JEDNOSTAVNI GLAGOLSKI OBLICI

INFINITIV neodreeni glagolski oblik;

zavrava na: - ti (pisati, itati, govoriti)
- i (pei, rei, tei)

PREZENT izrie sadanjost;

tvorba: osnova + nastavci am, -em, -jem, -im

pjevam tresem pijem vodim

pjeva trese pije vodi
pjeva trese pije vodi
pjevamo tresemo pijemo vodimo
pjevate tresete pijete vodite
pjevaju tresu piju vode

prezent pomonih glagola:

BITI HTJETI
naglaeni nenaglaeni dvovidni naglaeni nenaglaeni
jesam sam budem hou u
jesi si bude hoe e
jest je bude hoe e
jesmo smo budemo hoemo emo
jeste ste budete hoete ete
jesu su budu hoe e

AORIST prolo svreno vrijeme;

tvorba: osnova svrenog glagola + nastavci -oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oe;
-h, - , - , -smo, -ste, -e

dooh vidjeh bih htjedoh

doe vidje bi htjede
doe vidje bi htjede
doosmo vidjesmo bismo htjedosmo
dooste vidjeste biste htjedoste
dooe vidjee bie htjedoe

IMPERFEKT prolo nesvreno vrijeme;

tvorba: osnova nesvrenog glagola + nastavci -ah, -ae, -ae, -asmo, -aste,
-ahu;
-jah, -jae, -jae,
-jasmo, -jaste, -jahu;
-ijah, -ijae, -ijae,
-ijasmo, -ijaste, -ijahu

vikah ujah vucijah bijah/bjeh hoah/htijah

vikae ujae vucijae bijae/bjee
hoae/htijae
vikae ujae vucijae bijae/bjee
hoae/htijae
vikasmo ujasmo vucijasmo bijasmo/bjesmo hoasmo/htijasmo
vikaste ujaste vucijaste bijaste/bjeste
hoaste/htijaste
vikahu ujahu vucijahu bijahu/bjehu
hoahu/htijahu

IMPERATIV zapovjedni nain; i jednostavni i sloeni glagolski oblik ( u 3. osobi

jednine koriste se sloeni oblici); nema 1. osobu jednine;
tvorba: osnova + nastavci - , -mo, -te; -j, -jmo, -jte; -i, -imo, -ite; -ji,
-jimo- jite
- - - - -
broj spavaj nosi budi htjedni
neka broji neka spava neka nosi neka bude neka htjedne
brojmo spavajmo nosimo budimo
htjednimo
brojte spavajte nosite budite htjednite
neka broje neka spavaju neka nose neka budu neka
htjednu

GLAGOLSKI PRIDJEVI
a) RADNI glagolski oblik koji izrie vritelja radnje;
tvorba: osnova + nastavci o, -la, -lo, -li, -le, -la
jednina: radio radila radilo mnoina: radili radile radila
bio bila bilo bili bile bila
htio htjela htjelo htjeli htjele htjela
b) TRPNI glagolski oblik koji izrie trpitelja radnje;
tvorba: osnova + nastavci n, -en, -jen, -t
jednina: bacan bacana bacano mnoina: bacani
bacane bacana
donesen donesena doneseno doneseni
donesene donesena
ovijen ovijena ovijeno ovijeni
ovijene ovijena
ganut ganuta ganuto ganuti
ganute ganuta

GLAGOLSKI PRILOZI
a) SADANJI izrie radnju istovremenu radnji predikata;
tvorba: 3. osoba mnoine prezenta nesvrenog glagola + nastavak -i (ii
idu+i = idui)
b) PROLI izrie radnju koja se dogodila prije radnje predikata
tvorba: infinitivna osnova svrenog glagola + nastavak -vi ili avi (baciti
baci+vi = bacivi)
glagolski prilozi pomonih glagola: sadanji: budui
hotei/htijui
proli: bivi
htjevi/hotjevi
SLOENI GLAGOLSKI OBLICI

PERFEKT- prolo sloeno vrijeme;

tvorba: glagolski pridjev radni i nesvreni prezent pomonog glagola biti

rekao sam bio sam htio sam

rekao si bio si htio si
rekao je bio je htio je
rekli smo bili smo htjeli smo
rekli ste bili ste htjeli ste
rekli su bili su htjeli su

PLUSKVAMPERFEKT - pretprolo vrijeme sloeno od glagolskog pridjeva

radnog i perfekta ili imperfekta pomonog glagola biti:

bio sam doveo bijah doveo bio sam bio bijah bio bio sam htio bijah
htio
bio si doveo bijae doveo bio si bio bijae bio bio si htio bijae htio
bio je doveo bijae doveo bio je bio bijae bio bio je htio bijae htio
bili smo doveli bijasmo doveli bili smo bili bijasmo bili bili smo
htjeli bijasmo htjeli
bili ste doveli bijaste doveli bili ste bili bijaste bili bili ste
htjeli bijaste htjeli
bili su doveli bijahu dovelibili su bili bijahu bili bili su htjeli bijahu
htjeli

FUTUR PRVI budue vrijeme sloeno od infinitiva i nenaglaenog prezenta

pomonog glagola htjeti:

osjetit u ja u osjetiti zai u ja u zai

osjetit e ti e osjetiti zai e ti e zai
osjetit e on e osjetiti zai e on e zai
osjetit emo mi emo osjetiti zai emo mi emo zai
osjetit ete vi ete osjetiti zai ete vi ete zai
osjetit e oni e osjetiti zai e oni e zai

FUTUR DRUGI predbudue vrijeme sloeno od glagolskog pridjeva radnog i

dvovidnog prezenta pomonog glagola biti:

budem dolazio budemo dolazili

bude dolazio budete dolazili
bude dolazio budu dolazili

KONDICIONAL glagolski nain kojim se izrie pogodba, mogunost ili elja;

a) KONDICIONAL PRVI tvori se od glagolskog pridjeva radnog i nenaglaenog
aorista pomonog glagola biti:

znao bih bio bih htio bih

znao bi bio bi htio bi
znao bi bio bi htio bi
znali bismo bili bismo htjeli bismo
znali biste bili biste htjeli biste
znali bi bili bi htjeli bi

b) KONDICIONAL DRUGI tvori se od glagolskog pridjeva radnog i kondicionala

prvog pomonog glagola biti:

bio bih ostao bio bih bio bio bih htio

bio bi ostao bio bi bio bio bi htio
bio bi ostao bio bi bio bio bi htio
bili bismo ostali bili bismo bili bili bismo htjeli
bili biste ostali bili biste bili bili biste htjeli
bili bi ostali bili bi bili bili bi htjeli