SUBEKUMENA  nove tehnologije omogućavaju naseljavanje nekadašnje
anekumene
ŽIVOT U DEMOGRAFSKOJ POLUPUSTOŠI
 Subekumena – prostor vrlo rijetke i/ili povremene
naseljenosti
 Područja ograničenih uvjeta života za čovjeka
 Područje rijetke naseljenosti s <15 stan./km2
 U subekumenskim područjima živi oko 10% svjetskog
stanovništva, a obuhvaćaju više od polovice površine
kopna
 Azija – Sibir, Mongolija, vanjski dio Kine i Arapskog
poluotoka
 Afrika – Sahara i dijelovi prašume zavale Konga
 Angloamerika – planinski i pustinjski dijelovi SAD-a,
sjeverna Kanada i Aljaska
 Latinska Amerika – prašumsko područje Amazonije,
Patagonija i dijelovi Anda
 Australija – gotovo je subekumenski kontinent
ČIMBENICI NASTANKA SUBEKUMENE
 prirodno-geografski čimbenici utječu na naseljenost
subekumenskih područja
 prirodna obilježja određuju primarnu naseljenost i
utječu na način života i njihovo iskorištavanje
 Klimatska obilježja imaju dominantan utjecaj na
naseljenost (na poljoprivredu!)
 Izravna izloženost hladnoći, toplini, nedostatak
svjetla, nedostatak ili višak padaline…
 suša – najvažniji ograničavajući čimbenik u
područjima toplih i suhih klima (pustinje i
polupustinje; važnost oaza)
 u visokim geografskim širinama ograničavajući
čimbenici su mala količina svjetla i niske temperature
 u niskim dijelovima ekvatorskog područja - sparina
 problem sparine karakterizira Gvinejsko primorje,
niske dijelove zavale Konga, Amazoniju, dijelove
srednje Amerike itd.
 Reljef - važan čimbenik stvaranja subekumene
 s porastom nadmorske visine opada temperatura
zraka
 nagibi padina otežavaju aktivnosti stanovnika i
gradnju naselja
 utjecaj vode
 važan čimbenik je i tlo (plodnost tla)
HRVATSKA SUBEKUMENA
 Hrvatska ima svoje subekumene koje u suvremeno doba
postaju anekumene
 razlozi su češće društveni – iseljavanje
 krški reljef obilježje je primorskog i gorskog dijela
Hrvatske
 krška područja često oskudijevaju površinskim
tokovima i plodnim tlom
 krško zaleđe Dalmacije i unutrašnjost otoka danas
su primjeri prave subekumene
 velika većina hrvatskih otoka je nenaseljena
 47 stalno naseljenih otoka
 124 955 stanovnika živi na otocima (2011.)
 krški reljef, oskudna vegetacija, sredozemna klima i
otočna izoliranost
 usmjerenost na turizam
 reljef ima važan utjecaj na naseljenost Hrvatske
 s porastom nadmorske visine smanjuje se gustoća
naseljenosti i broj naselja
 na smanjenje naseljenosti u brdsko-planinskim
područjima znatno utječu društveni čimbenici
 depopulacija
 Gorska Hrvatska – najrjeđe naseljena prirodna hrvatska
regija (17 stan./km2)
 Ličko-senjska županija – najrjeđe naseljena županija u
RH (9,5 stan./km2)
PUSTINJE
 ERG – prave pješčane pustinje u kojima nema nikakve
vegetacije (npr. erg Chebbi u Maroku)
 SERIR – šljunčana pustinja (npr. serir Tibesti)
 HAMADA –kamenita pustinja
PUSTINJSKA PODRUČJA NA ZEMLJI
 12%-15% kopna na Zemlji
 Pustinjska klima (BW), pripada razredu suhih klima (B)
 Područja s manje od 250 mm padalina godišnje
 2 podtipa:
a) Topla pustinjska klima (BWh)
b) Hladna pustinjska podklima (BWk)
TOPLE PUSTINJE
 2 čimbenika nastanka:
1. Količina padalina se smanjuje od ekvatora prema
obratnicama
2. Suptropski maksimum – stalna područja visokog
tlaka
 U ekvatorskim pojasevima niskog tlaka snažno
zagrijan, vlažan zrak uzdiže se i pritom hladi. Giban
vjetrom nosi se prema obratnicama. Pritom gubi
 vlažnost i nastavlja se hladiti. Stigavši do obratnica,
njegov tlak je visok pa se počinje spuštati. Istodobno
taj zrak sprečava uzdizanje jako zagrijanog zraka,
zbog toga nema kondenzacije, naoblaka se kida i nema
padalina pa oko obratnica nastaju pustinje.
 Sjeverna Amerika – Sonora, Chihuahua, Baja
California, Mojava, Australija – Velika Viktorijina i
Velika pješčana pustinja, Peru, Argentina, Sahara,
Rub'al Khal, Thar, Namib, Kalahari
 Najpoznatije morske struje koje pojačavaju aridnost –
Humboltova, Kalifornijska i Kanarska
HLADNE PUSTINJE
 Smještene u umjerenim toplinskim pojasevima
 Čimbenici nastanka
1. izražena kontinentalnost (daleko od mora)
*zapadni vjetrovi koji s istočnih obala kontinenata nose
vlagu u unutrašnjost izgube vlažnost prije nego što stignu
do njih
2. smještaj u kišnoj sjeni (iza visokih planina)
*zrak s oceana uzdiže se uz planinu, pritom se hladi i
vodena para se kondenzira. Planinske padaline izložene
utjecaju vlažnih vjetrova primaju obilje padalina, ali kad
zračne mase prijeđu preko planine, zrak je u njima
potpuno suh i s druge strane planine nastaju pustinje
 središnja i istočna Azija - Kizikum, Karakum, Takla
Makan, Gobi
TRADICIONALNE GOSPODARSKE DJELATNOSTI
U PUSTINJI
 mogućnosti gospodarskog iskorištavanja su relativno
malene
 starosjedioci – Aboridžini u Australiji, narod San
(Bušmani) u Kalahari, Beduini i Berberi (Tuarega) u
Sahari i Arapskim pustinjama
 nomadi, prehrana se zasnivala na mlijeku i mliječnim
prerađevinama, žitaricama, datuljama
 u prošlosti – glavne gospodarske djelatnosti su trgovina
i nomadsko stočarstvo
 karavanski putovi – prijevoz zlata, bjelkosti, soli
 dominira nomadsko stočarstvo, uzgoj ovca, koza, konja
i deva
 dezertifikacija – širenje pustinja
 oaze – mjesta u kojima u pustinji ima dovoljno vode za
razvoj poljoprivrede (Hasa – najveća oaza)
PUSTINJA SE MIJENJA
 nalazišta važnih ruda – bakar, nikal, kobalt, zlato…
 goleme zalihe nafte i zemnog plina
 Arapski poluotok; 1938.
 Rast životnog standarda
 Luksuzni gradovi – Doha, Kuvajt, Dubai, Abu Dhabi,
Rijad
 Razorni ratovi – Libija i Sirija, Iran i Irak
 Turistička središta – Meka, Dubai
ŠIRENJE PUSTINJA
 Glavni uzroci – prevelika naseljenost, sječa šuma,
šumski požari, iscrpljivanje tla pretjeranom ispašom…
 Konvencija Ujedinjenih naroda o suzbijanju
dezertifikacije (UNCCD); Pariz, 1994. – inicijativa
Greta Green Wall
TROPSKE KIŠNE ŠUME
PRAŠUMSKA KLIMA I TROPSKE KIŠNE ŠUME
 Najjače zagrijavanje na području ekvatora zbog velikog
kuta upada Sunčevih zraka (90°)
 Zrak je zagušljiv i vlažan, temperature visoke cijele
godine, bujan biljni pokrov
 Konvencijske padaline – vlažan zrak uzdiže se i hladi u
višim slojevima atmosfere pa se vodena para
kondenzira, a kiša pada gotovo svaki dan poslijepodne.
 Takve svakodnevne padaline uvjetovane su Sučevom
kulminacijom nad određenim meridijanom i vrlo su
obline, a nazivaju se zenitne kiše.

RASPROSTRANJENOST I IZGLED TROPSKIH
KIŠNIH ŠUMA
 3 velika i izrazito vlažna područja u kojima rastu
tropske kišne šume: Amazonija, zavala Konga,
Malajsko otočje.
 Više od 2000 mm padalina godišnje
 Temp. ne pada ispod 20°C
 Šume su vrlo bujne, zrak je vlažan i zagušljiv zbog
stalnog truljenja uginulih biljaka
 Najveća bioraznolikost na Zemlji
 Njihovo pretjerano krčenje jedan je od najvećih
ekoloških problema
 Vazdazelene šume koje odlikuju zonalnoj raspodijeli
vegetacije (vegetacija na katove).
 Prašuma – svaka iskonska (samonikla) šuma koja se
razvija bez neposrednog utjecaja čovjeka pa su tropske
kišne šume nedvojbeno prašume.
 Razlikuje se više vrsta prašuma: prašume
umjerenoga i hladnoga područja, skandinavske
prašume, europske prašume, tropske kišne
prašume
GOSPODARSKA VRIJEDNOST TROPSKIH
KIŠNIH ŠUMA
 Najnepovoljniji i najizoliraniji biotop
 Domorodačko stanovništvo – lov, skupljanje plodova i
nomadska poljoprivreda
 Rast mnogo jestivih biljaka – kava, kakovac, banana,
šećerna trska, mango, papaja, crni papar, ananas, jam
 Izvor velikih količina kaučuka (sirovina za proizvodnju
gume), bambusa, te raznih vrsta kvalitetnog drveća
(tikovine, ebanovine…)
 Poljoprivredne kulture – uzgoj riže, šećerne trske,
kakaovca i pamuka
 Medicinska zbirka na otvorenom – više od 120 lijekova
koje je prihvatila zapadna medicina potječu od biljaka u
Amazoni
 10 000 biljnih vrsta izvor je tvari za medicinsku
uporabu, kozmetiku ili biološka sredstva
 Velike rijeke važne u prometnom povezivanju
 Važna nalazišta rijetkih ruda i minerala te nepresušni
izvor hidroenergije
 Velike zalihe bakra, željeza, zlata i srebra, koltan (50%
svjetskih zaliha)
 Svjetski dan prašuma – 14. rujna
TROPSKE KIŠNE ŠUME
NAJRASPROSTRANJENIJE ŠUME SVIJETA
 Snježno-šumska klima
 Najrasprostranjenije crnogorične šume svijeta –
borealne šume / tajge
 Vazdazelena drveća među kojima dominiraju smreke
otporne na dugotrajnu hladnoću, borovi, jele i ariši.
 Zbog tamne boje njihovih krošnja i slabog prodora
svijetlosti kroz njih te šume poprimaju taman izgled pa
se nazivaju i tamnim tajgama.
 U južnim područjima nalazimo tajge gdje rastu i
bjelogorične vrste poput breza ili trepetljika, te zbog
prodora više svjetla nazivamo ih svijetlim tajgama.
 Površina se procjenjuje na desetak milijuna km2
 Najrasprostranjenije su na sjeveru Azije (sibirske tajge)
te u Sjevernoj Americi (kanadske tajge), u Europi se
prostiru na sjeveru kontinenta, od obala sjevernog
Atlantika do Urala.
 Sjeverna granica prostiranja tajgi je izoterma od 10°C
srednjih dnevnih temp.
 Sjeverno od područja tajgi prostire se područje tundre, a
južno područje listopadnih šuma umjerenoga područja.
EKOSUSTAV TAJGI
 Šumska crnogorična vegetacija te njezini plodovi važni
su za prehranu životinja.
 Među pticama najbrojniji su terijebi te sove poznate kao
glavni lovci u tajgama.
 Na tlu žive sitni sisavci glodavci poput vjeverica,
tekunica, voluharica, zečeva koji se hrane sjemenkama
na tlu, ali su i sami hrana većim grabežljivcima poput
risova, samura ili tvorova.
 Od velikih sisavaca mnogobrojni su mrki medvjedi,
losovi i jeleni, mošusni jelen, sibirski tigar.
 Kukci, ribe
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG
ISKORIŠTAVANJA TAJGI
 Neiscrpni izvor drveta
 Rudne sirovine  Uz arktičke granice prostire se subpolarno područje
 Nafta i zemni plin Europe, Azije (Sibir), i Sjeverne Amerike – 4 mil.stan.;
 Turističko iskorištavanje u začetcima subekumena

OPASNOSTI I ODRŽIVI RAZVOJ TAJGI

 Požari
 Razvoj rudarstva i industrijalizacije – uništavanje
krajolika te onečišćenje tla, zraka i vode
 Domorodačko stanovništvo – brojnost se smanjuje,
izumiru jezici i običaji

SIBIR – ZEMLJA KOJA SPAVA

 Dobar primjer subekumene jer je riječ o velikom

području koje je rijetko naseljeno
 Izvan Rusije – područje istočno od Urala sve do obale
Tihog oceana površine 9,6 mil.km2 (23 mil. stan. –
relativna gustoća naseljenosti 2,7 stan./km2
 U samoj Rusiji – dio između Urala i Jakutije površine
oko 3,4 mil.km2

 Stanovnici su mnogobrojni nomadski narodi pripadnici

uralske ili altajske skupine naroda – Tuvinci, Burjati,
Hakasi, Jakuti, Altajci
 Manji narodi – Čukči, Evenki, Korjaci, Neneci, Hanti,
Mansi, Jukagiri
 Najviše se naseljava južni Sibir, posebice nakon
izgradnje transsibirske željeznice.
 Južno polarno područje obuhvaća područja kontinenta
Antarktike koji je okružen Južnim oceanom
 Najvećim dijelom potpuno pust – anekumena
 Subekumena – pojedina istraživačka mjesta

 Negativno značenje – prirodni zatvor iz kojeg zbog

surovih životnih uvjeta nije moguće pobjeći.
 Suvremeni Sibir ima mogućnosti za bolje naseljavanje i
gospodarski razvoj zbog velikih nalazišta mineralnih
sirovina, zlata, dijamanata, nafte i zemnog plina.

POLARNA I SUBPOLARNA PODRUČJA

 Nastala su kao posljedica nagnutog položaja Zemlje pri

njezinoj rotaciji oko vlastite osi te revoluciji oko Sunca
 Kao posljedica toga na Zemlji se tijekom njezine
geološke proslošti pojavljuju duga ili kraća ledena doba
(glacijali)
 Posljednje ledeno doba (wurmska glacijacija) završila je
otp. prije 11 700 godina
 Otapanje ledenog pokrova u Aziji, Europi i Sjevernoj
Americi prouzročilo je podizanje morske razine i
poplavljivanje rubnih dijelova kontinenata čime su
stvoreni brojni šelfovi, otoci, zaljevi, fjordovi i morski
tjesnaci.
 Sjeverno polarno područje obuhvaća Arktički ocean
(najvećim dijelom godine prekriven ledom – Arktik)
 Definiranje granica polarnih područja:
1) Matematička granica – geografska širina (66°33'
sjeverne i južne polarnice)
2) Klimatska granica – prosječna srpanjska
temperatura zraka koje su oko 10°C
3) Vegetacijska granica – početak područja tundra
NASELJENOST POLARNIH I SUBPOLARNIH
PODRUČJA NA ZEMLJI
 Rijetko stanovništvo koje naseljava te krajeve u
prošlosti je preživljavalo od nomadskog stočarenja, lova
i ribolova
 Nepovoljni klimatski uvjeti onemogućuju poljoprivredu
 Opstanak ovisi isključivo o životinjama
 Velike razlike u naseljenosti sjevernih i južnih polarnih
i subpolarnih područja
 Područje Arktika i subarktika naseljeno je od gornjeg
paleolitika.
 Stan. tog dalekog sjevera smatra prirodu velikim
bogatstvom te živi u skladu s njezinim pravilima
 U tajgama (guste crnogorične šume) i tundrama
(zajednice mahovina i lišajeva) autohtoni narodi Arktika
love i uzgajaju životinje.
 Uz obale Arktičkog oceana glavno zanimanje im je
ribolov
 Narodi koji naseljavaju sjeverna polarna područja:
1) Prva skupina
 Nastanjuje područje tajgi čiji život se temelji
na resursima šume u kojoj se bave lovom.
2) Druga skupina
 Žive nomadski na granici šume i tundre te ovisi
o stadima sobova (pripitomili su ih)
 Laponci i Neneci
3) Treća skupina
 Inuiti (Eskimi)
 Zime provode na morskim obalama gdje ovise
o lovu na morske sisavce
 U kratkim ljetima žive od ribolova i lova na
sobove
 Spadaju „prave“ arktičke narode
4) Četvrta skupina
 Živi u većim naseljima na obalama Tihog
oceana i bave se ribolovom, ljeti iz svojih
čamaca, zimi iz leda.
 Dijele se na euroazijske i sjevernoameričke
 Glavna razlika je što su narodi euroazijskog
Arktika pripitomili sobove te se od
Skandinavskog poluotoka do Beringova
prolaza bave nomadskim stočerenjem
 Područje Antarktika nema stalnih stanovnika –
znanstvenici ljeti
BUDUĆNOST POLARNIH KRAJEVA JE
NEIZVJESNA
 Autohtoni arktički narodi mijenjaju svoje običaje i
tradicionalna zanimanja te se sve više okreću turizmu
(Laponci), rudarstvu (Inuiti) i prometu.
 Veliki problem stvara globalno zatopljenje
 Zbog otapanja stalno zamrznuto tlo permafrost se otapa
te se iz njega oslobađaju davno zaleđene bakterije.
 Te bakterije mogu izazvati i epidemije i infekcije u
ljudi te prouzročiti i izumiranje naroda ne tim
područjima.
 Osim bakterija, oslobađaju se i mnogi plinovi poput
ugljikova dioksida i metana koja su velika prijetnja za
budućnost polarnih krajeva.
 To otapanje leda na Arktiku otvara mnoge nove
mogućnosti ekonomijama zemalja koji se nalaze uz
Arktički ocean.
 Politički sukobi zbog određivanja granica
epikontinentalnog pojasa država smještenih ur Arktički
ocean jer se procjenjuje da na njegovu dnu leže velike
zalije nafte i prirodnog plina.
 Procjenjuje se da će glavni prometni smjer između
Europe i Azije biti preko Akrtičkog oceana te će tom
rutom promet biti brži, jeftiniji i manje štetan za
atmosferu.
PROSTORI VISOKIH PLANINA
 Kopno je prosječne visine 875 m i najveći dio svjetskog
stanovništva živi ispod te prosječne visine.
 U povijesti su planinski lanci ljudima bili prepreke u
migracijama, trgovini te ratnim osvajanjima.
 Visoki planinski lanci činili su prirodne granice na
kojima je zbog nepovoljnih prirodnih uvjeta živio mali
broj stanovnika.
 U tropskim i suptropskim visokoplaninskim područjima
naseljenost je zbog visokog prirasta stanovništva sve
veća.
 Primjeri porasta:
a) Meksička visoravni – Ciudad de Mexico
b) Ande – Quito, Bogota, La paz – El Alto
 c) Etiopsko-somalska područja  Zimski sportovi postali su sve masovniji te sve više
d) Istočnoafričko jezersko ravnjak – Adis Abeba, stan. kreće u nekada pusta planinska prostranstva na
Nairobi, Kigali odmor i rekreaciju.
e) Indonezijski otoci  Počinju se graditi ceste, hoteli i uređivati skijaške staze
f) Monsunska Azija na donedavno slabo dostupnim područjima.
g) Iranska visoravni  Narušava se izvorni ekosustav tih područja
h) Kavkaz  Zbog toga visokoplaninska područja nastoje zaštiti
i) Alpe stvaranjem mreže zaštićenih prirodnih područja pod
 Rijetko naseljena visokoplaninska područja: pokroviteljstvom UNESCO-a ili se proglašavaju
a) Američki Kordiljeri – Stjenak, najviši dijelovi određenim oblikom zaštite prirode, npr. nacionalni
Anda parkovi.
b) Himalaja
c) Tjen Šan
d) Altaj
e) Tibetska visoravni
 Vrlo hladna klima, slabo plodno tlo i oskudna
vegetacija, prometna izoliranost
 Tendencija da se pretvori u anekumenu

GOSPODARSKE VRIJEDNOSTI

 Tradicionalna djelatnost stan. visokoplaninskih

područja je stočarstvo.
 Na Himalaji, stanovništvo se bavi uzgojem jakova
(tibetanskih goveda) od kojih dobivaju meso, kožu,
mlijeko…
 Na nižim planinskim lancima (Alpe, Karpati, Dinaridi,
Kavkaz, Atlas…) tradicionalan je od davnina tip
transhumantnog stočarstva.

 Nove gospodarske djelatnosti kao što su rudarstvo,

turizam i promet
 Utječu na promjenu tih planinskih ekosustava
 To su vodeća područja u svijetu po proizvodnji raznih
mineralnih sirovina u kojima dominiraju zlato, bakar,
cink, olovo i ugljen.
 Rudarstvo je preduvjet za razvoj teške industrije
koja se smješta unutar planinskih regija zemalja u
razvoju.
 U planinskim je područjima otežano upravljanje
otpadom zbog strmih nagiba, nestabilna terena,
seizmičke aktivnosti i nepovoljnih vremenskih uvjeta
 Ljudi se sele iz rudarskih planinskih područja i ona
ostaju ekološki uništena