeaje u dobnoj
strukturi kroz: gubitak vojnog osoblja,
gubitak civilnog stanovnitva,naglo
smanjenje nataliteta,definitivne unutarnje
migracije, vanjske migracije i td.

Tipovi dobne strukture stanovnitva

Gustav Sundbrg
razlikuje tri tipa dobne
strukture:
Progresivni tip (iroka
baza piramide)
Stacionarni tip
(suavanje baze
piramide)
Regresivni tip (nizak
udio djece-stopa
nataliteta gotovo na
razini mortaliteta)

Tipovi stanovnitva

Brojani udjeli dobnih kontingenata

0-14 godina 15-49 godina

50 i vie

Progresivno

40%

50%

10%

Stacionarno

26,50%

50,50%

23%

Regresivno

20%

50%

30%

Dobna struktura stanovnitva u

Hrvatskoj

Neke klasifikacije tipova dobne

strukture
UN:
mlado stanovnitvo 4% starijih i
manje,
zrelo stanovnitvo udio starijih od 47%,
staro stanovnitvo gdje udio starijih
od 65 godina iznosi vie od 7%

Struktura starosti u Evropskoj Uniji

Pokazatelji starosti
1.Koeficijent starosti
P 60
K s ( 60 )
100
P
2.Indeks starosti
P 60
Is
100
P 019
3.Kritina vrijednost indeksa starosti je
40%

Pokazatelji starosti
-Koeficijent optereenosti radnog
kontingenta
Kd

P 65

P 1564

100

-Koeficijent ukupne dobne ovisnosti

kd

P (0 14) P 65
P 1564

100

Starenje stanovnitva
Pojam starenje stanovnitva najee
podrazumijeva proces poveanja
stanovnitva starog 60 i vie ili 65 i vie
godina
Uzroci starenja stanovnitva su sniavanje
fertiliteta i sniavanje mortaliteta
Proces starenja esto ubrzava emigracija
Osnovni uzrok starenja stanovnitva ini
dugotrajno opadanje fertiliteta, a ne
sniavanje stanovnitva

 Smanjivanje fertiliteta znai smanjivanje

djece, potom smanjivanje mladih
Broj starakog stanovnitva je i u
zemljama u razvoju u stalnom porastu
Sniavanje mortaliteta u mlaim dobnim
skupinama djelovalo je na porasta
udjela mladih u ukupnom stanovnitvu

 Sniavanjem mortaliteta dolazi do

poveavanja broja stanovnika u
odrasloj, a time i u starijoj dobi
Sniavanje mortaliteta u dobi do 30
godina izaziva pomlaivanje dobne
strukture, a sniavanje mortaliteta
iznad 30 godina izaziva proces starenja
(Pichat)

Demografske i gospodarske
implikacije starenja stanovnitva
Proces starenja izmeu ostalog djeluje
na:
1.stopu rasta stanovnitva
2.na razinu i tendenciju fertiliteta
3.na razinu mortaliteta
4.na migracijsko kretanje
5.na daljnje promjene u dobno-spolnoj
strukturi
6.na razinu stope ekonomske aktivnosti

 Starenje stanovnitva djeluje na stopu

rasta stanovnitva usporavajue
Starenje utjee na razinu priljeva
mladih narataja u radnu dob, kao i na
razinu ekonomske aktivnosti
stanovnitva
Proces starenja ukupnog stanovnitva
redovito dovodi do starenja aktivnog
stanovnitva
Starenje ima na neke oblike potronje
ogranieni uinak

Vanost dobne strukture za

ekonomska istraivanja
Zemlje u razvoju imaju znatno vii
koeficijent ukupne dobne ovisnosti
nego razvijene zemlje (na 100 osoba
u radnoj dobi dolazi u zemljama u
razvoju oko 67 dobno ovisnih a u
razvijenim oko 49)

Dobna struktura stanovnitva i

koeficijent dobne ovisnosti
Dobna struktura (%)
0-14 g

15-64 g.

65 i vie

Svijet

32

61

Razvijene zemlje

19

67

14

Zemlje u razvoju

35

60

Koeficijenti dobne ovisnosti (na 100 osoba 15 do 64 godina

Ukupna dobna
ovisnost

Dobna ovisnost
mladih

Dobna ovisnost
starih

Svijet

63,9

52,5

11,4

Razvijene zemlje

49,3

28,4

20,9

Zemlje u razvoju

66,6

58,3

8,3

Srednje trajanje ivota (Svijet, 2006)

Udio stanovnika starijih od 65 godina u

populaciji (1997 2008)

Utjecaj promjena u dobnoj strukturi

stanovnitva na potronju
Obujam i struktura ukupne, a osobito
osobne i javne potronje usko su vezani
uz kretanje broja i promjene mnogih
struktura stanovnitva, a u okviru toga i
uz dobnu strukturu
Neka istraivanja u SAD-u:
Smanjivanje kontingenta djece stvara
veu mogunost tednje
Porast starakog stanovnitva utjee na
smanjenje tednje

 Porast udjela radnog kontingenta djeluje

na tendenciju porasta tednje
Potrebe djece (0-14) i starijih osoba iznosi
oko 70% od potreba odraslog
stanovnitva
Mlae obitelji troe vie sredstava od
starijih obitelji (hrana izvan kue,
duhan,alkohol,pokustvo, odjea ,obua,
higijena, kozmetika...)
Obitelji u kojima je dob glave obitelji
preko 60 godina imaju vee izdatke za
ishranu kod kue, popravke ku. aparata,
zdravstvenu njegu..)