Glacijalni ili ledenjački reljef

GLACIJALNI I PERIGLACIJALNI PROCESI • u prostorima gdje su temperature niže od 0°C

I OBLICI i prevladava snijeg
– visoke geografske širine
– visoke planine
– šira područja u vrijeme ledenih doba (glacijala)
• egzarazija
– glacijalna erozija – led oblikuje reljef
– osim leda vrše ju i fragmenti stijena koje nosi led -
til

Glacijalni ili ledenjački reljef Glacijalni ili ledenjački reljef

• ledena doba (glacijali) i neledena doba
(interglacijali) periodički se izmjenjuju još od
prekambrija
– posljednje ledeno doba prije 25 000 godina (12°C
niže temperature, 130 m niža razina mora, led
prekriva 30% Zemljine površine – (danas zauzima
3.1%))
– razlozi izmjene ledenih i neledenih doba su
različiti: promjena odnosa Zemlje i Sunca
(Milankovićevi ciklusi), kopna i mora, velike
količine vulkanske prašine, količina CO2 itd.
• klimatska snježna granica – vječni led
– porastom geografske širine nalazi se na sve
manjoj nadmorskoj visini
• Meksiko 5.000 m, Alpe u Sloveniji 2.700 m, južni
dijelovi Grenlanda 90 m
• različitim procesima snijeg se pretvara u led
koji se akumulira u dva oblika
– ledenjački pokrov
– dolinski ledenjaci

Ledenjak
Dolinski ledenjaci
• nastaju u riječnim dolinama koje su nastale prije
glacijacije
• led se akumulira u izvorišnim dijelovima
ledenjaka - tamo se kreće polukružno te
oblikuje amfiteatralna udubljenja – cirkove
• iz cirka se led polako kreće prema nižim
dijelovima dolina dubeći podlogu i bočne
strane, te stvara ledenjačku dolinu (valov)
– strme strane, široka i blago konkavna dna
– u obliku slova U

1
Dolinski ledenjaci Dolinski ledenjaci
• glacijalna ramena • svojim putovanjem led mehaničkim
– nalaze se uz valov djelovanjem tvori uglačane površine
– zaravnjeni dijelovi slični terasama, a predstavljaju – otporniji dijelovi stijena koji zaostaju nazivaju se
dna starijih valova nastalih u prijašnjim komčići ili mutonirane stijene.
glacijacijama. • strije
• viseća dolina – brazde izdužene u smjeru pružanja ledenjaka
– sporedni ledenjaci iznad glavne ledenjačke doline – nastale struganjem tila po podlozi
– izgledaju kao zaostali dio ledenjaka.

Dolinski ledenjaci
• morena
– akumulacijski oblici nastali od tila
– bočna morena
• nastaju taloženjem tila na rubnim stranama
ledenjaka
– središnja morena
• u slučaju spajanja dva ledenjaka bočne morene
postanu središnje
– podinska morena
• nastaju taloženjem tila se na dnu ledenjaka.
– završna morena
• nastaju taloženjem tila na završetku ledenjaka
• tvori terminalni bazen

Dolinski ledenjaci
• morena
– drumlini
• izdužena uzvišenja duga stotinjak metara nastala
taloženjem podinske morene
– esker
• izdužena uzvišenja nataloženih sitnih čestica tila u
ledenim spiljama

2
Dolinski ledenjaci Ledenjački pokrov
• postgalcijalni oblici • najveća ledena masa na Zemlji
– ledenjačka jezera • u polarnim i subpolarnim područjima
• nastaju nakupljanjem vode od otopljenih ledenjaka u
udubljenim dijelovima cirkova, valova... (Bledsko
• Antarktika – 81% ukupne ledene površine
jezero, Velika jezera...) • slabo kretanje – samo na rubovima gdje se
– fjordovi odvajaju dijelovi leda
• potopljene ledenjačke doline nastaju izdizanjem mora
• utječe na ugibanje i spuštanje kopna
• podvrste estuarija

Antarktika Periglacijalni oblici

• karakteristični za rubna područja gdje je
srednja godišnja temperatura niža od 0°C
• permafrost ili mrzlota
– trajno zamrznuto tlo
– dubina do nekoliko stotina metara
– ljeti se površinski sloj otapa
– Sibir, Aljaska, sjever Kanade

Periglacijalni oblici Periglacijalni oblici

• poligonalna tla
• Pingo – u nizinskim prostorima s oscilacijama u
– uzvišenje nastalo zbog pojave leda u tlu temperaturi
– led mijenjanjem svojeg volumena izdiže određene
– ljeti je veći doticaj vode koja se ledi, te se pingo
dijelove tla
povećava
• kamene struje
– nagnuta područja
– led iz tla istiskuje krupnije fragmente kamenja
• sipari
– kršje nastalo mrvljenjem stijene zbog zamrzavanja
vode u njoj

3
 EOLSKI PROCESI I OBLICI
Pustinje
• eolski oblik
• nastaju u sušnim područjima gdje je oskudna
vegetacija, mala količina padalina i visoke
amplitude temperature (70°C)
– dnevno kolebanje temperature uzrokuje
raspadanje stijena
• vjetrom pretaložen sitni materijal čini pustinje
• čine 21% kopnene površine Zemlje
Pustinje
• deflacija
– ispuhivanje i prenošenje sitnog materijala
nastalog raspadanjem stijena u pustinjama
– intenzitet ovisi o brzini vjetra i veličini čestica
– ispuhivanjem sitnog materijala nastaju:
• hamade – kamenite pustinje
• sesire – šljunčane pustinje
Eolski procesi
• stvaranje i oblikovanje reljefa radom vjetra
(Eol – starogrčki bog vjetra)
– ispuhuje sitne čestice prašine i pijeska te ih
prenosi i taloži
– utjecaj najizrazitiji na aridnim i semiaridnim
područjima, gdje je zbog suše oskudna i vegetacija
Pustinje
• uglavnom u tropskim i suptropskim
područjima
• na nastanak utječe:
– polje visokog tlaka – pasati (Sahara)
– kontinentalnost (Gobi)
– zavjetrina planina (Patagonija)
– hladne morske struje (Namib)
Pustinje
• korazija
– stvaranje uglačane površine struganjem o
stjenovitu podlogu čestica koje nosi vjetar
– pustinjsko saće
• zaostajanje otpornijih stijena u obliku pčelinjeg saća
– gur
• vjetar i zrnca pijeska poliraju donji dio visokih stijenskih
blokova stvarajući tako uzvišenja nalik gljivama
4
Pustinje Pustinje
• erg (pješčana pustinja)
• vadi
– na mjestima gdje vjetar gubi transportnu moć
– suha riječna korita prekrivena pijeskom
– živi pijesak – zbog stalnog pokretanja pijeska
– ukazuju na nekadašnje klimatske uvijete
– dine
– ožive za vrijeme kratkotrajnih padalina
• duguljasta pješčana uzvišenja
• nastaju kad vjetar pri nailasku na prepreku počinje • oaze
odlagati pijesak – udubljenja u kojima je vjetar ispuhao pijesak do
– barhane vodonosnih naslaga
• dine srpolikog oblika – zeleni prostori u pustinji
• izrazita dominacija jednog vjetra

Pustinje Prapor ili les

• dezertifikacija
– širenje pustinja na obradive površine • naslage nataložene vjetrom, ali u uvjetima
– uvjetovano klimatskim promjenama i hladne klime
antropogenim utjecajem • većinom nastale u pleistocenu kada su vjetrovi
– godišnje zbog dezertifikacije nestane 6000 biljnih iz ledenjačkih područja donosili sitni materijal
ili životinjskih vrsta • Đakovačka i Vukovarska lesna zaravan, otok
• mrtvi pijesak Susak
– smanjivanje pustinja utjecajem klime (povećanje • lesna vegetacija svojim raspadanjem stvorila
vlažnosti) i čovjeka (sadnjom biljaka) crnicu – najplodnije tlo
– Đurđevački pijesci

5
 BIOGENI I ANTROPOGENI Biogeni procesi i oblici
PROCESI I OBLICI • koraljni tip obale
– zoogene obale
– u plitkim, čistim i toplim morima
– izduženi koraljni sprudovi ispod morske površine
– atoli
• koraljni greben prstenastog oblika
• zatvara plitku lagunu na mjestu nekadašnjeg
vulkanskog otoka

Biogeni procesi i oblici Biogeni procesi i oblici

• sedra
• mangrovski tip obale
– taloženje CaCO3 u krškim tekućicama na algama i
– šumske zajednice gustog korijenja koje viri iznad mahovinama
vodene površine
– uvjeti
– zadržavaju riječne nanose i tvore obalne nizine • voda mora biti bakteriološki čista
mangrove • zasićena CaCO3
• brzina vode mora biti između 0.5 m/s i 3.5 m/s
– sedra može rasti i time tvoriti slapove, kaskade i
jezera – Plitvička jezera, slapovi rijeke Krke...
– šupljikava kao posljedica ugibanja i truljenja algi i
mahovina

Antropogeni procesi i oblici Antropogeni procesi i oblici

• nastali djelovanjem čovjeka prilikom izvođenja • melioracija
građevinskih radova, vađena sirovina, – pretvaranje nepovoljnog zemljišta za
poljoprivredne aktivnosti itd. poljoprivredu u povoljno isušivanjem,
odvodnjavanjem, natapanjem i zaštitom od
• destrukcijski oblici
erozije
– usjeci, šljunčare
• uništavanje prirodnog vegetacijskog pokrova
• akumulacijski oblici
– zbog stvaranja novih poljoprivrednih površina
– nasute površine (polderi) • najdugotrajniji negativni utjecaj čovjeka
– erozija tla (spiranje i deflacija)

6
 Vrijeme
KLIMATSKI MODIFIKATORI I
• trenutačno stanje atmosfere
ELEMENTI
• meteorologija
– znanost koja se bavi proučavanjem vremena
– sinoptička meteorologija – bavi se predviđanjem
vremena
• dugotrajnim proučavanjem vremena utvrđuje
se klima nekog prostora

Klima Klimatski elementi

• prosječno stanje atmosfere
• sunčevo zračenje
– za određivanje klime nekog prostora mjerenja i
opažanja se svakodnevno izvode kroz 30 godina • temperatura
• važan prirodni element koji utječe na • tlak
razmještaj stanovništva, način života ljudi • vlaga
izgled i lokaciju naselja te oblike gospodarstva • strujanje zraka
• klimatologija • naoblaka
– znanost koja se bavi proučavanjem klime • insolacija
• padaline

Klimatski modifikatori
• gibanja Zemlje
– revolucijom i rotacijom se mijenja intenzitet
Sunčeva zračenja i trajanje insolacije
• geografska širina
– utječe na kut upada sunčevih zraka (ukoliko je veći
zagrijavanje Zemljine površine je jače)
• atmosfera
– reflektira, apsorbira i propušta sunčeve zrake te
time utječe na zagrijavanje

7

Klimatski modifikatori
• jezera i obalno more
– utječu na temperature i padaline kopna
• reljef
– utječe na klimatske elemente visinom i pružanjem
– padine okrenute moru primaju više padalina
– padine pokrenutu suncu (prisojne) su toplije
Klimatski modifikatori
• nadmorska visina
– porastom n.v. smanjuju se tlak i temperatura, a
povećavaju padaline i postotak propuštenog
zračenja
• odnos kopna i mora
– kopno se brže zagrijava i hladi od mora
– zrak iznad kopna topliji je danju i ljeti – niži tlak
zraka
• morske struje
– tople struje povećavaju temperaturu i vlažnost
zraka nad susjednim kopnom, za razliku od hladnih
Klimatski modifikatori
• vrste tla, vegetacija i podloga
– različito utječu na zagrijavanje i isparavanje
• čovjek
– svojim djelatnostima mijenja klimu malih prostora
8
 Atmosfera
• Zemljin plinoviti omotač koji se pod utjecajem
gravitacije giba zajedno sa Zemljom
• smjesa plinova
– dušik 78%
– kisik 21%
– ostali plinovi 1%
• i primjesa
– vodena para, krute i tekuće čestice

Atmosfera Atmosferski slojevi

• donji sloj je najgušći zbog djelovanja • troposfera
gravitacije – najgušći (zbijeno 99,9 % atmosferske mase)
• s porastom visine pravilno se smanjuju – tu se odvija glavnina klimatskih procesa i nalazi se
gustoća i tlak, a nepravilno temperatura gotovo sva atmosferska voda
– temperatura se smanjuje porastom visine
– debljina:
• 7-10 km na polovima
• 18-20 km na ekvatoru

Atmosferski slojevi Atmosferski slojevi

• stratosfera • termosfera
– veća količina ozona (ozonosfera) – povećanje temperature i visoki stupanj ionizacije
• upija ultraljubičasto zračenje (ionosfera)
– temperatura u donjem sloju stalna, a u gornjem – zbog pojačanog elektriciteta ovaj sloj omogućuje
raste telekomunikaciju
• mezosfera • egzosfera
– najhladniji dio atmosfere – završetak atmosfere
– temperatura pada do – 90°C

9
Onečišćenje atmosfere
• povećana koncentracija primjesa u atmosferi
koje remete prirodne procese i ugrožavaju
život
– primjese dospijevaju u atmosferu djelovanjem
čovjeka
– aeropulanti (onečišćivači atmosfere)
• djeluju na dišne putove
• sprečavaju opskrbu stanica kisikom
• stvaraju smog
• stupaju u kemijske reakcije (kisele kiše)
• stanjuju sloj ozona: CFC-klorofluorougljik (freon)

10
 Sunčevo zračenje ili radijacija
TEMPERATURA ZRAKA
• ukupna količina energije koju zrači Sunce
• insolacija
– trajanje sijanja sunca
• u obliku elektromagnetskih valova
• između ostalog čini ga vidljivo, ultraljubičasto i
infracrveno (toplinsko) zračenje
• atmosfera ga distribuira (propušta, upija, reflektira)
• do Zemlje izravno dolazi 30% radijacije, a 18%
odbijanjem od različitih čestica – difuzna radijacija

Zagrijavanje Zemlje Zagrijavanje prisojnih i osojnih padina

• ovisi o kutu upada Sunčevih zraka, trajanju dana,
insolaciji i nagibu padina
• Sunčevo zračenje
– kratkovalno
– samo danju
– prolazi kroz atmosferu
• Zemljino zračenje
– dugovalno
– danonoćno
– atmosfera ga zadržava (u troposferi uz pomoć vodene pare
i CO2) – povećanjem CO2 nastaje efekt staklenika

Mjerenje temperatura zraka

• temperatura zraka je toplinsko stanje atmosfere
izmjereno termometrom 2 metra iznad površine
Zemlje
• mjerenja se vrše u 7, 14 i 21 sat 2 metra iznad zemlje
– rezultat se izražava Celzijusovom, Fahrenheitovom ili
Kelvinovom skalom
– srednja dnevna temperatura zraka
• 7+14+2x21/4
– dnevni hod temperature zraka
• promjene temperature koje nastaju tijekom dana

11
Mjerenje temperatura zraka
– dnevna amplituda temperature zraka
• razlika između najviše i najniže temperature
• veće u unutrašnjosti – kontinentalni tip
• manje na obali – maritimni tip
– srednja mjesečna temperatura zraka
• zbroj srednjih dnevnih temperatura podijeljen s brojem
dana u mjesecu
Nadmorska visina i temperatura
• s porastom nadmorske visine smanjuje se
temperatura u troposferi
– zagrijavanje zraka od Zemljine površine
• za svakih 100 metara temperatura padne za
0.5 – 0.6°C – vertikalni gradijent temperature
Mjerenje temperatura zraka
– godišnji hod temperature zraka
• srednje mjesečne temperature svih mjeseca u godini
– srednja godišnja temperatura zraka
• zbroj srednjih mjesečnih temperatura podijeljen s
brojem mjeseci u godini (12)
– godišnja amplituda temperature zraka
• razlika između srednje mjesečne temperature između
najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca u godini
• povećava se udaljavanjem od obale (povećava se
kontinentalnost)
• maritimni, kontinentalni, ekvatorski, monsunski i
polarni tip
Nadmorska visina i temperatura
• temperaturni obrat ili inverzija
– temperatura zraka raste s porastom nadmorske
visine
– javlja se zimi tijekom vedrih noći, u kotlinama i
dolinama, zbog brzog hlađenja podloge
Geografska širina i temperatura
• porastom geografske širine u pravilu opada
temperatura zraka, zbog smanjenja kuta upada
sunčevih zraka
• najniže izmjerena temperatura na Zemlji:
– Ojmjakon (Ruska Federacija); 63°28′s.g.š = - 77.8°C
– Vostok (Antarktika); 78°27’j.g.š. = - 89.2°C
• najviše izmjerena temperatura na Zemlji:
– Al 'Aziziyah (Libija); 32°31 j.g.š. = 57.8°C
12
Mjerenje temperatura zraka
• izoterme
– linije koje na karti spajaju mjesta jednake
temperature zraka
– njima se prikazuje geografska raspodjela
temperatura na Zemlji
– povijaju se zbog različite raspodjele kopna i mora
• termički ekvator
– linija koja povezuje mjesta s najvišim
temperaturama na Zemlji

Prosječne temperature na Zemlji u

Temperature zraka u siječnju
siječnju
• na sjevernoj polutki zima
– kopno se brže i jače hladi – niže temperature
– najniže temperature na sjeveroistoku Azije
– u sjevernom djelu Atlantika i Pacifika vidljiv utjecaj
toplih morskih struja termički
ekvator
• na južnoj polutki ljeto
– temperature na kopnu više
– termički ekvator na oceanima prati ekvator, a na
kopnu se pomiče do južne obratnice

Temperature zraka u srpnju Prosječne temperature na Zemlji u

• na sjevernoj polutki ljeto srpnju
– termički ekvator pomiče se na području oceana od 5°s.g.š,
a na kopnu do 30°s.g.š
– najtoplije na kontinentima oko sjeverne obratnice
– uz zapadne obale Sjeverne Amerike i Europe utjecaj
hladnih morskih struja
termički
• na južnoj polutki zima ekvator
– nema izraženih razlika u temperaturi između kopna i
oceana
– najniže temperature na Anktartici
– uz zapadne obale Južne Amerike i jugozapadne Afrike
utjecaj hladnih morskih struja

13
 TLAK ZRAKA Atmosferski tlak
• pritisak stupca atmosfere na Zemljinu
površinu
• mjeri se barometrom, izražava se jedinicom
hektopaskal (hPa) ili milibar (mbar)
• standardni tlak zraka iznosi 1 013 hPa
– na morskoj razini, pri temperaturi od 0°C i 45°
geografske širine
– nizak tlak < 1 013 hPa < visok tlak
• razlike u tlaku zraka nastoje se izjednačiti
– zrak struji iz područja višeg u područje nižeg tlaka
zraka

Atmosferski tlak
• ovisi o:
– nadmorskoj visini
• porastom visine tlak se smanjuje zbog rjeđeg zraka i
tanje atmosfere te njenog manjeg pritiska
• barometrijska stopa – vrijednost za koju se tlak zraka
smanjuje s porastom visine

Atmosferski tlak Anticiklona (barometrijski maksimum)

• ovisi o:
• polje visokog tlaka
– temperaturi
• porastom temperature zrak se širi, postaje rjeđi i lakši – • označava se slovom V
smanjuje se tlak
• tlak zraka pada od središta prema rubovima
– vlažnosti zraka
• povećanjem vlažnosti zrak je lakši (vodena para je lakša • strujanje zraka
od zraka) pa je time i manji tlak – od središta prema rubovima
• izobare – iz gornjih slojeva troposfere prema površini
– linije koje povezuju mjesta s istim tlakom zraka Zemlje – pri spuštanju zrak se grije i suši
• polja tlaka • donosi suho i sunčano vrijeme
– područja niskog ili visokog tlaka zraka

14
Anticiklona
sjeverna hemisfera južna hemisfera
Ciklona
sjeverna hemisfera južna hemisfera
Utjecaj kopna i mora na tlak zraka
• kopno se brže zagrijava i brže hladi od mora
– u zimskim mjesecima se iznad hladnog kopna
formiraju polja visokog tlaka zraka
– u ljetnim mjesecima se iznad toplog kopna
formiraju polja niskog tlaka zraka
Ciklona (barometrijski minimum)
• polje niskog tlaka
• označava se slovom N
• tlak zraka raste od središta prema rubovima
• strujanje zraka:
– od rubova prema središtu
– od Zemljine površine prema višim slojevima
troposfere – hladi se i kondenzira
• donosi promjenjivo vrijeme i padaline
Globalna raspodjela tlaka zraka
• iznad ekvatora
– stalna polja niskog tlaka zraka
• oko obratnica
– stalna polja visokog tlaka zraka
• iznad polarnica
– stalna polja niskog tlaka zraka
• iznad Arktika i Antarktike
– cijelu godinu polja visokog tlaka zraka
Geografska raspodjela tlaka zraka u siječnju
15
Geografska raspodjela tlaka zraka u srpnju Vjetar
• horizontalno gibanje zraka iz područja višeg
tlaka zraka prema području nižeg tlaka zraka

Obilježja vjetra Prosječni volumen zračne mase

• smjer
– označava se prema strani s koje vjetar puše, a određuje se
vjetruljom
– na smjer utječe i Coriolisov učinak i trenje
• brzina
– izražava se u m/s ili km/h, a mjeri se anemometrom
– veća u višim prostorima atmosfere zbog rjeđeg zraka i
manjeg trenja
• jačina
– određuje se prema učinku vjetra na okolni prostor, a
izražava se u boforima
– ovisi o brzini promjene tlaka zraka

Frontalne plohe
• zone dodira dviju različitih zračnih masa gdje se
miješaju njihova svojstva
• duž fronti se razvijaju ciklone koje donose
promjenjivo vrijeme

16
 Vlaga zraka
VLAGA U ZRAKU I PADALINE
• vodena para u atmosferi
• utječe na pojavu padalina
• upija dugovalnu radijaciju Zemlje
• sadrži osjetni količinu topline
– toplina se raznim procesima troši (prijelaz kruto >
tekuće > plinovito) ili oslobađa (plinovito > tekuće
> kruto)

Vlaga zraka Vlaga zraka

• nastaje isparavanjem s vodenih površina i
biljnog pokrova pod utjecajem sunčevog
zračenja
– ovisi o temperaturi, površini tijela koji isparava,
postojećoj količini vodene pare u zraku, brzini
vjetra, padalinama…
– najjače na morima oko 20° g.š. zbog osunčanosti i
pasata
• zasićenost zraka
– situacija kada je u zraku najveća moguća količina
vodene pare
– ovisi o temperaturi zraka
– ukoliko se količina vodene pare poveća ili snizi
temperatura dolazi do kondenzacije i sublimacije

Vlaga zraka
• apsolutna vlaga
– broj grama vodene pare u 1m3 zraka
• relativna vlaga
– postotak zasićenosti zraka vodenom parom
• odnos trenutne vlage u zraku i maksimalne vlage koju
bi zrak pri trenutnoj temperaturi mogao primiti
• rastom temperature smanjuje se
– najveća: (80%)polarna područja zbog niske
temperature i ekvatorska zbog snažnog
isparavanja
– najmanja: (30-50%) – suptropska područja

17
Nastanak padalina
• rosište - temperatura pri kojoj zrak postaje zasićen
vodenom parom, te započinje kondenzacija ili
sublimacija
• kondenzacija
– prijelaz vodene pare iz plinovitog stanja u tekuće, pa
nastaju sitne kapljice vode
– temperatura rosišta je viša od 0°C
• sublimacija
– prijelaz vodene pare u kristaliće leda
– temperatura rosišta je niža od 0°C
• procesima kondenzacije i sublimacije nastaju magla,
oblaci i padaline

Magla Oblaci
• nastaje kondenzacijom i • nastaju
sublimacijom vodene pare kondenzacijom ili
pri tlu (ohlađena podloga sublimacijom
utječe na hlađenje zraka)
vodene pare u
• sastoji se od sitnih kapljica
atmosferi
vode ili kristalića leda koji
lebde u zraku • građeni od sitnih
• utječe na nastanak smoga kapljica vode ili
• gusta magla: vidljivost < 200 kristalića leda
m

Oblaci Oblaci
– kumulusi
• prema visini pojave i obliku razlikuju se četiri • grudasti, gomilasti oblaci
osnovna roda oblaka: • nastaju uzlaznim strujanjima od 500 m visine
– cirusi – nimbusi
• vlaknasti i pahuljasti oblaci • sivi, niski, slojeviti, kišni oblaci
• u višim dijelovima atmosfere (6 do 10 km) • najčešće se pojavljuju u kombinacijama
– stratusi osnovnih skupina
• slojeviti sivi oblaci • naoblaka
• iznad 2 km – prekrivenost neba oblacima
• donose kišu ili snijeg – izražava se u desetinama ili postocima

18
 Padaline
• oblici u kojima kondenzirana ili sublimirana
vodena para iz atmosfere dospijeva na
Zemljinu površinu

Padaline koje nastaju pri tlu Padaline koje nastaju pri tlu
• rosa • inje
– nastaje zbog brzog hlađenja tla i zraka pri tlu – nastaje za hladnih i vjetrovitih dana
– kondenzacijom nastaju kapljice vode – vodene kapljice se nošene vjetrom love za
– temperatura rosišta iznad 0°C predmete i odmah zaleđuju
• mraz • poledica
– nastaje zbog brzog hlađenja tla i zraka pri tlu – pothlađene kapljice kiše padnu na Zemljinu
– sublimacijom nastaju kristalići leda podlogu čija je temperatura ispod 0°C i odmah se
zalede
– temperatura rosišta ispod 0°C
– nastaje tanak sloj leda

Padaline koje padaju iz oblaka Padaline koje padaju iz oblaka

• kiša
– nastaje u oblacima spajanjem sitnih kapi vode u
veće i teže ili otapanjem kristalića leda
nakupljenih u oblaku
• snijeg
– nastaje sporom sublimacijom vodene pare čija je
temperatura niža od ledišta
– nastaju ledeni kristali koji se sljepljuju u pahulje
• tuča
– nastaje u oblacima koji su vertikalno izduženi
– zbog jakih uzlaznih strujanja zrak se vrlo brzo
izdiže, hladi, nakuplja na sebe kapljice vode i
sublimira
– promjera od 5 mm do 5 cm

19
Vrste padalina prema nastanku
• konvekcijske padaline
– nastaju iznad jako zagrijane podloge od koje se
zrak zagrijava postaje lakši i zbog toga se naglo
izdiže, hladi i kondenzira
– nad kopnom se češći javljaju ljeti u popodnevnim
satima, a nad morem zimi i noću

Vrste padalina prema nastanku

• orografske padaline
– uzrokovane su reljefom
– zračna masa se izdiže uz reljefnu zapreku, hladi se
i kondenzira
– spuštanjem niz uzvišenje, zagrijava se te dolazi do
kidanja naoblake

Vrste padalina prema nastanku

• frontalne padaline
– nastaju izdizanjem zraka duž fronti u ciklonama
– topli zrak se izdiže iznad hladnog, hladi se i
kondenzira
– manjeg intenziteta, ali zahvaćaju veća područja

20
Mjerenje padalina Raspodjela padalina
• količina se mjeri kišomjerom i izražava u • padaline su neravnomjerno raspoređene na
milimetrima Zemlji
– 1 mm padalina = jedna litra vode na 1 m2 – najviše padalina:
• izohijete • tropi Južne Amerike i Afrike te prostor monsunske Azije

– linije koje na geografskoj karti spajaju sva mjesta s – najmanje padalina:

istom količinom padalina • suhi (aridni) i polusuhi (semiaridni) predjeli
• kopnena područja oko obratnica – zbog suptropskog
maksimuma nastale pustinje
• polarna područja – zbog malog isparavanja

Raspodjela padalina
• u umjerenim geografskim širinama na
raspodjelu padalina utječu blizina mora,
zapadno strujanje i reljef
– više padalina imaju:
• područja bliže moru
• uzvišenja okrenuta zapadnom strujanju
– manje padalina imaju:
• kontinentalniji prostori i prostori u zavjetrini

21