Kristina Raspović

Tehnologije Rima

Rimsko carstvo je ostavilo nasljeđe koje i dalje nastavlja utjecati na ljude s

modernom tehnologijom. Tehnologija Rimljana možda nije bila toliko napredna
kao moderna tehnologija danas, ali je ipak uspjela izazvati veliki utjecaj na stare
ljude. Neki od njihovih izuma i inovacija su vodovodne instalacije, akvadukti,
izgradnje cesta i zgrada sa svojim brzim sušenjem… Njihov napredak će uvijek
biti značajan jer su ga stekli bez modernih metoda.
Međutim, Rimljani nisu bili samoograničeni na novim izumima, oni su također
uspjeli poboljšati postojeća područja medicine, prava, vlade i ratovanja. Neki od
koncepata i izuma bili su iz područja koje su osvojili, ali su bili toliko vješti u
poboljšanju tehnologije svojih neprijatelja da su uzeli zaslugu za stvaranje
većine tehnologije. Panteon je bio možda najveći izum rimskih graditelja. To je
hram sagrađen bogovima promjera 43 metra. Jer je kupola u vrhu bila slaba da
ju olakšaju su koristili u betonu lakše kamenje. Bili su toliko napredni da su
riješili i današnji problem manjka prostora gradeći zgrade od 5, 6 pa i 8 katova.
Vrlo slični današnjim stanovima. Među važnijim rimskim inovacijama ubraja se i
prozorsko staklo; osvjetljavalo je sobu te omogućilo odličnu toplinsku izolaciju.
Rimljani su bili pravi obožavatelji higijene i kupanja. Činjenica je da su upravo
oni bili ti koji su unaprijedili medicinu, imali su gotovo slične instrumente kao
mi danas što je veoma napredno za tadašnje doba. Njihova vojska je bila
najjača pa čak i jedva pobjediva sila u svoje vrijeme. Disciplina koja je postojala
u rimskoj vojsci pa i cijelom carstvu je nezamjetiva.
Rimsko carstvo je bilo izvanredno, a njihove tehnike, pojmovi i alati utjecali su
na ljude tijekom povijesti i moglo bi se reći da su Rimljani temelj čovječanstva
koje mu treba za širenje i potvrđivanje svoje moći.
Kristina Raspović

Silovanje Lukrecije – mit

Sekst Tarkvinije je bio sin Lucija Tarkvinija Oholog, posljednjeg rimskog kralja.
Jednog dana Sekst je pozvao prijatelje na večeru i piće kod njega. Među
njegovim gostima je bio Lucije Tarkvinije Kolatin, jedan od njegovih dalekih
rođaka. Muškarci su počeli govoriti o svojim suprugama te je svaki pod
utjecajem vina pretjerano hvalio svoju ženu. Kolatin je konačno izjavio da nitko
nije vrjedniji i dostojniji od njegove žene Lukrecije. Dok su mu se prijatelji
rugali, Kolatin ih je pozvao da jašu konje do njegove kuće i sami vide što
njegova žena radi kod kuće. Muškarci su se složili te su svi zajedno na konju
krenuli u grad. Posjetili su svaku od svojih kuća i otkrili kako se svaka od
njihovih žena sprema za noćni izlazak. Napokon su stigli u Kolatinovu kuću i
zatekli Lukreciju sa svojim slugama. Tada je Sekst rekao da je zaveden od strane
Lukrecijine ljepote i vrline. Nekoliko dana kasnije, Sekst se vratio u Kolatinovu
kuću. Kolatin je u to vrijeme bilo daleko kod Ardee. Lukrecija ga je ljubazno
primila i pružila mu gostoprimstvo prema njegovu statusu kraljevog sina. Sekst
je čekao da svi ostali zaspu prije nego što je uzeo svoj mač i otišao u Lukrecijinu
spavaću sobu. Stavljajući svoj mač na nju, Sekst je probudio Lukreciju tihim
glasom i proglasio svoju ljubav prema njoj. Nakon moljenja, prijetnji i zavođenja
Lukrecije, koja bi radije umrla nego što bi mu se pokorila, Sekst je na kraju
rekao: „kad te ubijem, stavit ću pored tebe tijelo golog roba. Svi će reći da ste
ubijeni za vrijeme nečasnog čina preljuba." S ovom konačnom prijetnjom Sekst
je uspio. Nakon što je silovao Lukreciju, otišao je. Izbezumljena Lukrecija je
poslala glasnike svom suprugu i ocu Spurije Lukreciju - rimskom prefektu,
tražeći od njih da dođu jer se u kući njenog muža dogodilo nešto strašno. Kad ih
je ugledala, Lukrecija je počela plakati. Ispričala im je što joj se dogodilo i rekla
im da osvete njenu čast. Nakon što su joj obećali da će slijediti Seksta, pokušali
su ublažiti Lukrecijinu tugu rekavši joj da nije kriva za ono što joj se dogodilo.
Dok su muškarci gledali jedni druge u očaju, Lukrecija je uzela bodež i zabola ga
u svoje srce. Umrla je usred plača svoga supruga i oca.
Vjerujem da je ovaj mit stvaran jer je nasilje među ženama nažalost, uvijek
prisutno. Nitko ne zaslužuje takav kraj pogotovo ne žena koja nikome nije ništa
skrivila. Pročitala sam da su mnogi, veliki umjetnici poput Benjamina Brittena i
Williama Shakespearea uzeli primjer Lukrecijine tužne priče kako bi njime,
narodu pokazali surovu istinu tadašnjeg i današnjeg vremena.
Kristina Raspović

Romulus, primus rex Romanorum

Romulus in Palatio primum oppidum, Romam quadratam, condit.

condo, 3. – didi, - ditum  sazidati, sagraditi, utemeljiti ( 3.l.jd.)
Romulus, - i, m.  Romul (N jd.)
oppidum, -i, n.  utvrda, grad (Acc jd.)
in – u, na, za
Palatium, - ii, n.  Palatin (Abl jd.)
primum  prvi put, prvo (Acc jd.)
Roma, - ae, f.  Rim (Acc jd.)
quadratus, 3  četverokutan (Acc jd.)
Romul na Palatinu gradi svoju prvu utvrdu, četverokutni Rim.

Multa aedificia ibi aedificabat.

aedificio, 1.  graditi, sagraditi, zidati (3.l.jd.imperfekta)
aedificium, - ii, n.  zgrada (Acc mn.)
multus, 3  silan, velik (Acc mn.)
ibi  ondje, onda
Mnoge je građevine sagradio ondje.

Cum militibus suis contra vicinos saepe bellabat et multas victorias reportabat.
bello, 1.  ratovati, boriti se (3.l.jd.imerfekta)
reporto, 1.  voditi, zaobići, steći (3.l.jd.imperfekta)
cum  s, sa
miles, - itis, m.  vojnik (Abl mn.)
suus, 3  svoj, njegov, njezin (Abl mn.)
contra  naprama, nasuprot, opet
vicinus, - i, m.  susjed (Acc mn.)
saepe  često
et  i, te, također, još
multus, 3 silan, velik, mnogobrojan (Acc mn.)
victoria, - ae, f.  pobjeda (Acc mn.)
Sa svojim vojnicima često je ratovao protiv susjeda i mnoge je pobjede nosio
natrag.
Kristina Raspović

Conditor Romae primus rex ibi erat.

erro, 1.  lutati, zalutati,griješiti (3.l.jd.prezenta)
conditor, - oris, m.  osnivač, utemeljitelj (N jd.)
Roma, - ae, f.  Rim (G jd.)
primus, 3  prvi (N jd.)
rex, regis, m.  kralj (N jd.)
ibi  ondje, onda
Utemeljitelj Rima bio je ondje prvi kralj.

Romani audaces milites erant, itaque libertatem servabant.

erro, 1.  lutati, zalutati, griješiti (1.l.mn.prezenta)
servo, 1.  paziti, čuvati, motriti (3.l.mn.imperfekta)
Romanus, 3  rimski (N mn.)
audax. – acis  srčan, hrabar, odvažan (N mn.)
miles, - itis, m.  vojnik (N mn.)
itaque (et ita)  i tako
libertas, - atis, f.  sloboda (Acc jd.)
Rimljani su bili odvažni vojnici, i tako su slobodu čuvali.

Romulus fortitudine vicinos populos domabat et gloriam Romae parabat.

domo, 1. – mui, - mitum  pripitomiti, krotiti, pokoriti (3.l.jd.imperfekta)
paro, 1.  spremati, pripravljati (3.l.jd.imperfekta)
Romulus, -i, m.  Romul (N jd.)
vicinus , 3  susjedni (Acc mn.)
populus, - i, m.  narod (Acc mn.)
fortitudo, - dinis, f.  jakost, hrabrost, junaštvo (Abl mn.)
gloria, - ae, f.  slava, dika, čast (Acc jd.)
Roma, - ae, f.  Rim (G, jd.)
Romul je hrabro pokorio susjedne narode i pripravio slavu Rima.

Quirinalem montem, Sabinorum olim terram, Romae iungit.

Iungo, 1. iunxi, iunctum  spojiti, svezati, složiti (3.l.jd.prezenta)
Quirinalis, 3  Kvirinov (Acc jd.)
mons, montis, m.  brdo, gora, planina (Acc jd.)
Sabinus, - i, m.  Sabinjanin (G mn.)
olim  nekoć, jednom
terra, - ae, f.  zemlja (Acc jd.)
Kristina Raspović

Roma, - ae, f.  Rim

Brdo Kvirinal, nekoć Zemlju Sabinjana, spoji Rimu.