JU GIMNAZIJA “ISMET MUJEZINOVIĆ”

Ibro Hodžić

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS

PEDOSFERA I BIOSFERA
TLO I FAKTORI NASTANKA TLA

Tuzla, Maj, 2019.

Škola: JU Gimnazija “Ismet Mujezinović”
Školska godina: 2018/2019
Datum: 06. 05. 2019.
Razred: I
Predmet: Geografija
Nastavna tema: Pedosfera i Bisofera
Nastavna jedinica: Tlo i faktori nastanka tla
Tip časa: Obrada nove nastavne jedinice
Ciljevi časa:
 Obrazovni: Usvajanje osnovnih znanja o pedosferi, te o faktorima nastanka
tla. Naučiti učenike o značaju pedosfere za život.
 Funkcionalni: Razvijanje spoznajnih, izražajnih, intelektualnih i praktičnih
sposobnosti. Uočavanje određenih geografskih zakonitosti koje su povezane sa
pedosferom.
 Odgojni: Pokušati kod učenika razviti pozitivno mišljenje o pedosferi.
Ukazati učenicima na to koliko je važna pedosfera za cjelokupno stanovništvo
na planeti zemlji.
Mjesto izvođenja nastave: Učionica
Oblik rada: Frontalni
Nastavne metode: Monološka, dijaloška, ilustrativno-demonstrativna metoda
Nastavna sredstva i tehnička pomagala: Udžbenik, fizičko-geografska karta svijeta
i powerpoint prezentacija
Literatura: Udžbenik geografije za I razred gimnazije

STRUKTURA NASTAVNOG ČASA

UVODNI DIO ČASA (3-5')

Ponavljanje nastavne lekcije Hidrosfera, postavljanje pitanja iz te lekcije i lagano

uvođenje u novu nastavnu lekciju.

1.) Šta je to Hidrosfera?

2.) U koja tri agregatna stanja se nalazi voda?

2
3.) Od čega se sastoji Hidrosfera? (pokazati na karti)
4.) Kakve vode na kopnu mogu biti?
5.) Šta spada u površinske vode, a šta u podzemne? (pokazati na karti)

Očekivani odgovori:

1.) Hidrosfera je vodeni omotač koji obuhvata svu vodu na, ispod i
iznad Zemljine površine bez obzira u kakvom se agregatnom stanju nalazi.
2.) Voda se nalazi u sljedeća tri agregatna stanja, a to su: čvrsto, gasovito i tečno
stanje.
3.) Hidrosfera se sastoji od: slanih voda Svjetskog mora, kopnenih voda i atmosferske
vode.
4.) Vode na kopnu mogu biti: površinske i podzemne.
5.) U površinske vode spadaju rijeke, jezera i lednici, a u podzemne spadaju sve
vode  koje se nalaze u Zemljinoj kori.

GLAVNI DIO ČASA (30-35')

Nakon uvodnog dijela časa u kome je ponovljena prethodna nastavna jedinica,

učenicima saopštiti naslov nastavna jedinice koju treba obraditi.

TLO I FAKTORI NASTANKA TLA

Površinski rastresiti sloj Zemljine kore-tlo, bitno utječe na mnoge gospodarske

djelatnosti i život ljudi na zemlji.

TLA I NJIHOVA OBILJEŽJA

Rastresiti dio zemljine kore nastao trošenjem stijena i građen od sitnih čestica
organskog i neorganskog porijekla naziva se tlo. Tlo pokriva veliki dio zemljine
površine i čini podlogu na kojoj rastu biljne vrste. Današnje tlo nastalo je na kontaktu
litosfere, hidrosfere, atmosfere i biosfere promjenom (transformacijom) organskih i
neorganskih tvari u matičnom supstratu.

3
Može se reći da je tlo jedna dinamična pojava koja nastaje, živi, mijenja se i nestaje.
Tlo na Zemlji čini jednu posebnu sferu – pedosferu koja je predmet proučavanja
znanosti nazvane pedologija. Pedologija dakle proučava porijeklo, vrste i
rasprostranjenost tala na Zemlji.

Faktori koji utiču na razvoj tla mogu se podijeliti u skupinu aktivnih (klimatskih,
bioloških, antropogeni) i pasivnih (litološka podloga, vrijeme, reljef). Proces
formiranja tla počinje prodiranjem padavinskih voda u stjenovitu podlogu pri čemu
dolazi do pucanja, usitnjavanja i rastvaranja površinskog sloja. Kao posljedica
usitnjavanja i pucanja nastaje temeljni mineralni sastojak koji se naziva supstrat. Živi
organizmi koji se nalaze u supstratu svojim životnim procesima stvaraju kiseline i na
taj način proces usitnjavanja se nastavlja. Vrlo veliku ulogu imaju bakterije, alge,
gljivice, crvi i insekti koji žive u tlu. Od tako nastalog supstrata zavisit će mnoge
osobine tla kao što su: dubina, fizičke osobine, hemijski i mineralni sastav kao i dalji
razvoj tla.
Sloj tla koji se formira od površine ka dubini različitih osobina i debljine naziva se
horizont. Obilježja po kojima se horizont razlikuje su sljedeća: boja, tekstura,
struktura i biološki sastav.

Boja je važna osobina svakog horizonta. Može varirati od žute, crvene, sive do tamno
smeđe, a potiče iz primjesa u hemijskom sastavu tla. Crvenu i žutu boju imaju tla
bogata željeznim oksidima, a tamnu ili crnu tla bogata humusom.

Tekstura ili sastav ovisi o veličini čestica koje učestvuju u građi tla. Najzastupljenije
su čestice veličine gline (< 0,005 mm) koje grade glinovita tla, čestica praha (0,005 do
0,05 mm) koje grade ilovasta tla i čestice pjeska (0,05 do 2,00 mm) koje grade
pjeskovita tla.

Ilovasta i pjeskovita tla znatno su kvalitetnija od glinovitih koja su manje vrijedna.

Međusobno povezane čestice tla u manje ili veće agregate čine njegovu strukturu, dok
ugao međusobne povezanosti čestica čini njegovu čvrstoću ili zbijenost. Po uglu
zbijenosti razlikuju se ovlažena (plastična), vlažna (drobljiva) i suha tla.

4
Poroznost tla ovisi o veličini pora i njihovom položaju među horizontima, pri čemu
veće pore utiču na kretanje vode u tlu i povećavaju njegovu prozračnost.

Gornji dio horizonta (A) naziva se još i organski, budući da se tu nalaze ostaci
biljaka i životinja. U tom najrastresitijem sloju uz pomoć mnogih mikroorganizama
došlo je do rastvaranja uginulih jedinki od kojih je nastao humus. Humus je glavni
sastojak organskog dijela tla koji nastaje procesom humifikacije. Humus je najtanji
dio tla crne do tamnosmeđe boje, a zove se još i živica.

Srednji sloj (B) je prijelazni sloj od rastresitog tla do temeljne stijene. U srednjem
sloju slabo su izraženi pedogenetski procesi, a još se naziva i mrtvica.

Donji horizont (C) sastoji se od čvrste stjenovite podloge koja je vrlo malo
izmijenjena jer do nje i ne dopiru utjecaji iz atmosfere i ne osjećaju se promjene
izazvane djelovanjem živih organizama. Za horizont C često se upotrebljava naziv
stanac.

PODJELA TALA I NJIHOVA GEOGRAFSKA RASPROSTRANJENOST

Kriteriji za utvrđivanje vrsta tala vrlo su različiti i nema jedinstvene kategorizacije.

Oni mogu biti zasnovani na postanku, pri čemu tla djelimo na primarna (stara) i
sekundarna (mlada). Prema sastavu matične stijene dijele se na karbonatna i silikatna
tla, prema postanku i smještaju u prostoru na zonalna i azonalna tla, dok se prema
pedogenetskim procesima dijele na razvijena i nerazvijena tla.

Prema genezi (postanku) i razmještaj u prostoru tla djelimo na: zonalna, interzonalna,
azonalna.

Zonalna tla spadaju u skupinu razvijenih tala, zonalno su raspoređena i klimatski

faktor je bio presudan u njihovom nastanku, stoga se nazivaju i klimatogena tla.
Razlikujemo dva glavna tipa klimatogenih zonalnih tala: klimatogena tla šumskih
područja i klimatogena tla travnih područja.

5
Klimatogena tla šumskih područja se nalaze u svim geografskim širinama. To su
vlažna tla, u površinskom sloju siromašna humusom i kalcijem koje je saprala voda.
Ovu skupinu tala čine lateriti, koji su karakteristični za tropske i sutropske krajeve s
godišnjom količinom padavina od 1.500 do 2.000 mm. Zbog prisustva željeznog
oksida imaju crvenkastu boju, a najviše su rasprostranjeni u Europi, Aziji, Južnoj
Americi i Australiji.
U sredozemnim krajevima nastala je crvenica ili tera rosa, tlo crvene boje genetski
slično lateritima. Nastalo je raspadanjem krečnjaka i dolomita. Najveće površine u
Europi su u Grčkoj, Italiji i južnoj Francuskoj.

Podzolasta (pepeljuše), smeđa šumska tla i siva šumska tla susrećemo u

umjerenim geografskim širinama u području listopadnih i četinarskih šuma. Ova tla su
siromašna humusom, a bogata silicijem čijim se trošenjem stvara sloj tla koji je bogat
kvarcom i dobro propušta vodu.

Klimatogena tla travnih područja karakteristična su za polupustinjske i stepske

prostore s malom količinom padavina. U ova tla pretežno crne boje ubrajamo stepsku
crnicu ili černozem koja je nastala na lesu ili praporu sa sadržajem humusa preko
12%. Najviše je rasprostranjena u stepskim područjima Ukrajine, zapadnog Sibira,
sjeverne Kine, argentinske pampe i sjevernoameričke prerije.
Crno prerijsko tlo vrlo je slično černozemu, ali ne sadrži kalcijev karbonat. Prerijsku
crnicu susrećemo u sjevernoameričkim prerijama i u istočnoj Evropi. Za savanske
prostore Afrike i Indije karakteristične su tropske i sutropske crnice koje predstavljaju
degradirani černozem. Stepska smeđa tla najzastupljenija su u unutrašnjosti Rusije, u
Južnoj Americi, Africi i Indiji. Prosječna godišnja količina padavina u ovim
prostorima je relativno mala što uzrokuje oskudnu vegetaciju.
Permafrost je tlo vezano za subpolarna i polarna područja koja su zaleđena veći dio
godine.

Interzonalna tla su ona za čiji postanak i razvoj klima ima manju ulogu od vode ili
rastresitog supstrata od kojeg su formirana. Takva tla su: slana tla i močvarna tla.

6
Azonalna tla su hidromorfna aluvijalna ili fluvijalna tla nastala plavljenjem rijeke, pri
ćemu dolazi do taloženja čestica. Skeletna tla nastaju spiranjem materijala s padina, a
živi pijesci nastaju eolskim procesima.

Antropogena tla su tla koja su djelovanjem čovjeka temeljito izmijenjena. Danas je

veliki dio površina koje su bile pod prirodnom vegetacijom pretvoren u oranice,
voćnjake, livade i vinograde.

ZAVRŠNI DIO ČASA (5-7')

Pitanjima ponoviti prethodno obrađenu nastavnu jedinicu:

1.) Šta je tlo, a šta pedosfera?

OČEKIVANI ODGOVOR: Rastresiti dio zemljine kore nastao trošenjem stijena i

građen od sitnih čestica organskog i neorganskog porijekla naziva se tlo. Tlo na
Zemlji čini jednu posebnu sferu – pedosferu koja je predmet proučavanja znanosti
nazvane pedologija. Pedologija dakle proučava porijeklo, vrste i rasprostranjenost tala
na Zemlji.

2.) Koji faktori

utiču na formiranje tla?
OČEKIVANI ODGOVOR: Faktori koji utiču na razvoj tla mogu se podijeliti u
skupinu aktivnih (klimatskih, bioloških, antropogenih) i pasivnih (litološka podloga,
vrijeme, reljef).

3.) Po kojim obilježjima se razlikuju horizonti?

OČEKIVANI ODGOVOR: Obilježja po kojima se horizonti razlikuje su sljedeća:

boja, tekstura, struktura i biološki sastav.

4.) Kako nastaju zonalna tla?

7
OČEKIVANI ODGOVOR: Zonalna tla spadaju u skupinu razvijenih tala, zonalno
su raspoređena i klimatski faktor je bio presudan u njihovom nastanku, stoga se
nazivaju i klimatogena tla.

5.) Gdje je rasprostranjena crvenica ili tera rosa? (pokazati na karti)

OČEKIVANI ODGOVOR: Najveće površine tera rose su na mediteranu, a najviše

ih ima u Grčkoj, Italiji i južnoj Francuskoj.

6.) Zašto je černozem najkvalitetnije tlo?

OČEKIVANI ODGOVOR: Zato što černozem nastaje na lesu ili praporu sa

sadržajem humusa preko 12%. Najviše je rasprostranjena u stepskim područjima
Ukrajine, zapadnog Sibira, sjeverne Kine, argentinske pampe i sjevernoameričke
prerije.

7.) Koja tla nazivamo antropogenim?

OČEKIVANI ODGOVOR: Antropogena tla su tla koja su djelovanjem čovjeka

temeljito izmijenjena. Danas je veliki dio površina koje su bile pod prirodnom
vegetacijom pretvoren u oranice, voćnjake, livade i vinograde.

8.) Objasniti horizont A i C?

OČEKIVANI ODGOVOR: Gornji dio horizonta (A) naziva se još i organski, budući
da se tu nalaze ostaci biljaka i životinja. U tom najrastresitijem sloju uz pomoć
mnogih mikroorganizama došlo je do rastvaranja uginulih jedinki od kojih je nastao
humus. Humus je glavni sastojak organskog dijela tla koji nastaje procesom
humifikacije. Humus je najtanji dio tla crne do tamnosmeđe boje, a zove se još i
živica. Donji horizont (C) sastoji se od čvrste stjenovite podloge koja je vrlo malo
izmijenjena jer do nje i ne dopiru utjecaji iz atmosfere i ne osjećaju se promjene
izazvane djelovanjem živih organizama. Za horizont C često se upotrebljava naziv
stanac.

8
 PLAN TABLE
Rastresiti dio zemljine kore nastao trošenjem stijena i građen od sitnih čestica organskog i
neorganskog porijekla naziva se tlo. Tlo na Zemlji čini jednu posebnu sferu – pedosferu.

Aktivni faktori nastanka tla mogu biti: klimatski, Tera rosa:

biološki i antropogeni. Najveće površine tera rose su na
mediteranu, a najviše ih ima u
Pasivni faktori nastanka tla mogu biti: Grčkoj, Italiji i južnoj Francuskoj.
litološka podloga, vrijeme i reljef.

Obilježja po kojim se horizont razlikuje su Černozem:

sljedeća: boja, tekstura, struktura i biološki sastav. Černozem je najkvalitetnije tlo zato
što nastaje na lesu ili praporu sa
Zonalna tla: sadržajem humusa preko 12%.
Zonalna tla spadaju u skupinu razvijenih tala,
zonalno su raspoređena i klimatski faktor je bio
presudan u njihovom nastanku, stoga se nazivaju i
klimatogena tla.