Raspravljaki kolski esej

Raspravljaki kolski nikako ne predvia niti oekuje jedinstveni odgovor. Dapae, od uenika se
oekuje da predoi svoje osobno iskustvo i pokae sposobnost analiziranja i sintetiziranja teme koju
propituje. Pred Vama je ulomak iz eseja Kultura u mnoini M. de Certea. Pozorno ga proitajte, a
zatim i smjernice za pisanje kolskoga eseja ispod teksta. Redoslijed ponuenih smjernica ne
obvezuje Vas u Vaem oblikovanju kolskoga eseja. Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu
cjelinu (uvod, razradba, zakljuak). Najprije piite koncept, a na kraju uredno prepiite na list papira
(istopis). kolski esej moete ispravljati na konceptu, ali ne i na istopisu. Pazite da Va kolski esej
bude pravopisno i gramatiki toan. kolski esej treba imati od 400 do 500 rijei.
Na kraju izbrojite rijei i napiite njihov broj na list za istopis.
_____________________________________________________________
KULTURA I KOLA

U suvremenome svijetu kola gubi steeni naziv hrama kulture. Ta je impozantna

graevina s etvrtastim dvoranama i pravocrtnim hodnicima (arhitektonskom
projekcijom obrazovanja koje se u njoj nudilo) stoljeima davala selu ili gradu peat
kulturne moi. Danas je situacija drugaija. Kulturna mo vie nije smjetena u koli,
ve posredstvom televizije, radija, raunala, reklama, oglasa i razliite trgovine ulazi u
svaki prostor. kola je kao predstavnica drave na pedagokome podruju do juer u
obitelji nalazila i sugovornika i protivnika. Danas se i kola i obitelj nalaze u obratnome
poloaju. Budui da je obitelj preplavljena televizijskom slikom, u koli bi se trebalo uiti
kako se sluiti mnogobrojnim informacijama koje pristiu u domove. kola bi mogla
oblikovati jezgru u kojoj nastavnici i uenici kritiki razmatraju vlastito iskustvo polazei
od podataka pristiglih iz drugih izvora. U tome smislu ona i dalje ostaje ustanova
ovlatena da iri kulturni model oblikovan u sreditu moi. Masovni mediji svakodnevno
ugroavaju tu njezinu ulogu pa je pitanje jesu li prosvjetni radnici u sreditu kulture ili
na njezinu rubnome dijelu. Stoga je nuno da kola bude kritina prema kulturi koju ire
masovni mediji. Obrazovanje danas ivi u nekoliko oblika. S jedne strane ono ivi u
okamenjenome svijetu: centralizirana administracija paralizira nastavno tijelo i izaziva
kulturnu latentnost i konzervativizam. Naziru se, meutim, i obrisi nove organizacije
obrazovanja kao to su ugovori izmeu poduzea sa kolom, odnosno sveuilitem ili
cjeloivotno obrazovanje. Novonastali oblici mijenjaju tromi kolski sustav i nisu vie
doslovce kola. Obrazovanje se hotimice proirilo izvan institucionalne kole u obliku
samoobrazovanja, premda je taj model do juer sluio koli. Mnogobrojni struni
asopisi pruaju iroko obrazovanje od tehnike analize do promiljanja o vrijednostima.
Sve je vie strune literature namijenjene djelatnostima u slobodno vrijeme kao to su
vrtlarstvo, graditeljstvo, stvaralako pisanje itd. Ona je jednako vana kao i kolski
udbenici. Ako se koli i moe prigovoriti da je troma i na margini zbivanja, kulturi
ponuenoj u strunim ili tehnikim centrima moe se rei da je koristoljubiva. Tu kulturu
pokree profit - proizvodi koje treba prodati, vjetina ili vrsta privrede koju valja
promovirati. (Prema: M. de Certeu, Kultura u mnoini)
__

Smjernice za pisanje

Opiite razloge koji ugroavaju kulturnu ulogu kole. Navedite nove kulturne zadae koje bi
suvremena kola trebala razvijati. to mislite o tim novim zadaama? Koje su to razliite
vrste kulturnih izvora koji preuzimaju ulogu kole? Usporedite svoje obrazovanje s
nekadanjim i sadanjim zadaama kole. to Vi mislite kakva je uloga kole kao
prenositeljice kulture u suvremenome medijskome pejzau? Omoguuje li nam kola jo
uvijek da bolje itamo svijet ili e ipak morati potraiti novo mjesto i ulogu u odnosu na
druge kulturne izvore koji su nam dostupni?
1