(zbog opterećenja sedimenta), a sedimenti

RELJEF MORSKOG DNA se sakupljaju pravilno

POSTANAK I STAROST MORSKOG DNA I
PALEOMAGNETIZAM KAO DOKAZ
 Morsko dno je oblikovano utjecajem tektonike ploče i
vulkanskim djelovanjem
 Raznovrsni podmorski reljefni oblici – planinski lanci,
morska brda i planine, duboke brazde ili jarci
 Oceansko dno je relativno mlado – nastalo prije 200
milijuna godina
 Relativna mladost oceanskog dna rezultat je njegova
stalnog oblikovanja zbog djelovanja tektonskih procesa
širenja i podvlačenja morskog dna
 Zone podvlačenja (subdukcije) – dubokomorski
jarci ili brazde
 Na središnjim oceanskim hrptovima stvara se
novo morsko dno i srednjooceanski podmorski
lanci
 Paleomagnetizam – prirodni magnetizam koji je
sačuvan u stijenama, u mineralima koje zadržavaju
željezo (dokaz starosti i stvaranja morskog dna)
 Nastalim stijenama u prošlosti tijekom hlađenja i
kristalizacije iz lave, magnetski pol je bio
usmjeren prema tadašnjem magnetskom Zemljinu
polu. U prošlosti se magnetski pol pomicao te
takvo pomicanje može rekonstruirati mjerenje
paleomagnetizma. Na taj način se određuje
postanak i starost morskog dna.
VELIKE CIJELINE PODMORJA
 Pacifički rub – aktivni kontinentalni rub
jer se rub uzdiže zbog procesa podvlačenja
te se javljaju pojačan vulkanizam te snažna
tektonika čime se stvaraju gorja i
izobličuju sedimenti
 DUBOKOMORSKE BRAZDE ILI JARCI
(ROVOVI)
 Najdublji dijelovi podmorja nastali na
granicama podvlačenja litosfernih ploča
 Uz rubove oceana
 Tihi ocean
 Do 100 km širine, više tisuću kilometara
dugačke
 U presjeku imaju oblik slova V
 OCEANSKI BAZENI / ABISALNE RAVNICE
 Najrasprostranjeniji dijelovi podmorskog reljefa
 70% reljefa morskog dna
 Na dubinama između 5000 i 6000 m
 Obilježava vrlo mali nagib i velika pokrivenost
sedimentima
 Vlada potpuni mrak i golem tlak te niska
temperatura
 SREDNJOOCEANSKI HRPTOVI
 Najviši reljefni dijelovi u morskom podmorju
 Međusobno povezani oceanski planinski lanci
dugački 65000 km
 11% morskog dna
 Nastaju razmicanjem litosfernih ploča gdje se
stvara nova Zemljina kora

 Podmorski reljef se može podijeliti na 3 velike cjeline

– kontinentalni rub, dubokomorski / oceanski bazeni,
oceanski lanci
 KONTINENTALNI RUB
 Prostire se na oko 18% površine morskog dna
 Sastoji se od kontinentalnog plićaka /šelf,
kontinentalne padine, kontinentalnog podnožja i
dubokomorskih jaraka
 KONTINENTALNI PLIĆAK
 Najplići i većinom zaravnjeni dio svjetskog
mora u kojem boravi veći dio biljnog i
životinjskog svijeta koji živi u moru – seže
do 200 m dubine
 KONTINENTALNA PADINA / SLAZ
 Strma padina u morskom dnu koja se
prostire od oko 200 m – 3000 m dubine
 Karakteristični podmorski kanjoni kao
nastavci dolina rijeka s kopna
 Izmjenjuju se područja sumraka ili batijala i
mračna (tamna) područja

 KONTINENTALNO PODNOŽJE
 U nastavku kontinentalne padine i seže do
dubine oko 5000 m
 Atlantski tip – primjer pasivnog
kontinentalnog ruba jer on lagano tone

KONTINENTALNI PLIĆAK
 Najplići i većinom zaravnjeni dio svjetskog mora u
kojem boravi veći dio biljnog i životinjskog svijeta koji
živi u moru – seže do 200 m dubine
 Zauzima oko 8% površine oceanskog dna
 Lagano nagnut prema moru i najčešće završava na
otvorenom moru naglim padom na kontinentalnu
padinu
 Široki šelfovi – na područjima gdje je granica oceana i
kontinenta na istoj litosfernoj ploči (atlantski,
patagonijski, sjevernosibirski)
 Uži šelfovi – na granicama litosfernih ploča
(čileanska, peruanska obala)
 Svjetske rijeke koje u šelfove donose obilje nanosa –
Mississipi, Amazona, Nil, Ganges
 Veliki izvori hrane jer u njima obitava veći dio biljnog
i životinjskog morskog svijeta
 Glavna ribolovna područja
 Goleme zalihe nafte i prirodnog plina
 Off-shore proizvodnja – naziv postupak vađenja
nafte i plina iz mora i oceana, katkad i jezera
 Potkraj 19.st.
 Platforme – Meksički zaljev, Perzijski zaljev,
Sjeverno more, zaljev Maracaibo…
OTOCI
 Otok – dio kopna koji je uvijek okružen morem ili
vodom, a opseg obalne crte otoka veći je od 10 km
 Otočić – opseg obalne crte je između 1.5 i 10 km
KONTINENTALNI OTOCI
 Prema postanku su dijelovi geološke strukture
susjednog kopna i s njim su nekada činili jedinstvenu
cjelinu
 Nastali su potapanjem dijelova kopna koje su
izazvali tektonski pokreti ili podizanje svjetske
razine mora zbog glacioeustatizma
 Nastaju na kontinentalnom plićaku (Velika
Britanija, Irska, Sicilija, Kalimantan), ocjepljenjem
dijelova kora kontinenata (mikrokontinentalni otoci
– Madagaskar, Novozelandski otoci)
 Sprudni otoci (otoci nastali nakupljanjem pijeska uz
morsku obalu ili otoci u deltama) – prema postanku
su tektonski rasjedni, tektonsko nabrani,
akumulativni i abrazivni
OCEANSKI OTOCI
 Izdižu se iznad oceanskog dna
 Vulkanski ili koraljni
 Vulkanski otoci – nastali su podmorskim
vulkanskim erupcijama na srednjooceanskim
hrptovima
 Dijele se na lučne vulkanske otoke (povezani
procesom podvlačenja tektonskih ploča /
subdukcija) – Aleuti, Kurili, Japan, Taipei,
Filipini
 I na vulkanske otoke na riftu (razmicanje
tektonskih ploča / spreading) – Island, Havaji
 Koraljni otoci – nastaju djelovanjem koralja u
tropskim toplim morima: Sjeveroistočna obala
Australije – Veliki koraljni greben
UMJETNI OTOCI
 Nastaju zbog želje za povećanjem prirodnih
otoka (Vasiljevski otok u Sankt Peterburgu)
ili zbog gospodarskih razloga
 Najveći otoci svijeta – Greenland, Nova
Gvineja, Borneo, Madagaskar, Baffin,
Sumatra, Honshu
ORGANOGENE OBALE
 Primarne obale – nastaju promjenom razinom mora i
abrazijom, riječnom akumulacijom, napredovanjem ili
povlačenjem ledenjaka, tok vulkanske lave,
rasjedanjem, vremenskim utjecajem, erozijom….
 Sekundarne obale – nastaju djelovanjem koralja,
mangrovih šuma i čovjeka koji na njima gradi luke,
lukobrane i umjetne otoke
KORALJNE OBALE
 Nastaju rastom koraljnih kolonije u toplim, plitkim i
čistim morima
 Smatraju se najsloženijim i najljepšim ekosustavima
na planetu i stanište su mnogih životinjskih i biljnih
vrsta
 Uzroci nestajanja – globalno zagrijavanje i ljudski
nemar (prevelik izlov ribe, lov na kitove i bisere)
 Izbjeljivanje koralja – zbog toplinskog udara prestaje
simbioza algi i koralja te ostaje samo bijeli kostur
koralja – utječe na život podmorja jer se ribe skrivaju u
koraljnim stukturama, njima se hrane i ondje se
razmnožavaju
 Spašavanje koralja – modificirani koralji,
„zakloni od sunca“, geoinžinjering u
atmosferi
MANGROVE OBALE
 Nastaju rastom bujne hidrofilne vegetacije
 Pojavljuju se na uščima rijeka tropskog i
subtropskog područja sa izraženim plimama i
osekama
 Močvare mangrova razvijaju se na obala koje nisu
izložene snažnim udarima valova
 Mangrove šume – gusto korjenje koje viri iznad
vodene površine, zadržava riječne nanose koji se ondje
talože i oblikuju mangrove obalne nizine – širi se
kopno te smanjuje površina mora
 Stanište mnogim biljnim i životinjskim vrstama,
sprečavaju zatrpavanje muljem, štitit obale od
erozije…
 Uništenje – urbanizacija, turizam, akvakultura, naftna
havarija, deforestacija
 Razine zaštite mangrova – međunarodna,
nacionalna, administrativnih jedinica i lokalnih
zajednica
PACIFIČKI VATRENI PRSTEN
 Što je litosfera? – gornji dio plašta i Zemljina kora
(oceanska i kontinentska)
 Kako nastaju litosferne ploče? – nastaju pod utjecajem
strujanja magme u plaštu
 Na koje načine se gibaju? – razmicanjem,
podvlačenjem, smicanjem
 3 tipa granica? – konstruktivne / divergentne
(razmicanje), destruktivne / konvergentne (podvlačenje
/ subdukcija), konzervativne /transformne ( smicanje)
 Područje gdje su najsnažniji sudari litosfernih ploča
 Najnestabilniji dio našeg planeta (vulanizam i
seizmizam)
 450 aktivnih vulkana ili oko 75% svih vulkana na
Zemlji
 Većinom nizovi otočnih lukova – Aleuti, Kurili, Ryu
Kyu ; nastavlja se na Marijanske otoke, Filipine,
Novu Gvineju, Solomonske otoke, Nove Hebride i
zapadne obale Sjeverne i Južne Amerike
 Dužine veća od 40 000 km
 Duž rubova litosfernih ploča česta je subdukcija ili
podvlačenje – stvaraju se nestabilna područja u
litosferi što pogoduje izbijanju magme iz dubljih
dijelova Zemljine unutrašnjosti
 Godišnje – više od 80 erupcija vulkana
 Destruktivne granice – što i kako (oceanska s
kontinentskom, oceanska s oceanskom)
 POTRESI se spuštati i nastaje polje visokog tlaka. Pasati ih
vraćaju na zapad prema Indoneziji.
 Stalni dodiri i pritisci litosfernih ploča stvaraju velike
tlakove koji prouzročuju pucanje ili podvlačenje ploča
 Pasatni vjetrovi u normalnim okolnostima djeluju na
pri čemu nastaju potresi
ocean kao povjetarac koji puše iznad mora i tjera toplu
 Najizraženiji u rubnim dijelovima pacifičke litosferne vodu na zapad.
ploče
 Na dijelu oceana gdje pušu pasati razina mora je viša
 Više od 90% svih potresa u svijetu
za 60cm, a voda toplija za 8°C
 Najviše potresa – Čile, Japan, Indonezija
 Na istočnom dijelu iz dubine izvire hladnija voda koja
CUNAMIJ / TSUNAMIJ je bogatija hranjivim tvarima i zbog toga u tom dijelu
oceana buja život.
 Potresi koji se javljaju u dnu mora (snaga veća od  u godinama kada nema El Niña površinska temperatura
7,5 prema Richterovoj ljestvici) proizvode morske mora na istoku je niža nego na zapadu
valove ili cunamije – valovi koji se šire brzinom
većom od 700 km/h
 Približavanju obali usporavaju a raste im visina –
mogu biti viši od 35 m
 Najrazorniji: 1) 2004. – JI i J Azije
2) 2011. – SI obala Honshua, Japan

EL NIÑO

 El Niño – prirodna meteorološka pojava povezana s

klimatskim promjenama u tropima
 promjene nastaju zbog stvaranja tople morske struje
nedaleko peruanske obale
 u razmacima od dvije do sedam godina
 topla struja dolazi u vrijeme Božića te je pojava
nazvana mali dječak ili mali Isus
 kišovito vrijeme i poplave – Z Južne Amerike
 sušno razdoblje – indonezijsko područje
 tijekom razdoblja te pojave mijenja se smjer strujanja i
vjetrovi tada pušu od zapada prema istoku
 toplija voda se gomila prema istočnim dijelovima
Tihog oceana pri čemu se podiže razina oceana i
smanjuje debljina sloja hranjivih tvari u njemu POSLJEDICE EL NINA
 posljedice koje izaziva El Niño su goleme
 u doba El Niña dolazi do jakih ljetnih padalina (obala
Ekvadora i S Perua) i suša (J Peru, SI Brazil, Australija
i Sahel)
 povedana pojava tornada uz obale Sjeverne Amerike
 toplije zime na području Sjeverne Amerike (SAD-a)
 razorno globalno djelovanje
 El Niño ima važan utjecaj i na globalno zagrijavanje
 Walkerova cirkulacija – divovski cirkulacijski krug  pojava klizišta i uništavanja ljudskih naselja
koji postoji u atmosferi između istočnog i zapadnog  velike ekološke posljedice
tropskog dijela Tihog oceana  goleme količine padalina stvaraju močvare i jezera
 Dok Sunce zagrijava gornji sloj vode na zapadu  povoljni uvjeti za razvoj insekata
(Australija i Indonezija), topao i vlažan zrak  u sušom zahvaćenim područjima uništavaju se šume i
uzdiže se u više slojeve atmosfere pri čemu se šire šumski požari
stvara polje niskog tlaka zraka iznad oceanske
površine. Zrak koji se uzdiže postaje sve hladniji i
oslobađa se vlaga koja spomenutim područjima MORE JE PRIRODNI RESURS
donosi kišu. Vjetrovi u višim slojevima atmosfere
tjeraju suhi zrak na istok, hladi se i postaje teži.
Kada stigne do Perua, Ekvadora i Čilea, počinje  More je prirodni resurs koji obiluje mnogim biljnim i
životinjskim vrstama koje čovjek iskorištava radi
 prehrane, dobivanje energije, prometnog
stvaranje kisika, turistička odredišta…
RIBARSTVO
 Gospodarska djelatnost primarnog sektora;
zaposleno više milijuna ljudi
 Porastom svjetske populacije, povećava se i svjetska
proizvodnja u ribarstvu
 Sve više ribe dolazi iz umjetnog uzgoja
 Akvakultura – dio ribarstva koji se bavi uzgojem
vodenih organizama (ribe, mekušci, rakovi, morske
alge) u morina ili kopnenim vodama ; marikultura
ako je uzgajanje u morima
 Počeo je 1960-tih u Japanu uzgojem morskih algi –
zašto?
 Većina umjetne proizvodnje je u Aziji na koju otpada
oko 90% svjetske proizvodnje
 Glavna ribolovna područja su hladna mora
bogatija planktonima (hladne struje) - šelfovi
a) Sjeverozapadna Europa – Dogger Bank,
Lofotski otoci
b) Sjeveroistočna Sjeverna Amerika – Grand
Banks
c) Mora oko Japana i Kamčatke
d) Pacifičke obale Sjeverne i Južne Amerike
e) Područja između 5o° i 60° juže geografske
širine – granice Južnog oceana
GLOBALNI TRENDOVI U RIBARSTVU
 Posljednjim desetljećima zalihe svih vrsta riba su
prepolovljene, a intenzivira se akvakultura
 Procjenjuje se da će i idućih nekoliko desetljeća nestati
komercijalni izlov ribe zbog pogubnog spoja
klimatskih promjena, onečišćenja mora i pretjeranog
izlova ribe
 Održive strategije – ne smanjuje se ulov ribe nego se
love ciljane vrste u propisanim količinama i smanjuje
se ulov ugroženih vrsta
MORSKE ALGE
 Raznolike skupine organizama
puta,  Obiluju natrijem, kalijem, kalcijem, fosforom,
jodom – mogućnost očistiti organizam od teških
metala
 Farmaceutska, kozmetička industrija, izvor hrane
 Najveći potrošači su Japanci
MORSKA SOL
 Jestiva sol koja se dobiva kroz isparavanje morske
vode
 Salinitet = 35%
 Brojne solane uz obale Sredozemnog mora, Afrike i
Kine
 Hrvatske solane – Nin, Pag i Ston
 Turistička važnost
ZAŠTITA MORA I PODMORJA U HRV.
JADRANSKO MORE JE SVE UGROŽENIJE
 Nije izdvojen morski sustav
 Plitko i poluzatvoreno – povećan rizik od ozbiljnih i
trajnih posljedica
 Razne ljudske aktivnosti – turizam, ribarstvo,
marikultura, pomorski promet
 Procesi litoralizacije
 Najugroženiji dijelovi – područja uz veće obalne
gradove (industrijska postrojenja)
 Cvjetanja mora, invazivne vrste (kaulerpa), gušći
tankerski promet
EKOLOŠKE PRIJETNJE
 Konzervacijska biologija mora – znanstvena grana
koja je usmjerena na zaštitu mora i oceana (zaključci:
problem očuvanja morskih staništa zajedničko je svim
svjetskim morima)
 Glavne prijetnje:
a) Onečišćenje – eutrofikacija (obogaćivanje
vodenih sustava hranjivim solima što negativno
utječe na ekosustav; starenje vodenih ekosustava -
zbog velikog unošenja hraniva, npr. umjetnih
gnojiva, ubrzava se proizvodnja organskih tvari
fotosintezom, U procesu eutrofikacije vodenih
sustava intenzivno rastu alge, smanjuje se
količina kisika i postupno izumiru životinjske
 vrste, a vodeni ekosustavi (obično jezera)  17 zaštićenih područja: 3 nacionalna parka, dva
mijenjaju boju u tamnozelenu i smeđu) parka prirode, dva posebna rezervata u moru, 4
b) Nafta posebna rezervata, 3 važna krajolika, 2
c) Morski otpad geomorfološka spomenika prirode (uk = 604m2)
d) Balastne vode - dodaje se u brodske balastne  Integrirano upravljanje obalnim područjem
tankove da smanje statičko i dinamičko (IUOP)
opterećenja broda i za vrijeme kad je brod prazan  Proces koji ujedinjuje sve one uključene u razvoj,
da se smanje otpori koji se javljaju tijekom upravljanje i korištenje obalnim pojasom
plovidbe, te da se snizi težište broda kako bi mu  Omogućuje dugotrajnu i održivu upotrebu
se povećala stabilnost tijekom plovidbe. (uzimaju prirodnih resursa uz trajno očuvanje što
se na jednom kraju svijeta, a ispuštaju na drugom) prirodnijeg stanja okoliša
e) Marikultura
f) Podvodna buka
g) Prelov
h) Degradacija i uništavanje obalnih i morskih
staništa, invazivne vrste, klimatske promjene

ZAŠTITA JADRANSKOG MORA

 Hrvatskim Ustavom zajamčeni su zaštita i

očuvanjem svih prirodnih vrijednosti RH te pravo
na zdrav okoliš.
 Izradila je nacionalne zakone i akte kojima nastoji
provoditi ona pravila na koja se obvezala
 Uzroci nepoštivanja zakona – nedorečenost propisa,
nedostatak ljudskih i materijalnih kapaciteta za njihovu
provedbu, razni gospodarski interesi određenih skupina
ili pojedinaca te nepovezanost i neusklađenost
državnih tijela odgovornih za zaštitu mora
 Pomak prema uspostavi sustava upravljanja morem
koji udružuje znanstvene spoznaje, zaštitu
bioraznolikosti te potrebu i vrijednost svih hrvatskih
građana prema Jadranskom moru
 Procjenjuje se da će potražnja za prostorom i resursima
uz Jadransko more povisiti – nužno donijeti mjere
zaštite mora i obala te izraditi širu strategiju
upravljanja morem i njegovim iskorištavanjem

RJEŠENJA KOJA SE ISTIČU U SUSTAVU

UPRAVLJANJA MOREM

 Održivi ribolov
 Podrazumijeva da iz mora treba uzeti samo
onoliko koliko more, odn. morski sustav može
biološki obnoviti
 Osigurava opstanak i prosperitet ribarstva kao
gospodarske grane te neprekidnu ponudu hrane iz
mora na tržištu
 Omogućuje održavanje morskog ekosustava
zdravim i otpornim na razne prijetnje
 Održivi i odgovorni turizam
 Odnosi se na razvoj turizma na način da se smanji
negativan utjecaj na okoliš – prirodni, kulturni i
ekonomski
 Npr. hoteli mogu orijentirati na uporabu
ekološkog materijala, racionalno trošiti vodu,
obnovljivi izvori energije, reciklirati otpad…
 Zaštićena područja i ekološka mreža
 Zaštita na 4 načina: zaštitom područja, zaštita
vrsta, reguliranje ribarstva, promišljeno
upravljanje obalnim područjem