Tlo

Tlo je rahli povrinski dio Zemljine kore u to ubrajamo: prah, glinu, pijesak, ljunak. Mjeavine pijeska, ljunka i praha, nastaju mehanikim i kemijskim troenjem svih vrsta stijena. Sastoji se od mineralnih tvari, vode, zraka, gline itd. Najplodnije tlo je crnica, na kojoj se mogu uzgajati itarice. Na crvenici se mogu uzgajati vinova loza i maslina, a od glinena tla izrauje se razliito posue. Ovisno o vrsti tla, ono moe poveavati svoj volumen ili ga smanjivati (ovisno o postotku vode koju sadri). Tlo je nehomogeno i znatno je deformabilnije (stiljivije) od stijena.

Primjer nekoherentnog tla - na slici je prikazan ljunak

Primjer koherentnog tla - na slici je prikazana glina Tla prema vrsti dijelimo na:

koherentna tla - to su vezana tla - prah, glina, organsko tlo nekoherentna tla - nevezana tla - ljunak, pijesak i njihove mjeavine

U tlo neki svrstavaju jo i treset (tj. ugljen, koji se najee nalazi u ljuncima, izmeu proslojaka). Humus ine ostaci uginulih organizama. Znanost o tlu u graevinarskom smislu moe se podjeliti prema podrujima izuavanja na dva glavna dijela : mehanika tla i statika tla (statika tla se primjenjuje kroz geotehniku). Grana geologije koja se bavi prouavanjem tla zove se pedologija.

Nastanak tla
Tlo je nastalo kao posljedica rastrobe zemljine kore pod utjecajem atmosferilija. Kao to voda krui u prirodi (v. Hidroloki ciklus), tako isto moemo razmatrati kruenje stijena koje tvore zemljinu koru. Razlika je jedino u vremenskom periodu promatranja pojave. Opirnije o nastanku tla vidi - postanak tla

Tlo kao graevinski materijal

Tlo od davnina slui kao graevinski materijal. Pri gradnji objekata od tla (v. graevine) vano je odabrati odgovarajui materijal (v. gradiva), nain ugradnje i potrebno je vriti kontrolu ugraenog materijala na za to propisan nain. Proces kojim se odvija graenje takovih graevina nazivamo nasipavanje, a takve graevine nazivamo nasutim graevinama. Materijal za nasipavanje uzimamo sa pozajmita. Od ilovae prave se opeke. Vano je napomenuti da prilikom gradnje ovakovih objekata graevinski inenjer mora ustvrditi dali fizikalno mehanika svojstva tla odnosno parametri tla (parametriziranje tla je odreeno pravilima i normama za mehaniku tla) odgovaraju onima koje su predviene graevinskim projektom (v. Projektna dokumentacija). To je jedini nain da se osigura: stabilnost, trajnost i funkcionalnost nasute graevine.