UVOD

U ovom seminarskom radu obradit e se tema Pacifikog vatrenog prstena. Osim to e se definirati podruja koja on obuhvaa te ploe pod koje se Pacifika ploa, koja se nalazi ispod vatrenog prstena, podvlai, spomenut e se i tsunamiji koji su bitna karakteristika ovog podnevlja. Uz njih e se obraditi tema vulkana (bitno je napomenuti da se oko 75% vulkana nalazi na vatrenom prstenu, a 40% je aktivno te da veina njih ima ogromnu eksplozivnu snagu) i zemljotresa koji su takoer znaajne karakteriste vatrenog prstena. Neki od njih su uzrokovali tsunamije.

Slika 1. Pacifiki vatreni prsten http://www.asianinfrastructure.com/news/newsasian-pacific-seismic-risk/

90% svjetskih potresa i 81% od najveih svjetskih potresa javljaju se du Vatrenog prstena. Potres, jo nazivan i zemljotres, posljedica je naglog oslobaanja energije u Zemljinoj kori koja stvara seizmike valove. Seizmika aktivnost podruja odnosi se na uestalost, vrstu i veliinu potresa. Potresi se mjere seizmometrom, ureajem koji je poznat i kao seizmograf.

PACIFIKI VATRENI PRSTEN Page | 1

PACIFIKI VATRENI PRSTEN

Vatreni je prsten zona estih potresa i vulkanskih erupcija koji okruuje zaljev Tihog oceana. Oblikovan je poput potkove te dugaak 40 000km. On je posljedica Plone tektonike te kretanja i sudara kora ploa. Vatreni prsten je povezan s gotovo neprekidnim nizom oceanskih jaraka, vulkanskih lukova te vulkanskih pojaseva i/ili pomicanja ploa. Amerika pluta daleko od Europe, ali pluta i prema Japanu. Zapravo, sve su se ploe oko Pacifika polako okupile du subdukcijske zone koju okruuje ovaj ogromni ocean. Vulkani povezani s ovim okupljenim ploama iz vatrenog prstena skoro okruuju Pacifiki zaljev. Mount St. Helens i ostali vulkani Cascade Rangea nalaze se na subdukcijskoj zoni izmeu male ploe Juan de Fuca i Sjevernoamerike ploe. Vulkani u Meksiku, Sredinjoj Americi, Andama, na Novom Zelandu, Papui Novoj Gvineji, Filipinima, u Japanu, Kamatki i Aljasci upotpunjuju krug. Subdukcijske zone obuhvaaju oko 400 od vie od 500 poznatih aktivnih vulkana u svijetu; to su oni koji su eruptirali bar jednom u povijesnom vremenu. Mediteranski vulkani Italije i Grke ukljueni su u ove zone. (Decker, R. i B., 1989.:72.str.) Istoni dio prstena rezultat je kretanja Nazca i Cocos ploe prema zapadu koje se pritom podvlae ispod Junoamerike ploe. Cocos ploa se podvlai pod Karibsku plou u Srednjoj Americi, a dio Pacifikih ploa se, zajedno s malom ploom Juan de Fucae, podvlai plou. pod Uzdu Sjevernoameriku sjevernog dijela

Pacifike ploe kree se prema sjeverozapadu gdje se podvlai pod Aleutsko otoje.
Slika 2. Tektonske ploe http://en.wikipedia.org/wiki/File:Plates_tect2_en.svg

Nadalje, zapadni dio Pacifike ploe povlai se uzdu luka poluotoka Kamatke prema junom dijelu Japana.
PACIFIKI VATRENI PRSTEN Page | 2

Juni dio je sloeniji jer se na njegovom podruju Pacifika ploa sudara s vie manjih tektonskih ploa koje se nalaze na podrujima Filipina, Novog Zelanda, Marijanskih otoka (podruje od 15 vulkanskih otoka) i Tonge; u ovaj dio ne ukljuujemo Australiju iz razloga to ona lei u centru tektonskih ploa. Indonezija lei unutar vatrenog prstena. Openito, ploa je tijelo velike povrine, ali relativno male debljine. Postanak im je vezan za prostrane izlivne pukotine na kojima su se povremeno formirali pravi vulkani, to je omoguilo znatne povremene izljeve. Tako su nastali i kompleksi superponiranih ploa esto u izmjeni tufovima debljine i do 1km.

VULKANI
Vulkan je zavretak duboke pukotine cjevastog oblika kroz koju magma izbija na povrinu litosfere. Na tom zavretku obino se formira stoasti oblik, nastao od pepela, lave i drugog eruptivnog materijala. Vulkane dijelimo na 1) Zatvorene
Vie su eksplozivni i proizvode velike koliine pepela kao i tok lave. Njihovi su

produkti vie promjenjivi u sastavu. Za razliku od otvorenih vulkana, zatvoreni obuhvaaju oko 100-200km prema kopnu od dubokih oceanskih rovova koji oznaavaju saimanje rubova okupljenih ploa. Oko 40 zatvorenih vulkana eruptira svake godine. 2) Otvorene Nalaze se tono na rubovima odvajajuih ploa.

PACIFIKI VATRENI PRSTEN Page | 3

Slika 3. Distribucija vulkana na Zemlji , ilustrira povezanost tektonske ploe i vulkanizma (Chernicoff & Whitney, 2007). Uoava se sluajnost vulkanske aktivnosti s granicama ploa formiranjem niza vulkana koji okruuju Tihi ocean, tzv. vatreni prsten http://www.gfos.hr/portal/images/stories/studij/sveucilisni-preddiplomski/inzenjerska-geologija/inzenjerska-geologijaiii-b-dio.pdf

Vulkani i tsunamiji
Krakatau, Rakata

Nenaseljen i gusto umovit otok, Krakatau, irok je 4 km i dug 9 km. Nalazi se zapadno od Jave. Sastoji se od linije od oko pola tuceta vulkanskih stoaca. Najpoznatiji od vulkana je vulkan Rakata, koji se nalazi na jugu otoja Krakatau te je najvia toka na otoku (822m). Tu su jo vulkani Perboewatan, koji se nalazi na sjeveru i Danan, u centru otoja Krakatau. Erupcije znaju biti blizu, a i ispod mora te uzrokovati snane morske valove, tsunamije, koji mogu biti toliko jaki da odnesu gotovo sve to im se nae na putu. Tako se dogodilo kod otoja Krakatau: 27. kolovoza, poslijepodne, zvualo je poput tutnjeva pucnjave tako daleko kao to je otok Rodriguez, u Indijskom oceanu, 4 653km od Krakataua. Tsunamiji su generirali valove kroz Indijski ocean te vei dio Pacifikog oceana. U utorak ujutro, 28. kolovoza, u Bandori blizu Bombaja, nekih 4 800km od Krakataua, more se povuklo i dalo graanima bogatstvo od nasukanih riba prije no to se pourilo natrag. U Aucklandu, Novi Zeland, 7 767km od vulkana, snimljen je val visok 2m. (Scarth, A., 1999.:153.str.)
PACIFIKI VATRENI PRSTEN Page | 4

Dakle, 1883. Godine u kolovozu, vulkan Rakata je eruptirao pritom izbacivi 20km3 plovuca (vrlo lagana vrsta kamena koji se formira u procesu brzog hlaenja lave iznad zemlje predstavlja vrstu stakla) i pepela, stvarajui ogromne morske valove, tsunamije visoke preko 30 m koji du ubili preko 36 000 ljudi. Nestalo je dvije treine otoka Krakataua. Eksplozija je proizvela svjetske efekte. Buka se ula na tisue kilometara te je naa barografima irom svijeta snimljen udarni val. Intenzivne eksplozije su takoer izbacivale mase vulkanske praine i plinova koji su tvorili sumpornu maglu u stratosferi. Magla je putovala prema zapadu te zavrila svoje prvo putovanje oko svijeta 9. rujna, a drugo putovanje 22. rujna. Rezultati su bili malo jezivi, a opet esto lijepi te vieni irom svijeta. Pojavljivali su se plavi mjeseci i sunca, dva tjedna kasnije pojavili su se i zelena sunca i mjeseci. Uskoro se sunce razvilo u ruiast vijenac, koji je kasnije nazvan Biskupski prsten (Bishop's Ring).

Slika 4. Otoje Krakatau https://mail.google.com/mail/? ui=2&ik=a6c5fdc38e&view=att&th=12d0f30ba8abfe39&attid=0.1&disp=inline&zw

PACIFIKI VATRENI PRSTEN Page | 5

 Mont Pele Mont Pele u Zapadnoj Indiji unitio je 28 000 stanovnika luke Saint Pierre na dan 8. svibnja 1902. godine. Svjetlea iliti piroklastina lavina jurnula je niz planinu te su se vrui plinovi i pepeo oborili i spalili sve na svome putu, ukljuujui i brodove u luci. Katastrofa je trajala nekoliko minuta te ostavila samo dvojicu preivjelih u Saint Pierreu. Kad je mnogo zemlje palo u more uzrokovalo je mali tsunami koji je dosegao Saint Pierre petnaest minuta kasnije. More se isprva povuklo 50m od obale, zatim poplavilo 20 metara unutranjosti. Manje oscilacije nastavile su se nekih 15 minuta prije no to se more vratilo u normalu. Stanovnici nisu povezali morski val sa izljevom zemlje, ali je oboje bilo zabrinjavajue jer su bili nepredvidljivi i neobjanjivi. (...) Stanovnici su napustili predgrae, guranjem svojih natovarenih kolica najbolje to su mogli kroz produbljeni pepeo ka sigrnosti Saint Pierrea. (Scarth, A.,1999.:166.-167.str.)

Vezuv Vezuv je pokopao Pompeje na g.g. 79. i osigurao vremensku kapsulu rimske umjetnosti, arhitekture i predmeta za bagere 19. i 20. stoljea. Vezuv se smatrao izumrlim (neaktivnim) prije svoje estoke erupcije u Rimsko doba. Imao je od tada mnogo erupcija, a posljednja je bila 1944. Pepeo oito nije pao na Misenum te noi jer je pomorska baza stajala dobro uz vjetar Vezuva. Ali, dnevno svjetlo je nestalo i tlo ispod Misenuma poelo se estoko tresti. (Scarth, A., 1999.:34.str.) More se vjerojatno povuklo tijekom prvih faza tsunamija ili vulkanskog vala manje skalne verzije za razliku od onih na Krakatauu 1883. godine. Takav bi val uskoro opet sruio unutranjost. (Tijekom erupcije Vezuva 1631. godine razina mora Napuljskog zaljeva pala je za 3m za 10 minuta prije vala visokog gotovo 5m koji se razlio preko obale.) Ali, pozornost Plinija Mlaeg bila je ometena od strane jo vee pritiskajue opasnosti: desila se ogromna, esta, nue ardente (piroklastina) erupcija oko 8 sati ujutro na 25. kolovoza. (Scarth, A., 1999.:35.str.)
PACIFIKI VATRENI PRSTEN Page | 6

TSUNAMIJI
Tsunamiji su gravitacijsko titranje morskih ili oceanskih bazena, uzrokovani veim geolokim dogaanjima poput potresa, podvodnoga odronjavanja ili vulkanskih erupcija. Dakle, tsunami je titranje oceanske vode velikim valnim duljinama tipinog perioda (trajanja) jednog titranja (oscilacije) izmeu 7 i 30 minuta. To znai da e vrhovi valova prolaziti pokraj opaaa izmeu 7 i 30 minuta to je period titranja i valna duljina u kilometrima. Tsunami je zajedno s potresom prirodan zagaiva ekosistema. Dok potres unitava drave, tsunami unitava primorska mjesta. Tsunami je znan kao ogroman kataklizmiki oceanski val, uzrokovan geolokim poremeajem, ali ima i malih tsunamija koji su bezopasni i prolaze nezamijeeno. Stijene na dnu oceana, pokrenute zemljotresom, odronjavanjem ili vulkanom, uzrokuju podizanje vode iznad mjesta potresa vodeno se uzdignue potom poinje razlijevati na sve strane pretvarajui se u vodene valove. Pribliavanjem pliacima takvi se valovi poinju gomilati postajui sve vii i vii. Postoje dekametarski tsunamiji visine desetaka metara i hektometarski tsunamiji visine stotine metara, npr. na Hawaiima. Samo u 1992./93. godini stradalo je 2 500 ljudi od ruilakog tsunamija u Nikaragvi u Japanu. Za razliku od vulkanizma, zemljotresa i hurikana ima puno manji broj rtava, ali je znaajan zbog zahvaanja velike povrine. Tsunami, uzrokovan velikim potresom u ileu 22. svibnja 1960. godine, odnio je 200 rtava u Japanu iako je od izvora potresa Japan bio udaljen 17 000km. Opustoio je obale mnogih Pacifikih otoka te grad Hilo na Hawaiima (20 milijuna $ i 60 rtava). 60% svih rtava u Sjedinjenim Amerikim Dravama, vezanih uz zemljotrese od 1950. godine, uzrokovane su tsunamijima.

Tsunamijski potresi su potresi iji su tsunamiji daleko jai od onih oekivanih iz analize seizmikih valova.

Slika 5. Tsunami http://waxspell.wordpress.com/2007/09/21/african-tsunami-they-call-it/

PACIFIKI VATRENI PRSTEN Page | 7

Japanci su rtva najmodernije geoloke teorije Plone tektonike. Ona objanjava da je Zemlja u sreditu eljezna kugla veliine Mjeseca, pola radijusa od centra kruta, pola tekua na nekih 4 000C. Iznad tog sredita je sloj plastinih stijena, tzv. zemljin omota debljine 3500km. Omota je na povrini stvrdnut u dubinu od kojih 20km, to ini dna oceana svijeta, a tamo se nalazi skruena magma prekrivena tankim slojem okamenjenog mulja talonih stijena. Kontinenti su graeni od laganijih elemenata od onih u omotau, stoga plivaju na njemu. Kontinentalne ploe su debele 40km, od kojih su donjih 30km kristaline magmatske stijene, a gornjih 10km su talone stijene. Prema teoriji Plone tektonike Zemljina je kora razbijena i desetak veih kontinentalnih ploa te se kontinenti velikom brzinom gibaju po povrini Zemljinog plata. Kreu se brzinom od 100km/na milijun godina. Po sredini Atlantika morsko je dno raspucano te iz pukotine izlazi magma i slijeva se na obje strane pukotine stvarajui srednjeatlantski greben, tj. stvara se nova Zemljina oceanska kora. Tamo gdje oceanska ploa dodiruje kontinentalnu plou, podvlai se pod nju i pada u vrui omota koji je rastali (pojede). Najstariji dijelovi kontinenta nazivaju se kretoni i stari su do 4 milijarde godina te mogu biti magmatske ili metamorfne stijene.

Slika 6. Nastajanje tsunamija http://library.thinkquest.org/04oct/01724/causes_formation.html

PACIFIKI VATRENI PRSTEN Page | 8

POTRESI
Potres (takoer poznat kao drhtanje ili zemljotres) je rezultat naglog oslobaanj energije u Zemljinoj kori koja stvara seizmike valove. Seizminost odnosno seizmika aktivnost podruja odnosi se na uestalost, vrstu te veliinu potresa doivjelih tijekom vremena. Potres se mjeri seizmometrom, poznatim i pod nazivom seizmograf. Trenutak kad je magnituda potresa konvencionalno prijavljena, ako je magnituda 3 ili nia, potres je neprimjetan, a s magnitudom 7 ili vie uzrokuje ozbiljne tete na velikim povrinama. Intenzitet drhtanja mjeri se uz modificiranu Mercalijevu skalu.Na Zemljinoj povrini, potresi se manifestiraju drhtanjem, a ponekad i pomicanjem tla. Kada se veliki epicentar zemljotresa nalazi na moru, morsko dno ponekad trpi dovoljno pomicanja da se izazove tsunami. Potresi takoer mogu izazvati klizanja tla i povremeno vulkanske aktivnosti. U svom najopenitijem smislu, rije potres koristi se za opisivanj seizmikih dogaaja bilo to prirodnog fenomena ili dogaaja uzrokovanog od strane ljudi koji generira seizmike valove. Potresi su najveim dijelom uzrokovani raskidom geolokih rasjeda, ali i vulkanske aktivnosti, klizita, minske eksplozije i nuklearnih pokusa. Zemljotrestres je toka inicijalnog raskida zvanog fokus ili hipocentar. Pojam epicentar odnosi se na toku u prizemlju neposredno iznad hipocentra. Potresi se esto javljaju u vulkanskim podrujima te su tamo uzrokovani, oboje od tektonskih rasjeda i pokretanja magme u vulkanima. Takvi potresi mogu posluiti kao rano upozorenje za vulkansku erupciju, kao npr. tijekom erupcije Mount St. Helens 1980. godine. Rojevi potresa mogu posluiti kao markeri za mjesto toka magme kroz vulkane. Ti se rojevi mogu snimiti seizmometrom i tiltmetrom, ureajem koji se koristi za mjerenje nagiba tla, i koristiti kao senzori kako bi se predvidjela nadolazea ili neposredna erupcija.

Slika 7. Potreshttp://georgije.ekof.bg.ac.rs/~geografija/index.php?option=com_content&task=view&id=57&Itemid=72

ZAKLJUAK
PACIFIKI VATRENI PRSTEN Page | 9

Pacifiki vatreni prsten je gotovo neprekinuti lanac najveih i najopasnijih vulkana svijeta. Njihove razorne erupcije, uglavnom, uzrokovane potresima, esto se dogode pod vodom pa uzrokuju i tsunami. Dakle, sve je povezano; potres erupcija, potres tsunami, vulkan kraj mora potres tsunami.

LITERATURA
a) knjige PACIFIKI VATRENI PRSTEN Page | 10

1) 2) 3)

Decker R. i B. (1989.). Volcanoes, New York W.H. Freeman and Company Scarth A. (1999.). Vulkan's Fury: Man against Volcano, London: Yale, University Press Herak M. (1987.). Geologija: Postanak, tektonika i dinamika zemlje, kolska knjiga, Zagreb

b) asopis 1) Milanovi Z. (srpanj 2005.). Gospodarstvo i okoli: Struni asopis za tehniku zatite okolia. Kreonja D.,
Tsunami valovi ubojice, Zagreb, god. XIII., br. 74, str. 351.-356.

Izvori:
Pacific Ring of fire, http://www.crystalinks.com/rof.html , 19.12.2010. Pacific Ring of fire, http://en.wikipedia.org/wiki/Pacific_ring_of_fire , 22.12.2010. Potresi, http://en.wikipedia.org/wiki/Earthquake ,21.12.2010. Slike(22.12.2010.) : o o o o o o o
Pacifiki vatreni prsten (1.str.) Tektonske ploe (2.str.) Distribucija vulkana na zemlji (3.str.) Krakatau (5.str.) Tsunami (7.str.) Nastajanje tsunamija (8.str.) Potres (9.str.)

PACIFIKI VATRENI PRSTEN Page | 11