GEOLOŠKA GRAĐA ZEMLJE

Što su fosili?

- Fosili su okamenjeni ili sačuvani ostatci iz prošlosti

- PETRIFIKACIJA – vrlo malo izmijenjen oblik skeletal
- KONZERVACIJA – smola ili led
- IHNOFOSILI – ostatci mnogih fosila koji su produkti njihove interakcije s okolišem
- KOPROLITI – izmet

Zašto koristimo provodne fosile?

- Geolozi sui h počeli koristiti za bolje određivanje starosti stijena, no ono I dalje nije toliko
pouzdano

Koja je razlika između relativne i apsolutne starosti?

- RELATIVNA: zasnovana na slojevima sedimenta

- APSOLUTNA: zasnovana na brzini raspadanja kem. elemenata

Kako izračunavamo apsolutnu starost?

Kako se nazivamo najveća geološka razdoblja?

- Eoni

Što se događa na Zemlji tijekom Arhaika?

- Oblikovanje zemljine kore, voda I nastanak kontinenata, prvi živi organizmi

Što se događa na Zemlji tijekom Proterozoika?

- Višestanični organizmi I povećanje kisika u atmosferi

Što je to orogeneza?

- Orogeneza je proces nastajanja planina do kojeg dovode pritisci prouzročeni vodoravnim

pokretom tektonskih ploča

Koje orogeneze poznaješ?

- Kaledonska, hercinska I alpska

Koja je orogeneza najznačajnija za prostor Hrvatske I zašto?

- Alpska zbog Dinarida.

4 OSNOVNA EONA: hadij, arhaik, proterozoik, fanerozoik (paleozoik, mezozoik, kenozoik)

Mezozoik:

Trijas – raspadanje Pangee, flora I fauna

Jura – dinosaur, ptice,

Kreda – veliko izumiranje, asteroid

KALEDONSKA OROGENEZA: Kambrijsko gorje, Penini, Škot. Visočje, Skand. gorje, Sj. Apalači

HERCINSKA OROGENEZA: Sr. masiv, Vogezi, Njem.-češ. Sredogorje, Rodopi, Ural, J. Apalači

ALPSKA OROGENEZA: Ande, Alpe, Dinaridi, Himalaja

Sedimentne stijene – prema položaju slojeva moguće odrediti starost

PROVODNI FOSILI – nova metoda korištena za pouzdanije određivanje starosti stijene, vremenski I
dalje nreprecizan

GLOBALNA TEKTONIKA PLOČA

Alfred Wegener – njemački geolog razvio teoriju o plutanju litosfernih ploča

Tektonika ploča, osnovna teorija moderne geologije prema kojoj se litosfera sastoji od više
golemih geoloških ploča različite veličine, na kojima leže današnji kontinenti i oceani.
Konvekcijske struje su ciklusi potaknuti toplinom koji se događaju u zraku, oceanu i plaštu. Nastaju
zbog razlike u temperaturi, često zbog različite blizine izvora topline.

Litosferne ploče – osnovne strukturne jedinice Zemljine površine

Velike litosferne ploče: Euroazijska, Pacifička, Južnoamerička, Australska, Indijska, Antarktička, Afrička
I Sjevernoamerička.

Manje litosferne ploče: Nazca, Cocos, Karipska, Arapska, Filipinska

Oceani nastaju razmicanjem kontinenata tj. širenjem kontinentalnog dna na mjestu razmicanja
nastaje oceanski hrbat, a na mjestu podvlačenja jarak

Srednjooceanski hrbat je podvodni planinski lanac, formiran procesom tektonike ploča.

Oceanska pod oceansku, oceanska pod kontinentalnu

SUBDUKCIJA (process podvlačenja ploča) - 1. kontinentalna kora, 2.oceanska kora, 3. otočni vulkanski
luk, 4. litosfera, 5. astenosfera, 6. aktivni kontinentalni rub, 7. pasivni kontinentalni rub

Kontinentska pod kontinentsku – potresi, orogeneze (npr. Indijska pod euroazijsku)

Uzroci pokretanja litosfernih ploča leži duboko u unutrašnjosti Zemlje - ploče se međusobno
sudaraju, lome, stružu , podvlače...

KONSTRUKTIVNA GRANICA – razmicanje

DESTRUKTIVNA GRANICA – podvlačenje

KONZERVATIVNA – deformacije na obe strane rasjeda (San Andreas)

PRIBLIŽAVANJE AUSTRALO-INDIJSKE LIT. PLOČE EURO-AZIJSKOJ TE NJENO PODILAŽENJE POD NJU ŠTO
JE ZA POSLJEDICU IMALO NASTAJANJE NAJVEĆEG GORSKOG SUSTAVA SVIJETA - HIMALAJA. SVE SE TO
ODVIJALO UNUTAR ALPSKE OROGENEZE U KENOZOIKU.
ENDOGENI PROCESI – pokreti koji utječu na oblikovanje reljefa Zemlje, toplinska energija iz
unutrašnjosti Zemlje
EGZOGENI PROCESI – Sunčeva energija I gravitacija

EGZOGENI PROCESI I OBLICI

Kako nastaje pijesak?

- Valovi udaraju u obalu i odlamaju tvrđe stijene koje se djelovanjem mora dalje drobe i
usitnjavaju dok se ne pretvore u pijesak

Što usitnjava pijesak?

- Valovi, more
Kako nastaje plaža?
-
Kako valovi djeluju na obalu?

Što pokreće valove?

Zašto nastaje vjetar, tj. zašto vjetar puše?

Zašto postoje razlike u tlaku?

Egzogeni procesi djeluju na reljef stvarajući:

2. denudacijske reljefne oblike

Denudacijski – zajednički naziv za sva razorna djelovanja vanjskih procesa koji dovode do ogoljenja
terena

2. akumulacijske reljefne oblike

erozija: razoran rad vode, vjetra, leda i sl.

derazija: djelovanje gravitacijske sile koja utječe na padinske procese (spiranje, klizanje,
odronjavanje)

korozija: kemijsko djelovanje na stijene

Padine i padinski procesi

definicija padine – svi nagnuti dijelovi Zemljine površine (>20º)

O čemu sve ovisi kako će egzogeni procesi djelovati na padinu?

1. nagib
2. vrsta stijena
3. klimatske osobine
4. biljni pokrov

Spiranje – derazijski proces koji najviše oblikuje padine ( padinske i oborinske vode odnose sitniji
materijal prema dolinama)

Na kojoj podlozi će biti jače spiranje?

pješčenjak – fliš

glina – vapnenac

PUŽENJE – javlja se u područjima gdje je tlo u dubljim djelovima stalno zaleđeno, ljeti se gornji sloj
otopi I klizi niz padinu

TEČENJE ILI SOLIFLUKCIJA – javlja se u područjima gdje je tlo u dubljim djelovima stalno zaleđeno,
ljeti se gornji sloj otopi I klizi niz padinu

ODRONJAVANJE ILI URUŠAVANJE – nastaju kao posljedica mehaničkog trošenja stijena izazvanog
termičkim razlikama I utjecajem leda

KLIZANJE – brz process koji se pokreće iznenadno, na padinama gdje se ispod propusnog sedimenta
nalazi vodenoprousni glinoviti sloj koji upija vodu

FLUVIJALNI PROCESI

- hidrološki ciklus – isparavanje (kondenzacija)

- padaline

- poniranje I otjecanje (temeljnica – tekućice)

- erozija vode – mehaničko djelovanje vode

1) erozijski fluvijalni reljefni oblici

2) akumulacijski fluvijalni reljefni oblici

- dubinska erozija I bočna erozija – korita Rijeka

Vdopadi – po nastanku: - regresivna erozija vode

- voda slobodno pada iz višeg u niži dio korita

Slapovi – voda otječe postupno, preko niza kaskada

- rast sedrenih barijera – rast sedre koja nastaje taloženjem otopljenog kalcijevog karbonata
oko algi I mahovina u void

meandri – bočna erozija riječnih zavoja

mrtvice – stari dio korita (eutofizacija – truljenje biogene mase)

sprudovi – akumulacija na bočnim stranama riječni meandara

ada – riječni otoci

nadplavne ili Holocene ravnice

delte – ušće tekućica u more ili jezero

doline – terase

- jednostavne doline – šire se od izvora prema ušću

- kompozitne doline – sutjeske ili klanci – nastaju u djelovima izgrađenim od tvrđih stijena

kanjoni – uske, strme, gotovo vertikalne strane

- uzdužne Ili longitudinalne doline – paralelne s pružanjem reljefa

- poprečne ili transverzalne doline su prethodne ili antecedentne doline

piraterija – pojava pri kojoj Rijeka erozijom probije svoje razvođe, uđe u sliv druge rijeke, zahvati je I
vrati se na svom slivu

Obala – uzak pojas kopna koji graniči s morem ili jezerom

- oblikuju je valovi destruktivnim djelovanjem

Na šitinu I oblik obale utječu:

1. nagib morskog dna

2. morske mijene
3. egzogeno modeliranje

valovi su glavni pokretači oblikovanja obalnog reljefa, nastaju pod utjecajem vjetra

ABRAZIJA – razorni rad valova

- Proces oblikovanja obalnog reljefa djelovanjem valova, obalni reljef abrazijski

Pod utjecajem abrazija nastao veći dio obale svijeta.

Abrazijski oblici:

1. Klif – strmi odsjek koji nastaje urušavanjem stijena

2. Valna potkapina – udubljenje u razini mora
3. Abrazijske terase – obalni reljefni oblik nastao taloženjem usitnjene pješčane, šljunčane ili
kamene građe
4. Žal – nastača na krajevima zaljeva
5. Ostjenjak

Akumulacijski oblici nastaju na niskim obalama na mjestima gdje slabi moć valova, morska struja.

Abrazija - taloženje – tekućice, morske struje, vjetar

Vrste obala prema načinu postanka:

1. Abrazijske
2. Ingresijske
3. Organogene
4. Kombinirane

Ingresijske obale:

Nastale podizanjem razine mora

- Tektonske
- Erozijske

Nastale djelovanjem erozije:

Fluvijalne

Glacijalne

Krške

Eolske

FJORDOVI – duboki I uski morski zaljevi strmih strana

Koraljne obale nastaju u tropskim, prozračnim morima dubine do 50m

Kako I kada nastaje ledeni pokrov?

- Velike količine snijega u područjima geo. širina formiraju led

- U vrijeme hladnih geoloških razdoblja – GLACIJALA

Tijekom geološke prošlosti bilo je nekioliko glacijala koji su trajali I po nekoliko desetaka milijuna
godina. Posljenje ledeno doba: Pleistocena glacijala
Zašto ledeno doba?

- Promjena sunčeva položaja prema suncu

- Radijacija
- Promjena količine CO2 u zraku…

Cirk – polukružna udolina

Til – rastrošeni material nastao radom ledenjaka

Egzarazija – razorno djelovanje ledenjeaka

Nakupine materijala – morene

FIRN – zrnati let

Gelisoliflukcija – gravitacijsko kretanje niz padinu površinskog (aktivnog) sloja stalnnosmrznutog

zemljišta

Pingo – specifični periglacijalni reljefni oblik

PUSTINJE

-nedostatak padalina I vegetacije, sitni materijali slabo povezani pa dolazi do pustinja

Vrste prema sastavu I snazi vjetra:

1. Hamade
2. Kum ili erg
3. Seriri
4. Takiri

Prema termičkom režimu:

Tople I hladne

Što je potrebno nekom prostoru na Zemlji da bi se definirao kao pustinja?

- manje od 250 mm padalina

- veće godišnje isparavanje od padalina

Gdje nastaju pustinje i što sve utječe na njihov nastanak?

- geografski smještaj
- kontinentalnost
- reljefna izoliranost
- hladne morske struje
O aridnoj klimi ili o aridnom klimatskom području se govori kada je riječ o
količini padalina koja je u nekom području manja od mogućeg isparavanja u istom tom području.
Posljedica toga je vrlo niska vlažnost zraka.

DEFLACIJA – ispuhivanje I raspadanje sitnog materjala nastalog raspadanjem stijena

KORAZIJA – mehaničko oblikovanje stijena, struganje

DINE – duguljaste pješćane uzvizdine

Dine sviraju zbog trenja.

ŠPILJE

- Prirodne podzmne šupljine u obliku kanala, nepravilne, protežu se horizontalno

- Nastaju u sedimentnim stijenama topljivim kemijskim i mehaničkim djelovanjem vode

KAKO NASTAJU ŠPILJE?

- Kemijskim djelovanjem vode nastaju najveće špilje te se pretežito sastoje od vapnenca

- Voda iz površine ponire u zemlju otapa vapnenac, proširuje pukotine voda svojim tokom
proširuje kanale

JAME

- Vrsta špilja koja se proteže vertikalno prema dole, poput rupe

- Voda s površine otapa vapnenac i formiraju se rupe

KAVERNA

- Podzemni krški oblici koji nemaju kontakt s površinom

- Ne razlikuju se od jama I špilja osim što ulaz u njih stvoren je umjetno, najčešće izgradnjom
tunela
- Nastaju proširenjem pukotina u vapnencima

STALAGMIT

- Špiljski ukrasi koju rastu prema gore, s poda prema stropu

- Nastaju kapanjem mineralnih otopina prilikom taloženja vapnenca

STALAKTIT

- Špiljski ukrasi koji vise sa stropa špilje

- Nastaju kao talog kalcijevog karbonata iz mineralne otopine
- Isparavanje vode iz otopine kalcijevog karbonata
- Stalaktiti I stalagmiti karateristični su za krške reljefe bogate kalcijevim karbonatom

MINERALI I STIJENE U ZEMLJI

Zemljina kora - građena je od minerala i stijena – razlika??

MINERALI – izgrađuju stijene

- to su homogene tvari određene kemijske formule

najzastupljeniji elementi u litosferi su:

- kisik 46 %
- (kremik) silicij 27 %

Mineralogija – znanost, proučava minerale

Petrologija – znanost koja proučava stijene

Kako uopće nastaju minerali?

- Uglavnom nastaju kristalizacijom magme koja se hladi na putu prema površini

Neki minerali nastaju: od vodenih otopina plinova, para

PODJELA MINERALA:
1. Silikatni minerali – 75 % ( kisik i silicij)

2. Oksidi i hidroksidi – 17 % (kisik, vodik i metali)

Oksidi: kvarc,( kremen 12%)

Hidroksidi: aluminijev hidroksid – daje boju zemlji

4. Karbonati (1,7 %) kalcit i dolomit

kalcit – građa vapnenca
5. Samorodni minerali – sadrže samo jedan minerala, rijetki, ali gospodarski važni
S, Cu, Au, Hg, dijamant i grafit

Stijene – nakupine jednog ili više minerala u različitim omjerima i odnosima

stijene prema postanku:

Magmatske (ishodišne), sedimentne i metamorfne

Magmatske se dijele na:

1. intruzivne (dubinske)
2. efuzivne (površinske)
3. žične

Kako nastaju? Kristalizacijom minerala iz magme

Sedimentne taložne stijene pokrivaju 75 % Zemljine površine, ali 5 % Zemljine kore!!

Kako nastaju sedimentne stijene?

- Taloženje ili sedimentacija – uslojene su

Ovisno o procesima koji ih oblikuju sedimentne stijene dijelimo na:

- klastične (mehaničke)
- kemijske (kemogene)
- biogene (organogene)

KLASTIČNE STIJENE: nastaju od odlomaka starijih stijena koje su bile izložene mehaničkom trošenju

- vezane I nevezane

Klastične stijene prema veličini:

KRUPNOZRNATI

konglomerat = šljunak +cementacija

breča = kršje + cementacija

SREDNJEZRNATI – pijesak

SITNOZRNATI

-lapor

Prapor (les) = eolski sediment (ledeno doba) Susak

Kemijske sedimentne stijene:

Nastaju kristalizacijom i izlučivanjem iz zasićene otopine ili isparavanjem (halit, gips)

stijene koje se talože u krškim špiljama i krškim jezerima

Sige – voda bogata kalcijem hidrogenkarbonatom istaloži CaCo3

stalaktiti, stalagmiti, stalagnati

Biogene sedimentne stijene:

nastaju od živih organizama

fitogeni sedimenti – biljke

zoogeni sedimenti – životinje

Najvažniji predstavnici ove skupine su vapnenci i dolomiti

Vapnenac - nastao taloženjem skeletnih ostataka raznih organizama

Biogene stijene izgrađene od ugljika i ugljikovodika: nafta i ugljen

Fosilna goriva: ugljen (karbonizacijom biljnih organ.)(kalorijska vrijednost), nafta (anaerobne bakterije
razgrađuju uginule organizme) pod visokim tlakom smjesa se utiskuje u porozne stijene = naftna
nalazišta
Granit – intruzivna magmatska stijene
Bazalt – efuzivna magmatska stijena
Opsidijan – vulkansko staklo, nastaje hlađenjem magme, magmatska
Plovučac – magmatska stijena, nastaje pri erupciji vulkana
Jantar – sedimentna stijena, fosilna smola crnogoričnog drveća
Petrificirano drvo iz Libije – sedimentna stijena. Fosil drveta
Fosil puža – sedimentna stijena
Zeleni škriljavac – metamorfna stijena, pod visokom temp.
Pješćenjak – taložna stijena, od zrnaca pijeska
Pustinjska ruža – sedimentna stijena, kiša prodire kroz vrući pijesak I taj se pijesak hvata za minerale
Vulkanski lava kamen – metamofrna stijena, hlađenje magme pri površini

METAMORFNE STIJENE: Nastaju preobrazbom structure I mineralnog sastava starijih eruptivnih I

sedimentnih stijena pri jako povišenom tlaku I temp. (npr. Mramor)

POTRESI

- seizmologija (znanost o potresima)

- seizmograf (instrument koji mjeri podrhtavanje tla)

Što sve bilježi seizmograf?

1. Oslobođenu energiju iz hipocentra

2. Jačinu na površini (epicentar)
3. Brzina valova
4. Mjesto hipocentra

Hipocentar – potres se širi od tamo

Epicentar – iznad hipocentra, najjače se osjeti potres

Imamo:
1. Urušne - nastaju urušavanjem u većim podzemnim šupljinama, ali I stijenama na površini
2. Vulkanski potresi - nastaju kao posljedica prodiranja magme iz unutrašnjosti prema površini zemlje
I lomljenja stijena
3. Tektonski potresi - posljedica kretanja blokova stijena duž rasjeda

VULKANI

Lapili – komadići skrućene lave

Lava – magma koja se izlila na zemljinu površinu

Građa vulkana:
1. Ognjište magme
2.kanal ili dimnjak
3. krater
4. parazitske kupe
5. slojevi lave I pepela
6. vulkansko jezero
Magma izlazi na površinu erupcijom, izlijevanjem. To ovisi o postanku plinova.

Prema nastanku reljefne oblike nastale hlađenjem magme dijelimo na:

1. Efuzivne oblike – nastaju izbijanjem magme na površinu kroz pukotine I kanale

2. Intruzivne – magma prodire kroz postojeću stijenu

oblici vulkana – ovise o lavi koju izbacuju

1. Štitasti vulkani
2. Cinderski vulkani
3. Stratovulkani

Vulkanske zone: pacifički vatreni prsten, istočnoafrički jarak, srednjoatlantski hrbat, sredozemna zona

Tambora, Krakatau, Mt Pelee, Etna…izazvali najjače erupcije

GEJZIR – poseban tip termalnih izvora, voda I vodena para izbijaju ponekad u obliku naglih vodoskoka

Fumarole – otvori iz kojih izbija vodena para

Solfatare – otvori iz kojih izbija sumporovodik

Mofete – otvori iz kojih izbija ugljikov dioksid

Etna, Vezuv, Stromboli I Vulcano – Italija, jedini u Europi

Hrv. Brusnik Jabuka