imbenici lokacije

poljoprivredne proizvodnje

Prirodno - geografski

Reljef
Klima
Vode
Biosfera
pedosfera

reljef
Utjecaj reljefa:
Posredni : modificira druge uvjete
Neposredni : statiki ( struktura i
dimenzije oblika reljefa)
Dinamiki ( karakter i intenzitet
procesa)

Reljef uvjetuje i nain iskoritavanja zemlje:

Nizine oranice
Breuljkasti kraj vonjaci i vinogradi
Brdsko planinski-livade, panjaci, ume

Koncentracija poljoprivrede u nizinama

Plodno tlo doline rijeka,niske visoravni
Porastom visine pad temperature ( 0,6
C /100 m) vegetacijski katovi
Rast koliine padalina pad
Biljni svijet siromaniji
Utjecaj reljefa na klimu orografske
padaline, prepreka vlanim zranim
masama kina sjena
Utjecaj na vode obiljeja sliva
mogunosti za
navodnjavanje

Ekspozicija reljefa
Osojne i prisojne padine
Nagibi terena - veliki nagibi (>8)
poveavaju potronju goriva traktora za 12
%, produktivnost se smanjuje za 15 %
erozija sve izraenija
Otean transport

klima

Najneposredniji uinak na poljoprivredu

Utjee kroz tri oblika
Makroklima planetarno
Mezoklima regionalno
Mikroklima- lokalno ( klima naselja, klima
staklenika, staje)

utjecaji
Indirektni preko klimatskih
faktora

Rotacija i revolucija Zemlje

Geografska irina i duina
Raspored kopna i mora
Nadmorska visina

Direktni putem
klimatskih elemenata
Radijacija
Temperatura zraka i
tla
Tlak zraka
Vjetar
Vlanost zraka
oborine

 Pad temperature s porastom visine izraenije

ljeti
Ekspozicija prisojne i osojne padine
Razliiti vegetacijski period ume 1 mjesec
temp > 10 C,
Penica 4-5 mj,
kakaovac temp. 25 C, razdoblje bez mraza
Koliina padalina i raspored po mjesecima:
ekstenzivno stoarstvo 75mm ,
ratarstvo >250 mm,
tropske kulture-1500
Nain pojave padalina pljusak, sitna kia
Vjetrovi isuivanje tla, erozija

PRIRODNI OKOLI I
OBRADA ZEMLJE

Nekoliko podruja s razliitim mogunostima

obrade
( izdvajanje na temelju prirodnih obiljeja)
PODRUJA KOJA SE NE MOGU OBRAIVATI
panjaka podruja prema:
a. Polarnim granicama
b. prema visokim granicama
c.prema suhim granicama
ispaa se odvija u odreenim razdobljima ovisno o
temperaturi i padalinama prema
a. Uzgoj sobova i ovaca, prema
b. Lama, jak, alpaka, koza
prema c. Deve, koze, ovce

PODRUJA MOGUE OBRADE PREMA

GODINJIM DOBIMA

umjerena zona obrada je odreena temperaturnim

razlikama ljeto/zima ( vegetacijski period ljeto)
suptropska zona obrada je odreena kiama u
zimskoj polovici godine( ovisnost o kiama zimi)
vanjski tropi obrada je odreena zenitnim kiama
( obrada je odreena pojavom max kia)

 3: PODRUJA MOGUE OBRADE

CIJELE GODINE

obrada bez obzira na godinja doba,

obrada u dva godinja doba( iste/
promjenjive kulture

 Prirodne nepogode tropski cikloni,

potresi, poplave, grmljavinsko nevrijeme,
tornado, snjene oluje, toplinski valovi,
snjene lavine, klizita tla, tsunamiji
Najee : poplave 32%,
tropski cikloni 30%,
sue 22%

tete od prirodnih nepogoda 1995 - 2008

5
26

9
4
39

sua
U nizinskoj Hrvatskoj - Slavoniji i sredinjoj
Hrvatskoj -prosjeno godinje od 223 do
250 dana bez oborine.
Najvie bezoborinskih dana - u ljetnim
mjesecima srpnju i kolovozu.
U gorskoj Hrvatskoj
zbog viih
nadmorskih visina prosjeno godinje
najmanje dana bez oborine, od 208 do 225
dana.
Najvie bezoborinskih dana javlja se u
kolovozu, rujnu i sijenju

 U primorskoj Hrvatskoj se pojavljuje od

245 dana bez oborine na sjevernom
Jadranu do 270 na junom dijelu Jadrana i
otocima.
Najvie bezoborinskih dana u srpnju i
kolovozu srednji broj dana bez
oborine 23- 27 dana.

vode
Osiguranje potrebne koliine vode
povrinski i podzemni izvori
Tekuice, jezera, akumulacije
Arteki, subarteki bunari
Navodnjavanje- u krajevima s
malom koliinom padalina ( < 200
mm)
Postizanje veih prinosa
Vie etvi
Smanjena opasnost od erozije

 Izvori za navodnjavanje
Podzemna voda kanali
Skupljanje padalina cisterne, umjetna
jezera
Otpadne vode - komunalne

 250 mil ha navodnjavano

Indija (39 mil ha),
Kina (19 mil),
SAD (17 mil)

Kap po kap

biosfera
Autohtoni biljni pokrov livade i ume
ume dio agrarnog prostora
irenje poljoprivrednih povrina sjea i
paljenje uma erozija, promjena
mikroklime
Ugroenost tropskih kinih uma irenje
oranica i panjaka
Umjetno poumljavanje - reforestacija

pedosfera
Tlo najvaniji prirodni uvjet za razvoj
poljoprivrede
to je tlo ?
Nastaje raspadanjem stijena pod
utjecajem vode + topline+svjetla + zraka +
ivih organizama u tlu
Matini supstrat kamen ljunak
pijesak prah - glina

Pedosfera grupa polypedona

Polypedon 2 ili vie pedona

U kojima je tlo uglavnom isto

Pedon najmanja
jedinica tla

Idealno tlo:

5 % organska tvar
45 % minerali
25 % zrak
25 % voda

to ini tlo ?

Organska tvar
Zrak
Voda
Dva glavna dijela : vrsti organska tvar i minerali
Porozni zrak i vod

Teksturni razredi:
Pijesak P
Ilovasti pijesak IP
Pjeskovita ilovaa PI
Ilovaa I
prakasta ilovaa MI
Prah M
Pjeskovito glinena ilovaa PGI
Glinena ilovaa GI
Prakasto glinena ilovaa MGI
Pjeskovita glina PG
Prakasta glina MG
Glina -G

 to je struktura tla ?
Nain na koji se povezuju estice tla
GLINENO HUMUSNI KOMPLEKS
najvaniji proizvod u tlu
Najvaniju ulogu u tlu imaju gujavice

Kako nastaje humus

1. iz teko razgradivih ugljikovih spojeva
2. od odumrlih tijela mikroorganizama

Zato je vano tlo??

1. Proizvodnja biomase opskrba biljaka
vodom, zrakom, hranjivima i toplinom
2. Akumulacija, proiavanje i razgradnja
hranjiva, tetnih tvari i vode
3. Izvor bioloke raznolikosti
4. Fiziko i kulturno okruenje ovjeka i
njegovih aktivnosti
5. Izvor sirovina
6. Akumulacija ugljika
7. Geoloko i arheoloko nasljee

DEGRADACIJA I EROZIJA TLA

Uzroci
Uvoenje novih tehnologija
Uzgoj lakoprodajnih uroda za izvoz
Prekomjerna populacija
Nepravedna dostupnost prirodnih izvora

 1.metode temeljene na zelenoj revoluciji intenzivna,

visokomehanizirana, upotreba mineralnih gnojiva, pesticida
gubitak gornjeg sloja tla 3 15 t/ha
oneienost tala, ispiranje u podzemlje, kiselost tala,
oneienost voda
2.nerazvijene zemlje politika stimuliranja kultura za
izvoz i trgovinu

usmjerenost na monokulture- nestaica hrane za lokalno

stanovnitvo
3.nerazmjer u naseljenosti degradacija tala podruja
guste naseljenosti
sjever- stanovnitva = svjetske poljoprivredne
proizvodnje
ukupnih gubitaka tala prekomjerno iskoritavanje u
nerazvijenom dijelu svijeta

Godinji gubitak 16 milijuna

ha poljoprivrednog zemljita

Drutveno geografski imbenici

Stanovnitvo
Problemi nesrazmjer proizvodnje i potronje
Razvijeni svijet prevelika potronja
Nerazvijeni svijet pothranjenost, glad
Kako rijeiti problem ?
Poveati produktivnost zemljita
Poveanje prinosa
Nove sorte
ograniavanje demografske ekspanzije