Glagoli

- Glagoli su promjenljiva vrsta riječi kojima imenujemo radnju, stanje i zbivanje. Dakle,
razlikujemo glagole radnje, stanja i zbivanja.

- Glagoli se mijenjaju po licima, a promjena glagola se naziva konjugacija.

- Glagole po značenju dijelimo na glagole radnje, stanja i zbivanja.

- Glagoli radnje kazuju da neko svjesno i namjerno vrši neku radnju. Odgovaraju na
pitanje: šta ko radi? Takvi su glagoli: trčati, čitati, učiti, plesati itd. ( pitati učenike da
nabroje još neke glagole radnje)

- Glagoli zbivanja kazuju da se nešto dešava pod uticajem prirodne sile, bez našeg uticaja
i volje. Odgovaraju na pitanje: šta se zbiva? Takvi su glagoli: grmjeti, sijevati, smračiti
se, rasti, stariti itd. ( pitati učenike da nabroje glagole zbivanja)

- Glagoli stanja označavaju proces ili pojavu koja isključuje radnju ili zbivanje,oni kazuju
stanje u kojem se neko ili nešto nalazi. Odgovaraju na pitanje: u kakvom se stanju ili
položaju neko nalazi? Takvi su glagoli: čuti, vidjeti, patiti, ležati, znati, željeti itd. ( pitati
učenike da nabroje neke glagole stanja).

Pored toga, glagoli osim podjele po značenju na glagole radnje, stanja i zbivanja imaju sljedeće
gramatičke osobine:

a) Lice: glagoli imaju 1., 2, 3. lice u jednini i množini

1. Ja 1. Mi
2. Ti 2. Vi
3. On, ona ono 3. Oni, one, ona

b) Rod: glagoli razlikuju muški, ženski i srednji rod:

Ja sam radio/ Ona je radila/ Ono je radilo
c) Broj: glagoli razliku jedninu i množinu
Ja radim, ti radiš, on radi – jednina; Mi radimo, vi radite, oni rade - množina
d) Vrijeme: glagoli razlikuju prošlo, sadašnje i buduće vrijeme:
Ja sam radio/ Ja uradih/ Ja radih/ Ja sam bio uradio – prošlo vrijeme
Ja radim – sadašnje vrijeme
Ja ću raditi – buduće vrijeme
e) Način: glagoli imaju zapovjedni i mogući način. Zapovjednim načinom naređujemo
izvršenje radnje, mogućim iskazujemo mogućnost vršenja radnje

Zapovjedni: Radi te zadatke, kad ti kažem!

Mogući: Radio bih, kad bih bio zdrav.

f) Stanje: glagoli mogu biti u aktivnom i pasivnom stanju. To znači da nekim glagolima
iskazujemo aktivno vršenje radnje – kada subjekat vrši radnju, a pasivnim oblikom
iskazujemo pasivno/ trpno stanje.

Ja radim: aktivno stanje;

Zadatak je urađen: pasivno stanje