PEDOSFERA

TLA I NJIHOVA OBILJEŽJA

-Rastresiti dio zemljine kore
nastao trošenjem stijena i građen
od sitnih čestica organskog i
neorganskog porijekla naziva se
tlo.
-Pokriva veliki dio zemljine
površine i na njemu rastu biljke.
- Tlo je u uskoj vezi sa vodom,
stijenama, vazduhom i biljkama.
- Tlo je stalno aktivno, rijetko kada
miruje.
- Pedosfera?
• Da bi tlo nastalo, postoje određeni
faktori koji utiču na to.

• Aktivni faktori mogu biti: klimatski,

biološki i antropogeni.

• Pasivni: litološka podloga, reljef,

vrijeme.
• Porces usitnjavanja.

• Organizmi koji se nalaze u supstratu

svojim životnim procesima stvaraju
kiseline i process usitnjavanja se
nastavlja.
• Veliku važnost pri formiranju tla
imaju: gljivice, alge, bakterije,
insekti i crvi.
• Sloj tla koji se formira od
površine ka dubini različitih
osobina i debljine naziva se
horizont.

• Obilježja po kojima se
horizont razlikuje su
sljedeća: boja, tekstura,
struktura i biološki sastav.
 BOJA
• Važna osobina horizonta.
• Može varirat od crvene,
žute, sive do tamno smeđe.
• Crvenu i žutu imaju tla
bogata željeznim oksidima,
a tamnu ili crnu boji imaju
tla bogata humusom.
TEKSTURA
• Ovisi o veličini čestica koje učestvuju u građi tla.

• A te čestice su sljedeće:
 čestice gline (< 0,005 mm)
 čestica praha (0,005 do 0,05 mm)
 čestice pjeska (0,05 do 2,00 mm)
 STRUKTURA
• Međusobno povezane
čestice tla u manje ili veće
agregate čine njegovu
strukturu.

• Dok ugao međusobne

povezanosti čestica predstavlja
njegovu zbijenost.

• Po uglu zbijenosti imamo sljedeća

tla: ovlažena, vlažna i suha tla.
 POROZNOST

• Poroznost tla ovisi o veličini pora i

njihovom
položaju među horizontima, pri čemu
veće pore utiču na kretanje vode u tlu
i povećavaju njegovu prozračnost.
HORIZONTI ZEMLJIŠTA
PODJELA TALA I NJIHOVA GEOGRAFSKA
RASPROSTRANJENOST
• Kriteriji za utvrđivanje vrsta tala vrlo
su različiti i nema jedinstvene
kategorizacije.

• Prema postanku ih dijelimo na:

primarna (stara) i sekundarna (mlada).
• Prema sastavu matične stijene:
karbonatna i silikatna tla.

• Prema smještaju u prostoru: zonala,

azonalna i interzonalna.

• Prema pedogenetskim procesima:

razvijena i nerazvijena.
KLIMATOGENA TLA
• Ima ih u svim geografskim
širinama.
• To su vlažna tla, u površinskom
sloju siromašna humusom i
kalcijem koje je saprala voda.
• Ovu skupinu tala čine lateriti,
koji su karakteristični za tropske
i sutropske krajeve s godišnjom
količinom padavina od 1.500
mm do 2.000 mm.
• Imaju crvenkastu boju zbog
oksida željeza, a najviše ih ima
u: Europi, Aziji, Južnoj Amrici i
Australiji.
• U sredozemnim krajevima
nastala je crvenica ili tera rosa,
tlo crvene boje genetski slično
lateritima.

• Nastalo je raspadanjem
krečnjaka i dolomita. Najveće
površine u Europi su u Grčkoj,
Italiji i južnoj Francuskoj.
• Podzoli, smeđa šumska tla i
siva šumska tla susrećemo u
umjerenim geografskim
širinama u području
listopadnih i četinarskih šuma.

• Ova tla su siromašna

humusom, a bogata silicijem
čijim se trošenjem stvara sloj
tla koji je bogat kvarcom i
dobro propušta vodu.
 KlIMATOGENA TLA TRAVNIH PODRUČJA
• Karakteristična su za
polupustinjske i stepske prostore
s malom količinom padavina.

• U ova tla pretežno crne boje

ubrajamo stepsku crnicu ili
černozem koja je nastala na lesu
ili praporu sa sadržajem humusa
preko 12%.
• Najviše je rasprostranjena u
stepskim područjima Ukrajine,
zapadnog Sibira, sjeverne Kine,
argentinske pampe i
sjevernoameričke prerije.
• Za savanske prostore Afrike i
Indije karakteristične su tropske i
sutropske crnice koj predstavljaju
degradirani černozem.

• Stepska smeđa tla

najzastupljenija su u unutrašnjosti
Rusije, u Južnoj Americi, Africi i
Indiji.
• Permafrost je tlo vezano za subpolarna i polarna područja koja su
zaleđena veći dio godine.
• Interzonalna tla su ona za čiji
postanak i razvoj klima ima
manju ulogu od vode ili
rastresitog supstrata od kojeg
su formirana.

• Takva tla su: slana tla i

močvarna tla.
• Azonalna tla su hidromorfna
aluvijalna ili fluvijalna tla
nastala plavljenjem rijeke,
pri ćemu dolazi do taloženja
čestica. Skeletna tla nastaju
spiranjem materijala s
padina, a živi pijesci nastaju
eolskim procesima.
• Antropogena tla su tla koja su
djelovanjem čovjeka temeljito
izmijenjena. Danas je veliki dio
površina koje su bile pod prirodnom
vegetacijom pretvoren u oranice,
voćnjake, livade i vinograde.
• Šta je tlo, a šta pedosfera?
• Koji faktori utiču na formiranje tla?
• Po kojim obilježjima se razlikuju horizonti?
• Kako nastaju zonalna tla?
• Gdje je rasprostranjena crvenica ili tera rosa? (pokazati na karti)
• Zašto je černozem najkvalitetnije tlo?
• Koja tla nazivamo antropogenim?
• Objasniti horizont A i C?
Rastresiti dio zemljine kore nastao trošenjem stijena i građen od sitnih čestica organskog i
neorganskog porijekla naziva se tlo. Tlo na Zemlji čini jednu posebnu sferu – pedosferu.
• Aktivni faktori nastanka tla mogu biti: • TERA ROSA:
klimatski, biološki i antropogeni.
Najviše površine tera rose su na
mediteranu, a najviše ih ima u: Grčkoj,
• Pasivni faktori nastanka tla mogu biti: Italiji i južnoj Francuskoj.
litološka podloga, reljef i vrijeme.

• Obilježja po kojim se horizont razlikuje su

sljedeća: boja, tekstura, struktura i biološki • ČERNOZEM
sastav.
Černozem je najkvalitetnije tlo zato što
nastaje na lesu ili praporu sa sadržajem
• ZONALNA TLA: humusa preko 12%.
Zonalna tla spadaju u skupinu razvijenih tala,
zonalno su raspoređena i klimatski faktor je
bio presudan u njihovom nastanku, s toga se i
nazivaju klimatogena tla.
•HVALA NA
PAŽNJI !