17-Predmetni Kurikulum-Likovna Kultura I Likovna Umjetnost

nacionalni
kurikulum
nastavnoga
predmeta
prijedlog
Cjelovita
kurikularna
reforma
Rani i predkolski,
osnovnokolski
i srednjokolski odgoj
i obrazovanje
veljaa 2016.
Likovna kultura
i Likovna
umjetnost
nacionalni kurikulum
nastavnoga predmeta
likovna kultura
i likovna umjetnost
Prijedlog
veljaa 2016.
lanovi strune radne skupine izabrani javnim pozivom

dr. sc. Josipa Alvi, via asistentica, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest umjetnosti
mr. sc. Maja Ferek, prof., I. gimnazija, Zagreb
izv. prof. mr. art. Miroslav Huzjak, Uiteljski fakultet, Odsjek za uiteljske studije, Katedra umjetnikog podruja, Zagreb
Gordana Koec Bousfield, prof., Osnovna kola poliklinike SUVAG, Zagreb
Ida Loher, prof., Osnovna kola estine, Zagreb
doc. dr. sc. Dunja Pivac, Umjetnika akademija, Odsjek za likovnu kulturu i likovnu umjetnost, Split
Lana Skender, dipl. pov. um., Umjetnika akademija, Odsjek za likovnu umjetnost, Osijek
doc. mr. art. Sonja Vuk, Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb
Elen Zubek, prof., Gimnazija Velika Gorica, Velika Gorica (voditeljica)
lanica strune radne skupine iz jedinice za strunu i administrativnu podrku
urica Kaurloto Martini, Agencija za odgoj i obrazovanje
lan strune radne skupine iz ekspertne radne skupine
Tomislav Rekovac
tehnika koordinatorica strune radne skupine
Martina Pu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
ekspertna radna skupina
Boris Joki (voditelj)
Branislava Baranovi
Suzana Hitrec
Tomislav Rekovac
Zrinka Risti Dedi
Branka Vuk
lektura
Meri Farac Jemri
UPUTE
ZA ITANJE
Pred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta. Nacionalni kurikulumi nastavnih predmeta dio su sustava nacionalnih kurikulumskih dokumenata koji je Okvirom
nacionalnog kurikuluma (onk) odreen kao sustav dokumenata kojima se na nacionalnoj razini
iskazuju namjere povezane sa svrhom, ciljevima, oekivanjima, ishodima, iskustvima djece i mladih osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s vrednovanjem. Sustav nacionalnih
kurikulumskih dokumenata prikazan je na Slici A.
nacionalni
kurikulum za
gimnazijsko
obrazovanje
nacionalni
kurikulum za
strukovno
obrazovanje
nacionalni
kurikulum za
umjetniko
obrazovanje
podruja kurikuluma i kurikulumi meupredmetnih tema
Predmetni kurikulumi i Kurikulumi za stjecanje kvalifikacija u redovnom

sustavu strukovnog i umjetnikog obrazovanja
Slika a. Sustav
nacionalnih
kurikulumskih
dokumenata
izraenih u okviru
Cjelovite kurikularne
reforme
Okvir za poticanje iskustava uenja i vrednovanje

postignia darovitih uenika.
nacionalni
kurikulum za
osnovnokolski
odgoj i
obrazovanje
Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava uenja te

vrednovanja postignua uenika sa tekoama
nacionalni
kurikulum za
rani i predkolski
odgoj i
obrazovanje
Okvir za vrednovanje procesa i ishoda uenja u

odgojno-obrazovnom sustavu RH
okvir nacionalnog kurikuluma
Svi nacionalni kurikulumski dokumenti oblikovani su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o
sredinjem sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima, odgojno-obrazovnim radnicima kurikulumski dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna oekivanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe. Razvojni su i otvoreni dokumenti
koje je mogue promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih
radnika i ustanova, novih znanstvenih i tehnolokih spoznaja i onih proizalih iz prakse.
Nacionalnim kurikulumima nastavnih predmeta odreuju se svrha, ciljevi, struktura, odgojno-obrazovni ishodi i razine njihove usvojenosti, uenje i pouavanje, povezanost s drugim predmetima, odgojno-obrazovnim podrujima i meupredmetnim temama te vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu.
Domene/koncepti u organizaciji predmetnog kurikuluma ine gradivnu strukturu odreenog
predmeta i proteu se kroz cijeli period pouavanja predmeta. Unutar svake domene/koncepta
odreeni su odgojno-obrazovni ishodi.
Odgojni-obrazovni ishodi predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome to oekujemo od
uenika u odreenoj domeni/konceptu predmeta na kraju odreene godine uenja. Odreeni su
kao poeljna znanja, vjetine i stavovi koji se napredovanjem u odgojno-obrazovnom sustavu
uslonjavaju. Kroz godine uenja ishodi ine zaokruenu, loginu cjelinu uenja i pouavanja u
odreenoj predmetnoj domeni/konceptu. Kao cjelina kroz sve godine uenja i pouavanja odreuju ukupna iskustva uenja u odreenom predmetu.
Svaki je ishod oblikovan kao cjelina koja, uz formulaciju ishoda, ukljuuje i razradu ishoda, preporuke za njegovo ostvarivanje i opis razina usvojenosti. itanje ishoda stoga, osim na smu
formulaciju ishoda, mora biti usmjereno i na ostale njegove komponente.
Razrada ishoda ukljuuje preciznije odreenje aktivnosti i sadraja u okviru pojedinog ishoda ili
skupine ishoda.
Za veliku veinu ishoda odreene su razine njihove usvojenosti. Opisi razina usvojenosti preciznije odreuju dubinu i irinu svakog ishoda i opisuju oekivana postignua uenika na kraju
odreene godine uenja, ime se olakava planiranje i provedba vrednovanja.
Osim razrade samih odgojno-obrazovnih ishoda, u veini kurikuluma nastavnih predmeta navode se i preporuke za njihovo ostvarivanje.
Od uenika se oekuju ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda.
Sadraj
A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST, 4
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UENJA I POUAVANJA NASTAVNOGA PREDMETA
LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST, 5
C. DOMENE U ORGANIZACIJI PREDMETNOGA KURIKULUMA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST, 5
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, RAZRADA ISHODA I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I
DOMENAMA, 7
E. POVEZANOST S ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUJIMA, MEUPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM
PREDMETIMA, 86
F. UENJE I POUAVANJE NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST, 86
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA UENJA U NASTAVNOME PREDMETU
LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST, 90
DODATAK IZDVOJENO MILJENJE, 93
NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST
A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST

Predmeti Likovna kultura i Likovna umjetnost pripadaju umjetnikomu i drutveno-humanistikomu podruju odgoja i obrazovanja. Svrha je predmeta uvesti uenike u svijet likovnih umjetnosti kako bi njihovim sadrajima oplemenili i obogatili sliku o sebi i o svijetu u kojemu ive te razvili stvaralatvo (kreativnost) kao nain
miljenja i djelovanja. Uloga koju likovna kultura i umjetnost imaju u svakodnevnome ivotu uenika i u oblikovanju njegova identiteta polazite je organizacije te pristupa uenja i pouavanja predmeta. Upoznavanjem
likovnoga/vizualnoga jezika, razvijanjem likovne/vizualne pismenosti, praktinim upoznavanjem alata i medija, sveobuhvatnim uvidom u likovno stvaralatvo te razumijevanjem umjetnikih strategija i koncepata uenici
stjeu kompetencije koje e im pomoi u razumijevanju sloene vizualne okoline i osposobiti ih za aktivno
sudjelovanje u njezinu oblikovanju, kritikome prosuivanju i vrednovanju. Predmetima uenici stjeu znanja
o vizualnoj kulturi, razliitim podrujima likovnih i vizualnih umjetnosti (crte, slikarstvo, skulptura, grafika,
dizajn, arhitektura i urbanizam, fotografija, film, strip, primijenjene umjetnosti, suvremene umjetnike prakse)
te o raznovrsnim nainima vizualne komunikacije. Sintezno povezivanje sadraja nizom tematski povezanih
cjelina, osmiljavanje projekata, interdisciplinarni pristup i meupredmetno povezivanje uenicima omoguuje upoznavanje likovne/vizualne kulture i umjetnosti u njihovoj cjelovitosti i sloenoj ulozi koju imaju u razliitim aspektima ivota. Uenje i pouavanje predmeta angaira uenika i iri njegove interese te mu daje temelje za neprekidno nadograivanje prethodnih ideja, znanja i iskustava. Povezivanjem s umjetnikim zajednicama i raznovrsnim kulturno-znanstvenim ustanovama, kao alternativnim prostorima uenja, uenicima se likovno stvaralatvo, umjetnika dogaanja i kulturna batina predstavljaju kao dio osobnoga identiteta i irega
drutvenoga konteksta.
Djela likovne umjetnosti i vizualna okolina pokreta su aktivnosti uenja i pouavanja predmeta Likovna kultura i Likovna umjetnost. Ona su polazite za emocionalni, asocijativni i intelektualni doivljaj, za upoznavanje
likovnoga jezika, oblikovanje kritikoga miljenja, postavljanje pitanja o temama koje su bliske uenicima te su
poticaj za izraavanje i komunikaciju.
Vaan je aspekt uenja i pouavanja predmeta Likovna kultura praktian rad kojim uenici istrauju, oblikuju i
izraavaju se te daju idejna i konkretna rjeenja problema koje prepoznaju u svojoj okolini. Uenje i pouavanje
ukljuuje metode i tehnike kojima se razvija stvaralatvo (kreativnost), ui produkcija, razvoj i ostvarenje ideja.
Uenici razvijaju matu, uvjebavaju donoenje viestrukih rjeenja te ih se potie da u njima objedinjuju estetski, etiki i tehnoloki aspekt. Njeguju se individualne osobitosti uenika i potreba za izraavanjem, slue se
tradicionalnim likovnim materijalima i postupcima te suvremenim vizualnim medijima i konceptima.
U sklopu predmeta Likovna umjetnost uenici istraivaki pristupaju likovnomu stvaralatvu razliitih drutava i kultura u irokome vremenskom trajanju od pretpovijesti do suvremenoga doba. Uenici istrauju kako
se drutveno-povijesna situacija odraava na likovnu umjetnost, no jednako tako i utjecaj likovnoga stvaralatva na drutvene mijene u prolosti i sadanjosti. Nastavljajui se na sustavno i metodiko odgajanje percepcije, potie se svjesno i aktivno doivljavanje, kritiko promiljanje i analiziranje likovnih djela i razliitih vizualnih pojava kako bi se razumio njihov utjecaj na suvremeni ivot te stekle kompetencije za izraavanje argumentiranih stavova o vizualnome stvaralatvu i okolini.
Sadrajem i pristupom pouavanju predmeta potie se razvoj kreativnih potencijala uenika i doprinosi sveobuhvatnijemu razumijevanju drugih odgojno-obrazovnih podruja kurikuluma. Njegovanjem kulture dijaloga,
tolerancijom i prihvaanjem razliitosti osnauje se cjelovit razvoj uenika. Uenici mogu steene kompetencije primijeniti u razliitim podrujima djelovanja te se kreativno i smisleno nositi sa sloenim zahtjevima suvremenoga ivota.
4
4
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UENJA I POUAVANJA NASTAVNOGA PREDMETA

LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST
Uenik e:
1. usvojiti i razumjeti likovni jezik i razviti likovnu pismenost odgajanjem vizualnoga opaaja te njihovom
primjenom kroz stvaralaki (kreativni) i analitiki proces.
2. izraavati stvaralako (kreativno) miljenje produkcijom ideja i rjeavanjem problema; razvijati psihomotorike i kognitivne vjetine upoznavanjem i upotrebom razliitih materijala, postupaka i medija.
3. razvijati kritiko miljenje, stavove i vrijednosti uspostavljanjem aktivnoga i propitujueg odnosa prema
okolini i likovnomu stvaralatvu
4. razumjeti kontekst likovnoga djela i ulogu likovnoga stvaralatva u drutvu istraivanjem umjetnikoga izraza i uspostavljanjem odnosa s drutvenim, povijesnim, kulturnim i tehnolokim imbenicima
5. sudjelovati u umjetnikim dogaanjima i aktivnostima kulturno-znanstvenih ustanova; razvijati odgovoran
odnos prema suvremenoj kulturnoj okolini i umjetnikoj batini.
C. DOMENE U ORGANIZACIJI PREDMETNOGA KURIKULUMA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA

UMJETNOST
Uvod u domene
Pouavanje putem likovne umjetnosti i o likovnoj umjetnosti uvelike doprinosi cjelovitomu razvoju uenika i
mlade osobe njegovanjem i poticanjem triju osnovnih podruja ljudske osobnosti i aktivnosti psihomotorikoga (djelatnoga), afektivnoga (osjeajnoga) i kognitivnoga (spoznajnoga). Ta se integracija temeljnih odgojnoobrazovnih kategorija zrcali i u podjeli domena (kljunih koncepata) koje ine gradivnu strukturu predmeta
Likovna kultura i Likovna umjetnost. Razvijanje senzornih, izraajnih, praktinih, intelektualnih i psihofizikih
(percepcija, vizualno miljenje i pamenje) sposobnosti i vjetina sadrajno je obuhvaeno domenom Stvaralatvaral atvo i produktivnost, posveenoj razliitim aspektima i mogunostima likovnoga izraavanja uenika te istraivanju stvaralakoga procesa i razliitih likovnih problema. Domena ukljuuje istraivanje, razvijanje i izraavanje ideja uporabom razliitih likovnih i vizualnih materijala i medija, koristei problemski pristup radi poticanja kreativnoga miljenja, inovativnosti i poduzetnosti kod uenika. Razvijanje analitikoga i kritikoga miljenja kao nunog preduvjeta za odgajanje buduega kompetentnog promatraa, koji je sposoban izraziti argumentirane stavove o likovnome stvaralatvu i vizualnome okruju u sadrajnome je sreditu domene Doivljaj
i kritiki stav.
stav Uenike se potie na aktivno promatranje i raspravljanje o likovnim djelima/stvaralatvu i srodnim temama te na otvorenost prema razliitim idejama, stavovima i umjetnikim pristupima. Razumijevanje
likovne umjetnosti i stvaralatva kao integralnoga i vanoga dijela ivota svih ljudskih zajednica i kultura kroz
povijest, temelj je domene U mjetnost u kontekstu.
kontekstu Upoznajui se s likovnim djelima nastalima u irokome
vremenskom rasponu, uenici interpretiraju njihova znaenja unutar odgovarajuega konteksta povezujui ih
s vlastitim stvaralakim i/ili ivotnim iskustvom. Unato podjeli na tri domene, kojima je glavna svrha naglaavanje kljunih sadrajnih i odgojno-obrazovnih sastavnica predmeta, u odgojno-obrazovnome procesu domene
se moraju preplitati i dopunjavati ovisno o potrebama sadraja pojedinoga ishoda.
A) STVARALATVO I PRODUKTIVNOST
PRODU KTIVNOST
Stvaralaki (kreativni) proces u sreditu je promiljanja i istraivanja tijekom uenja i pouavanja predmeta
Likovna kultura i Likovna umjetnost. Rekonstrukcijom stvaralakoga procesa u umjetnikim djelima uenici
se upoznaju s razliitim pristupima i vienjima stvarnosti, a vlastito im iskustvo stvaranja omoguuje izraavanje i uenje produkcije ideja. Praktino i teorijsko upoznavanje razliitih likovnih materijala, tehnika, alata,
medija, likovnoga/vizualnoga jezika i umjetnikih koncepata uenicima slui kao temelj za izraavanje ideja,
misli, osjeaja, vrijednosti i stavova, za kritiki osvrt tuega stvaralatva te poticaj za promiljanje o vlastitoj
okolini. Uenici istrauju okolinu svim osjetilima i analitiki promiljaju, razvijajui pritom niz psihomotorikih i intelektualnih vjetina. Uenici nude vlastita rjeenja i osvrte likovno se izraavajui te rjeavajui prob-
55
lemske i projektne zadatke. Time se doprinosi razumijevanju cjelovitoga stvaralakog (od ideje do realizacije) i
istraivakoga postupka (od pripreme i refleksije do kritikoga stava) te se stvaraju preduvjeti za razumijevanje
umjetnosti, njezinih procesa i sloene okoline u kojoj uenici ive.
B ) DOIVLJAJ I KRITIKI STAV
Uenje i pouavanje predmeta Likovna kultura i Likovna umjetnost temelji se na sustavnome i metodinome
odgajanju opaaja. Emocionalni, asocijativni, intelektualni i stvaralaki pristup u poticanju svjesnoga i aktivnoga doivljaja likovnoga/vizualnoga djela i okoline doprinose razvoju percepcije, kreativnosti, komunikacijskih
vjetina te kritikomu miljenju kao trajnim vrijednostima. Uenici stjeu kompetencije nune za uspostavljanje kriterija za selektivan odnos prema velikoj koliini vizualnih informacija koje primaju novomedijskom
tehnologijom te osvjetavaju ulogu popularne kulture u oblikovanju vlastitoga identiteta. Njeguje se otvorenost prema razliitim pristupima rjeavanja umjetnikoga problema i potie doivljavanje umjetnikih djela
kao medija kojim se promilja, izraava i komunicira. Uenici istrauju interaktivne procese izmeu publike,
autora i djela ime se doprinosi razumijevanju uloge promatraa kao suoblikovatelja znaenja likovnoga djela
doivljajem i kritikim stavom. Razvijaju argumentirani stav o likovnim djelima, vizualnoj okolini, likovnome
stvaralatvu i kulturnoj batini, to je temelj oblikovanja vrijednosnih prosudbi. Potie ih se na aktivno sudjelovanje u kulturnim i umjetnikim dogaajima.
C) UMJETNOST U KONTEKSTU
KONTEKST U
Razumijevanje likovnih djela, pojava i pravaca, stilskih mijena i suvremenoga okruja u uenju i pouavanju
predmeta Likovna kultura i Likovna umjetnost temelji se na poznavanju drutvenoga, kulturnoga i povijesnoga
konteksta u kojemu se javljaju. Pritom se osvjetava vanost likovne umjetnosti za drutvo, izmeu ostaloga
istraivanjem uloge umjetnosti kao drutvenoga komentara te razumijevanjem uloge umjetnika u jaanju svijesti o bitnim drutvenim pitanjima. Likovna se umjetnost prepoznaje kao jedan od naina komunikacije s
okolinom te kao sastavni dio ivota svakoga ovjeka. Uenici se potiu da vlastitim stvaralatvom i istraivakim radom propituju univerzalna i globalna pitanja, da uvaavaju kulturne raznolikosti te prepoznaju njihov
utjecaj na likovne umjetnosti radi postizanja razumijevanja i odgovornosti te razvijanja kritikoga stava prema
okolini. Razvija se svijest o raznolikosti kulturnih batina i identiteta kao vrijednostima u suvremenim globalizacijskim procesima. Potie se povezivanje s umjetnikim i kulturno-znanstvenim zajednicama i ustanovama
organiziranjem razliitih stvaralakih i odgojno-obrazovnih aktivnosti.
Slika 1: Grafiki prikaz domena unutar nastavnoga predmeta Likovna kultura i Likovna umjetnost
6
6
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, RAZRADA ISHODA I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA NASTAVNOGA PREDMETA
LIKOVNA KULTURA
LIKOVNA KULTURA: 1. RAZRED
Uenje i pouavanje organizira se kroz etiri zadane teme koje se realiziraju nizom manjih ili veih projektnih i kontekstnih cjelina. Uenik tijekom procesa stvaranja i izraavanja
istrauje i interpretira teme te njima povezuje sadraje ishoda LK s ostalim predmetima, meupredmetnim temama i iskustvima iz svakodnevnoga ivota.
Teme:
Umjetnost i igra
Uenik istrauje stvaralaki proces kao kreativnu igru; povezuje preporuene meupredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Uiti kako uiti, Graanski odgoj i obrazovanje.
Umjetnost i zajednica
Uenik istrauje likovnu/vizualnu umjetnost i kulturu kao sastavni dio ivota pojedinca i zajednice; povezuje preporuene meupredmetne teme: Graanski odgoj i obrazovanje,
Poduzetnitvo, Osobni i socijalni razvoj.
Vidljivo-nevidljivo
Uenik istrauje likovnu/vizualnu umjetnost kao mogunost izraavanja (interpretiranja) vidljivoga (svijet koji ga okruuje) i nevidljivoga (unutarnji svijet misli, osjeaja i stavova),
povezuje preporuene meupredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje, Odrivi razvoj.
Prostor u kojemu boravim
Uenik istrauje povezanost oblikovanja prostora u kojemu svakodnevno boravi s kvalitetom vlastitoga ivota; povezuje preporuene meupredmetne teme: Poduzetnitvo, Osobni i
socijalni razvoj, Odrivi razvoj, Zdravlje.
RAZINA USVOJENOSTI
ODGOJNO- OBRAZOVNI ISHOD
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
A.1.1
NAKON 1. GODINE UENJA
PREDMETA LIKOVNA KULTURA
UENIK PREPOZNAJE
UMJETNOST KAO NAIN
KOMUNIKACIJE, ODGOVARA
NA RAZLIITE POTICAJE
POVEZUJUI ISKUSTVO
OPAANJA I DOIVLJAJA,
KREATIVNU IGRU I
STVARALAKE AKTIVNOSTI U
CJELOVITI LIKOVNI I VIZUALNI
IZRAZ.
Uenik interpretira etiri zadane teme.

Sudjeluje u cjelovitome procesu u
kojemu se potie razvoj kreativnoga
miljenja odgovarajui likovnim i
vizualnim izraavanjem na razne vrste
poticaja:
-osobni sadraji (informacije, osjeaji,
misli, iskustva, stavovi i vrijednosti)
-sadraji likovne/vizualne umjetnosti
-sadraji/izrazi drugih umjetnikih
podruja
-sadraji iz svakodnevnoga ivota i
blie okoline.
Uenik se u stvaralakome procesu i
Uenik uz uiteljevo
posredovanje
prepoznaje razliite
oblike umjetnikoga
izraavanja, slijedi
pravila kreativne igre u
razliitim oblicima
vlastitoga izraavanja i
rekonstruira razliite
oblike vlastitoga i
tuega izraavanja
likovnim jezikom i
sintaksom te sluei se
pojmovima iz
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
Uenik prepoznaje
razliite oblike
umjetnikoga
izraavanja, slijedi
razliitim oblicima
vlastitoga izraavanja
i rekonstruira razliite
oblike vlastitoga i
tuega izraavanja
likovnim jezikom i
sintaksom te sluei
se pojmovima iz
svakodnevnoga ivota.
Uenik prepoznaje i, s
povremenim grekama,
navodi obiljeja razliitih
oblika umjetnikoga
izraavanja, varira
poetna pravila kreativne
igre u razliitim oblicima
vlastitoga izraavanja ,
rekonstruira razliite
oblike vlastitoga i tuega
izraavanja likovnim
jezikom i sintaksom te
sluei se pojmovima iz
Uenik prepoznaje i navodi

obiljeja razliitih oblika
umjetnikoga izraavanja,
samostalno varira poetna
razliitim oblicima vlastitoga
izraavanja te rekonstruira
razliite oblike vlastitoga i
tuega izraavanja likovnim
jezikom i sintaksom te
sluei se pojmovima iz
izraavanju slui:
- principom kreativne igre (postojanje
pravila u okviru kojih se dogaa
sloboda istraivanja)
- proimanjem razliitih umjetnikih
formi (glazba, ples/pokret, pria,
predstava, igra)
- mogunostima verbalnih i
neverbalnih oblika komunikacije
(auditivni, literarni, kinestetiki,
performativni, vizualni) te oblikuje
cjelinu od razliitih naina
komunikacije i izraza
- iskustvom usmjerenoga opaanja
- doivljajem temeljenim na
meuodnosu osjeaja, iskustava, misli
i informacija
- likovnim jezikom (likovni elementi i
sintaksa) tako da kree od doivljaja
cjeline prema detalju te ga povezuje sa
sadrajima iz svakodnevnoga ivota
- vizualnim i nevizualnim motivima te
likovnim jezikom kao motivom
- tradicionalnim oblicima likovnoga
izraavanja te razliitim umjetnikim
konceptima i praksom.
Upoznaje pojmove i forme izraavanja
i oblikovanja iz likovne/vizualne
umjetnosti i kulture.
Povezuje probleme koji su proizili iz
ciljeva meupredmetnih tema
(aktualna zbivanja u osobnoj i
drutvenoj zbilji uenika) s kljunim
sadrajima nudei rjeenja u
likovnome/vizualnome obliku.
Kreativnom igrom uenik otkriva

znaenje osobnoga zadovoljstva u
stvaralakome procesu.
DODATAK:
Uenik se u procesu stvaranja i izraavanja slui likovnim jezikom (likovni elementi i sintaksa) polazei od doivljaja cjeline prema detalju:
- toka, crta; crte po toku i karakteru (debele, tanke, ravne, zakrivljene, izlomljene, debele, tanke)
- mrlja i potez; dugine boje, osnovne boje, izvedene boje, mijeanje boja, tonovi boja
- ploha, lik, geometrijski i slobodni likovi
- hrapava i glatka povrina
- masa i prostor: puno, prazno, geometrijska i slobodna tijela, obla i uglata tijela; graenje, dodavanje i oduzimanje oblika
- ritam: ponavljanje i izmjena oblika na plohi i u prostoru
- odnosi: vee, manje, jednako na plohi i u prostoru; dodavanje i oduzimanje oblika
- smjetaj: okomito, vodoravno, koso, iznad, ispod, gore, dolje, izmeu, unutar, izvan; na plohi i u prostoru.
Uenik upoznaje i druge likovne pojmove ako uitelj smatra da mu mogu pomoi u realizaciji ideje u odreenome zadatku.
Uenik se slui njemu dostupnom i primjerenom novomedijskom tehnologijom u cjelovitome izrazu
(ovisno o tehnikim mogunostima kole i potrebama uenika).
Uenik upoznaje pojmove te forme izraavanja i oblikovanja iz likovne/vizualne umjetnosti i kulture: crte, slika, kip, ilustracija, lutka, animirani film, arhitektura, dizajn, vizualne
komunikacije (vizualni znakovi i vizualne poruke u svakodnevnoj okolini - slika kao poruka).
Tijekom 1. Odgojno-obrazovnoga ciklusa uenik se upoznaje i slui s najmanje dvjema od predloenih umjetnikih praksi ili koncepata:
Performance, happening, konceptualna umjetnost, umjetnika instalacija.
A.1.2
UENIK DEMONSTRIRA FINE
MOTORIKE VJETINE UPORABOM
RAZLIITIH LIKOVNIH MATERIJALA I
POSTUPAKA U VLASTITOME
LIKOVNOM IZRAAVANJU.
Uenik uoava i izraava osobitosti

likovnih materijala i postupaka pri
njihovoj uporabi.
Demonstrira fine motorike vjetine
(preciznost, usredotoenje,
koordinacija prstiju i oiju, sitni
pokreti).
Uenik uz uiteljevu
pomo uporabljuje
likovne materijale i
postupke kako bi
izradio svoj likovni rad.
Pri rukovanju likovnim
materijalima
Pokazuje minimalnu
vjetinu, vizualnomotorika koordinacija
povremeno je
zadovoljavajua, nizak
stupanj preciznosti, vrlo
ogranien raspon
mogunosti kontrole
materijala, izvedba je
nedosljedna i s
minimumom detalja.
Uenik uz uiteljevo
posredovanje
uporabljuje likovne
materijale i postupke
kako bi izradio svoj
likovni rad, s
naznakama istraivanja
postupaka i
mogunosti.
materijalima
vjebanjem pokazuje
napredak, vizualnomotorika koordinacija
popravlja se praksom,
stupanj je preciznosti
prosjean, kao i raspon
mogunosti kontrole
Uenik uz uiteljevo
posredovanje
uporabljuje likovne
likovni rad.
materijalima pamti
usvojene pokrete,
pokazuje usklaenost
pokreta i fleksibilnost
ake. Koordinacija oka i
ruke omoguuje
preciznost, detaljnost i
dosljednost izvedbe.
Uenik samostalno
uporabljuje likovne
likovni rad, istrauje te
eksperimentira s
postupcima i njihovim
mogunostima.
materijalima pokazuje
dobru vizualnomotoriku koordinaciju,
preciznost, raspon
mogunosti kontrole
materijala (pritisak,
nagib, spajanje,
oblikovanje i sl.) Te
dosljednost i detaljnost
materijala. Izvedba je
rijetko dosljedna, broj je
detalja malen.
izvedbe.
DODATAK:
Uenik uporabljuje preporuene likovne materijale:

- crtaki: olovka, ugljen, kreda, flomaster, tu i drvce, tu i kist
- slikarski: akvarel, gva, tempere, pastel, flomasteri, kolapapir, kola iz asopisa
- prostorno-plastiki: glina, glinamol, papir-plastika, ambalaa (i drugi didaktiki neoblikovani materijal).
B.1.1
UENIK OPISUJE
LIKOVNO/VIZUALNO UMJETNIKO
DJELO KAO CJELINU POVEZUJUI
OSOBNI DOIVLJAJ S IDEJOM TE
TEMATSKIM I LIKOVNIM/VIZUALNIM
SADRAJEM DJELA.
-uenik opisuje umjetniko djelo kao

cjelinu: opaa i istrauje povezanost
materijala, postupaka, likovnih
elemenata, kompozicijskih naela te
odnosa forme i sadraja (prikaz motiva,
teme, poruke, asocijacije, drutveni
kontekst) u izraavanju ideje
- uenik opisuje osobni doivljaj djela
u odnosu na ideju te tematski i
likovni/vizualni sadraj djela (povezuje
s osobnim iskustvom: misli, osjeaji,
stavovi, vrijednosti)
Uenik uz uiteljevu
pomo prepoznaje
osnovne tematske i
likovne/vizualne
sadraje te ih povezuje
s osobnim doivljajem.
Uenik uz uiteljevu
pomo opisuje vei broj
detalja i obiljeja
tematskih i
likovnih/vizualnih
sadraja te ih povezuje
s osobnim doivljajem.
Uenik uz uiteljevu
pomo opisuje odnos
forme i sadraja u
izraavanju ideje
povezujui ga s
osobnim doivljajem.
Uenik uz uiteljevo
posredovanje opisuje
odnos forme i sadraja
u izraavanju ideje
povezujui ga s
osobnim doivljajem.
DODATAK:
Uenik upoznaje i istrauje djela i razliite oblike likovnih i vizualnih umjetnosti: crte, slikarstvo, skulptura, vizualne komunikacije i dizajn, arhitektura i urbanizam, animirani film,
ilustracija, lutkarstvo.
10
B.1.2
UENIK OPISUJE VLASTITI DOIVLJAJ
STVARALAKOGA PROCESA, OPISUJE
I USPOREUJE SVOJ
LIKOVNI/VIZUALNI RAD I RADOVE
DRUGIH UENIKA.
C.1.1
UENIK PREPOZNAJE I U
LIKOVNOME RADU INTERPRETIRA
POVEZANOST OBLIKOVANJA
VIZUALNE OKOLINE S
AKTIVNOSTIMA I SADRAJIMA KOJI
SE U NJOJ ODVIJAJU TE UOAVA
MOGUNOSTI NJEZINA
(PRE)OBLIKOVANJA.
-uenik opisuje vlastiti doivljaj

stvaralakoga procesa (prepoznaje
poticaj, osnovnu ideju/poruku,
povezivanje poticaja s formom
izraavanja)
- uenik opisuje likovni rad kao cjelinu
(odnos ideje, tematskoga i
likovnoga/vizualnoga sadraja te
izvedbe u materijalima)
- uenik usporeuje likovne/vizualne
radove prema kriterijima: likovni
pojmovi, likovni materijali, tehnike i/ili
vizualni mediji, prikaz motiva i
originalnost, uloeni trud i izraene
ideje
- uenik prepoznaje razinu osobnoga
zadovoljstva u stvaralakome procesu:
u rasponu od zadovoljstva radi
sudjelovanja preko trenutanoga
zadovoljstva aktivnou do
optimalnoga iskustva (biti u trenutk,
uproet i poistovjeen s aktivnou te
s izraenim)
-kreativnim igrama u prostoru te
likovnim i vizualnim izraavanjem
uenik istrauje prostor, uporabne
predmete i vizualne znakove u
neposrednoj okolini (povezanost
osnovnih funkcionalnih/znaenjskih i
oblikovnih obiljeja) te ih povezuje sa
svojim aktivnostima i potrebama
(potreba za sigurnou, kretanjem,
odmorom, uenjem i igrom i drugim)
- prepoznaje granice odreenoga
prostora (fizika, vizualna i
simbolina), razlikuje
otvoreni/zatvoreni i unutranji/vanjski
Uenik uz uiteljevu
pomo opisuje vlastiti
doivljaj stvaralakoga
procesa, opisuje i
usporeuje svoj
likovni/vizualni rad s
radovima drugih
uenika prepoznajui
uporabu likovnih
pojmova, likovnih
materijala, prikaza
motiva i izraene ideje
te odreuje razinu
osobnoga zadovoljstva
u stvaralakome
procesu.
Uenik uz uiteljevu
podrku i
sudjelovanjem drugih
uenika opisuje vlastiti
doivljaj stvaralakoga
procesa, opisuje i
usporeuje svoj
likovni/vizualni rad i
radove drugih uenika
prepoznajui i
usporeujui uporabu
likovnih pojmova,
likovnih materijala,
prikaza motiva i
izraene ideje te
odreuje razinu
u stvaralakome
procesu.
Uenik povremeno
samostalno opisuje
vlastiti doivljaj
stvaralakoga procesa,
opisuje i usporeuje
svoj likovni/vizualni rad
i radove drugih uenika
raspravljajui o
matovitosti uporabe
likovnih pojmova,
prikaza motiva i
izraene ideje te
odreuje razinu
u stvaralakome
procesu.
Uenik samostalno
opisuje vlastiti doivljaj
opisuje i usporeuje
procjenjujui
uspjenost i
matovitost uporabe
likovnih pojmova,
prikaza motiva i
izraene ideje te
odreuje razinu
u stvaralakome
procesu.
Uenik uz uiteljevo
posredovanje povezuje
neka oblikovna obiljeja
predmeta, prostora i
vizualnih znakova u
svojoj okolini s
njihovom
namjenom/znaenjem i
s vlastitim
aktivnostima,
likovno/vizualno
interpretira neke
znaajke uoenoga i
doivljenoga te oblikuje
jasnu vizualnu
Uenik uz uiteljevo
razliita oblikovna
obiljeja predmeta,
prostora i vizualnih
znakova u svojoj okolini
s njihovom namjenom i
razliitim vrstama
aktivnosti,
likovno/vizualno
interpretira razne
znaajke uoenoga i
jasnu vizualnu
poruku/znak sluei se
Uenik samostalno
povezuje razliita
oblikovna obiljeja
predmeta, prostora i
vizualnih znakova u
svojoj okolini s
njihovom namjenom i
razliitim vrstama
aktivnosti,
likovno/vizualno
interpretira razne
znaajke uoenoga i
jasnu vizualnu
poruku/znak.
Uenik samostalno
uoava i povezuje
osobita oblikovna
obiljeja predmeta,
prostora i vizualnih
znakova u svojoj okolini
s njihovom namjenom i
razliitim vrstama
aktivnosti,
likovno/vizualno
interpretira vei broj
znaajki uoenoga i
jasnu vizualnu
poruku/znak na
11
prostor te interpretira svoj doivljaj

prostora i aktivnosti koje se u njemu
odvijaju
- uenik uoava i opisuje jednostavne
vizualne znakove i poruke u svojoj
okolini (reklama, plakat, zatitni znak,
prometni znak, piktogram) te oblikuje
jednostavnu vizualnu poruku kao
pomo u komunikaciji ili orijentaciji u
prostoru
C.1.2
UENIK POVEZUJE UMJETNIKO
DJELO S ISKUSTVIMA IZ
SVAKODNEVNOGA IVOTA I
DRUTVENIM KONTEKSTOM.
- uenik povezuje vizualni/likovni i

tematski sadraj odreenoga
umjetnikog djela s iskustvom iz
svakodnevnoga ivota
- uenik prepoznaje njemu bliske
sadraje kao produkt
likovnoga/vizualnoga izraavanja
(crte, slika, kip, spomenik, animirani i
igrani film, fotografija, lutkarska
predstava, slikovnica/ilustracija)
- uenik na konkretnim primjerima iz
svakodnevnoga ivota i svoje okoline
prepoznaje i imenuje razliite oblike
umjetnikoga izraavanja i kulturnoumjetnikih dogaanja te ustanova s
podruja likovnih i vizualnih
umjetnosti (muzej, galerija, izloba,
likovna radionica, kazalite)
poruku/znak sluei se
zadanim elementima.
podrku stvara razliite
vrste poveznica izmeu
vizualnoga/likovnoga i
tematskoga sadraja
umjetnikih djela.
zadanim elementima.
Uenik uz uiteljevu
podrku povezuje
vizualni/likovni i
tematski sadraj
umjetnikih djela s
iskustvom iz
svakodnevnoga ivota,
navodi nekoliko oblika
umjetnikoga
izraavanja, vrsta
zanimanja, kulturnoumjetnikih dogaanja,
ustanova i spomenika
koje poznaje iz
vlastitoga iskustva.
Uenik uz uiteljevu
podrku povezuje
vizualni/likovni i
tematski sadraj
umjetnikih djela s
iskustvom iz
navodi nekoliko oblika
umjetnikoga
izraavanja, vrsta
koje poznaje iz
neuobiajen nain
sluei se izraajnim
mogunosti likovnoga
jezika.
Uenik uz uiteljevu
pomo stvara razliite
tematskoga sadraja
umjetnikih djela s
iskustvom iz
opisuje razliite oblike
umjetnikoga
izraavanja, vrsta
koje poznaje iz
Uenik samostalno
stvara razliite vrste
poveznica izmeu
tematskoga sadraja
umjetnikih djela s
iskustvom iz
detaljno opisuje
razliite oblike
umjetnikoga
izraavanja, vrsta
koje poznaje iz
12
Teme:
Batina
Uenik istrauje djela kulturne batine i tradicijskoga oblikovanja svojega kraja; povezuje preporuene meupredmetne teme: Graanski odgoj i obrazovanje, Poduzetnitvo, Odrivi
razvoj.
Komunikacija s drugima i sa samim sobom
Uenik istrauje mogunosti komunikacije vlastitih sadraja u likovnim i vizualnim medijima te razliite oblike vizualnih komunikacija; povezuje preporuene meupredmetne teme:
Graanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Uiti kako uiti.
Priroda i oblik
Uenik istrauje prirodu svim osjetilima (od boje i grae oblika do mijena i posljedica ljudskoga djelovanja u njoj); povezuje preporuene meupredmetne teme: Uiti kako uiti,
Zdravlje, Odrivi razvoj.
Umjetnost i pria
Uenik istrauje razliite odnose slike i prie (stvaranja novih i osobnih mentalnih slika i pria koje su proizile iz doivljaja umjetnikoga djela); povezuje preporuene
meupredmetne teme: Graanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Uiti kako uiti.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
A.2.1
UENIK PREPOZNAJE TIJEK
STVARALAKOGA PROCESA TE
IZRAAVA I INTERPRETIRA
RAZLIITE IDEJE I SADRAJE
POVEZUJUI ISKUSTVO OPAANJA I
DOIVLJAJA, KREATIVNU IGRU I
STVARALAKE AKTIVNOSTI U
CJELOVITI LIKOVNI I VIZUALNI
IZRAZ.
Uenik interpretira etiri zadane teme.

miljenja odgovarajui likovnim i
vizualnim izraavanjem na razne vrste
poticaja:
- osobni sadraji (informacije, osjeaji,
- sadraji likovne/vizualne umjetnosti
podruja
- sadraji iz svakodnevnoga ivota i
blie okoline.
Uenik u stvaralakome procesu i
izraavanju:
Uenik uz uiteljevo
posredovanje i
posredovanjem drugih
uenika slijedi pravila
kreativne igre kao
izdvaja misli i osjeaje
koji su povezani sa
zadanom temom,
prenosi ih u ideju, u
izraz, interpretiran
likovnim materijalima,
te u cjeloviti izraz
likovnoga/vizualnoga,
performativnog,
kinestetikog,
DOBRA
Uenik u suradnji s
drugim uenicima
slijedi pravila kreativne
igre kao stvaralakoga
procesa, izdvaja misli i
osjeaje koji su
povezani sa zadanom
temom, prenosi ih u
ideju, u izraz,
interpretiran likovnim
materijalima, te u
cjeloviti izraz
likovoga/vizualnoga,
performativnog,
kinestetikog,
auditivnog i literarnog
VRLO DOBRA
IZNIMNA
Uenik povremeno
varira poetna pravila
kreativne igre kao
izdvaja misli i osjeaje
koji su povezani sa
zadanom temom,
likovnim materijalima,
te u cjeloviti izraz
performativnog,
kinestetikog,
sadraja.
Uenik varira poetna

pravila kreativne igre
kao stvaralakoga
procesa, povezuje
zadanu temu s
vlastitim mislima i
osjeajima koje
izluuje s pomou
slobodnih asocijacija,
Likovnim
materijalima, te u
cjeloviti izraz
performativnog,
13
- slui se principom kreativne igre

(postojanje pravila u sklopu kojih se
dogaa sloboda istraivanja)
- stvara slobodne asocijacije na
temelju zadanih pojmova, sadraja
(informacija, osjeaji, misli, iskustva,
stavova i vrijednosti) i likovnih
materijala
- slui se stvorenim slobodnim
asocijacijama za oblikovanje ideja koje
prenosi u cjeloviti likovni/vizualni izraz
- slui se iskustvom usmjerenoga
opaanja
- slui se doivljajem koji se temelji na
meuodnosu osjeaja, iskustava, misli
i informacija
- slui se likovnim jezikom (likovni
elementi i sintaksa) tako da kree od
doivljaja cjeline prema detalju te ga
povezuje sa sadrajima iz
svakodnevnoga ivota
- slui se vizualnim i nevizualnim
motivima te likovnim jezikom kao
motivom
- upoznaje pojmove te forme
izraavanja i oblikovanja iz
likovne/vizualne umjetnosti i kulture
-povezuje probleme koji su proizili iz
ciljeva meupredmetnih tema
drutvenoj stvarnosti uenika) s
kljunim sadrajima nudei rjeenja u
sadraja.
sadraja.
kinestetikog,
sadraja.
DODATAK:
Uenik se u procesu stvaranja i izraavanja slui likovnim jezikom (likovni elementi i sintaksa) polazei od doivljaja cjeline prema detalju:
- crte po toku i karakteru; skupljene i rasprene toke i crte
- osnovne i izvedene boje; tonovi boja
- kontrast boje prema boji, svijetlih i tamnih boja i tonova boja, toplih i hladnih boja
14
- kontrast oblika i veliina ploha i tijela

- ritam: ritam mrlja, ploha, boja i tijela
- odnosi veliina likova i masa: vee, manje, jednako.
Uenik upoznaje i druge likovne pojmove ako uitelj smatra da mu mogu pomoi pri realizaciji ideje u odreenome zadatku.
Uenik se slui njemu dostupnom i primjerenom novomedijskom tehnologijom u cjelovitome izrazu
(ovisno o tehnikim mogunostima kole i potrebama uenika).
Uenik upoznaje pojmove i forme izraavanja i oblikovanja iz likovne/vizualne umjetnosti i kulture: fotografija, plan u fotografiji (blizu, daleko), kut snimanja (gledanja), pismo
(veliina, debljina i oblik slova), gradogradnja (urbanizam).
Tijekom 1. odgojno-obrazovnoga ciklusa uenik se upoznaje i slui s najmanje dvjema od predloenih umjetnikih praksi ili koncepata:
performance, happening, konceptualna umjetnost, umjetnika instalacija.
A.2.2
MOTORIKE VJETINE UPORABOM
RAZLIITIH LIKOVNIH MATERIJALA I
POSTUPAKA U VLASTITOME
LIKOVNOM IZRAAVANJU.
Uenik uoava i izraava obiljeja

njihovoj uporabi.
pokreti).
Uenik uz uiteljevu
pomo uporabljuje
postupke kako bi
minimalnu vjetinu,
vizualno-motorika
koordinacija
povremeno je
ogranien raspon
mogunosti kontrole
nedosljedna i s
minimumom detalja.
Uenik uz uiteljevo
posredovanje
uporabljuje likovne
likovni rad, s naznakama
istraivanja postupaka i
mogunosti.
materijalima
vjebanjem pokazuje
mogunosti kontrole
rijetko dosljedna, broj je
detalja malen.
Uenik uz uiteljevo
posredovanje
uporabljuje likovne
likovni rad.
materijalima pamti
usvojene pokrete,
pokazuje usklaenost
ruke omoguuje
Uenik samostalno
uporabljuje likovne
likovni rad, istrauje i
eksperimentira s
postupcima i
njihovim
mogunostima.
Pri rukovanju
likovnim
materijalima
pokazuje dobru
vizualno-motoriku
koordinaciju,
preciznost, raspon
mogunosti kontrole
nagib, spajanje,
oblikovanje i sl.) te
dosljednost i
detaljnost izvedbe.
15
DODATAK:

- crtaki: olovka, ugljen, kreda, flomaster, tu, pero, kist, lavirani tu
- slikarski: akvarel, gva, tempere, pastel, flomasteri, kola-papir, kola iz asopisa
- prostorno-plastiki: glina, glinamol, papir-plastika, ambalaa (i drugi didaktiki neoblikovani materijal), aluminijska folija.
B. 2.1
UENIK OPISUJE LIKOVNO/VIZUALNO
UMJETNIKO DJELO KAO CJELINU
POVEZUJUI VLASTITI DOIVLJAJ S
IDEJOM TE TEMATSKIM I
LIKOVNIM/VIZUALNIM SADRAJEM
DJELA.
- uenik opisuje umjetniko djelo kao

- uenik opisuje osobni doivljaj djela u
odnosu na ideju te tematski i
stavovi)
- u neposrednome susretu s djelima i
spomenicima uenik prikuplja i biljei
podatke (vizualne biljeke) o
istraivanome sadraju kojima se
kasnije slui u vlastitome radu
Uenik uz uiteljevu
pomo prepoznaje
osnovne tematske i
likovne/vizualne
sadraje te ih povezuje
s osobnim iskustvom.
Uenik uz uiteljevu
pomo opisuje vei
broj detalja i obiljeja
tematskih i
likovnih/vizualnih
sadraja te ih povezuje
s osobnim iskustvom.
Uenik uz uiteljevu
pomo opisuje odnos
forme i sadraja u
izraavanju ideje
povezujui ga s
osobnim doivljajem.
Uenik uz uiteljevo
odnos forme i
sadraja u
izraavanju ideje
povezujui ga s
osobnim doivljajem.
DODATAK:
Uenik upoznaje i istrauje djela iz razliitih podruja likovnih i vizualnih umjetnosti: crte, slikarstvo, skulptura, grafika, vizualne komunikacije i dizajn (grafiki), arhitektura i
urbanizam, fotografija, film (igrani i animirani), strip, ilustracija, scenografija, kostimografija, lutkarstvo..
Tijekom 2. odgojno-obrazovnoga ciklusa u neposrednome susretu, u stvarnome prostoru uenik upoznaje i istrauje barem jedan od navedenih tipova spomenika: skulptura u
javnome prostoru, elementi gradskoga tkiva, lokaliteta ili pojedinanih arhitektonskih objekata.
Preporueni oblici rada:
- terenska nastava
- projektna nastava/ projektni zadatci
- organiziranje razliitih vrsta nastavnih aktivnosti u prostoru muzeja/galerije.
16
B.2.2
UENIK OPISUJE STVARALAKI
PROCES, OPISUJE I USPOREUJE SVOJ
DRUGIH UENIKA.
C.2.1
UENIK OPISUJE I U LIKOVNOME
RADU INTERPRETIRA POVEZANOST
OBLIKOVANJA VIZUALNE OKOLINE S
AKTIVNOSTIMA I SADRAJIMA KOJI SE
U NJOJ ODVIJAJU TE UOAVA
MOGUNOSTI NJEZINA
(PRE)OBLIKOVANJA.
- uenik opisuje stvaralaki proces

(poticaj, osnovna ideja/poruka,
povezivanje poticaja s formom
izraavanja)
- uenik opisuje likovni rad kao cjelinu
(odnos ideje, tematskoga i
- uenik usporeuje likovne/vizualne
pojmovi, likovni materijali, tehnika i/ili
vizulani medij, prikaz motiva i
originalnost, uloeni trud i izraena
ideja
- prepoznaje razinu osobnoga
zadovoljstva u stvaralakome procesu
od zadovoljstva radi sudjelovanja preko
trenutanoga zadovoljstva aktivnou
do optimalnoga iskustva (biti u
trenutku, proet i poistovjeen s
aktivnou te s izraenim)
Likovnim i vizualnim izraavanjem
uenik:
- interpretira doivljaj odreene
urbanistike cjeline: povezuje njezinu
prostorno-plastinu organizaciju sa
sadrajima koji se u njoj odvijaju te
prepoznaje i opisuje vizualna i
funkcionalna obiljeja ulice i trga
- predlae idejno oblikovanje
odreenoga javnog prostora kojim
odgovara na neku, njemu bitnu,
potrebu
- usporeuje i interpretira obiljeja
pisma: veliina, debljina i oblik slova te
pisma oblikovana razliitim alatima
Uenik uz uiteljevu
pomo opisuje
stvaralaki proces,
opisuje i usporeuje
prepoznajui uporabu
likovnih pojmova,
prikaza motiva i
izraene ideje te
odreuje razinu
u stvaralakome
procesu.
Uenik uz uiteljevu
podrku i podrku
drugih uenika opisuje
stvaralaki proces,
opisuje i usporeuje
prepoznajui i
usporeujui uporabu
likovnih pojmova,
prikaza motiva i
izraene ideje te
odreuje razinu
u stvaralakome
procesu.
Uenik samostalno
opisuje stvaralaki
proces, opisuje i
usporeuje svoj
radove drugih uenika,
raspravlja o
matovitosti uporabe
likovnih pojmova,
prikaza motiva i
izraene ideje te
odreuje razinu
u stvaralakome
procesu.
Uenik samostalno
opisuje stvaralaki
proces, opisuje i
usporeuje svoj
radove drugih
uenika
procjenjujui
uspjenost i
matovitost uporabe
likovnih pojmova,
prikaza motiva i
izraene ideje,
primjeuje likovne i
vizualne pojave u
svojoj okolini te
odreuje razinu
osobnoga
zadovoljstva u
stvaralakome
procesu.
Uenik uz posredovanje
opisuje, usporeuje,
povezuje i u
likovnome/vizualnome
radu interpretira neka
obiljeja urbanisitikoga
prostora i pisma,
predlae idejno
oblikovanje odreenoga
javnog prostora i u
likovnome radu
kombinira sliku i tekst
sluei se zadanim
elementima.
Uenik uz uiteljevo
posredovanje opisuje,
usporeuje, povezuje i
u
radu interpretira
razliita obiljeja
urbanisitikoga prostora
i pisma, predlae idejno
javnog prostora i u
likovnome radu
kombinira sliku i tekst.
Uenik samostalno
opisuje, usporeuje,
povezuje i u
radu interpretira
razliita obiljeja
urbanistikoga prostora
i pisma, predlae idejno
javnog prostora i u
likovnome radu
kombinira sliku i tekst.
Uenik samostalno,
precizno opisuje,
usporeuje,
povezuje i u
likovnome/vizualno
me radu interpretira
razliita osobita
obiljeja
urbanisitikoga
prostora i pisma na
neuobiajen nain
sluei se likovnim
jezikom, predlae
neuobiajeno idejno
oblikovanje
odreenoga javnog
17
- uenik usporeuje odnose slike i

teksta u njemu bliskim tiskovinama
(strip, slikovnice, udbenici, djeji
asopisi) te se slui razliitim odnosima
slike i teksta u izraavanju vlastitih
ideja
C.2.2

svakodnevnoga ivota
- uenik opisuje djela tradicijskoga
oblikovanja i povezuje ih s drutvenim
kontekstom u kojemu su nastala (nain
ivota, obiaji, vrijednosti)
- uenik prepoznaje i imenuje razliite
sadraje iz svoje okoline kao produkt
likovnoga/vizualnoga izraavanja
(umjetniko djelo, spomenik)
- uenik navodi i opisuje konkretne
primjere razliitih oblika umjetnikoga
izraavanja (igrani film, kazalina
predstava), vrste zanimanja
(umjetnik(likovni/vizualni), fotograf,
arhitekt, dizajner), kulturnoumjetnikih dogaanja, ustanova i
spomenika u svojoj okolini s podruja
likovnih i vizualnih umjetnosti koje je
posjetio i /ili upoznao (muzej, galerija,
izloba, radionica, kazalite)
prostora i u
likovnome radu na
originalan nain
kombinira razliite
odnose slike i teksta.
Uenik uz uiteljevu
podrku povezuje
vizualni/likovni i
tematski sadraj
umjetnikih djela s
iskustvom iz
imenuje djela
tradicijskoga
oblikovanja svojega
kraja, navodi nekoliko
oblika umjetnikoga
izraavanja, vrsta
koje poznaje iz
Uenik uz uiteljevu
podrku povezuje
vizualni/likovni i
tematski sadraj
umjetnikih djela s
iskustvom iz
opisuje djela
tradicijskoga
oblikovanja svojega
kraja, navodi nekoliko
oblika umjetnikoga
izraavanja, vrsta
koje poznaje iz
Uenik uz uiteljevu
podrku stvara razliite
tematskoga sadraja
umjetnikih djela s
iskustvom iz
detaljno opisuje djela
tradicijskoga
oblikovanja svojega
kraja, opisuje razliite
oblike umjetnikoga
izraavanja, vrsta
koje poznaje iz
Uenik samostalno
stvara razliite vrste
poveznica izmeu
vizualnoga/likovnog
a i tematskoga
sadraja umjetnikih
djela s iskustvom iz
svakodnevnoga
ivota, detaljno
opisuje razliite
oblike umjetnikoga
izraavanja, vrsta
zanimanja, kulturnoumjetnikih
dogaanja, ustanova
i spomenika koje
poznaje iz vlastitoga
iskustva.
DODATAK:
Tijekom 1. odgojno-obrazovnoga ciklusa uenik sudjeluje u najmanje dvjema organiziranim izvankolskim aktivnostima u suradnji s umjetnikim udrugama i ustanovama.
- organiziranje razliitih vrsta nastavnih aktivnosti u prostoru muzeja/galerije
- ukljuivanje uenika u aktivnosti koje organiziraju kulturno-umjetnike ustanove (razliite vrste radionica)
- posjet umjetnikomu ateljeu, arhitektonskomu ili dizajnerskom studiju i sl.
- osmiljavanje i izvedba projekata u suradnji s umjetnicima.
18
Teme:
Svijet za mene
Uenik istrauje ovjekov odnos prema prirodi i izgraenome okoliu te mogunostima njegova (pre)oblikovanja; povezuje preporuene meupredmetne teme: Graanski odgoj i
obrazovanje, Poduzetnitvo, Osobni i socijalni razvoj, Odrivi razvoj, Zdravlje.
Zajedno smo razliiti
Uenik istrauje razliite oblike likovnoga/vizualnoga izraavanja i tradicijskoga oblikovanja razliitoga kulturnog konteksta, povezuje preporuene meupredmetne teme: Osobni i
socijalni razvoj, Graanski odgoj i obrazovanje.
Osjeti i osjeaji
Uenik istrauje ulogu osjeta u doivljaju svijeta i razliite naine izraavanja osjeaja; povezuje preporuene meupredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Uiti kako uiti.
Zvuk i slika
Uenik istrauje suodnos glazbene i likovne/vizualne umjetnosti; uenik povezuje preporuene meupredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijske i
komunikacijske tehnologije, Uiti kako uiti.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
A.3.1
UENIK UPORABLJUJE ISKUSTVO
OPAANJA, SLOBODNE ASOCIJACIJE I
IMPROVIZACIJU DA BI ISTRAIO,
INTERPRETIRAO TE IZRAZIO
RAZLIITE IDEJE I SADRAJE
LIKOVNIM I VIZUALNIM
IZRAAVANJEM.
Uenik interpretira etiri zadane

teme.
miljenja te likovnim i vizualnim
stvaranjem istrauje, interpretira i
izraava razliite ideje i sadraje:
- osobni sadraji (informacije, osjeaji,
- sadraji/izrazi drugih umjetnikih
podruja
blie okoline.
izraavanju:
Uenik uz uiteljevu
pomo osmiljava
slobodne asocijacije
polazei od problema u
razliitim sadrajima,
postupno ih stupnjujui
od doslovnih do
udaljenijih te iz njih
izvodi ideje za
likovni/vizualni izraz.
DOBRA
Uenik uz uiteljevo
posredovanje stvara
udaljene slobodne
asocijacije polazei od
problema u razliitim
sadrajima te iz njih
izvodi ideje za
VRLO DOBRA
Uenik samostalno
stvara slobodne
asocijacije polazei od
problema u razliitim
sadrajima te iz njih
izvodi ideje za
iIZNIMNA
Uenik samostalno
stvara udaljene
slobodne asocijacije
polazei od problema u
razliitiim sadrajima i
improvizira idejna
rjeenja te ih
primjenjuje u
formuliranju moguih
ideja za likovni/vizualni
izraz.
19
- stvara slobodne asocijacije te

razlikuje doslovne (stereotipi i
ablone) i udaljene slobodne
asocijacije (originalna rjeenja i ideje)
- s pomou udaljenih slobodnih
asocijacija i improvizacija povezuje
vlastite emocionalne i kognitivne
sadraje (osjeaji, misli i iskustva) u
ideje koje prenosi u likovni i vizualni
izraz
opaanja
- slui se doivljajem koji se temelji
na meuodnosu osjeaja, iskustava,
misli i informacija
motivom
-slui se likovnim jezikom polazei od
odnosa (unutar cjeline i izmeu
razliitih cjelina) te ga povezuje sa
- upoznaje pojmove te forme
- povezuje probleme koji su proizili
iz ciljeva meupredmetnih tema
DODATAK:
Uenik se u procesu stvaranja i izraavanja slui likovnim jezikom (likovni elementi i sintaksa) polazei od opaanja razliitih odnosa (odnosi elemenata unutar cjeline i odnosi
cjelina):
- znaenje crta: odnos obrisa i grae
- boja: tonsko stupnjevanje, tonsko i koloristiko izraavanje
- ploha: otisak, matrica, pozitiv negativ; razliite vrste povrina (umjetnika djela i okolina)
- masa i prostor: razliiti odnosi mase i prostora; reljef; linijski i plono istanjena masa
20
- omjer veliina likova i masa; ravnotea (simetrija i asimetrija).

Uenik upoznaje pojmove i forme izraavanja i oblikovanja iz likovne/vizualne umjetnosti i kulture: kadar, strip, kazalite (scena, vrste lutaka), uzorak materijala (tkanina), matrica i
otisak u tisku, ornament, digitalna fotografija, plan u fotografiji (razliite udaljenosti), fotomontaa, maska, produkt dizajn (oblikovanje uporabnih predmeta).
Tijekom 2. odgojno-obrazovnoga ciklusa uenik se upoznaje i slui s najmanje etirima od predloenih umjetnikih praksi ili koncepata:
performance, happening, konceptualna umjetnost, umjetnika instalacija, digitalna umjetnost, novi mediji.
A.3.2
MOTORIKE VJETINE UPORABOM I
VARIRANJEM RAZLIITIH LIKOVNIH
MATERIJALA I POSTUPAKA U
VLASTITOME LIKOVNOM
IZRAAVANJU.
Uenik istrauje i varira likovne

materijale i postupke kako bi izradio
svoj rad. Uoava i izraava obiljeja
njihovoj uporabi.
pokreti).
Uenik uz uiteljevu
pomo uporabljuje
postupke kako bi
materijalima
pokazuje minimalnu
povremeno je
stupanj preciznosti,
vrlo ogranien raspon
mogunosti kontrole
nedosljedna i s
minimumom detalja.
Uenik uz uiteljevo
posredovanje
uporabljuje likovne
likovni rad s
postupaka i
mogunosti.
materijalima
vjebanjem pokazuje
mogunosti kontrole
rijetko dosljedna, broj
detalja je malen.
Uenik uz uiteljevo
posredovanje
uporabljuje likovne
likovni rad varirajui
pritom postupke i
mogunosti.
materijalima pamti
usvojene pokrete,
pokazuje usklaenost
ruke omoguuje
Uenik samostalno i
istraivaki uporabljuje
postupke kako bi izradio
svoj likovni rad
eksperimentirajui s
mogunostima.
veliku vjetinu, visok
stupanj vizualnomotorike koordinacije,
veliku preciznost, irok
raspon mogunosti
kontrole materijala
(pritisaka, nagiba,
spajanja, oblikovanja i
sl.) te dosljednost i
detaljnost izvedbe.
DODATAK:

- prostorno-plastinki: glina, glinamol, papir-plastika, ambalaa (i drugi didaktiki neoblikovani materijal), aluminijska folija, kairani papir (papir m)
- grafiki: monotipija, kartonski tisak.
21
A.3.3
UENIK SE SLUI NOVOMEDIJSKOM
TEHNOLOGIJOM (DIGITALNI
FOTOAPARAT, PAMETNI TELEFON I
SL.) USKLAUJUI POZNAVANJE
NJIHOVIH TEHNIKIH I IZRAAJNIH
MOGUNOSTI S PRINCIPIMA
LIKOVNOGA/VIZUALNOGA JEZIKA.
B.3.1
UENIK OPISUJE
LIKOVNO/VIZUALNO UMJETNIKO
DJELO I PROMILJA O DJELU KAO
CJELINI POVEZUJUI VLASTITI
DOIVLJAJ S IDEJOM, TEMATSKIM I
DJELA.
- digitalnim fotoaparatom biljei

tematske i likovne/vizualne sadraje
iz okoline sluei se znanjem o kadru,
planu i ostalim elementima likovnoga
jezika
- snimajui fotografiju, uenik vjeba
vizualni opaaj usmjeravajui
pozornost kadriranjem na razliite
odnose (unutar cjeline i izmeu
cjelina)
odnosa forme i sadraja (prikaz
motiva, teme, poruke, asocijacije,
drutveni kontekst) u izraavanju
ideje
likovni/vizualni sadraj djela
(povezuje s osobnim iskustvom: misli,
osjeaji, stavovi)
Uenik uz uiteljevu
pomo primjenjuje
osnovne izraajne
mogunosti likovnoga
jezika pri biljeenju
tema i likovnih sadraja
iz vlastite okoline
digitalnom
fotokamerom.
Uenik uz uiteljevo
posredovanje
primjenjuje osnovne
izraajne mogunosti
likovnoga jezika pri
biljeenju tema i
likovnih sadraja iz
vlastite okoline
digitalnom
fotokamerom.
Uenik uz uiteljevo
posredovanje odabire i
digitalnom
fotokamerom biljei
teme i likovne sadraje
iz vlastite okoline
sluei se izraajnim
mogunostima
likovnoga jezika.
Uenik samostalno
odabire i digitalnom
fotokamerom biljei
iz vlastite okoline sluei
se izraajnim
mogunostima
likovnoga jezika.
Uenik uz uiteljevu
pomo opisuje
suodnos tematskoga i
likovnoga/vizualnoga
sadraja povezujui ga
s vlastitim doivljajem.
Uenik uz uiteljevu
pomo opisuje i iznosi
promiljanja o
suodnosu tematskoga i
Uenik uz uiteljevo
posredovanje opisuje i
iznosi promiljanja o
Uenik samostalno
opisuje i iznosi
promiljanja o
umjetnikome djelu kao
cjelini povezujui vlastiti
doivljaj s idejom,
tematskim te
likovnim/vizualnim
sadrajem djela.
DODATAK:
Uenik upoznaje i istrauje djela te razliite oblike izraavanja iz podruja likovnih i vizualnih umjetnosti: crte, slikarstvo, skulptura, grafika, vizualne komunikacije i dizajn (grafiki,
produkt), arhitektura i urbanizam, fotografija, film (igrani i animirani), strip, scenografija, kostimografija, lutkarstvo.
22
B.3.2
UENIK OPISUJE TIJEK
STVARALAKOGA PROCESA,
OPISUJE I PROSUUJE SVOJ
DRUGIH UENIKA.
- uenik opisuje tijek stvaralakoga

procesa (polazni poticaj, osnovna
ideja/poruka, povezivanje poticaja s
formom izraavanja)
- uenik opisuje likovni rad kao
cjelinu (odnos ideje, tematskoga i
- uenik prosuuje likovne/vizualne
pojmovi, likovni materijali, tehnike
i/ili vizualni mediji, prikaz motiva i
ideje
- uenik promilja o
likovnim/vizualnim radovima tako da
uvia razliite ostvarene i
neostvarene mogunosti realizacije
ideje u materijalima i likovnome
jeziku i tako djelomino vrednuje
(razrauje kriterije): da sam/je
napravio ovo/ovako, onda bi se
dogodilo
- uenik prepoznaje razliite
postupke i rjeenja zadanoga
likovnog/vizualnog problema kao
jednakovrijedne
Uenik uz uiteljevu
pomo opisuje tijek
opisuje i promilja o
svojemu
likovnom/vizualnom
radu i radovima drugih
uenika prepoznajui
uporabu likovnih
pojmova, likovnih
materijala, prikaza
motiva i izraene ideje.
Uenik uz uiteljevu
podrku opisuje tijek
s povremenim
grekama opisuje i
usporeuje svoj
prepoznajui i
usporeujui uporabu
likovnih pojmova,
prikaza motiva i
izraene ideje te
prepoznaje razliite
mogunosti rjeavanja
istoga
likovnog/vizualnog
problema.
Uenik povremeno
samostalno opisuje
tijek stvaralakoga
procesa, opisuje i
usporeuje svoj
raspravljajui o
matovitosti uporabe
likovnih pojmova,
prikaza motiva i
izraene ideje te
prepoznaje razliite
mogunosti rjeavanja
istoga
likovnog/vizualnog
problema.
Uenik samostalno opisuje

tijek stvaralakoga
procesa, opisuje i
usporeuje svoj
procjenjujui uspjenost i
matovitost uporabe
likovnih pojmova, likovnih
materijala, prikaza motiva i
izraene ideje te
prepoznaje razliite
mogunosti rjeavanja
istoga likovnog/vizualnog
problema, primjeuje
likovne i vizualne pojave u
svojoj okolini.
23
C.3.1
UENIK RASPRAVLJA O UTJECAJU
VIZUALNIH KOMUNIKACIJA I
PROSTORNOGA OBLIKOVANJA
OKOLINE NA VLASTITI IVOT TE
IZRAAVANJEM ISPITUJE
MOGUNOSTI NJIHOVA
(PRE)OBLIKOVANJA.
C.3.2

uenik:
- rekonstruira i usporeuje prostorne
cjeline (izrada plana mjesta) te
istrauje kako ovjek prostornom
organizacijom prilagoava svoj
ivotni prostor prirodnomu okoliu i
vlastitim potrebama
- opisuje i varira oblik uporabnoga
predmeta iz vlastite svakodnevne
aktivnosti ispitujui kako promjena
oblika utjee na njegovu
funkcionalnost
- opisuje razliite tipove vizualnih
znakova u okolini (zatitni znak,
piktogram) te opisuje kako likovno
oblikovanje znaka utjee na jasnou
poruke
- saima ideju/sadraj/poruku u
vizualni znak oblikujui piktograme
povezane sa svakodnevnim
aktivnostima
svakodnevnoga ivota
- uenik opisuje djela tradicijskoga
oblikovanja razliitih krajeva i kultura
te ih povezuje s drutvenim
kontekstom u kojemu su nastala
(nain ivota, obiaji, vrijednosti)
Uenik uz uiteljevo
posredovanje izrauje
plan mjesta, uoava,
opisuje i u
radu varira neka
oblikovna i
funkcionalna/znaenjs
ka obiljeja uporabnih
predmeta i vizualnih
znakova te oblikuje
razumljive piktograme
sluei se zadanim
elementima.
Uenik uz uiteljevo
posredovanje uoava,
opisuje i u
radu varira razliita
oblikovna i
znakova te oblikuje
razumljive piktograme.
Uenik samostalno
uoava, opisuje i u
radu varira razliita
oblikovna i
znakova te oblikuje
razumljive piktograme.
Uenik samostalno
uoava, precizno opisuje i
u likovnome/vizualnome
radu na neuobiajen nain
varira razliita oblikovna i
funkcionalna/znaenjska
obiljeja uporabnih
znakova, oblikuje
razumljive piktograme te
se na neuobiajen nain
slui izraajnim
mogunostima likovnoga
jezika.
Uenik uz uiteljevu
pomo povezuje
vizualni/likovni i
tematski sadraj
umjetnikih djela s
iskustvom iz
nabraja djela
tradicijskoga
oblikovanja smjetajui
ih u odgovarajui
drutveni kontekst.
Uenik uz uiteljevu
pomo povezuje
vizualni/likovni i
tematski sadraj
umjetnikih djela s
iskustvom iz
opisuje djela
tradicijskoga
oblikovanja povezujei
ih s njihovim
drutvenim
kontekstom.
Uenik uz uiteljevu
pomo stvara razliite
vrste poveznica
izmeu
tematskoga sadraja
umjetnikih djela s
iskustvom iz
tradicijskoga
oblikovanja povezujui
ih s njihovim
drutvenim
kontekstom.
Uenik samostalno stvara

razliite vrste poveznica
izmeu
tematskoga sadraja
umjetnikih djela s
iskustvom iz
tradicijskoga oblikovanja
nalazei raznovrsne
poveznice s njihovim
drutvenim kontekstom.
24

Teme:
Komunikacija i ivotno okruje
Uenik istrauje razliite oblike komunikacije, od komunikacije odreene prostornom organizacijom do komunikacije suvremenim medijima vizualnih komunikacija; povezuje
preporuene meupredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Uiti kako uiti.
Prirodno i kulturno okruje
Uenik istrauje likovno i vizualno stvaralatvo kao posljedicu razliitih materijalnih (prirodnih) i drutvenih imbenika; povezuje preporuene meupredmetne teme: Osobni i
socijalni razvoj, Odrivi razvoj, Graanski odgoj.
Svijet oko mene, svijet u meni
Uenik biljei i interpretira svoja opaanja o svijetu koji ga okruuje te izraava svoj unutarnji svijet misli, osjeaja i stavova; povezuje preporuene meupredmetne teme: Osobni i
socijalni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Graanski odgoj.
Slika, pokret, zvuk i rije
Uenik istrauje povezanost i suodnos umjetnikih podruja (likovno/vizualno, pokret/ples, glazba, drama, literatura); povezuje preporuene meupredmetne teme: Osobni i socijalni
razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
RAZINA USVOJENOSTI
A.4.1
RAZRADA ISHODA

teme.

UENIK PRIMJENJUJE ISKUSTVO
OPAANJA, POZNAJE I SLUI SE S
NEKOLIKO TEHNIKA ZA
PRODUKCIJU IDEJA I
IMPROVIZACIJOM KAO FORMOM
VARIRANJA IDEJA DA BI IZRAZIO
MISLI, OSJEAJE I ISKUSTVA U
LIKOVNIM MATERIJALIMA I
VIZUALNIM MEDIJIMA.

misli, iskustva, stavovi i
vrijednosti)
podruja
blie okoline.
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
Uenik uz uiteljevu
pomo odabire i slui se
tehnikama za produkciju
i variranje ideja koje
izraavaju
Uenik uz uiteljevo
posredovanje odabire i
slui se tehnikama za
produkciju, variranje i
improvizaciju ideja koje
izraavaju
Uenik primjenjuje
usvojene tehnike za
produkciju, variranje i
improvizaciju ideja
koje izraavaju
Uenik samostalno i
samoinicijativno odabire
i primjenjuje usvojene
tehnike za produkciju,
variranje i improvizaciju
ideja koje izraavaju
njegove misli, osjeaje i

iskustva u likovnim
materijalima i vizualnim
medijima.

iskustva u likovnim
medijima.
njegove misli,
osjeaje i iskustva u
likovnim materijalima
i vizualnim medijima.

iskustva u likovnim
medijima.
25

izraavanju:
- slui se tehnikama za produkciju
ideja (npr. oluja ideja), improvizaciju i
variranje ideja te tehnikama za
poticanje lateralnoga miljenja
- izdvaja i vizualizira ideju kojom
najbolje izraava odreeni emotivni ili
kognitivni sadraj prenosei je u
likovni i vizualni izraz s pomou
likovnih materijala i vizualnih medija
opaanja
-slui se doivljajem koji se temelji na
meuodnosu osjeaja, iskustava,
misli i informacija
motivom
- slui se likovnim jezikom polazei
od odnosa (unutar cjeline i izmeu
- upoznaje pojmove i forme
DODATAK:
cjelina):
- raster toaka i crta
- istoa boje, nijanse boja (vrsta, ton, istoa); simbolika i asocijativnost boja
- razliite vrste povrina (umjetnika djela i okolina)
26
- razliiti odnosi mase i prostora: linijski i plono istanjena masa

- kontrast kromatsko akromatsko
- jedinstvo
- kompozicija i rekompozicija na plohi i u prostoru
- zrcaljenje likova i tijela.
Uenik upoznaje pojmove i forme izraavanja i oblikovanja iz likovne/vizualne umjetnosti i kulture: kadar (okomiti, vodoravni), film (dokumentarni, igrani, animirani), plan, tlocrt,
maketa, zatitni znak, plakat, reklama (odnosi slike i teksta).
Tijekom 2. odgojno-obrazovnoga ciklusa uenik se upoznaje i slui s najmanje etirima od predloenih umjetnikih praksi ili koncepata:
A.4.2
VLASTITOME LIKOVNOM
IZRAAVANJU.
Uenik uporabljuje i varira likovne

materijale i postupke te istrauje
osobni rukopis kako bi izradio svoj
rad. Uoava i izraava obiljeja
njihovoj uporabi.
pokreti).
Uenik uz uiteljevu
pomo uporabljuje
postupke kako bi
materijalima
pokazuje minimalnu
povremeno je
mogunosti kontrole
nedosljedna i s
minimumom detalja.
Uenik uz uiteljevo
posredovanje uporabljuje
svoj likovni rad s
postupaka i mogunosti.
materijalima vjebanjem
pokazuje napredak,
vizualno-motorika
koordinacija popravlja se
praksom, stupanj je
preciznosti prosjean,
kao i raspon mogunosti
kontrole materijala.
Izvedba je rijetko
dosljedna, broj detalja je
malen.
Uenik uz uiteljevo
posredovanje
uporabljuje likovne
likovni rad varirajui
postupke i
mogunosti.
Pri rukovanju
likovnim materijalima
pamti usvojene
pokrete, pokazuje
usklaenost pokreta i
fleksibilnost ake.
Koordinacija oka i
ruke omoguuje
preciznost, detaljnost
i dosljednost izvedbe.
Uenik samostalno i
svoj likovni rad
istraujui i
eksperimentirajui s
mogunostima te
istraujui osobni
rukopis.
raspon mogunosti
kontrole materijala
(pritisak, nagib, spajanje,
izvedbe.
27
DODATAK:

- prostorno-plastiki: glina, glinamol, papir-plastika, ambalaa (i drugi didaktiki neoblikovani materijal), aluminijska folija, kairani papir (papir m), ica
- grafiki: monotipija, kartonski tisak.
A.4.3
SL.) USKLAUJUI POZNAVANJE
NJIHOVIH TEHNIKIH I IZRAAJNIH
B.4.1
UENIK OPISUJE I PROMILJA O
LIKOVNOME/VIZUALNOME
UMJETNIKOM DJELU KAO CJELINI
POVEZUJUI VLASTITI DOIVLJAJ S
IDEJOM TE TEMATSKIM I
DJELA.
- digitalnim fotoaparatom biljei

planu, kompoziciji i ostalim
elementima likovnoga jezika
- snimajui fotografije, uenik vjeba
vizualni opaaj usmjeravajui
pozornost kadriranjem na razliite
odnose (unutar cjeline i izmeu
cjelina)
ideje
(povezuje s osobnim iskustvom:
misli, osjeaji, stavovi)
Uenik uz uiteljevu
pomo primjenjuje
osnovne izraajne
mogunosti likovnoga
jezika, biljei teme i
likovne sadraje iz
vlastite okoline
digitalnom
fotokamerom.
Uenik uz uiteljevo
posredovanje primjenjuje
osnovne izraajne
mogunosti likovnoga
jezika biljeei teme i
likovne sadraje iz
vlastite okoline
digitalnom fotokamerom.
Uenik samostalno
fotokamerom biljei
teme i likovne
sadraje iz vlastite
okoline sluei se
izraajnim
mogunostima
likovnoga jezika.
Uenik samostalno
fotokamerom biljei teme
i likovne sadraje iz
vlastite okoline sluei se
izraajnim mogunostima
likovnoga jezika u
odmaku od uobiajenih
rjeenja.
Uenik uz uiteljevu
pomo detaljno opisuje
Uenik uz uiteljevo
sadraja povezujui ga s
vlastitim doivljajem.
Uenik uz uiteljevo
i iznosi miljenja o
umjetnikome djelu
kao cjelini
povezujui vlastiti
doivljaj s idejom,
tematskim i
likovnim/vizualnim
sadrajem djela.
Uenik samostalno
opisuje i iznosi
promiljanja o
doivljaj s idejom,
tematskim i
likovnim/vizualnim
sadrajem djela.
DODATAK:
Uenik upoznaje i istraeuje djela i razliite oblike izraavanja iz podruja likovnih i vizualnih umjetnosti: crte, slikarstvo, skulptura, grafika, vizualne komunikacije i dizajn (grafiki),
arhitektura i urbanizam, fotografija, film (igrani i animirani), strip.
28
B.4.2
UENIK OPISUJE POSTUPKE
TIJEKOM STVARALAKOGA
PROCESA TE OPISUJE I PROSUUJE
SVOJ LIKOVNI/VIZUALNI RAD I
RADOVE DRUGIH UENIKA.
- uenik opisuje postupke tijekom

stvaralakoga procesa (traenje
poticaja, izluivanje osnovne
ideje/poruke, povezivanje poticaja s
formom izraavanja) i prepoznaje
njihovu svrhu
- uenik prosuuje likovne/vizualne
pojmovi, likovni materijali, tehnike
i/ili vizualni mediji, prikaz motiva i
ideje
- uenik promilja o
likovnim/vizualnim radovima tako da
uvia razliite ostvarene i
neostvarene mogunosti realizacije
ideje u materijalima i likovnome
jeziku i tako djelomino vrednuje
(razrauje kriterije): da sam/je
napravio ovo/ovako, onda bi se
dogodilo
Uenik uz uiteljevu
pomo opisuje
postupke tijekom
prepoznaje razlog
prolaska kroz isti
proces prilikom
svakoga stvaranja,
opisuje i promilja o
svojemu
likovnom/vizualnom
radu i radovima drugih
uenika te prepoznaje
uporabu likovnih
pojmova, likovnih
materijala, prikaza
Uenik uz uiteljevu
podrku opisuje vlastite
postupke tijekom
prepoznaje razlog
prolaska kroz isti proces
prilikom svakoga
stvaranja, opisuje i
usporeuje svoj
radovima drugih uenika,
prepoznaje i usporeuje
uporabu likovnih
pojmova, likovnih
materijala, prikaza motiva
i izraene ideje te
prepoznaje razliite
mogunosti rjeavanja
istoga likovnog/vizualnog
problema.
Uenik samostalno
opisuje postupke
tijekom
stvaralakoga
procesa, prepoznaje
razlog prolaska kroz
isti proces prilikom
svakoga stvaranja,
opisuje i usporeuje
svoj likovni/vizualni
rad s radovima
drugih uenika,
raspravlja o
matovitosti
uporabe likovnih
pojmova, likovnih
materijala, prikaza
motiva i izraene
ideje te prepoznaje
razliite mogunosti
rjeavanja istoga
likovnog/vizualnog
problema.
Uenik samostalno
opisuje postupke tijekom
prepoznaje razlog
prolaska kroz isti proces
prilikom svakoga
stvaranja, opisuje i
usporeuje svoj
radovima drugih uenika,
procjenjuje uspjenost i
matovitost uporabe
likovnih pojmova,
prikaza motiva i izraene
ideje, prepoznaje razliite
mogunosti rjeavanja
istoga
likovnog/vizualnog
problema te prepoznaje
likovne i vizualne pojave
u svojoj okolini.
29
C.4.1

uenik:

UENIK RASPRAVLJA O UTJECAJU
VIZUALNIH KOMUNIKACIJA I
MOGUNOSTI NJIHOVA
(PRE)OBLIKOVANJA.
C.4.2
UENIK RASPRAVLJA O
DRUTVENOME KONTEKSTU
UMJETNIKOGA DJELA.
- rekonstruira i usporeuje
arhitektonske cjeline (izrada plana,
tlocrta, maketa i fotografija) te
istrauje kako ovjek prostornom
organizacijom prilagoava svoj
ivotni prostor prirodnomu okoliu i
svojim potrebama
- usporeuje razliite odnose slike i
teksta i njihovu ulogu u interpretaciji
odreenih sadraja i oblikovanju
poruke u medijima vizualnih
komunikacija (plakat, reklama,
zatitni znak), u vlastitome se radu
slui razliitim odnosima slike i teksta
radi postizanja jasnoe poruke i
preglednosti sadraja
- uenik opisuje i usporeuje

umjetnika djela s obzirom na
razliite drutvene imbenike te ih
povezuje sa steenim znanjima iz
drugih predmeta i iskustvima iz
svakodnevnoga ivota
- uenik povezuje djela lokalne
kulturne batine s odreenim
drutvenim i materijalnim
imbenicima, koji su na njih utjecali,
te raspravlja o problemima koji su
proizili iz neodgovornoga i
neprimjerenog odnosa prema njima.
Uenik uz uiteljevo
posredovanje
rekonstruira i
usporeuje prostorne
cjeline te interpretira
neke aspekte odnosa
prostorne organizacije,
prirodnoga okruja i
ovjekovih potreba,
usporeuje razliite
odnose slike i teksta u
medijima vizualnih
komunikacija te ih
prema zadanoj
strukturi uporabljuje u
vlastitome radu
djelomino ostvarujui
jasnou poruke i
preglednost sadraja.
Uenik uz uiteljevo
posredovanje
rekonstruira i usporeuje
prostorne cjeline te
interpretira razliite
aspekte odnosa prostorne
organizacije, prirodnoga
okruja i ovjekovih
potreba, usporeuje
razliite odnose slike i
teksta u medijima
vizualnih komunikacija te
ih uporabljuje u
vlastitome radu
djelomino ostvarujui
jasnou poruke i
preglednost sadraja.
Uenik samostalno
rekonstruira i
usporeuje prostorne
cjeline te interpretira
razliite aspekte
odnosa prostorne
organizacije,
prirodnoga okruja i
ovjekovih potreba,
usporeuje razliite
odnose slike i teksta,
objanjava njihovu
ulogu u interpretaciji
odreenih sadraja i
oblikovanju poruke u
medijima vizualnih
komunikacija te ih
uporabljuje u
vlastitome radu
ostvarujui jasnou
poruke i preglednost
sadraja.
Uenik samostalno i
precizno rekonstruira i
usporeuje specifine
aspekte odnosa
prostorne organizacije,
prirodnoga okruja i
ovjekovih potreba,
usporeuje razliite
odnose slike i teksta,
objanjava njihovu
ulogu u interpretaciji
odreenih sadraja i
oblikovanju poruke u
medijima vizualnih
komunikacija te ih
inventivno uporabljuje u
vlastitome radu
ostvarujui jasnou
poruke i preglednost
sadraja.
Uenik uz uiteljevu
podrku uoava
poveznice izmeu
umjetnikoga djela i
djela lokalne kulturne
batine i drutvenoga
konteksta.
Uenik uz uiteljevu
podrku opisuje
drutveni kontekst
umjetnikoga djela i djela
lokalne kulturne batine.
Uenik uz uiteljevu
podrku raspravlja o
drutvenome
kontekstu
umjetnikoga djela i
batine s obzirom na
razliite argumente.
Uenik samostalno
raspravlja o
drutvenome kontekstu
umjetnikoga djela i
batine s obzirom na
razliite argumente.
30

Teme:
Osobno i drutveno (komunikacija)
Uenik istrauje razliite naine komunikacije osobnih sadraja (misli, osjeaji, stavovi) i onih koji se odnose na ivot u zajednici; povezuje preporuene meupredmetne teme:
Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Uiti kako uiti, Graanski odgoj i obrazovanje.
Gradim svijet
Uenik istrauje grau i organizaciju oblika u prirodi i umjetnosti te nain kojim ovjek oblikuje i prilagoava ivotni prostor i vizualnu okolinu prirodnomu okruju i svojim
potrebama, povezuje preporuene meupredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Odrivi razvoj, Poduzetnitvo.
ovjek izvana i iznutra
Uenik istrauje temu ovjeka - od njegove fizike pojavnosti do svega to ini osobnost pojedinca (povezanost osjeaja, misli, stavova); povezuje preporuene meupredmetne
teme: Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje, Odrivi razvoj.
Slika i pria
Uenik istrauje razliite odnose izmeu slike i prie te oblike i metode prianja slikom (likovna umjetnost, vizualne komunikacije, film, strip, ilustracija); povezuje preporuene
meupredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Graanski odgoj i obrazovanje.
A.5.1

teme.

UENIK PRIMJENJUJE ISKUSTVO
OPAANJA,
ISTRAUJE I INTERPRETIRA
RAZLIITE SADRAJE TE IH, U
STRUKTURIRANOME
STVARALAKOM PROCESU,
IZRAAVA IDEJOM KOJU PRENOSI U
FORMU, LIKOVNI MATERIJAL I
MEDIJ SLUEI SE ALATIMA I
JEZIKOM LIKOVNOGA/
VIZUALNOGA IZRAAVANJA.
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA

miljenja, likovnim i vizualnim
-osobni sadraji (informacije,
osjeaji, misli, iskustva, stavovi i
vrijednosti)
-sadraji likovne/vizualne
umjetnosti
podruja
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
Uenik uz uiteljevo
posredovanje kroz
etape kreativnoga
procesa istrauje i
sadraje u ideju s kojom
povezuje mogue
forme, materijale i
medije sluei se
alatima i jezikom
likovnoga/ vizualnoga
izraavanja.
Uenik uz uiteljevo
posredovanje kroz
etape kreativnoga
procesa istrauje i
sadraje u ideju za koju
bira formu, materijal i
medij sluei se alatima
i jezikom likovnoga/
vizualnoga izraavanja,
ali se ne identificira s
izraenim.
Uenik kroz etape

kreativnoga procesa
samostalno istrauje i
sadraje u ideju za koju
bira odgovarajuu
formu, materijal i medij
sluei se alatima i
jezikom likovnoga/
vizualnoga izraavanja
te se povremeno
identificira s izraenim.
Uenik kroz etape

kreativnoga procesa
samostalno istrauje i
sadraje u odgovarajuu
ideju, formu, materijal i
medij sluei se alatima i
jezikom likovnoga/
vizualnoga izraavanja te
se identificira s izraenim.
31
blie okoline.
izraavanju:
- povezuje osobni sadraj s idejom,
formom, materijalom i medijem
(odabir forme, materijala i medija za
izraavanje ideje)
- slui se doivljajem koji se temelji
na povezivanju osobnoga sadraja s
temama, uoava obiljeja sadraja i
odnose izmeu sadraja koje eli
izraziti
- izdvaja i vizualizira ideju kojom
najbolje izraava odreeni emotivni
i/ili kognitivni sadraj prenosei je u
likovni i vizualni izraz s pomou
likovnih materijala i vizualnih
medija
- strukturira stvaralaki proces
prema etapama od ideje do
realizacije (priprema, inkubacija,
iluminacija, verifikacija/evaluacija,
komunikacija)
- primjenjuje refleksiju
stvaralakoga procesa kao sastavni
dio stvaranja
opaanja
motivima i likovnim jezikom kao
motivom
od odnosa (unutar cjeline i izmeu
likovne/vizualne umjetnosti i
32
kulture
kljunim sadrajima nudei rjeenja
u likovnome/vizualnome obliku.
DODATAK:
Uenik prepoznaje etape kreativnoga procesa:

- priprema (definira problem, prikuplja i razvrstava informacije)
- inkubacija (bavljenje problemom, uglavnom na nesvjesnoj razini s pomou slika i asocijacija)
- iluminacija (stvaranje novih rjeenja odnosno ideja, odabiranje nekih ideja i odbacivanje drugih, aha-efekt)
- verifikacija/elaboracija/evaluacija/komunikacija (provjera i obrada rjeenja te njihovo kritiko ispitivanje, dovrenost, identifikacija s likovnim/vizualnim radom ili procesom).
cjelina):
- crte prema toku, karakteru i znaenju
- dimenzije boje na plohi, prostoru i u vremenu; mijeanje boja: mehaniko i optiko mijeanje boja; krug boja (osnovne, sekundarne i tercijarne boje); kontrasti boja (boja, svjetlina,
toplo-hladni), komplementarni kontrast
- razliiti odnosi mase/volumena i prostora (reljef: visoki, niski, uleknuti, skulptura, arhitektura)
- ritam na plohi, u prostoru i vremenu
- omjeri veliina likova i tijela
- simetrija likova i tijela.
Uenik upoznaje pojmove i forme izraavanja i oblikovanja iz likovne/vizualne umjetnosti i kulture: fotografija (format, vrste planova i kutova snimanja, svjetlost, kompozicija i
kontrasti), obrada fotografije (kontrast, svjetlost, boja, format), fotostrip, shematski grafiki prikaz (graf, dijagram), arhitektura (konstrukcija i materijali).
Tijekom 2. odgojno-obrazovnoga ciklusa uenik upoznaje i slui se s najmanje etirima od predloenih umjetnikih praksi ili koncepata:
33
A.5.2
VLASTITOME LIKOVNOM
IZRAAVANJU.
Uenik uporabljuje i varira likovne

materijale i postupke te istrauje
osobni rukopis kako bi izradio svoj
rad. Uoava i izraava obiljeja
njihovoj upotrebi.
Demonstrira fine motorike
vjetine (preciznost, usredotoenje,
pokreti).
Uenik uz uiteljevu
pomo uporabljuje
postupke kako bi
materijalima
pokazuje minimalnu
povremeno je
mogunosti kontrole
nedosljedna i s
minimumom detalja.
Uenik uz uiteljevo
posredovanje
uporabljuje likovne
likovni rad, s
postupaka i
mogunosti.
materijalima
vjebanjem pokazuje
mogunosti kontrole
rijetko dosljedna, broj
detalja je malen.
Uenik uz uiteljevo
posredovanje
uporabljuje likovne
likovni rad, varirajui
postupke i mogunosti.
materijalima pamti
usvojene pokrete,
pokazuje usklaenost
ruke omoguuje
Uenik samostalno i
svoj likovni rad,
istraujui i
eksperimentirajui s
mogunostima te
istraujui osobni
rukopis.
stupanj vizualno-mo
mogunosti torike
koordinacije, veliku
preciznost, irok raspon
mogunosti kontrole
nagib, spajanje,
izvedbe.
DODATAK:

- prostorno-plastiki: glina, glinamol, papir-plastika, ambalaa (i drugi didaktiki neoblikovani materijal), aluminijska folija, kairani papir (papir m), ica
- grafiki: monotipija, kartonski tisak, kolagrafija.
34
A.5.3
SL, TE PROGRAMI ZA OBRADU
FOTOGRAFIJA.) USKLAUJUI
POZNAVANJE NJIHOVIH TEHNIKIH I
IZRAAJNIH MOGUNOSTI S
PRINCIPIMA
B.5.1
UMJETNIKOM DJELU KAO CJELINI
POVEZUJUI VLASTITI DOIVLJAJ SA
SUODNOSOM IDEJE, TEMATSKOGA I
LIKOVNOGA/VIZUALNOGA SADRAJA
DJELA.
- uenik digitalnim fotoaparatom

snima fotografije kako bi zabiljeio
planu, kutu snimanja, kompoziciji,
svjetlu i ostalim elementima
likovnoga jezika
- uenik primjenjuje znanja o
kompoziciji i kontrastima sluei se
osnovnim funkcijama programa za
obradu fotografije (promjena
kontrasta, svjetlosti, boje, izrezivanje
na odreeni format)
Uenik se uz uiteljevu
pomo slui osnovnim
izraajnim likovnoga
jezika, tehnikim i
izraajnim
mogunostima
novomedijskih
tehnologija pri snimanju
fotografija i /ili njihovoj
obradi.
Uenik se uz uiteljevo
posredovanje slui
osnovnim izraajnim
jezika, tehnikim i
izraajnim
mogunostima
novomedijskih
fotografija i /ili njihovoj
obradi.
Samostalno odabire i
digitalnom
fotokamerom biljei
iz vlastite okoline
sluei se izraajnim
mogunostima
likovnoga jezika; uz
povremenu uiteljevu
pomo usklauje
tehnike i izraajne
mogunosti
novomedijskih
tehnologija s
principima likovnoga
jezika pri obradi
fotografija.
Samostalno odabire i
digitalnom
fotokamerom biljei
iz vlastite okoline
sluei se izraajnim
mogunostima
likovnoga jezika u
odmaku od
uobiajenih rjeenja,
usklauje tehnike i
izraajne mogunosti
novomedijskih
tehnologija s
principima likovnoga
jezika pri obradi
fotografija.
- uenik opisuje umjetniko djelo

kao cjelinu: opaa i istrauje
povezanost materijala, postupaka,
likovnih elemenata, kompozicijskih
naela, odnosa forme i sadraja
(prikaz motiva, teme, poruke,
asocijacije, drutveni kontekst) u
izraavanju ideje
- uenik opisuje osobni doivljaj
djela u odnosu na ideju, temu i
- uenik samostalno prikuplja
informacije o umjetniku i djelu
- uenik u neposrednome susretu s
djelima i spomenicima prikuplja i
biljei podatke (pismene i vizualne
biljeke) koji se odnose na istraivani
sadraj te se njima kasnije slui u
Uenik uz uiteljevu
pomo opisuje suodnos
tematskoga i
Uenik uz uiteljevo
posredovanje detaljno
opisuje i povremeno
Uenik uz uiteljevo
umjetnikome djelu
kao cjelini povezujui
vlastiti doivljaj sa
suodnosom ideje i
tematskoga i
sadraja djela.
Uenik samostalno
opisuje i iznosi
promiljanja o
umjetnikome djelu
kao cjelini povezujui
suodnosom ideje i
tematskoga i
sadraja djela.
35
vlastitome radu
- uenik promilja o djelu i prosuuje
ga povezujui sve prikupljene
podatke i vlastiti doivljaj
DODATAK:
Uenik upoznaje i istrauje djela iz razliitih podruja likovnih i vizualnih umjetnosti: crte, slikarstvo, skulptura, grafika, vizualne komunikacije i dizajn (grafiki), arhitektura,
fotografija, film (igrani i animirani), strip.
Tijekom 2. odgojno obrazovnoga ciklusa u neposrednome susretu, u stvarnome prostoru uenik upoznaje i istrauje barem dva od navedenih tipova spomenika: skulptura u javnome
prostoru, elementi gradskoga tkiva, lokaliteta ili pojedinanih arhitektonskih objekata.
- terenska nastava
B.5.2
UENIK PREPOZNAJE RAZLIITE
ETAPE STVARALAKOGA
PROCESA, ANALIZIRA I KRITIKI
PROPITUJE SVOJ
LIKOVNI/VIZUALNI RAD I
- uenik prepoznaje razliite etape

stvaralakoga procesa (svojega i
drugih uenika)
- prosuuje suradnju u zajednikome
stvaralakom procesu
- uenik analizira i kritiki propituje
likovne/vizualne radove prema
kriterijima: likovni pojmovi, likovni
materijal, tehnike i/ili vizulani mediji,
prikaz motiva i originalnosti, uloeni
trud, izraene ideje i dovrenost rada
likovne/vizualne radove ukazujui na
mogue nedostatke ili zanimljiva
rjeenja
zadovoljstva u stvaralakome
procesu
Uenik uz uiteljevu
pomo prepoznaje
razliite etape
analizira svoj
radove drugih uenika te
prepoznaje uporabu
likovnih pojmova,
ideje.
Uenik uz uiteljevu
podrku prepoznaje
razliite etape
stvaralakoga procesa, s
povremenim grekama
analizira i kritiki
propituje svoj
prepoznaje i usporeuje
uporabu likovnih
pojmova, likovnih
materijala, prikaza
Uenik s povremenim
grekama prepoznaje
razliite etape
analizira i kritiki
propituje svoj
raspravlja o matovitosti
uporabe likovnih
pojmova, likovnih
materijala, prikaza
Uenik samostalno
prepoznaje razliite
etape stvaralakoga
procesa, analizira i
kritiki propituje svoj
radove drugih uenika,
procjenjuje uspjenost i
matovitost uporabe
likovnih pojmova,
ideje te opisuje likovne i
vizualne pojave u svojoj
okolini.
36
C.5.1
UENIK RASPRAVLJA O
UTJECAJU VIZUALNIH
KOMUNIKACIJA I
MOGUNOSTI NJIHOVA
(PRE)OBLIKOVANJA.
C.5.2
UENIK RASPRAVLJA O
DRUTVENOME KONTEKSTU
UMJETNIKOGA DJELA.

uenik:
- istrauje kako prirodni okoli
odreuje materijale i oblike gradnje
- istrauje ulogu materijala i
konstrukcije u oblikovanju
arhitektonskoga prostora, izrauje
razliite vrste prostornih modela,
maketa i konstrukcija u kojima
mijenja razliita konstruktivna
rjeenja te objanjava kako svatko od
njih odreuje aktivnosti i sadraje
koji se u tome prostoru odvijaju
- istrauje ulogu linije, plohe i boje u
jasnoi i preglednosti grafikoga
prikaza odreenoga sadraja (graf,
dijagram) te s pomou shemtaskoga
grafikog prikaza interpretira razliite
sadraje.
Uenik uz uiteljevo
posredovanje
interpretira naine
kojima ovjek uporabom
razliitih materijala,
konstrukcija i oblika
prilagoava ivotni
prostor svojim
potrebama i prirodnomu
okoliu, oblikuje
konstrukcije prema
zadanoj strukturi te
oblikuje djelomino
pregledan i jasan
shematski grafiki prikaz
sluei se zadanim
elementima.
Uenik uz uiteljevo
posredovanje istrauje i
interpretira naine
kojima ovjek uporabom
razliitih materijala,
konstrukcija i oblika
prilagoava ivotni
prostor svojim
okoliu, pri oblikovanju u
prostoru, uz
posredovanje uitelja,
rjeava konstrukcijske
probleme, samostalno
oblikuje vizualno
pregledan i jasan
shematski grafiki prikaz
sluei se zadanim
elementima.
Uenik samostalno
istrauje i interpretira
naine kojima ovjek
uporabom razliitih
materijala, konstrukcija i
oblika prilagoava ivotni
prostor svojim
prostoru samostalno
rjeava konstrukcijske
probleme, samostalno
oblikuje vizualno
pregledan i jasan
shematski grafiki prikaz.
Uenik samostalno
istrauje i na
neuobiajen nain
interpretira kako ovjek
uporabom razliitih
materijala, konstrukcija i
oblika prilagoava
ivotni prostor svojim
prostoru na neuobiajen
nain rjeava
konstrukcijske probleme,
u oblikovanju
shematskoga grafikog
prikaza na neuobiajen
se nain slui likovnim
jezikom kako bi izrazio
specifine veze i odnose
unutar odreene cjeline.

svakodnevnoga ivota
- uenik objanjava povezanost
odabira karakteristinih oblikovnih
materijala s podnebljem u kojemu je
djelo nastalo (skulptura, arhitektura,
primijenjena umjetnost)
- uenik navodi barem dvije
kulturno-umjetnike ustanove
(dostupne njegovu iskustvu) i na
temelju vlastitoga iskustva opisuje
aktivnosti koje se u njima odvijaju
- uenik navodi i opisuje konkretne
Uenik uz uiteljevu
pomo opisuje
umjetnika djela i djela
tradicijske batine
povezujui ih s nekim
imbenicima, koji su
utjecali na njihov
nastanak, i s drutvenim
kontekstom te navodi
aktivnosti koje se
odvijaju u kulturnoumjetnikim
ustanovama.
Uenik uz uiteljevu
podrku opisuje
tradicijske batine
povezujui ih s razliitim
imbenicima, koji su
utjecali na njihov
kontekstom, opisuje
aktivnosti koje se
ustanovama.
Uenik samostalno
opisuje i i usporeuje
umjetnika djela s
djelima tradicijske
batine povezujui ih
razliitim imbenicima,
koji su utjecali na njihov
kontekstom, opisuje
ulogu kulturnoumjetnikih ustanova u
zajednici.
Uenik samostalno i
precizno opisuje i
usporeuje umjetnika
djela s djelima tradicijske
batine povezujui ih s
vie razliitih imbenika,
koji su utjecali na njihov
nastanak, te s
drutvenim kontekstom,
opisuje ulogu kulturnoumjetnikih ustanova u
zajednici.
37
primjere razliitih oblika

umjetnikoga izraavanja, vrsta
zanimanja (likovni/vizualni
umjetnik, fotograf, arhitekt, web,
grafiki produkt i modni dizajner) i
spomenika iz svoje okoline (s
podruja likovnih i vizualnih
umjetnosti) koje je posjetio i /ili
upoznao
DODATAK:
Tijekom 2.odgojno-obrazovnoga razdoblja uenik sudjeluje u najmanje dvjema organiziranim izvankolskim aktivnostima u suradnji s umjetnikim udrugama, ustanovama i
umjetnicima.

Teme:
Identitet i multikulturalnost
Uenik istrauje razliite kulturne kontekste radi razumijevanja vlastitoga kulturnog identiteta i razvoja tolerancije prema drugome i drukijem; povezuje preporuene
meupredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Graanski odgoj i obrazovanje.
Osobni svijet
Uenik propituje vlastite misli, osjeaje i stavove te istrauje razliite naine njihova izraavanja; povezuje preporuene meupredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj,
Poduzetnitvo, Uiti kako uiti.
Materijalni i nematerijalni prostor
Uenik istrauje razliite aspekte prostora; povezuje preporuene meupredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje, Odrivi razvoj, Poduzetnitvo.
Tijelo, prostor i vrijeme
Uenik istrauje suodnos razliitih umjetnikih podruja u cjelovitome umjetnikom djelu (skulptura, arhitektura, scenska umjetnost); povezuje preporuene meupredmetne teme:
Osobni i socijalni razvoj, Uiti kako uiti, Poduzetnivo.
38
RAZINA USVOJENOSTI
ODGOJNO- OBRAZOVNI ISHODI
A.6.1
RAZRADA ISHODA

teme.

UENIK INTERPRETIRA I
IZRAAVA RAZLIITE SADRAJE
S POMOU METAFORA,
KODOVA, SIMBOLA, ZNAKOVA,
LIKOVNOGA JEZIKA, POJMOVA I
SUSTAVA IDEJA U VLASTITOME
LIKOVNOM/VIZUALNOM
IZRAAVANJU.

miljenja, likovnim i vizualnim
- osobni sadraji (informacije,
osjeaji misli, iskustva, stavovi i
vrijednosti)
- sadraji likovne/vizualne
umjetnosti
podruja
blieokoline.
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
Uenik uz uiteljevo
posredovanje
primjenjuje i prepoznaje
metafore, kodove,
simbole, pojmove i
sustave ideja u vlastitim
likovnim/vizualnim
uradcima te ih opisuje.
Uenik primjenjuje i
prepoznaje metafore,
kodove, simbole,
pojmove i sustave ideja u
vlastitim
likovnim/vizualnim
uradcima te ih
interpretira.
VRLO DOBRA
Uenik prepoznaje u
vlastitim i tuim te
primjenjuje u vlastitim
likovnim/vizualnim
uradcima metafore,
kodove, simbole,
pojmove i sustave ideja
te ih povezuje s
primjenom u ostalim
umjetnostima i
nastavnim predmetima.
IZNIMNA
Uenik samostalno
prepoznaje u vlastitim i
tuim te primjenjuje u
vlastitim
likovnim/vizualnim
uradcima metafore,
kodove, simbole,
pojmove i sustave ideja,
interpretira ih te
pronalazi u ostalim
umjetnostima i
nastavnim predmetima.

izraavanju:
- povezuje razliita podruja ,
prepoznajui, analizirajui i rabei
zajednike sastavnice metafore,
kodove, simbole, pojmove i sustave
ideja, koje zatim interpretira i
primjenjuje u vlastitome
likovnom/vizualnom izrazu
opaanja
motivom
od simbolikih i asocijativnih
39
vrijednosti likovnih elemenata i

kompozicijskih naela koje povezuje
sa sadrajima iz svakodnevnoga
ivota
- upoznaje pojmove i forme izraavanja i oblikovanja iz
DODATAK:
Uenik se u procesu stvaranja i izraavanja slui likovnim jezikom (likovni elementi i sintaksa) polazei od simbolike i asocijativne vrijednosti: crte, boje, mase i prostora te
kompozicijskih naela (ritam, kontrast, omjer....):
- izraajnost crta
- boja: gradacija (ton, vrsta boje, istoa), kontrasti boja (boja, svjetlina, toplo-hladni, komplementarni)
- ploha: pozitiv i negativ
- povrina: crtake, slikarske i kiparske (plastike) teksture
- masa i prostor: razliiti odnosi mase i prostora (skulptura i arhitektura)
- dvodimenzionalno, trodimenzionalno; prostor i vrijeme: lik, tijelo, prostor, pokret (doivljaj prostora kroz kretanje).
- razliiti ritmovi na plohi, u prostoru i u vremenu
- omjeri veliina na plohi i u prostoru
- dominacija (isticanje i naglaavanje bojom, oblikom, veliinom, smjerom)
- kompozicija (kruna, vodoravna, okomita, dijagonalna, piramidalna), rekompozicija.
Uenik upoznaje pojmove i forme izraavanja i oblikovanja iz likovne/vizualne umjetnosti i kulture:
cjelovito oblikovanje kazalinoga prostora (rekviziti, kostimografija, scenografija; svjetlost, boja, materijali/povrina), skica i studija, stop animacija, obrada fotografije: fotomontaa
(rekompozicija i redefinicija), fotostrip, tipografija.
Do kraja 3.odgojno-obrazovnoga ciklusa uenik se upoznaje i slui s predloenim umjetnikim praksama ili konceptima: performance, happening, konceptualna umjetnost,
umjetnika instalacija, digitalna umjetnost, novi mediji.
40
A.6.2
MOTORIKE VJETINE
INVENTIVNOM UPORABOM
RAZLIITIH LIKOVNIH
VLASTITOME LIKOVNOM
IZRAAVANJU.
Uenik inventivno uporabljuje i varira

likovne materijale i postupke te
istrauje osobni rukopis kako bi
izradio svoj rad. Uoava i izraava
obiljeja likovnih materijala i
postupaka pri njihovoj uporabi.
pokreti).
Uenik uz uiteljevu
pomo uporabljuje
svoj likovni rad.
materijalima
pokazuje minimalnu
povremeno je
ogranien raspon
mogunosti kontrole
nedosljedna i s
minimumom detalja.
Uenik uz uiteljevo
posredovanje
uporabljuje likovne
mogunosti.
pokazuje napredak,
vizualno-motorika
praksom, stupanj je
Izvedba je rijetko
malen.
Uenik uz uiteljevo
posredovanje
uporabljuje likovne
materijalima pamti
usvojene pokrete,
pokazuje usklaenost
ruke omoguuje
Uenik samostalno i
svoj likovni rad,
istraujui i
eksperimentirajui s
mogunostima te
istraujui osobni
rukopis.
raspon mogunosti
kontrole materijala
izvedbe.
DODATAK:

- crtake: olovka, ugljen, kreda, flomaster, tu, pero, kist, lavirani tu
- slikarske: akvarel, gva, tempere, pastel, flomasteri, kola-papir, kola iz asopisa
- prostorno-plastike: glina, glinamol, papir-plastika, ambalaa (i drugi didaktiki neoblikovani materijal), aluminijska folija, kairani papir (papir m), ica
- grafike: monotipija, kartonski tisak, kolagrafija.
41
A.6.3
UENIK SE U IZVOENJU
ZADATAKA SLUI
NOVOMEDIJSKOM
FOTOAPARAT, PAMETNI
TELEFON I SL. TE PROGRAMI ZA
OBRADU FOTOGRAFIJA I
PROGRAMI ZA MONTAU)
USKLAUJUI POZNAVANJE
NJIHOVIH TEHNIKIH I
PRINCIPIMA
LIKOVNOGA/VIZUALNOGA
JEZIKA.
B.6.1
UMJETNIKOM DJELU KAO
CJELINI POVEZUJUI VLASTITI
DOIVLJAJ SA SUODNOSOM
IDEJE I TEMATSKOGA TE
SADRAJA DJELA.
- uenik digitalnim fotoaparatom

snima fotografije biljeei tematske i
likovno/vizualne sadraje iz okoline
sluei se znanjem o kadru, planu,
kutu snimanja, kompoziciji, svjetlu,
boji, kontrastu i ostalim elementima
likovnoga jezika
- primjenjuje znanja o kompoziciji i
kontrastima sluei se s vie funkcija
programa za obradu fotografije
(promjena kontrasta, svjetlosti, boje,
izrezivanje na odreeni format,
rekomponiranje, fotomontaa)
- primjenjuje znanja o kadru, planu,
kompoziciji, kontrastu i ritmu rabei
osnovne funkcije programa za
montau kako bi izradio krau
animiranu formu tehnikom stop
animacije
pomo slui osnovnim
izraajnim mogunosti
likovnoga jezika,
tehnikim i izraajnim
mogunostima
novomedijskih
fotografija, njihovoj
obradi te
prezentaciji sadraja i
ideja.
Uz posredovanje uitelja
uenik se slui izraajnim
jezika, tehnikim i
izraajnim
mogunostima
novomedijskih
obradi te
ideja.
Uenik samostalno
usklauje izraajne
mogunosti likovnoga
jezika s tehnikim i
izraajnim mogunosti
novomedijskih
obradi i uporabi u izradi
krae animirane forme
te u prezentaciji sadraja
i ideja.
Uenik u odmaku od
uobiajnih rjenja
usklauje uporabu
izraajnih mogunosti
likovnoga jezika s
mogunosti
novomedijskih
obradi i uporabi u izradi
krae animirane forme
te u prezentaciji sadraja
i ideja.

ideje
u odnosu na ideju, temu i
- uenik u ineposrednome susretu s
djelima i spomenicima prikuplja i
biljei podatke (pismene i vizualne
Uenik uz uiteljevu
Uenik uz uiteljevo
opisuje i iznosi
promiljanja o suodnosu
tematskoga i
Uenik uz uiteljevo
posredovanje precizno
opisuje i iznosi
promiljanja o
doivljaj sa suodnosom
ideje i tematskoga te
sadraja djela.
Uenik samostalno
precizno opisuje i iznosi
promiljanja o
doivljaj sa suodnosom
ideje i tematskog te
sadraja djela.
42
biljeke) koji se odnose na istraivani

sadraj te se njima kasnije slui u
vlastitome radu
- uenik promilja o djelu te ga
prosuuje povezujui sve prikupljene
podatke i vlastiti doivljaj
DODATAK:
Uenik upoznaje i istrauje djela i razliite oblike izraavanja iz podruja likovnih i vizualnih umjetnosti: crte, slikarstvo, skulptura, grafika, vizualne komunikacije i dizajn (grafiki,
produkt), arhitektura, fotografija, film (igrani, dokumentarni i animirani), strip, scenografija, kostimografija, lutkarstvo.
B.6.2
UENIK PREPOZNAJE
REDOSLIJED ETAPA
STVARALAKOGA PROCESA TE
ANALIZIRA I KRITIKI
PROPITUJE SVOJ
- uenik prepoznaje redoslijed etapa

stvaralakoga procesa i prihvaa ih
kao sastavni dio organizacije
vlastitoga rada
-uenik opisuje likovni rad kao
cjelinu (odnos ideje, tematskog i
materijal,tehnike i/ili vizulani mediji,
prikaz motiva i originalnosti, uloeni
trud, izraene ideje
likovne/vizualne radove ukazujui na
mogue nedostatke ili zanimljiva
rjeenja
- uenik prepoznaje varijacije u
procesu prijenosa ideje u formu
Uenik uz uiteljevu
pomo prepoznaje
redoslijed razliitih etapa
stvaralakoga procesa i u
skladu s njima organizira
svoj rad te analizira svoj
prepoznajui uporabu
likovnih pojmova,
ideje.
Uenik uz uiteljevu
podrku prepoznaje
svoj rad te analizira i
prepoznajui i
usporeujui uporabu
likovnih pojmova,
ideje.
Uenik, s povremenim
grekama, prepoznaje
svoj rad te analizira i
raspravljajui o
matovitosti uporabe
likovnih pojmova,
ideje.
Uenik samostalno
prepoznaje redoslijed
razliitih etapa
svoj rad, analizira i
procjenjujui uspjenost
i matovitost
uporabelikovnih
pojmova, likovnih
materijala, prikaza
motiva i izraene ideje
te propituje likovne i
vizualne pojave u svojoj
okolini.
43
C.6.1
UENIK ANALIZIRA I PROPITUJE
UTJECAJ VIZUALNIH
KOMUNIKACIJA I
IZRAAVANJEM DAJE
PRIJEDLOG NJEZINA MOGUEG
(PRE)OBLIKOVANJA.

uenik:
- usporeuje odabrane primjere
arhitektonskih cjelina i primjere
dostupne njegovu svakodnevnom
iskustvu, analizira utjecaj uporabe i
interpretacije svjetlosti, boje i
materijala/povrina u arhitekturi na
taktilni i vizualni doivljaj prostora
- u prostoru, za koji je povezan
svakodnevnim aktivnostima i
boravkom, prepoznaje mogunost ili
potrebu njegova (pre)oblikovanja,
predlae i u studiji razrauje mogua
rjeenja (svjetlost, boja i
materijal/povrina u arhitekturi)
- usporeuje itljivost teksta i
jasnou poruke uporabom razliitih
veliina i tipova pisma te razliitih
odnosa slike i teksta, istraujui
odabrane i njemu sadrajno bliske
primjere tiskovina, plakata i digitalnih
medija
- prezentira odreeni nastavni
sadraj u jednostavnim raunalnim
programima za prezentacije sadraja i
ideja te u formi plakata, rabei
razliite odnose slike i teksta radi
postizanja vizualne preglednosti,
itljivosti i jasnoe prezentiranoga
sadraja
Uenik uz uiteljevo
posredovanje uoava
utjecaj vizualnih
komunikacija i
prostornoga oblikovanja
okoline na neke aspekte
vlastitoga ivota i ivota
u zajednici, uoava
odreene potrebe
njezina (pre)oblikovanja,
predlae i razrauje
mogue rjeenje te
oblikuje pregledne
vizualne prezentacije.
Uenik uz uiteljevo
posredovanje analizira
utjecaj vizualnih
komunikacija i
u zajednici, uoava
odreene potrebe i
pronalazi mogunosti
njezina (pre)oblikovanja,
predlae i razrauje
mogue rjeenje te
oblikuje pregledne
vizualne prezentacije.
Uenik samostalno
analizira utjecaj
vizualnih komunikacija i
okoline na razliite
aspekte vlastitoga ivota
i ivota u zajednici,
uoava odreene
potrebe i pronalazi
mogunosti njezina
(pre)oblikovanja,
predlae i razrauje
izvediva rjeenja te
oblikuje jasne i
pregledne vizualne
prezentacije.
Uenik samostalno
analizira i propituje
utjecaj vizualnih
komunikacija i
okoline na razliite
samostalno uoava
potrebe i pronalazi razne
mogunosti njezina
(pre)oblikovanja,
predlae i detaljno
razrauje originalna i
izvediva rjeenja te
oblikuje jasne i
pregledne vizualne
prezentacije na
neuobiajen nain rabei
razliite odnose slike i
teksta.
44
C.6.2
UENIK PREPOZNAJE I
PROPITUJE DRUTVENI
KONTEKST UMJETNIKOGA
DJELA.

svakodnevnoga ivota
- uenik usporeuje i interpretira
djela tradicijskoga oblikovanja
razliitih krajeva i kultura s obzirom
na drutveni kontekst u kojemu su
nastala (nain ivota, obiaji,
vrijednosti) te raspravlja o njihovoj
ulozi i vanosti njihova ouvanja u
oblikovanju kulturnoga identiteta
(nacionalnoga ili lokalnoga)
- uenik raspravlja o razliitim
ulogama koje likovno/vizualno
izraavanje i umjetniko djelo mogu
imati u ivotu zajednice
Uenik uz uiteljevo
tradicijske batine
povezujui ih s
drutvenim kontekstom
te navodi razliite oblike
djelovanja umjetnika u
zajednici.
Uenik uz uiteljevo
tradicijske batine
povezujui ih s
te opisuje razliite oblike
zajednici.
Uenik samostalno
opisuje i usporeuje
razliita umjetnika djela
i djela tradicijske batine
povezujui ih s
i steenim znanjima iz
drugih predmeta te
opisuje ulogu
umjetnikoga djelovanja
u zajednici.
Uenik samostalno i
precizno opisuje i
usporeuje razliita
tradicijske batine,
povezujui ih s
te opisuje razliite uloge
umjetnikoga djelovanja
u zajednici.

Teme:
Oblik i mjera
Uenik istrauje cjelinu kroz zajedniku mjeru i meusobne odnose dijelova; povezuje preporuene meupredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijske i
komunikacijske tehnologije, Uiti kako uiti.
Prostor u kojemu boravim (svjesno ivljenje)
Uenik istrauje utjecaj oblikovanja vizualne okoline na vlastiti ivot; povezuje preporuene meupredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske
tehnologije, Odrivi razvoj, Poduzetnitvo.
Identitet i popularna kultura
Uenik propituje utjecaj popularne kulture na oblikovanje vlastitih stavova i naine izraavanja vlastitoga identiteta; povezuje preporuene meupredmetne teme: Osobni i socijalni
razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Uiti kako uiti, Graanski odgoj i obrazovanje.
Slika, pokret i vrijeme
45
Uenik istrauje suodnos razliitih umjetnikih podruja u umjetnikome djelu i virtualnoj stvarnosti (video, film, internet), povezuje preporuene meupredmetne teme: Osobni i
socijalni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Graanski odgoj i obrazovanje.
ODGOJNO- OBRAZOVNI ISHOI
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
A.7.1
UENIK STVARA VLASTITI
LIKOVNI/VIZUALNI URADAK
KAO KOMUNIKACIJSKI KANAL S
OKOLINOM TAKO DA OBLIKUJE
PORUKE SLUEI SE
MATERIJALIMA, ALATIMA I
JEZIKOM LIKOVNOGA I
VIZUALNOGA IZRAAVANJA.

teme.
miljenja , likovnim i vizualnim
podruja
blie okoline.
Uenik uz uiteljevo
posredovanje prenosi
svoju ideju u formu i
materijal i slui se
uobiajenim
asocijacijama i
stereotipima u
izrazu.
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
Uenik uz uiteljevo
posredovanje kombinira
odnos ideje i forme u
zadovoljavajuu cjelinu i
udaljuje se od
uobiajenih asocijacija i
stereotipa u
izrazu.
Uenik samostalno
povezuje ideju, formu i
medij u zadovoljavajuu
cjelinu koja izraava
njegove misli, osjeaje,
stavove, vrijednosti i
iskustvau povremeno
jasno itljivu poruku u
izrazu.
Uenik samostalno
osmiljava jedinstvenu
cjelinu ideje, forme i
medija koja izraava
njegove misli, osjeaje,
stavove, vrijednosti i
iskustva u jasnu i itljivu
poruku u
izrazu.

izraavanju:
- povezuje ideju i formu u jasnu
vizualnu poruku koja nosi odreeno
znaenje
- interpretira osobnu simboliku u
likovnome/vizualnome izrazu koja je
proizila iz kognitivnoga i
emocionalnoga sadraja
- odabire materijale i medije radi
izraavanja odreene poruke
opaanja
motivom
46
od prepoznavanja razliitih koncepata

i gledita koje povezuje sa sadrajima
iz svakodnevnoga ivota
DODATAK:
Uenik se u procesu stvaranja i izraavanja slui likovnim jezikom (likovni elementi i sintaksa) polazei od razliitih koncepata i gledita:
- tonsko i koloristiko izraavanje
- prividi prostora na plohi: oite, prostorni planovi, geometrijska perspektiva (s jednim ili vie oita), poliperspektiva, koloristika perspektiva (prostorno djelovanje boje)
- omjer i razmjer, proporcija, kanon
- simetrina i asimetrina kompozicija, statino-dinamino
- ritam na plohi, u prostoru i u vremenu.
Uenik upoznaje pojmove i forme izraavanja i oblikovanja iz likovne/vizualne umjetnosti i kulture: mediji vizualnih komunikacija (internet i drutvene mree, plakat, omot cd-a,
asopisi, reklame itd.), tipografija (asocijativna uloga pisma), video i film (kadar, vrste planova i kutova snimanja) , obrada videa i montaa ( kontrast, svjetlost, boja, kadar, ritam,
trajanje, sekvenca, brzina), arhitektura i produkt dizajn (serijska proizvodnja, ergonominost), modni i tekstilni dizajn (uzorak, materijali i krojevi).
Do kraja 3. odgojno-obrazovnoga ciklusa uenik se upoznaje i slui s predloenim umjetnikim praksama ili konceptima: performance, happening, konceptualna umjetnost,
umjetnika instalacija, digitalna umjetnost, novi mediji.
47
A.7.2
MOTORIKE VJETINE
RAZLIITIH LIKOVNIH
VLASTITOME LIKOVNOM
IZRAAVANJU.

pokreti).
Uenik uz uiteljevu
pomo uporabljuje
svoj likovni rad.
materijalima
pokazuje minimalnu
povremeno je
ogranien raspon
mogunosti kontrole
nedosljedna i s
minimumom detalja.
uitelja uporabljuje
svoj likovni rad, s
postupaka i mogunosti.
pokazuje napredak,
vizualno-motorika
praksom, stupanj je
Izvedba je rijetko
malen.
Uenik samostalno
uporabljuje likovne
materijalima pamti
usvojene pokrete,
pokazuje usklaenost
ruke omoguuje
Uenik samostalno i
inventivno uporabljuje
svoj likovni rad,
istraujui i
eksperimentirajui s
mogunostima te
istraujui osobni
rukopis.
raspon mogunosti
kontrole materijala
izvedbe.
DODATAK:

- slikarske: akvarel, gva, tempere, pastel, flomasteri, kola-papir, kola iz asopisa
- grafike: monotipija, kartonski tisak, kolagrafija, linorez.
48
A.7.3
UENIK SE U IZVOENJU
ZADATAKA SLUI
NOVOMEDIJSKOM
TEHNOLOGIJOM (DIGITALNA
KAMERA, PAMETNI TELEFON I
SL., PROGRAMI ZA MONTAU I
OBRADU VIDEA) USKLAUJUI
POZNAVANJE NJIHOVIH
TEHNIKIH I IZRAAJNIH
- uenik digitalnom kamerom snima

video materijale sluei se znanjem o
kadru, planu, kutu snimanja, svjetlu,
boji, nainima gradnje kompozicije,
kontrastu, ritmu i ostalim elementima
likovnoga jezika
- uenik primjenjuje znanja o kadru,
planu, vrstama i nainima gradnje
kompozicije, kontrastu i ritmu sluei
se razliitim funkcijama programa za
obradu videa i montau (promjena
kontrasta, svjetlosti, boje, promjena
kadra, ritam, trajanje, sekvenca,
brzina)
pomo slui osnovnim
izraajnim
jezika te osnovnim
mogunostima
novomedijskih
videozapisa, njihovoj
obradi te
ideja.
Uenik se uz
posredovanje uitelja
slui izraajnim
jezika te tehnikim i
izraajnim
mogunostima
novomedijskih
obradi te
ideja.
Uenik samostalno
usklauje izraajne
mogunosti likovnoga
jezika s tehnikim i
izraajnim
mogunostima
novomedijskih
obradi te prezentaciji
sadraja i ideja.
Uenik u odmaku od
uobiajnih rjenja
usklauje uporabu
izraajnih mogunosti
likovnoga jezika s
mogunostima
novomedijskih
tehnologija pri
snimanju videozapisa,
njihovoj obradi i
ideja; odabire tehnike
metode kojima najbolje
moe izraziti ideju.
- uenik istrauje umjetniko djelo

kao cjelinu: opaa i analizira
povezanost materijala, postupaka,
likovnih elemenata, kompozicijskih
naela te odnosa forme i sadraja
(prikaz motiva, teme, poruke,
asocijacije, drutveni kontekst) u
izraavanju ideje
u odnosu na ideju, temu i
(povezuje s osobnim iskustvom: misli,
osjeaji, stavovi)
- uenik promilja, interpretira i
prosuuje djelo povezujui sve
prikupljene podatke i vlastiti doivljaj
koji se odnose na istraivani sadraj te
Uenik uz uiteljevu
Uenik uz uiteljevo
opisuje i interpretira
Uenik uz uiteljevo
posredovanje
argumentirano obrazlae
stavove o umjetnikome
djelu, koji se temelje na
promiljanju djela kao
cjeline povezujui
suodnosom ideje i
tematskim te
likovnim/vizualnim
sadrajem djela.
Uenik samostalno
argumentirano
obrazlae stavove o
umjetnikome djelu,
koji se temelje na
cjeline povezujui
suodnosom ideje i
tematskim te
likovnim/vizualnim
sadrajem djela.
LIKOVNOG/VIZUALNOG JEZIKA.
B.7.1
UENIK PROMILJA,
INTERPRETIRA I PROSUUJE
LIKOVNO/VIZUALNO
UMJETNIKO DJELO KAO
CJELINU POVEZUJUI VLASTITI
SADRAJA DJELA.
49
se njima kasnije slui u vlastitome

radu
DODATAK:
produkt, web), arhitektura i urbanizam, film (igrani i animirani, dokumentarni i eksperimentalni), strip.
B.7.2
UENIK ANALIZIRA RAZLIITE
ETAPE STVARALAKOGA
PROCESA, ANALIZIRA I
VREDNUJE SVOJ
Uenik analizira razliite etape

stvaralakoga procesa:
- usporeuje vlastito istraivanje s
istraivanjem drugih uenika
- usporeuje odnos rezultata svake
etape s cjelinom
- uenik se, tijekom analize
stvaralakoga procesa, vraa na
prethodne etape i promilja o
moguim promjenama prvobitnih
rjeenja te predlae nova rjeenja
prijenosa ideje u formu
- uenik opisuje i prosuuje likovni
rad kao cjelinu (odnos ideje,
tematskoga i likovnoga/vizualnoga
sadraja te izvedbe u materijalima)
- uenik analizira i prosuuje
materijali, tehnike i/ili vizualni mediji,
prikaz motiva te originalnost
uloenoga truda i izraene ideje.
Uenik uz uiteljevu
pomo analizira razliite
etapa stvaralakoga
procesa te analizira i
prosuuje svoj
prepoznajui uporabu
likovnih pojmova,
ideje.
Uenik uz uiteljevu
etapa stvaralakoga
procesa te analizira i
prosuuje svoj
prepoznajui i
usporeujui uporabu
likovnih pojmova,
ideje.
Uenik samostalno
analizira razliite etape
stvaralakoga procesa te
analizira i prosuuje svoj
raspravljajui o
uspjenosti i
matovitosti uporabe
likovnih pojmova,
ideje.
Uenik samostalno
stvaralakoga procesa
te analizira i prosuuje
svoj likovni/vizualni
rad i radove drugih
uenika
procjenjujui
uspjenost i
matovitost uporabe
likovnih pojmova,
prikaza motiva i
izraene ideje te
kritiki procjenjuje
likovne i vizualne
pojave u svojoj okolini.

50
C.7.1
UTJECAJ VIZUALNIH
KOMUNIKACIJA I
OKOLINE NA VLASTITI
IVOT TE LIKOVNIM I
VIZUALNIM IZRAAVANJEM
DAJE PRIJEDLOG NJEZINA
MOGUEG (PRE)OBLIKOVANJA.

uenik:
- usporeuje odabrane primjere
arhitektonskih cjelina s primjerima
dostupnim njegovu svakodnevnom
iskustvu, analizira razliite oblikovna
obiljeja prostora (proporcijski odnosi,
odnosi mase i prostora, prostorna
organizacija)
- u vlastitome radu varira neke od
uoenih obiljeja i objanjava kako
svaka promjena utjee na doivljaj
prostora, aktivnosti i sadraje koji se u
njemu odvijaju
- istrauje i analizira to sve utjee na
funkcionalnost odreenoga
uporabnog predmeta, u studiji
razrauje izvediv prijedlog oblikovanja
odreenoga uporabnog predmeta
kojim rjeava neku od svojih
svakodnevnih potreba te realizira
svoju ideju u obliku prototipa ili
makete
- propituje kako se sadraji popularne
kulture i osobni identitet
interpretiraju u razliitim medijima
vizualnih komunikacija (uporaba
vizualnih asocijacija i metafora,
asocijativne vrijednosti pisma)
- razrauje idejni prijedlog vizualne
prezentacije odreenoga sadraja
popularne kulture u nekome od
suvremenih medija vizualnih
komunikacija.
Uenik uz uiteljevo
posredovanje uoava
utjecaj vizualnih
komunikacija i
u zajednici, uoava
odreene potrebe
njezina (pre)oblikovanja
te predlae i razrauje
mogue rjeenje.
Uenik uz uiteljevo
posredovanje analizira
utjecaj vizualnih
komunikacija i
u zajednici, uoava
odreene potrebe i
pronalazi mogunosti
mogue rjeenje.
Uenik samostalno
analizira utjecaj vizualnih
komunikacija i
okoline na razliite
uoava odreene potrebe
i pronalazi mogunosti
izvediva rjeenja.
Uenik samostalno
utjecaj vizualnih
komunikacija i
prostornoga
oblikovanja okoline na
razliite aspekte
vlastitoga ivota i
ivota u zajednici,
uoava potrebe i
pronalazi razne
mogunosti njezina
(pre)oblikovanja te
predlae i detaljno
razrauje neuobiajena
i izvediva rjeenja.
51
C.7.2
UENIK ANALIZIRA DRUTVENI
KONTEKST UMJETNIKOGA
DJELA.

umjetnika djela s obzirom na razliite
drutvene imbenike te ih povezuje sa
steenim znanjima iz drugih predmeta
i iskustvima iz svakodnevnoga ivota
- uenik raspravlja o ulozi umjetnika u
zajednici, kao oblikovatelj i
interpretator razliitih sadraja, i o
razliitim ulogama koje
likovno/vizualno izraavanje i
umjetniko djelo mogu odigrati u
ivotu zajednice
Uenik uz uiteljevo
umjetniko djelo s
odreenim umjetnikim
kontekstom i navodi
razliite oblike djelovanja
umjetnika u zajednici.
Uenik uz uiteljevo
drutveni kontekst
umjetnikoga djela
stvarajui razliite vrste
poveznica, opisuje
razliite oblike djelovanja
umjetnika u zajednici.
Uenik samostalno
opisuje drutveni
kontekst umjetnikoga
djela stvarajui razliite
vrste poveznica te
raspravlja o ulozi
umjetnika i
umjetnikoga djela u
zajednici.
Uenik samostalno i
precizno analizira
drutveni kontekst
umjetnikoga djela,
stvarajui vei broj
poveznica, sluei se
razliitim argumentima
raspravlja o ulozi
umjetnika i
umjetnikoga djela u
zajednici.
Teme:
Mijenjam svijet
Uenik istrauje ulogu umjetnikoga, stvaralakog i inovativnog djelovanja u razvoju razliitih aspekata drutva (ekonomskog, socijalnog, kulturnog); povezuje preporuene
meupredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Graanski odgoj i obrazovanje, Poduzetnitvo.
Mijenjam se
Uenik propituje i izraava svoje stavove, ideje, osjeaje i doivljaje; povezuje preporuene meupredmetne teme: Graanski odgo i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj.
Svijet kao cjelina
Uenik istrauje cjelovitost svijeta koji ga okruuje te razliite dijelove i odnose koji ga ine; povezuje preporuene meupredmetne teme: Osobni i socijalni razvoj, Uporaba
informacijske i komunikacijske tehnologije, Uiti kako uiti.
Umjetnost, tehnologija i drutvo
Uenik istrauje povezanost likovnih/vizualnih umjetnosti i tehnologije te njihovu ulogu u suvremenome okruenju; povezuje preporuene meupredmetne teme: Osobni i socijalni
razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Graanski odgoj i obrazovanje, Poduzetnitvo.
52
A.8.1
RAZRADA ISHODA

teme.

UENIK ISTRAUJE,
INTERPRETIRA I IZRAAVA
RAZLIITE SADRAJE I IDEJE S
POMOU LIKOVNOGA JEZIKA,
LIKOVNIH MATERIJALA I
VIZUALNIH MEDIJA.

- osobni sadraji (informacije,
osjeaji, misli, iskustva, stavovi i
vrijednosti)
podruja
blie okoline.
RAZINA USVOJENOSTI
ZADOVOLJAVAJUA
Uenik uz uiteljevo
posredovanje istrauje,
interpretira i izraava
razliite sadraje i ideje
tako da je organizirano
voen kroz etape
kreativnoga procesa i
upravljanje vremenskim
trajanjem aktivnosti u
cilju izraavanja.
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
Uenik istrauje,
tako da slijedi etape
kreativnoga procesa,
rukuje prikladnim
alatima, likovnim
medijima te ih
odgovorno i
ekonomino uporabljuje
u realizaciji
uratka.
Uenik istrauje,
tako da organizira proces
vlastitoga rada po
etapama kreativnoga
procesa, izvodi varijacije
u primjeni tehnika,
likovnih materijala i
vizualnih medija.
Uenik istrauje,
tako da organizira
proces vlastitoga rada po
etapama kreativnoga
procesa, ostvaruje
produkciju to
originalnijih ideja te se
snalazi s poznatim i
nepoznatim tehnikama,
likovnim materijalima i
vizualnim medijima.

izraavanju:
- povezuje osobni sadraj s idejom
(reduciranje na karakteristino) i
prenosi ideju u formu, materijal i
medij (konceptualno miljenje)
- samostalno se slui tehnikama za
produkciju ideja i poticanje
lateralnoga miljenja
- izraava razliite sadraje oblikujui
ih u elemente izraza (asocijacije,
metafore, kodovi, simboli i druge
sastavnice)
- sagledava cjelinu kojoj su podreeni
detalji (sintetsko miljenje)
- samostalno se slui varijacijama u
procesu prenoenja ideja u formu
- rekonstruira vlastiti stvaralaki
proces sluei se kritikom
53
refleksijom (analitiko miljenje)

opaanja
motivom
od jedinstva likovnih elemenata i
sintakse u oblikovanju cjeline te ih
povezuje sa sadrajima iz
svakodnevnoga ivota
DODATAK:
Uenik se u procesu stvaranja i izraavanja slui likovnim jezikom (likovni elementi i sintaksa) polazei od jedinstva likovnih elemenata i sintakse likovnoga jezika u oblikovanju
cjeline:
- crte prema toku, karakteru i znaenju
- dimenzije boja (kromatska kvaliteta / vrsta boje, ton, zasienost); boja kao svjetlost, pigment, u digitalnim i elektronikim medijima; simbolika i asocijativnost boja; koloristiko i
tonsko slikanje, svi kontrasti boja
- ploha: privid prostora na plohi geometrijska perspektiva (oite), poliperspektiva, koloristika perspektiva (prostorno djelovanje boja)
- povrina: crtaka, slikarska i kiparska (plastike) tekstura
- masa i prostor: masa (punina) i prostor (praznina) u skulpturi i arhitekturi; razliiti odnosi mase i prostora
- kontrast (razliiti kontrasti na plohi i u prostoru)
- ritam (pravilni, nepravilni); razliiti ritmovi na plohi, u prostoru i u vremenu
- ravnotea, simetrija i asimetrija; omjeri, razmjeri, proporcije; dominacija (isticanje i naglaavanje bojom, oblikom, veliinom, smjerom itd.)
- harmonija i jedinstvo
- kompozicija (horizontalna, vertikalna, dijagonalna, piramidalna, kruna).
Uenik upoznaje pojmove i forme izraavanja i oblikovanja iz likovne/vizualne umjetnosti i kulture:
fotografija, video i film (kadar, vrste planova i kutova snimanja, format, svjetlost, kompozicija i kontrasti, boja, obrada i montaa).
54
Do kraja 3. odgojno-obrazovnoga ciklusa uenik se upoznaje i slui s predloenim umjetnikim praksa ili konceptima: performance, happening, konceptualna umjetnost, umjetnika
instalacija, digitalna umjetnost, novi mediji.
A.8.2
MOTORIKE VJETINE
RAZLIITIH LIKOVNIH
VLASTITOME LIKOVNOM
IZRAAVANJU.

pokreti).
Uenik uz uiteljevu
pomo uporabljuje
svoj likovni rad.
materijalima
pokazuje minimalnu
povremeno je
ogranien raspon
mogunosti kontrole
nedosljedna i s
minimumom detalja.
Uenik uz uiteljevo
posredovanje
uporabljuje likovne
mogunosti.
pokazuje napredak,
vizualno-motorika
praksom, stupanj je
Izvedba je rijetko
malen.
Uenik samostalno
uporabljuje likovne
likovni rada varirajui
materijalima pamti
usvojene pokrete,
pokazuje usklaenost
ruke omoguuje
Uenik samostalno i
inventivno uporabljuje
svoj likovni rad,
istraujui i
eksperimentirajui s
mogunostima te
istrauje osobni rukopis.
raspon mogunosti
kontrole materijala
izvedbe.
DODATAK:

- slikarske: akvarel, gva, tempere, pastel, flomasteri (minijatura), kola-papir, kola iz asopisa
- grafike: monotipija, kartonski tisak, kolagrafija, linorez.
55
A.8.3
UENIK SE U IZVOENJU
ZADATAKA SLUI
NOVOMEDIJSKIM
TEHNOLOGIJAMA (DIGITALNI
FOTOAPARAT I KAMERA,
PROGRAMI ZA MONTAU I
OBRADU VIDEA I FOTOGRAFIJA)
USKLAUJUI POZNAVANJE
NJIHOVIH TEHNIKIH I
PRINCIPIMA
JEZIKA.
B.8.1.
UENIK PROMILJA,
INTERPRETIRA I PROSUUJE
LIKOVNO/VIZUALNO
UMJETNIKO DJELO KAO
CJELINU POVEZUJUI VLASTITI
SADRAJA DJELA.
uenik digitalnom fotokamerom

snima fotografije i video materijale
kako bi zabiljeio motive i teme iz
vlastite okoline sluei se znanjem o
kadru, planu, kutu snimanja,
kompoziciji, svjetlu, boji, kontrastima i
ostalim elementima likovnoga jezika
- uenik primjenjuje znanja o
kompoziciji i kontrastima sluei se
programima za obradu fotografije
(promjena kontrasta, svjetlosti, boje,
izrezivanje na odreeni format,
rekomponiranje, fotomontaa)
- uenik primjenjuje znanja o kadru,
planu, kompoziciji, kontrastu i ritmu
sluei se razliitim funkcijama
programa za obradu videa i montau
videa i fotografija (promjena
kontrasta, svjetlosti, boje, promjena
kadra, ritam, trajanje, interval, brzina);
rabi tehniku stop-animacije
pomo slui izraajnim
mogunostima
likovnoga jezika,
osnovnim tehnikim i
izraajnim
mogunostima
novomedijskih
fotografija i videozapisa,
njihovoj obradi te
ideja.
Uenik se uz uiteljevo
posredovanje slui
izraajnim mogunostima
likovnoga jezika te
mogunostima
novomedijskih
njihovoj obradi i pri
ideja.
Uenik samostalno
usklauje izraajne
mogunosti likovnoga
jezika s tehnikim i
izraajnim mogunosti
novomedijskih
fotografija i
obradi te prezentaciji
sadraja i ideja.
Uenik u odmaku od
uobiajenih rjenja
usklauje uporabu
izraajnih mogunosti
likovnoga jezika s
mogunosti
novomedijskih
njihovoj obradi i
ideja; odabire tehnike
metode kojima najbolje
moe izraziti ideju.
uenik istrauje umjetniko djelo kao

cjelinu: opaa i analizira povezanost
- uenik opisuje osobni doivljaj djela s
obzirom na ideju, temu i
stavovi)
- uenik promilja, interpretira i
prosuuje djelo povezujui sve
Uenik uz uiteljevo
opisuje suodnos
tematskoga i
Uenik uz uiteljevo
opisuje i interpretira
Uenik samostalno
obrazlae stavove o
umjetnikome djelu ,
koji se temelje na
cjelini, povezujui
suodnosom ideje,
tematskim i
likovnim/vizualnim
sadrajem djela.
Uenik samostalno
argumentirano i
precizno obrazlae
stavove o umjetnikome
djelu, koji se temelje na
cjelini, te povezuje
suodnosom ideje,
tematskim i
likovnim/vizualnim
sadrajem djela.
56
prikupljene podatke i vlastiti doivljaj

koji se odnose na istraivani sadraj te
se njima kasnije slui u vlastitome
radu
DODATAK:
web), arhitektura i urbanizam, fotografija, film (igrani i animirani, dokumentarni i eksperimentalni), strip.
Tijekom 3. odgojno obrazovnoga ciklusa u neposrednome susretu, u stvarnome prostoru uenik upoznaje i istrauje barem dva od navedenih tipova spomenika: skulptura u javnome
prostoru, elementi gradskoga tkiva, lokaliteta ili pojedinanih arhitektonskih objekata.
- terenska nastava
B.8.2
UENIK ANALIZIRA RAZLIITE
ETAPE STVARALAKOGA
PROCESA TE ANALIZIRA,
INTERPRETIRA I VREDNUJE SVOJ
Uenik analizira razliite etape

stvaralakoga procesa:
usporeuje vlastito istraivanje s
istraivanjem drugih uenika
usporeuje odnos rezultata svake
etape s cjelinom
uenik se, tijekom analize
stvaralakoga procesa, vraa na
prethodne etape i promilja o
moguim promjenama prvobitnih
rjeenja te predlae nova rjeenja
prijenosa ideje u formu.
- uenik raspravlja o interpretaciji
svojega rada i stvaralakoga procesa od
strane drugih
- uenik opisuje i interpretira likovni
rad kao cjelinu (odnos ideje,
tematskoga i likovnog/vizualnog
sadraja te izvedbe u materijalima)
- uenik analizira i prosuuje
materijali, tehnike i/ili vizualni mediji,
Uenik uz uiteljevu
etape stvaralakoga
procesa te analizira,
interpretira i prosuuje
prepoznajui uporabu
likovnih pojmova,
ideje.
Uenik uz uiteljevu
podrku analizira razliite
etape stvaralakoga
procesa, vraa se na
prethodne etape i
promilja o moguim
promjenama prvobitnih
rjeenja te
analizira, interpretira i
prosuuje svoj
prepoznajui i
usporeujui uporabu
likovnih pojmova,
ideje.
Uenik samostalno
vraa se na prethodne
etape i promilja o
moguim promjenama
prvobitnih rjeenja,
prosuuje svoj
raspravljajui o
uspjenosti i
matovitosti uporabu
likovnih pojmova,
ideje te prepoznaje
u svojoj okolini.
Uenik samostalno
vraa se na prethodne
etape i promilja o
moguim promjenama
prvobitnih rjeenja,
prosuuje svoj
procjenjujui uspjenost
i matovitost uporabe
likovnih pojmova,
ideje te
kritiki procjenjuje
u svojoj okolini.
57
prikaz motiva i originalnost, uloeni

trud, izraena ideje i dovrenost rada
C.8.1
UTJECAJ VIZUALNIH
KOMUNIKACIJA I
IZRAAVANJEM DAJE PRIJEDLOG
NJEZINA MOGUEG
(PRE)OBLIKOVANJA.

uenik:
- analizira materijalne i drutvene
imbenike koji uvjetuju prostornoplastinu organizaciju neke
urbanistike cjeline te povezanost
prostorno-plastine organizacije,
sadraja i komunikacije u prostoru
- polazei od analize, njegovu iskustvu
dostupne, urbanistike cjeline, uoava
razliite potrebe i prepoznaje
mogunosti njezina preoblikovanja te
predlae i u studiji razrauje mogue
rjeenje uoenoga problema
- analizira ulogu vizualnih znakova i
odnosa slike i teksta u prenoenju
poruke u medijima vizualnih
komunikacija
- analizira vizualnu organizaciju
razliitih vrsta informacija u medijima
vizualnih komunikacija i kako ona
utjee na jasnou poruke i preglednost
sadraja
- polazei od analize utjecaja razliitih
odnosa slike i teksta na jasnou poruke
i preglednost sadraja, uenik oblikuje
razliite vrste vizualnih znakova i
plakata (koji se odnose na aktivnosti u
koli) i predlae idejna rjeenja
vizualnoga oblikovanja mrene
stranice ili nekoga drugog mrenog
sadraja.
uitelja uoava utjecaj
u zajednici, uoava
odreene potrebe
mogue rjeenje.
uitelja analizira utjecaj
u zajednici, uoava
odreene potrebe i
pronalazi mogunosti
mogue rjeenje.
Uenik samostalno
analizira utjecaj vizualnih
komunikacija i
okoline na razliite
uoava odreene potrebe
i pronalazi mogunosti
izvediva rjeenja.
Uenik samostalno
utjecaj vizualnih
komunikacija i
okoline na razliite
uoava potrebe i
pronalazi razne
mogunosti njezina
(pre)oblikovanja te
predlae i detaljno
razrauje neuobiajena i
izvediva rjeenja.
58
C.8.2
UENIK INTERPRETIRA
DRUTVENI KONTEKST
UMJETNIKOGA DJELA.
- uenik interpretira umjetnika djela s

obzirom na razliite drutvene
imbenike te ih povezuje sa steenim
znanjima iz drugih predmeta i
iskustvima iz svakodnevnoga ivota
- uenik interpretira tradicijske oblike
likovnoga izraavanja i djela kulturne
batine: analizira ih s obzirom na
drutveno-povijesni kontekst u
kojemu su nastala i kontekst u kojemu
ih upoznaje te propituje njihovu ulogu
i vanost u ouvanja kulturnoga
identiteta (nacionalnoga ili lokalnog)
- uenik opisuje razliita umjetnika
zanimanja te raspravlja o ulozi
umjetnika u zajednici, kao
oblikovatelja i interpretatora razliitih
sadraja, i o razliitim ulogama koje
likovno/vizualno izraavanje i
umjetniko djelo mogu odigrati u
ivotu zajednice
- uenik navodi nekoliko kulturnoumjetnikih ustanova (dostupnih
njegovu iskustvu) i na temelju
vlastitoga iskustva opisuje aktivnosti
koje se u njima odvijaju
Uenik uz uiteljevo
drutveni kontekst
umjetnikoga djela
stvarajui razliite vrste
poveznica te opisuje
aktivnosti koje se
ustanovama.
Uenik samostalno
opisuje drutveni
vrste poveznica te
opisuje razliite oblike
zajednici i aktivnosti koje
se odvijaju u kulturnoumjetnikim
ustanovama.
Uenik samostalno
analizira drutveni
poveznice te raspravlja o
ulozi umjetnika i
kulturnoumjetnikih
ustanova u zajednici.
Uenik samostalno
interpretira drutveni
djela stvarajui vei broj
poveznica; sluei se
razliitim argumentima,
raspravlja o ulozi
umjetnika i kulturnoumjetnikih ustanova u
zajednici.
DODATAK:
Tijekom 3. odgojno-obrazovnoga ciklusa uenik sudjeluje u najmanje etirima organiziranim izvankolskim aktivnostima u suradnji s umjetnikim udrugama i ustanovama.
59
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, RAZRADA ISHODA I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I PO DOMENAMA NASTAVNOGA

PREDMETA LIKOVNA UMJETNOST
LIKOVNA UMJETNOST: 1. RAZRED (S) UMJETNOST I OVJEK
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD
Na kraju 1. godine uenja i pouavanja predmeta Likovna umjetnost:

A.1.1
UENIK ISTRAUJE
ODABRANI PROBLEM U
SKLOPU TEMA
LJUDSKO TIJELO U
LIKOVNOJ
UMJETNOSTI I
POGLED NA SVIJET TE
PREZENTIRA/IZLAE
DOMENA A
REZULTAT
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
- uenik u skupini istrauje temu Ljudsko tijelo u

likovnoj umjetnosti odabirui problem unutar
predloenih podtema
- uenik u skupini istrauje temu Pogled na
svijet odabirui problem unutar predloenih
podtema
- uenik istrauje prouavajui dostupnu
literaturu, odabire relevantne podatke i oblikuje ih
u smislen i argumentiran sadraj te bira
odgovarajue likovne primjere
- uenik prezentira rezultate istraivanja u
odabranome mediju
ZADOVOLJAVAJUA
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
Uenik s
razumijevanjem
primjenjuje osnovne
likovne pojmove i
ideje, izlae problem s
jednoga gledita i
odabire odgovarajue
likovne primjere.
Uenik odabire i
primjenjuje
relevantne podatke,
smjeta ih u kontekst
i povezuje u smislenu
cjelinu te
prezentira/izvodi
vizualno rjeenje
pazei na kvalitetu
tehnike izvedbe u
odabranome mediju.
Uenik izlae i razmatra

problem s vie gledita,
usporeuje i
suprotstavlja nekoliko
ideja i argumentira ih te
prezentira/izvodi
vizualno rjeenje sa
smislom za jasnou
vizualne poruke.
Uenik
preispituje
injenice, tumai
ih s vie aspekata
i izraava vlastite
prijedloge,
rjeenja, zakljuke
ili stavove te
prezentira/izvodi
vizualno rjeenje
na kreativan nain
i s izraenim
interesom za
istraivanjem u
njemu bliskim
medijima.
ISTRAIVANJA U
ODABRANOME
MEDIJU.
OBJANJENJE KONCEPTA 1. RAZREDA UENJA I POUAVANJA:
U 1. godini uenja i pouavanja obrauje se koncept Umjetnost i ovjek u kojemu se istrauje odnos ovjeka i umjetnikoga stvaranja kroz dvije teme: Ljudsko tijelo u
umjetnosti i Pogled na svijet.
svijet Obje teme obrauju se s nekoliko razliitih problemskih pristupa. U temi Ljudsko tijelo u umjetnosti problematiziraju se razliiti naini
prikazivanja i koritenja ljudskoga tijela u umjetnosti u podtemama: tijelo kao objekt (predmet prikazivanja), tijelo u tragovima (razlaganje i pojednostavljenje
tjelesnosti), tijelo kao subjekt (nositelj umjetnike aktivnosti). U temi Pogled na svijet obrauju se odabir i prikaz tema karakteristinih za pojedina razdoblja (akt, portret,
mrtva priroda, krajolik, veduta, anr slikarstvo, interijer, prikazi ivotinja, sakralne teme), vrste perspektiva,
figurativno, apstraktno, konceptualno)
perspektiva razliiti pristupi formi (figurativno,
konceptualno
te prikaz vizualne stvarnosti u fotografiji, filmu i videu (kroz objektiv).
Redoslijed podtema nije nametnut, a uitelj odabire sinkronijski ili dijakronijski pristup pojedinoj temi, ishodu ili podishodu (u razradi ishoda).
60
PREPORUKA ZA OSTVARIVANJE ISHODA:
Uenik istrauje temu Ljudsko tijelo u likovnoj umjetnosti odabirui problem unutar predloenih podtema: tijelo kao objekt / predmet prikazivanja, tijelo u
tragovima/pojednostavljenje i razlaganje tjelesnosti, tijelo kao subjekt/nositelj umjetnike aktivnosti.
Uenik istrauje temu Pogled na svijet odabirui problem unutar predloenih podtema: problem prikazivanja prostora (perspektive), tematike i sadraja, forme
(figurativno, apstraktno, konceptualno), kadra ili objektiva (uporaba vizualne stvarnosti u slikarstvu i kiparstvu, filmu, videu i fotografiji).
Uenik moe realizirati rezultate istraivanja u jednome od predloenih medija: plakat, maketa, fotografija, video, portfolio, e-portfolio, prezentacija, izrada mrene stranice
i sl.
Istraivanje vie problema unutar jedne teme moe se ujediniti u projekt.
B.1.1
UENIK ANALIZIRA
UMJETNIKO DJELO
KOJE PRIKAZUJE ILI
KORISTI LJUDSKO
TIJELO I DJELO KOJE
IZRAAVA POGLED NA
SVIJET KROZ
PERSPEKTIVU, TEMU,
FORMU ILI
DOMENA B
KADAR/OBJEKTIV TE
IZRAAVA KRITIKI
STAV.
- uenik objanjava kako su materijali i

tehnike/postupci slikarstva, kiparstva, fotografije i
filma odredili formalna obiljeja umjetnikoga
djela
- uenik objanjava likovne elemente, naela
oblikovanja i stilska obiljeja u svrhu izraavanja
kritikoga stava
- uenik usporeuje odnos motiva, teme i sadraja
umjetnikih djela razliitih stilskih razdoblja u
svrhu izraavanja kritikoga stava
- uenik ciljano provodi cjelovitu analizu ili
dijelove analize u svrhu izraavanja kritikoga
stava o pojedinanome djelu sluei se
odgovarajuom likovnom terminologijom/jezikom
- uenik usporeuje pristup istomu likovnom
problemu u umjetnikim djelima razliitih stilova,
pravaca i razdoblja
- uenik objanjava odabir sredstava i postupaka u
izvedbenim i konceptualnim oblicima umjetnosti
te interpretira njihov sadraj/ideju
Uenik uz uiteljevu
pomo analizira
umjetniko djelo.
Uenik samostalno
provodi cjelovitu
analizu umjetnikoga
djela.
Uenik uz uiteljevu
pomo odabire
odgovarajui pristup
analizi ili dijelovima
analize u svrhu
izraavanja kritikoga
stava o umjetnikome
djelu.
Uenik
samostalno
odabire elemente
ili tipove analiza
u svrhu
izraavanja
kritikoga stava o
umjetnikome
djelu.
PREPORUKA ZA OSTVARIVANJE
OSTVARIVANJE ISHODA:
Odgajanje opaaja i razvoj kritikoga miljenja kroz istraivako gledanje cilj je analize likovnoga djela. Uitelj doprinosi uenikovu razumijevanju likovnoga djela vodei ga
kroz proces gledanja. Uenje i pouavanje odvija se u pozitivnome razrednom ozraju, uenik osvjetava vrijednost osobnoga doprinosa i miljenja te uvaava miljenje i
gledite drugih uenika. Razlikujemo est koraka voenoga promatranja likovnoga djela koji se mogu primijeniti na svako djelo:
1. SPONTANI DOIVLJAJ - vano je uenicima omoguiti izraavanje prvoga dojma o djelu
2. DOSLOVNI OPIS - uenik opisuje to vidi, uoava likovne i sadrajne elemente bez pripisivanja znaenja, a prije analize ili interpretacije
3. ANALIZA - uenici uoavaju i analiziraju likovne, stilske i ikonografske elemente kako bi izrazili vlastiti doivljaj pojedinanoga djela sluei se likovnom
61
terminologijom/jezikom
4.
5.
6.
OSOBNA INTERPRETACIJA - uenik donosi pretpostavke o ideji djela, usporeuje vlastiti prvotni dojam, asocijacije i iskustva sa spoznajama temeljenima na
analizi
KONTEKSTUALIZACIJA - uenik se slui razliitim izvorima informacija (izvor informacija moe biti i uitelj); kako uenikovo vlastito kreativno miljenje ne bi bilo
zaobieno, a osobno iskustvo i doivljaj djela umanjeno, ova faza promatranja likovnoga djela nuno mora slijediti nakon prethodnih
IZRAAVANJE KRITIKOGA STAVA - kulminirajua i reflektivna aktivnost; uenik donosi informirani sud o djelu koji se temelji na prikupljenim informacijama i
njihovoj interpretaciji.
B.1.2
UENIK RASPRAVLJA O
PROBLEMIMA
RAZLIITIH
UMJETNIKIH
PRISTUPA LJUDSKOMU
TIJELU I UMJETNIKIM
NAINIMA
IZRAAVANJA SVIJESTI
O SEBI I VIZUALNOJ
DOMENA B
STVARNOSTI TE
ARGUMENTIRA
VLASTITI KRITIKI
STAV.
-uenik raspravlja o nainu na koji odreena

umjetnika djela odraavaju ideale ljepote te
raspravlja o promjenjivosti i uvjetovanosti ideala i
stereotipa od prapovijesti do danas
- uenik raspravlja o nainima prikazivanja ili
koritenja ljudskoga tijela u umjetnosti razliitih
razdoblja, stilova i pravaca (tijelo kao objekt /
predmet prikazivanja, tijelo u tragovima /
pojednostavljenje i razlaganje tjelesnosti, tijelo
kao subjekt / nositelj umjetnike aktivnosti)
- uenik propituje (auto)portret kao oblik
umjetnikova izraavanja svijesti o sebi i svijetu
oko sebe
- uenik raspravlja o raskoraku izmeu vizualne
stvarnosti i interpretacije nastale uporabom novih
medija
Uenik raspravlja o
likovnim djelima ili
odreenim
tezama/konceptima
na temelju prethodno
steenoga znanja ili
prouenoga sadraja.
Uenik raspravlja o
odreenim tezama
smjetajui ih u
odreeni kontekst i
preispituje problem s
vie razliitih
gledita.
Uenik raspravlja o
zadanoj problematici,
kritiki preispituje
prikupljene/iznesene
podatke, tvrdnje i
stavove, a izmeu
suprotstavljenih
miljenja daje relativnu
prednost jednom
argumentu ili vie njih
prema objektivnim
kriterijima.
Uenik iznosi
vlastiti kritiki
stav ili prijedlog i
argumentira
vlastito
tumaenje
problema ili
rjeenje.
Uenici razgovaraju o zadanome problemu iznosei razliite ideje i miljenja. Postupno e se suprotstavljene ideje i miljenja argumentacijom svesti na nekoliko moguih
teza ijom e analizom uenici doi do valjanih zakljuaka. Teme se razlikuju u vremenu potrebnom za raspravu. Potrebno je poticati raspravljaki oblik komunikacije kako
bi se razmiljajui dolo do sadraja, a ne obrnuto. Ueniku treba dati dovoljno vremena da izrazi miljenje i ravnopravno sudjeluje u raspravi, treba uvaavati sve odgovore,
poticati na preispitivanje ponuenih odgovora i razvijati toleranciju.
Unutar tema Tijelo i Pogled na svijet uenik:
usporeujui umjetnika djela razliitih stilova, razdoblja i pravaca, raspravlja o promjenama u pristupu oblikovanja ljudskoga tijela
raspravlja o idealima i kanonu ljepote, stereotipima, njihovoj promjenjivosti i uvjetovanosti drutveno-povijesnim kontekstom
propituje utjecaj popularne kulture i masovnih medija na dananje razumijevanje ljepote i tijela
raspravlja o razliitim odnosima prema tijelu u umjetnosti, kako se prikazuje (tijelo kao objekt / predmet prikazivanja, tijelo u tragovima / pojednostavljenje i
razlaganje tjelesnosti) ili kako se koristi (tijelo kao subjekt / nositelj umjetnike aktivnosti)
62
raspravlja o tome kako naini oblikovanja tijela (stilizacija, realizam, naturalizam) iskazuju razliite ideje i sadraje
usporeuje razliite naine oblikovanja portreta kao odraz drutveno-povijesnoga konteksta
raspravlja o portretu kao iskazu karakternih osobina modela i/ili umjetnikovu vienju modela
promatra autoportret kao iskaz svijesti umjetnika o sebi i svijetu oko sebe
raspravlja o posljedicama pojave novih medija (fotografija, film, video) na biljeenje stvarnosti kao alternativa oblikovanju materijala.
B.1.3
UENIK PROSUUJE
VANOST I
DRUTVENU
ODGOVORNOST
DOMENA B
OUVANJA
KULTURNE/UMJETNIK
E NACIONALNE
BATINE KOJA SE
UKLAPA U ZADANE
TEME LJUDSKO
-uenik prosuuje kulturne, umjetnike i povijesne

vrijednosti odabranih primjera grafike, slikarske,
kiparske, fotografske, filmske i multimedijske
batine
- uenik raspravlja o utjecaju pojedinih umjetnika i
umjetnikih djela na daljnji razvoj umjetnikoga
stvaralatva u nacionalnome kontekstu
- uenik kritiki vrednuje odnos pojedinca i
drutva prema pojedinim djelima umjetnike
batine
- uenik predlae vlastita rjeenja prezentacije
pojedinih umjetnikih djela
Uenik prouava i
opisuje likovna,
stilska i povijesna
obiljeja spomenika /
umjetnikoga djela.
Uenik preispituje
vanost pojedinoga
spomenika /
umjetnikoga djela u
kontekstu nacionalne
batine.
Uenik preispituje
vanost nacionalne
batine u kontekstu
svjetske.
Uenik prosuuje
vanost kulturne
batine prema
odreenim
kriterijima,
raspravlja o
problemima
njezine zatite i
predlae vlastita
rjeenja.
TIJELO I POGLED NA
SVIJET.
DOMENA B
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE
Obrauju se relevantni primjeri umjetnike batine u sklopu koncepta Umjetnost i ovjek. Biraju se oni primjeri kojima e se najbolje ostvariti podishodi navedeni u
razradi ishoda. Ishodi vezani uz batinu mogu se obraivati kao zasebna podtema ili u sklopu ostalih podtema, istodobno sa svjetskom batinom. Preporuuje se, kada je to
mogue, primjere lokalne/nacionalne batine obraditi na samome lokalitetu ili u prostoru u kojemu se uvaju (u sklopu projektne nastave, terenske nastave i sl.).
Uenik kritiki
B.1.4
- uenik ostvaruje neposredan kontakt s
Uenik opisuje
Uenik izraava osobnu prosuuje vieno
Uenik navodi
umjetnikim djelom u galeriji/muzeju ili u
djelo/izlobu sluei
interpretaciju
djelo/izlobu,
osnovne podatke o
UENIK KRITIKI
javnome prostoru
se likovnom
izabranoga djela
daje preporuku i
djelu/izlobi i izraava terminologijom.
PROSUUJE
- uenik aktivno sudjeluje u metodikim
pokazujui
pokazuje interes
osobni doivljaj.
UMJETNIKO DJELO NA
aktivnostima pri neposrednome kontaktu s
razumijevanje likovnih
za aktivnijim
TEMELJU
umjetnikim djelom
naela.
sudjelovanjem u
NEPOSREDNOGA
- uenik pie esej u kojemu izraava kritiki stav o
kulturnome
KONTAKTA.
umjetnikome djelu na temelju neposrednoga
ivotu.
kontakta interpretirajui formalne, tematske i
stilske znaajke
63
Potrebno je osigurati ueniku neposredno iskustvo umjetnikoga djela u izvornome kontekstu ili u prostoru u kojemu je izloeno i poticati aktivno sudjelovanje u razliitim
oblicima izvanuionike nastave osmiljenim nizom aktivnosti. Ostvarenje ishoda ne mora se nuno odnositi na temu koja se obrauje u pojedinoj godini uenja, ve se
prilagoava kulturnim uvjetima i mogunostima sredine u kojoj se kola nalazi. Ishod se ostvaruje u stalnim postavima muzeja, na retrospektivnim i tematskim izlobama,
u gradskome prostoru i na arheolokim lokalitetima. Provodi se organiziranim strunim ekskurzijama, terenskom nastavom ili samostalnim uenikim aktivnostima izvan
nastave.
C.1.1
UENIK PROSUUJE
MEUODNOS
KONTEKSTA I
DOMENA C
UMJETNIKOGA DJELA.
- uenik razmatra utjecaj drutveno-povijesnoga

konteksta na promjene ideala ljepote i naine
prikazivanja ljudskoga tijela
- uenik prosuuje utjecaj drutveno-povijesnoga i
umjetnikoga konteksta na pristup tijelu kao
objektu prikazivanja, razlaganju tjelesnosti i tijelu
kao subjektu / nositelju umjetnike aktivnosti
- uenik objanjava razliite naine prikazivanja
prostora kao odraz drutveno-povijesnoga
konteksta od pretpovijesti do danas
- uenik razmatra utjecaj drutvenoga konteksta
na odabir i odnos motiva, teme i sadraja
umjetnikih djela od pretpovijesti do danas (akt,
portret, autoportret, mrtva priroda, krajolik,
interijer, animalizam, sakralne teme)
- uenik objanjava utjecaj umjetnikoga
konteksta na promjenu pristupa formi
(figurativno, apstraktno, konceptualno)
- uenik objanjava odnos novih medija prema
vizualnoj stvarnosti i nastanku novih umjetnikih
praksi (fotografija, film, video)
- uenik smjeta analizirano umjetniko djelo u
odgovarajui stil/razdoblje
Uenik uz uiteljevu
pomo smjeta
umjetniko djelo u
odgovarajui
stil/razdoblje.
Uenik samostalno
smjeta umjetniko
djelo u odgovarajui
stil/razdoblje
i uz uiteljevu pomo
donosi pretpostavke
o utjecaju pojedinoga
konteksta na likovno
djelo/stil.
Uenik samostalno
prosuuje kako je
pojedini kontekst
utjecao na likovno
djelo/stil.
Uenik
samostalno
dijakronijski i
sinkronijski
povezuje
umjetniko djelo
s odgovarajuim
kontekstom.
Aktivnosti i sadraji teme Umjetnost i ovjek ostvaruju se istraivanjem umjetnikoga djela unutar povijesnoga, drutvenog i umjetnikog konteksta koji se odraavaju
na njegovo oblikovanje. Likovnim se problemima pristupa tematski, komparativno, sinkronijski ili dijakronijski.
64
LIKOVNA UMJETNOST: 2. RAZRED (S) OVJEK I PROSTOR

A.2.1
UENIK ISTRAUJE
ODABRANI PROBLEM
U SKLOPU TEME
OVJEK I PROSTOR
TE
PREZENTIRA/IZLAE
REZULTAT
- uenik u skupini provodi dva istraivanja u

sklopu teme ovjek i prostor odabirui
problem unutar predloenih podtema
literaturu, odabire relevantne podatke i oblikuje
ih u smislen i argumentiran sadraj te bira
odabranome mediju
ISTRAIVANJA U
ODABRANOME
DOMENA A
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
MEDIJU.
ZADOVOLJAVAJUA
Uenik s
razumijevanjem
primjenjuje osnovne
likovne pojmove i
jednoga gledita i
odabire odgovarajue
likovne primjere.
DOBRA
VRLO DOBRA
Uenik odabire i
primjenjuje
relevantne podatke,
cjelinu te
prezentira/izvodi
vizualno rjeenje
pazei na kvalitetu
tehnike izvedbe u
odabranome mediju.
Uenik izlae i razmatra

problem s vie gledita,
usporeuje i
ideja i argumentira ih te
prezentira/izvodi
vizualno rjeenje sa
smislom za jasnou
vizualne poruke.
IZNIMNA
Uenik preispituje
injenice, tumai ih
s vie aspekata i
izraava vlastite
prijedloge, rjeenja,
zakljuke ili stavove
te prezentira/izvodi
vizualno rjeenje na
kreativan nain i s
izraenim interesom
za istraivanjem u
njemu bliskim
medijima.
OBJANJENJE KONCEPTA 2. RAZREDA UENJA I POUAVANJA

POUAVANJA:
U drugoj godini uenja i pouavanja obrauje se tema ovjek i prostor. Sadraji ishoda i aktivnosti uenika usmjereni su na prouavanje osnova arhitekture
(konstruktivni i prostorni elementi, naela oblikovanja), upoznavanje s obiljejima specifinih graevina pojedinoga razdoblja/stila (na primjer: hram, palaa, bazilika,
kazalite, stadion), a posebni je naglasak na urbanizmu i stambenoj arhitekturi razliitih razdoblja/stilova (svjetska i nacionalna), ukljuujui i suvremeno doba. Jedna od
podtema je i odnos arhitekture, skulpture i slikarstva. Prouavajui njihove razliite odnose, objedinjuju se sadraji ishoda 4. ciklusa.
Uenik istrauje temu ovjek i prostor odabirui problem unutar predloenih podtema: osnove arhitekture, urbanizam, pojava specifinih graevina za pojedino
razdoblje ili stil, stambena arhitektura, lokalna i nacionalna batina stanovanja (tradicionalna i reprezentativna), dizajn interijera, odnos arhitekture, skulpture i slikarstva.
i sl.
65
B.2.1
UENIK ANALIZIRA
PRIMJERE SPECIFINIH
GRAEVINA
POJEDINIH
RAZDOBLJA, PRIMJERE
STAMBENOGA I
URBANOGA
PROSTORA, ODNOSE
DOMENA B
ARHITEKTURE,
SKULPTURE I
SLIKARSTVA TE
IZRAAVA KRITIKI
STAV.
- uenik prepoznaje i imenuje konstruktivne i

Uenik uz uiteljevu
prostorne elemente arhitekture, opisuje naine
pomo analizira djelo.
oblikovanja pojedinih elemenata, naela
oblikovanja cjeline te stilska obiljeja na primjeru
antikoga hrama i kranske bazilike
stava o pojedinanome arhitektonskom djelu
stambene arhitekture i arhitekture specifine za
pojedina razdoblja te u usporedbi razliitih
arhitektonskih ostvarenja sluei se
odgovarajuom likovnom
- uenik prepoznaje i imenuje elemente
urbanizma, opisuje naine/karakteristike
oblikovanja pojedinih elemenata te naela
oblikovanja cjeline
stava o pojedinanim urbanistikim sklopovima
ili usporedbom razliitih primjera urbanizma
sluei se odgovarajuom likovnom
stava o odnosu arhitekture, skulpture i slikarstva
sluei se odgovarajuom likovnom
Uenik samostalno
provodi cjelovitu analizu
djela.
Uenik uz
uiteljevu pomo
odabire
odgovarajui
pristup analizi ili
dijelovima analize u
svrhu izraavanja
kritikoga stava o
djelu.
Uenik samostalno
odabire elemente ili
tipove analiza u
svrhu izraavanja
kritikoga stava o
djelu.
1.
2.
3.
4.
SPONTANI DOIVLJAJ - vano je uenicima omoguiti izraavanje prvoga dojma o djelu

DOSLOVNI OPIS - uenik opisuje to vidi, uoava likovne i sadrajne elemente bez pripisivanja znaenja, a prije analize ili interpretacije
ANALIZA - uenici uoavaju i analiziraju likovne, stilske i ikonografske elemente kako bi izrazili vlastiti doivljaj pojedinanoga djela sluei se likovnom
66
analizi
KONTEKSTUALIZACIJA - uenik se slui razliitim izvorima informacija (izvor informacija moe biti i uitelj); kako uenikovo vlastito kreativno miljenje ne bi
bilo zaobieno, a osobno iskustvo i doivljaj djela umanjeno, ova faza promatranja likovnoga djela nuno mora slijediti nakon prethodnih
6. IZRAAVANJE KRITIKOGA STAVA - kulminirajua i reflektivna aktivnost; uenik donosi informirani sud o djelu koji se temelji na prikupljenim informacijama i
- uenik raspravlja o suvremenim trendovima u
Uenik raspravlja o
Uenik raspravlja o
Uenik raspravlja o Uenik iznosi
B.2.2
oblikovanju urbanoga prostora i stambene
zadanoj
vlastiti kritiki stav
arhitekture te donosi vlastite prijedloge
odreenim
odreenim tezama
problematici,
ili prijedlog i
UENIK RASPRAVLJA O - uenik raspravlja o tome kako novi materijali,
tezama/konceptima na smjetajui ih u
kritiki preispituje
argumentira
SADRAJIMA I
tehnike gradnje i oblikovanje u suvremenoj
temelju prethodno
odreeni kontekst i
prikupljene/iznesen vlastito tumaenje
PROBLEMIMA
stambenoj arhitekturi i urbanizmu utjeu na
steenoga znanja ili
e podatke, tvrdnje i problema ili
SUVREMENOGA
kvalitetu ivota i na ostvarenje odrivoga razvoja prouenoga sadraja.
vie razliitih gledita.
stavove, a izmeu
rjeenje.
STANOVANJA I
- uenik raspravlja o utjecaju tradicionalne
suprotstavljenih
URBANISTIKOGA
arhitekture na suvremenu stambenu arhitekturu
miljenja daje
OBLIKOVANJA, O
- uenik raspravlja o problemu interpolacije u
relativnu prednost
ODNOSU
urbanome prostoru
jednom argumentu
KONSTRUKCIJE,
- uenik raspravlja o odnosu konstrukcije,
ili vie njih prema
MATERIJALA I FORME
materijala i forme u arhitekturi
objektivnim
U ARHITEKTURI, O
- uenik raspravlja o razliitim odnosima
kriterijima.
RAZLIITIM
arhitekture, skulpture i slikarstva u javnome i
ODNOSIMA
privatnome prostoru
ARHITEKTURE,
- uenik raspravlja o ulozi javne skulpture u
SKULPTURE I
oblikovanju identiteta urbanih prostora
DOMENA B
5.
SLIKARSTVA TE
ARGUMENTIRA
VLASTITI KRITIKI
STAV.
Uenici razgovaraju o zadanom problemu iznosei razliite ideje i miljenja. Postupno e se suprotstavljene ideje i miljenja argumentacijom svesti na nekoliko moguih
bi se razmiljajui dolo do sadraja, a ne obrnuto. Ueniku treba dati dovoljno vremena da izrazi miljenje i ravnopravno sudjeluje u raspravi, treba uvaavati sve odgovore,
poticati na preispitivanje ponuenih odgovora i razvijati toleranciju.
- uenik raspravlja o tome kako se razlike u nainu ivota u postindustrijsko/potroako doba odraavaju na urbanistiko oblikovanje (trgovaki centar, porast prometa,
briga za javni prostor, briga za kvalitetu ivota, odgovornost prema batini, razliitim oblicima, namjenama i sadrajima perivojne arhitekture), oblike stanovanja,
karakteristike novih tipova kua (niskoenergetska, pasivna, pametna), nove trendove u oblikovanju i eksperimentiranju s materijalima i tehnologijom (zelena arhitektura,
dinamina arhitektura)
- uenik raspravlja o urbanistikim problemima i arhitektonskim rjeenjima stambenoga prostora u ueniku poznatoj okolini (naselje ili grad gdje ivi ili pohaa kolu),
kritiki prosuuje i iznosi vlastite prijedloge
67
- uenik raspravlja o razliitim primjerima interpolacije

- uenik raspravlja o razliitim odnosima izmeu arhitekture, slikarstva i skulpture: fizika povezanost, odnos kompozicije i naina oblikovanja prema zadanome
arhitektonskom obliku - zakon kadra (ploni, prostorni), odstupanja od zakona kadra; tematska/ikonografska povezanost (tema djela - namjena graevine, ikonografska
topografija), Gesamtkunstwerk, skulptura u javnome prostoru / perivojna skulptura, slikarstvo u javnome prostoru (street art, grafiti) te kritiki prosuuje
- uenik raspravlja o ulozi javne skulpture u oblikovanju identiteta urbanih prostora - skulpture koje prostoru, u kojemu se nalaze, daju karakter ili identitet
B.2.3
UENIK PROSUUJE
VANOST I
DRUTVENU
ODGOVORNOST
OUVANJA
DOMENA B
STAMBENE I
URBANISTIKE
KULTURNE
NACIONALNE
BATINE TE
SKULPTURE U
JAVNOME
PROSTORU.
- uenik opisuje i tumai djela lokalne i

nacionalne batine koja se odnose na urbanizam,
stanovanje i skulpturu u javnome prostoru
- uenik prepoznaje i opisuje stilska i povijesna
obiljeja urbanistikih cjelina i objekta
reprezentativnoga stanovanja nacionalne batine
te preispituje vanost nacionalne batine u
kontekstu svjetske
- uenik navodi i objanjava suvremene oblike
zatite i kriterije vrednovanja graditeljske batine
- uenik procjenjuje vrijednost, stupanj ouvanja
batine te iznosi vlastite ideje zatite i
prezentacije
- uenik objanjava i tumai odabir materijala,
oblikovanje i organizaciju prostora objekta
tradicionalnoga stanovanja s obzirom na
drutveno-povijesni i geografsko-klimatski
kontekst
- uenik prosuuje ulogu skulpture u oblikovanju
karaktera ili identiteta javnoga prostora
Uenik prouava i
opisuje likovna, stilska i
povijesna obiljeja
spomenika /
umjetnikoga djela.
Uenik preispituje
vanost pojedinoga
spomenika /
umjetnikoga djela u
batine.
Uenik preispituje
vanost nacionalne
batine u kontekstu
svjetske.
Uenik prosuuje
vanost kulturne
batine prema
odreenim
kriterijima,
raspravlja o
problemima njezine
zatite i predlae
vlastita rjeenja.
68
Obrauju se relevantni primjeri nacionalne i lokalne batine u sklopu teme ovjek i prostor. Biraju se oni primjeri kojima e se najbolje ostvariti podishodi navedeni u
razradi ishoda. Ishodi vezani uz batinu mogu se obraivati kao zasebna podtema ili u sklopu ostalih podtema, istodobno sa svjetskom batinom. Preporuuje se, kada je to
mogue, primjere lokalne/nacionalne batine obraditi na samome lokalitetu ili u prostoru u kojemu se uvaju (u sklopu projektne nastave, terenske nastave i sl.).
- uenik prepoznaje i tumai stilska i povijesna obiljeja urbanizma i reprezentativnoga stanovanja nacionalne batine razliitih razdoblja i stilova (od antike do danas)
- uenik navodi i objanjava kriterije vrijednosti graditeljskoga/spomenikog nasljea: povijesna, starosna, umjetnika, ambijentalna, urbanistika vrijednost, vrijednost
originalnosti ili izvornosti, jedinstvenosti i reprezentativnosti
- uenik navodi i objanjava suvremene oblike ouvanja graditeljske batine: konzervacija, adaptacija/revitalizacija, rekompozicija, restauracija, rekonstrukcija, dislokacija
- uenike se potie da kritiki prosuuju i prema poznatim kriterijima odrede vrijednost pojedinoga objekta nacionalne/lokalne batine, procjenjuju stupanj ouvanja i
predlau najprikladniji suvremeni oblik ouvanja te da preispituju vanost nacionalne batine u kontekstu svjetske
- uenik objanjava i tumai materijal, tehniku gradnje, oblikovanje i organizaciju prostora tradicionalnoga objekta stanovanja (puko graditeljstvo) te ih tumai u
geografsko-klimatskome kontekstu; preporuuje se obraditi jedan lokalni objekt i usporediti ga s objektom nastalim u potpuno drukijim uvjetima
- uenik prosuuje ulogu skulpture u oblikovanju javnoga prostora; preporuuje se obraditi u sklopu urbanizma (skulpture koje prostoru, u kojem se nalaze, daju karakter ili
identitet; perivojne skulpture)
B.2.4
UENIK KRITIKI
PROSUUJE
UMJETNIKO DJELO
NA TEMELJU
DOMENA B
NEPOSREDNOGA
KONTAKTA.

javnome prostoru
umjetnikim djelom
- uenik pie esej u kojem izraava kritiki stav o
izlobi ili posjeenome kulturnom spomeniku
(javna skulptura, arhitektonski objekt ili
urbanistiki sklop)
- uenik kritiki prosuuje viena djela
Uenik navodi osnovne

podatke o
djelu/izlobi/ambijent
u i izraava osobni
doivljaj.
Uenik opisuje
djelo/izlobu/ambijent
sluei se likovnom
terminologijom.
Uenik izraava
osobnu interpretaciju
izabranoga djela
pokazujui
razumijevanje
likovnih naela.
Uenik kritiki
prosuuje vieno
djelo/izlobu/ambi
jent, daje
preporuku i
pokazuje interes za
aktivnijim
sudjelovanjem u
kulturnome ivotu.
PREPORUKA ZA OSTVARIVANJE ISHODA:
Potrebno je osigurati ueniku neposredno iskustvo umjetnikoga djela u izvornome kontekstu ili u prostoru u kojemu je izloeno i poticati aktivno sudjelovanje u
razliitim oblicima izvanuionike nastave osmiljenim nizom aktivnosti. Ostvarenje ishoda ne mora se nuno odnositi na temu koja se obrauje u pojedinoj godini uenja,
ve se prilagoava kulturnim uvjetima i mogunostima sredine u kojoj se kola nalazi. Ishod se ostvaruje u stalnim postavima muzeja, na retrospektivnim i tematskim
izlobama, u gradskome prostoru i na arheolokim lokalitetima. Provodi se organiziranim strunim ekskurzijama, terenskom nastavom ili samostalnim uenikim
aktivnostima izvan nastave.
69
C.2.1
UENIK PROSUUJE
MEUODNOS
KONTEKSTA I
UMJETNIKOGA
DOMENA C
DJELA/STILA.
- uenik objanjava utjecaj drutveno-povijesnih

okolnosti na formiranje stilskih obiljeja na
odabranim primjerima arhitekture i urbanizma od
pretpovijesti do danas
- uenik usporeuje primjere arhitekture i
urbanizma kroz razliite povijesne
stilove/razdoblja od pretpovijesti do danas
- uenik analiziranu graevinu ili urbanistiki
sklop smjeta u odgovarajui stil/razdoblje
- uenik objanjava geografsko-klimatski utjecaj
na oblikovanje u stambenoj arhitekturi i
urbanizmu
- uenik povezuje i objanjava utjecaj novih
tehnologija na oblike, konstrukciju, nove namjene
u arhitekturi i oblikovanju gradova od
- uenik objanjava drutveno-povijesni kontekst
unutar kojeg se mijenjaju odnosi skulpture,
slikarstva i arhitekture od pretpovijesti do danas
Uenik uz uiteljevu
pomo smjeta
umjetniko djelo u
odgovarajui
stil/razdoblje.
Uenik samostalno
smjeta umjetniko
djelo u odgovarajui
stil/razdoblje
i uz uiteljevu pomo
donosi pretpostavke o
utjecaju pojedinoga
djelo/stil.
Uenik samostalno
prosuuje kako je
pojedini kontekst
utjecao na likovno
djelo/stil.
Uenik samostalno
dijakronijski i
sinkronijski
povezuje
umjetniko djelo s
odgovarajuim
kontekstom.
Aktivnosti i sadraji teme ovjek i prostor ostvaruju se istraivanjem umjetnikoga djela unutar povijesnoga, drutvenog, klimatsko-geografskog i umjetnikog
konteksta koji se odraavaju na njegovo oblikovanje. Likovnim se problemima pristupa tematski, komparativno, sinkronijski ili dijakronijski.
70
LIKOVNA UMJETNOST: 3. RAZRED (S) UMJETNOST I TUMAENJE

TUMAENJE SVIJETA

A.3.1
UENIK ISTRAUJE
ODABRANI PROBLEM
U SKLOPU TEME
UMJETNOST I
TUMAENJE SVIJETA
TE
PREZENTIRA/IZLAE
- uenik u paru provodi dva istraivanja u sklopu

teme Umjetnost i tumaenje svijeta odabirui
problem u sklopu predloenih podtema
odabranome mediju
REZULTAT
ISTRAIVANJA U
ODABRANOME
MEDIJU.
DOMENA A
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
Uenik s
razumijevanjem
primjenjuje osnovne
likovne pojmove i
jednoga gledita i
odabire odgovarajue
likovne primjere.
DOBRA
Uenik odabire i
primjenjuje
relevantne podatke,
cjelinu te
prezentira/izvodi
vizualno rjeenje
pazei na kvalitetu
tehnike izvedbe u
odabranome mediju.
VRLO DOBRA
Uenik izlae i
razmatra problem s
vie gledita,
usporeuje i
ideja i argumentira ih
vizualno rjeenje sa
smislom za jasnou
vizualne poruke.
IZNIMNA
Uenik preispituje
injenice, tumai ih s
vie aspekata i
izraava vlastite
vizualno rjeenje na
kreativan nain i s
izraenim interesom
za istraivanjem u
njemu novim
medijima.

POUAVANJA:
U 3. godini uenja i pouavanja obrauje se koncept Umjetnost i tumaenje svijeta u kojemu se istrauje ovjekov odnos prema svijetu i njegovo tumaenje svijeta.
Sadraji ishoda i uenikova aktivnost ostvaruju se problemski u temama Umjetnost i duhovnost i Umjetnost i znanost. Temom Umjetnost i duhovnost pristupa se
umjetnosti kao nainu tumaenja svijeta u kontekstu kulta, vjere, duhovne ili moralne poruke vidljive u likovnome oblikovanju. Temom Umjetnost i znanost pristupa se
umjetnosti dvojako: kao nainu tumaenja svijeta metodama svojstvenima znanosti - promatranjem i tumaenjem zakonitosti te kao primjenu znanstvenih spoznaja i
tehnolokih postignua u likovnome oblikovanju. Teme su usklaene i omoguuju odabir likovnih primjera urbanizma, arhitekture, kiparstva, slikarstva, fotografije, filma i
suvremenih medija, a koji na razliite naine iskazuju kultni, vjerski, duhovni, filozofski ili idejni sadraj i/ili djela nastala primjenom znanstvenih otkria i tehnolokih
inovacija.
Uenik istrauje unutar koncepta Umjetnost i tumaenje svijeta i navedenih tema Umjetnost i duhovnost i Umjetnost i znanost odabirui problem unutar
predloenih podtema: duhovnost/religija i umjetnost, znanost i umjetnost, umjetnost i tehnologija.
i sl.
71
B.3.1
UENIK ANALIZIRA
UMJETNIKO DJELO U
KOJEMU SE
ODRAAVAJU KULT,
VJERA, DUHOVNOST,
FILOZOFIJA, ZNANOST
I TEHNOLOGIJA TE
IZRAAVA KRITIKI
DOMENA B
STAV.

dijelove analize odabranih likovnih primjera u
svrhu izraavanja kritikoga stava o
pojedinanome djelu sluei se odgovarajuom
likovnom terminologijom/jezikom
- uenik analizira oblikovanje forme, stilska
obiljeja, ikonografske sadraje i znaenje djela
interpretirajui odraz kulta, vjere, filozofije,
znanosti i tehnologije na likovnim primjerima od
- uenik analizira materijale, tehnike i postupke
koji omoguuju nova konstruktivna i oblikovna
rjeenja (arhitektura, urbanizam, slikarstvo,
kiparstvo, fotografija, film, novi mediji)
- uenik analizira i usporeuje odnos arhitekture,
kiparstva i slikarstva sakralnih prostora
- uenik usporeuje pristup istom likovnom
pravaca i razdoblja interpretirajui odraz kulta,
vjere, filozofije, znanosti i tehnologije na
oblikovanje odabranih likovnih primjera od
Uenik uz uiteljevu
pomo analizira
umjetniko djelo.
Uenik samostalno
provodi cjelovitu
analizu umjetnikoga
djela.
Uenik uz uiteljevu
pomo odabire
odgovarajui pristup
analizi ili dijelovima
analize u svrhu
izraavanja kritikoga
stava o umjetnikome
djelu.
Uenik samostalno
tipove analiza u
svrhu izraavanja
kritikoga stava o
umjetnikome djelu.
1.
2.
3.
4.
5.
6.

analizi
72
B.3.2
UENIK RASPRAVLJA
O UTJECAJU KULTA,
VJERE, DUHOVNOSTI,
FILOZOFIJE,
ZNANOSTI I
TEHNOLOGIJE NA
UMJETNIKO
STVARALATVO TE
ARGUMENTIRA
VLASTITI KRITIKI
DOMENA B
STAV.
- uenik raspravlja o simbolikoj i funkcionalnoj

ulozi svjetlosti u djelima arhitekture, kiparstva,
slikarstva ili kao samostalnome mediju
- uenik raspravlja o simbolikoj ulozi boje i
primjeni znanstvenih spoznaja o boji u
umjetnikome stvaralatvu
- uenik raspravlja o simbolikoj ulozi proporcija
- uenik raspravlja o nainima oblikovanja
sakralnih graevina razliitih religija
- uenik raspravlja o meusobnom utjecaju
znanosti, tehnologije i umjetnosti
- uenik raspravlja o relativnosti percepcije i
njezinu koritenju u umjetnosti
Uenik raspravlja o
odreenim
tezama/konceptima na
temelju prethodno
steenoga znanja ili
prouenoga sadraja.
Uenik raspravlja o
odreenim tezama
smjetajui ih u
odreeni kontekst i
Uenik raspravlja o
zadanoj problematici,
kritiki preispituje
prikupljene/iznesene
podatke, tvrdnje i
stavove, a izmeu
suprotstavljenih
miljenja daje relativnu
prednost jednom
argumentu ili vie njih
prema objektivnim
kriterijima.
Uenik iznosi
vlastiti kritiki stav
ili prijedlog i
argumentira vlastito
tumaenje problema
ili rjeenje.
bi se razmiljajui dolo do sadraja, a ne obrnuto. Ueniku treba dati dovoljno vremena da izrazi miljenje i ravnopravno sudjeluje u raspravi, treba uvaavati sve
odgovore, poticati na preispitivanje ponuenih odgovora i razvijati toleranciju.
Unutar koncepta Umjetnost i tumaenje svijeta likovnih djela razliitih pravaca, stilova i razdoblja od pretpovijesti do danas uenik:
promatra i objanjava promjene likovnih rjeenja kao nain izraavanja specifine ideje/koncepta vidljive u prikazivanju likova i/ili prostora, uporabi boje i/ili
svjetlosti, odnosu likovnih medija prema prostoru i sl.
usporeuje oblikovanje sakralnoga prostora i primjenu znanosti i tehnolokih noviteta u njegovu oblikovanju
promatra, analizira i raspravlja o utjecaju znanstvenih spoznaja na pojavu novih likovnih rjeenja u urbanizmu, arhitekturi, kiparstvu, slikarstvu i drugim medijima
pratei promjene tehnologije, materijala, forme i sadraja (metalurgija, graevinarstvo, arhitektura, fizika, kemija, biologija, matematika, geometrija, astronomija,
informatika tehnologija, psihologija, sociologija)
raspravlja o znaenju vizualne poruke te njezinoj vanosti i razumljivosti u suvremenome kontekstu.
73
B.3.3
UENIK PROSUUJE
VANOST I
DRUTVENU
ODGOVORNOST
OUVANJA
KULTURNE/UMJETNI
KE NACIONALNE
BATINE
SAKRALNOGA
KARAKTERA I ONIH
KOJA SE ODLIKUJU
PRIMJENOM
ZNANSTVENIH
DOMENA B
SPOZNAJA I
TEHNOLOGIJA.
uenik prosuuje kulturne, umjetnike i povijesne

vrijednosti odabranih primjera urbanistike,
graditeljske, kiparske, slikarske, fotografske,
filmske i multimedijske batine
- uenik kritiki promatra odnos pojedinca i
zajednice prema nacionalnoj batini
- uenik objanjava povijesnu i stilsku slojevitost
graditeljskih primjera batine u Hrvatskoj
- uenik raspravlja o utjecaju pojedinih umjetnika
i umjetnikih djela na daljnji razvoj umjetnikoga
stvaralatva u nacionalnome kontekstu
- uenik objanjava oblike zatite i kriterije
vrednovanja na odabranim primjerima nacionalne
batine
- uenik procjenjuje vrijednost, stupanj ouvanja
batine te iznosi vlastite ideje zatite i
prezentacije
Uenik prouava i
opisuje likovna, stilska
i povijesna obiljeja
spomenika /
umjetnikoga djela.
Uenik preispituje
vanost pojedinoga
spomenika /
umjetnikoga djela u
batine.
Uenik preispituje
vanost nacionalne
batine u kontekstu
svjetske.
Uenik prosuuje
vanost kulturne
batine prema
odreenim
kriterijima,
raspravlja o
problemima njezine
zatite i predlae
vlastita rjeenja.
Obrauju se relevantni primjeri umjetnike batine u sklopu koncepta Umjetnost i tumaenje svijeta. Biraju se oni primjeri kojima e se najbolje ostvariti podishodi
navedeni u razradi ishoda. Ishodi vezani uz batinu mogu se obraivati kao zasebna podtema ili u sklopu ostalih podtema, istodobno sa svjetskom batinom. Preporuuje
se, kada je to mogue, primjere lokalne/nacionalne batine obraditi na samome lokalitetu ili u prostoru u kojemu se uvaju (u sklopu projektne nastave, terenske nastave i
sl.).
U sklopu koncepta Umjetnost i tumaenje svijeta likovnih djela razliitih stilova, pravaca ili razdoblja od pretpovijesti do danas, uenik:
- istrauje djela nacionalne sakralne batine i/ili djela koja se odlikuju inovativnou u primjeni znanstvenih spoznaja i tehnologija
- samostalno istrauje djela lokalne batine i procjenjuje njihovu vanost u kontekstu nacionalne i svjetske batine usporedbom likovnoga oblikovanja, uporabom
tradicionalnih ili modernih materijala i tehnika te originalnou likovnih rjeenja
- navodi i objanjava kriterije vrijednosti batine: povijesna, starosna, umjetnika, ambijentalna, urbanistika vrijednost, vrijednost originalnosti ili izvornosti, jedinstvenosti
i reprezentativnosti
- uenik navodi i objanjava suvremene oblike ouvanja batine: konzervacija, adaptacija/revitalizacija, rekompozicija, restauracija, rekonstrukcija, dislokacija
- uoava slojevitost, prouava promjene i ouvanost djela urbanizma i arhitekture
- kritiki komentira odnos prema nacionalnim spomenicima kulture
- istrauje utjecaj kulturne batine na daljnje likovno stvaralatvo.
74
B.3.4.
UENIK KRITIKI
PROSUUJE
UMJETNIKO DJELO
DOMENA B
NA TEMELJU
NEPOSREDNOGA
KONTAKTA.

javnome prostoru
umjetnikim djelom
- uenik pie esej u kojemu izraava kritiki stav o
umjetnikome djelu na temelju neposrednoga
kontakta interpretirajui formalna, tematska i
stilska obiljeja
Uenik opisuje
djelo/izlobu/ambijen
t sluei se likovnom
terminologijom.
Uenik izraava
osobnu interpretaciju
izabranoga djela
pokazujui
razumijevanje
likovnih naela.
Uenik objanjava
odgovarajui kontekst
djela (izloba,
ambijent) te kritiki
prosuuje vieno.
Uenik kritiki
prosuuje razliite
oblike umjetnikih
dogaanja u kojima
aktivno sudjeluje,
pokazuje radoznalost
i afinitet za
aktivnijim
sudjelovanjem u
kulturnome ivotu.
razliitim oblicima izvanuionike nastave osmiljenim nizom aktivnosti. Ostvarenje ishoda ne mora se nuno odnositi na temu koja se obrauje u pojedinoj godini
uenja, ve se prilagoava kulturnim uvjetima i mogunostima sredine u kojoj se kola nalazi. Ishod se ostvaruje u stalnim postavima muzeja, na retrospektivnim i
tematskim izlobama, u gradskome prostoru i na arheolokim lokalitetima. Provodi se organiziranim strunim ekskurzijama, terenskom nastavom ili samostalnim
uenikim aktivnostima izvan nastave.
75
C.3.1
UENIK PROSUUJE
MEUODNOS
KONTEKSTA I
DOMENA C
UMJETNIKOG DJELA.
- uenik objanjava utjecaj kulta i vjere na likovno

oblikovanje u arhitekturi, kiparstvu, slikarstvu i
drugim medijima pojedinih drutveno-povijesnih
razdoblja
- uenik objanjava utjecaj znanosti i primjenu
novih tehnologija na likovno oblikovanje u
arhitekturi, kiparstvu, slikarstvu i drugim
medijima razliitih likovnih pravaca, stilova i
razdoblja
- uenik usporeuje djela sakralne i svjetovne
arhitekture, prostora ili ambijenta analizirajui
odnos konstruktivnih i prostornih elemenata te
objanjava njihovu funkcionalnu i simboliku
ulogu unutar drutveno-povijesnoga konteksta
- uenik tumai znakove, simbole i ikonografske
elemente te razliite vizualizacije vjerskih sadraja
- uenik objanjava ikonografske metode na
likovnim primjerima likovnih stilova, pravaca i
razdoblja od pretpovijesti do danas
Uenik uz uiteljevu
pomo smjeta
umjetniko djelo u
odgovarajui
stil/razdoblje.
Uenik samostalno
smjeta umjetniko
djelo u odgovarajui
stil/razdoblje i uz
uiteljevu pomo
utjecaju pojedinoga
djelo/stil.
Uenik samostalno
prosuuje kako je
pojedini kontekst
utjecao na likovno
djelo/stil.
Uenik samostalno
dijakronijski i
sinkronijski povezuje
umjetniko djelo s
odgovarajuim
kontekstom.
- uenik interpretira utjecaj tehnologije na

primjenu novih tehnika i medija (tisak, fotografija,
film, video, digitalni mediji, strip, reklama) te
prepoznaje i tumai ulogu suvremene tehnologije
u umjetnosti danas
odgovarajui stil ili razdoblje
PREPORUKA
REPORUKA ZA OSTVARIVANJE
OSTVARIV ANJE ISHODA:
Aktivnosti i sadraji teme Umjetnost i tumaenje svijeta ostvaruju se istraivanjem umjetnikoga djela unutar povijesnoga, drutvenog i umjetnikog konteksta koji se
odraavaju na njegovo oblikovanje. Likovnim se problemima pristupa tematski, komparativno, sinkronijski ili dijakronijski.
76
LIKOVNA UMJETNOST , 4. RAZRED (S) UMJETNOST I MO, UMJETNOST I STVARALAKI

STVARALAKI PROCES

A.4.1
UENIK ISTRAUJE
ODABRANI PROBLEM
U SKLOPU TEMA
UMJETNOST I MO I
UMJETNOST I
STVARALAKI PROCES
TE PREZENTIRA/
IZLAE REZULTAT
ISTRAIVANJA U
ODABRANOME
- uenik samostalno istrauje temu Umjetnost

i mo odabirui problem unutar predloenih
podtema
- uenik samostalno istrauje temu Umjetnost
i stvaralaki proces odabirui stvaralaki opus
jednoga umjetnika
prikladne likovne primjere
odabranome mediju
MEDIJU.
DOMENA A
RAZINA USVOJENOSTI
RAZRADA ISHODA
ZADOVOLJAVAJUA
Uenik s
razumijevanjem
primjenjuje osnovne
likovne pojmove i
jednoga gledita i
odabire odgovarajue
likovne primjere.
DOBRA
VRLO DOBRA
IZNIMNA
Uenik odabire i
primjenjuje relevantne
podatke, smjeta ih u
kontekst i povezuje u
smislenu cjelinu te
prezentira/izvodi
vizualno rjeenje pazei
na kvalitetu tehnike
izvedbe u odabranome
mediju.
Uenik izlae i
razmatra problem s
vie gledita,
usporeuje i
suprotstavlja
nekoliko ideja i
argumentira ih te
prezentira/izvodi
vizualno rjeenje sa
smislom za jasnou
vizualne poruke.
Uenik preispituje
injenice, tumai ih
s vie aspekata i
izraava vlastite
vizualno rjeenje na
kreativan nain i s
izraenim interesom
za istraivanjem u
njemu novim
medijima.

POUAVANJA:
U 4. godini uenja i pouavanja predmeta Likovna umjetnost obrauju se teme Umjetnost i mo i Umjetnost i stvaralaki proces.
Sadraji ishoda i aktivnosti uenika u sklopu teme Umjetnost
Umjetnost i mo
mo usmjereni su na prouavanje odnosa izmeu umjetnosti i moi s nekoliko gledita: razumijevanje
propagandnih mogunosti umjetnosti, uloge umjetnosti u osvjetavanju bitnih drutvenih pitanja, poloaja i uloge umjetnika u drutvu, cenzure kao oblika oduzimanja
moi, institucionalizacije umjetnosti i njezine eksploatacije u komercijalne svrhe, preplitanja umjetnosti i popularne kulture te utjecaja popularne kulture i masovnih
medija na svakodnevicu.
Sadraji ishoda i aktivnosti uenika u sklopu teme Umjetnost
Umjetnost i stvaralaki
stvarala ki proces usmjereni su na istraivanje prirode stvaralakoga umjetnikog procesa kao
egzistencijalne ljudske potrebe koja se izraava kroz razliite umjetnike aktivnosti od prapovijesti do danas. Usmjereno je na promatranje razvoja ideja od skice do
konane realizacije unutar individualnoga umjetnikog stvaralakog opusa. Problemskim se konceptima istrauju razliiti pristupi umjetnikome procesu te njihova
povijesna, znanstvena, filozofska i tehnoloka uvjetovanost (proces kao tehnika vjetina, ritual, automatizam i apsurd, destrukcija, konstrukcija, proces kao intelektualni
in, umjetnost bez tehnolokoga procesa).
Uenik provodi istraivanje u sklopu teme Umjetnost i mo odabirui problem unutar predloenih podtema: umjetnost kao propaganda; umjetnost kao drutveni
komentar; umjetnost i cenzura; umjetnost, popularna kultura i masovni mediji; komercijalizacija, institucionalizacija i eksploatacija umjetnosti i kulture.
Uenik provodi istraivanje u sklopu teme Umjetnost i stvaralaki proces odabirui stvaralaki opus jednoga umjetnika. U odabiru podjednako trebaju biti zastupljeni
slikari, kipari, grafiari, arhitekti, konceptualni umjetnici, fotografi i video-umjetnici. Istraivanje usmjerava na objanjavanje razvoja ideja od skice do konanoga rjeenja;
77
isticanje umjetnikova doprinosa odreenoj tehnici eksperimentiranjem s materijalima; objanjavanje elemenata koji povezuju umjetnike radove pojedinoga umjetnika
(ideja/koncept, motiv, sadraj, tehnoloki proces, materijal...).
i sl.
A.4.2
UENIK
REINTERPRETIRA IDEJU
UMJETNIKOGA DJELA
IZRAAVAJUI SE U
ODABRANOME
- u sklopu teme Umjetnost i mo uenik

analizira likovne metode i postupke kojima se
prenose i istiu poruke odabranoga umjetnikoga
djela te izvodi vlastitu likovnu reinterpretaciju
umjetnike ideje
- u sklopu teme Umjetnost i stvaralaki proces
uenik reinterpretira postupke realizacije ideje
MEDIJU.
Uenik uoava
materijalne/izvedbene
karakteristike i
postupke realizacije
umjetnikoga djela.
Uenik oponaa
stvaralaki proces
izvodei grafike
analize umjetnikoga
djela.
Uenik izvodi
likovne
rekonstrukcije
umjetnikoga djela
razumijevajui je kao
rezultat
umjetnikoga
eksperimentiranja s
postupcima,
materijalima i
dostupnom
tehnologijom.
Uenik prezentira
reinterpretaciju
stvaralakoga
procesa na temelju
razumijevanja
koncepta
umjetnikoga djela.
- likovnim rekonstrukcijama i reinterpretacijama djela uenik u vlastitim radovima oponaa one likovne elemente ili metode koji su kljuni za dublje razumijevanje
pojedinoga djela te za uoavanje likovnih metoda i mehanizama prenoenja poruke
Mogunosti izvoenja likovnih rekonstrukcija i reinterpretacija: uenik rekomponira umjetniko djelo preoblikovanjem i reorganizacijom njegovih dijelova; uenik
redefinira umjetniko djelo intervencijama na reprodukciji umjetnikoga djela i/ili promjenama konteksta; uenik reinterpretira stvaralaki proces istraivanjem tragova
fizikih aktivnosti umjetnika u materijalu; uenik rekonstruira poetak komponiranja umjetnikoga djela izvoenjem geometrijskih konstrukcija formata, od odabira
formata do razmjetaja elemenata u formatu; uenik grafikim oponaanjem linija i poteza istrauje rukopis i usporeuje umjetnika djela izvedena u razliitim likovnim
medijima (npr. crte i slikarstvo); uenik osmiljava aktivnosti s umjetnikim djelima u obliku funkcionalnih igra kojima se interpretira logika nastanka djela.
78
B.4.1
UENIK ANALIZIRA
UMJETNIKA DJELA
KOJA
PROBLEMATIZIRAJU
ODNOS UMJETNOSTI I
MOI ILI SU KLJUNA
ZA RAZUMIJEVANJE
STVARALAKOGA
PROCESA POJEDINOGA
UMJETNIKA TE
IZRAAVA VLASTITI
DOMENA B
KRITIKI STAV.
- uenik objanjava kako su materijali i likovne

tehnike crtea, grafike, slikarstva, kiparstva,
arhitekture, fotografije, filma odredili formalna
obiljeja umjetnikoga djela
- uenik objanjava likovne elemente, naela
oblikovanja i stilska obiljeja u svrhu izraavanja
cjelovitoga doivljaja umjetnikoga djela
- uenik analizira tematske osobitosti djela
objanjavajui ikonografske elemente, simbole,
motive i sadraje umjetnikoga djela koji su
koriteni u svrhu iskazivanja umjetnike ideje
- uenik objanjava odabir sredstava i postupaka u
izvedbenim i konceptualnim oblicima umjetnosti
te interpretira njihov sadraj/ideju
- uenik usporeuje pristup istomu likovnom
pravaca i razdoblja
dijelove analize u svrhu izraavanja vlastitoga
kritikog stava o pojedinanome djelu sluei se
odgovarajuom likovnom
Uenik uz uiteljevu
pomo analizira
umjetniko djelo.
Uenik samostalno
provodi cjelovitu
analizu umjetnikoga
djela.
Uenik uz
uiteljevu pomo
odabire
odgovarajui
pristup analizi ili
dijelovima analize u
svrhu izraavanja
kritikoga stava o
umjetnikome
djelu.
Uenik samostalno
tipove analiza u
svrhu izraavanja
kritikoga stava o
umjetnikome
djelu.
1.
2.
3.
4.
5.
6.

analizi
79
U SKLOPU TEME UMJETNOST

UMJETNOST I MO UENIK:
- analizira ona materijalna i izvedbena obiljeja djela, likovne elemente, naine i naela oblikovanja koja su koriteni u svrhu iskazivanja moi i drutvenoga poloaja (likovni
prikazi vladara, monika, naruitelja; slikarska, skulpturalna i arhitektonska djela nastala u propagandne svrhe; likovni prikazi obinog ovjeka)
- analizira ona materijalna i izvedbena obiljeja djela, likovne elemente, naine i naela oblikovanja koritenih u svrhu izraavanja drutvenoga komentara te ona u kojima se
ogleda preplitanje likovne umjetnosti, popularne kulture i masovnih medija
- analizira izvedbena obiljeja djela kojima se izraava otpor prema institucionalizaciji i komercijalizaciji umjetnosti (happening, performans, land art, konceptualna
umjetnost, body art, street art, grafiti)
- analizira simbole i znakove moi
- analizira i interpretira motive popularne kulture u likovnoj umjetnosti
- analizira vizualna sredstva i metode reklamne industrije i drugih masovnih medija koji su upueni odreenoj publici
U SKLOPU TEME UMJETNOST I STVARALAKI
STVARALAKI PROCES UENIK:
- analizira ona materijalna i izvedbena obiljeja djela, likovne elemente, naine i naela oblikovanja koritenih u svrhu iskazivanja umjetnike ideje
- analizira one likovne elemente, postupke i naine oblikovanja koji su karakteristini za pojedinu tehniku ili materijal
- analizira i usporeuje rukopisna obiljeja istoga umjetnika u razliitim medijima te utvruje rukopisne posebnosti razliitih umjetnika u istome mediju
- prepoznaje, imenuje i opisuje koritene materijale i likovne tehnike
- analizira stilske i tematske osobitosti djela objanjavajui ikonografske elemente, simbole, motive i sadraje umjetnikoga djela
80
B.4.2
UENIK RASPRAVLJA O
RAZLIITIM
ODNOSIMA IZMEU
UMJETNOSTI I MOI TE
UMJETNOSTI KAO
STVARALAKOM
PROCESU I
ARGUMENTIRA
VLASTITI KRITIKI
STAV.
U sklopu teme Umjetnost i mo:

- uenik raspravlja o uporabi likovne umjetnosti u
propagandne svrhe
- uenik raspravlja o ulozi umjetnosti kao
drutvenog komentara
- uenik raspravlja o cenzuri u umjetnosti
- uenik raspravlja o utjecaju popularne kulture i
masovnih medija na umjetnost i svakodnevni
ivot
- uenik raspravlja o institucionalizaciji,
komercijalizaciji i eksploataciji likovne umjetnosti
- uenik raspravlja o poloaju i ulozi umjetnika u
drutvu.
DOMENA B
U sklopu teme Umjetnost i stvaralaki proces:

- uenik raspravlja o tradicionalnome (tehnika
vjetina) i suvremenom (konceptualnom) odnosu
prema stvaralakome procesu
- uenik raspravlja o umjetnikome stvaralatvu
kao racionalnom ili emocionalnom procesu
- uenik raspravlja o oblicima antiumjetnikoga
pristupa procesu stvaranja
- uenik raspravlja o odnosu pojedinih faza unutar
individualnoga stvaralakog procesa (ideja,
afektivni poticaj, realizacija)
Uenik raspravlja o
odreenim
tezama/konceptima na
temelju prethodno
steenoga znanja ili
prouenoga sadraja.
Uenik raspravlja o
odreenim tezama
smjetajui ih u
odreeni kontekst i
Uenik raspravlja o
zadanoj
problematici,
kritiki preispituje
prikupljene/iznesen
e podatke, tvrdnje i
stavove, a izmeu
suprotstavljenih
miljenja daje
relativnu prednost
jednom argumentu
ili vie njih prema
objektivnim
kriterijima.
Uenik iznosi
kritiki stav ili
prijedlog i
argumentira vlastito
tumaenje
problema ili
rjeenje, vrednuje
umjetniko djelo u
odnosu na druge
suvremene
umjetnike pojave i
odreuje vanost za
vlastito
razumijevanje
umjetnosti.
bi se razmiljajui dolo do sadraja, a ne obrnuto. Ueniku treba dati dovoljno vremena da izrazi miljenje i ravnopravno sudjeluje u raspravi, treba uvaavati sve
odgovore, poticati na preispitivanje ponuenih odgovora i razvijati toleranciju.
U SKLOPU TEME UMJETNOST I MO UENIK:
raspravlja o nainima na koje su pojedina drutva i kulture koristile likovnu umjetnost za isticanje drutvenoga poloaja i moi pojedinca ili propagiranje
pojedinih drutveno-politikih i vjerskih zajednica
raspravlja o ulozi naruitelja u produkciji likovnoga djela
raspravlja o umjetnosti kao nainu iskazivanja drutvenih nepravdi i propitivanja uvrijeenih stavova, ideja i vrijednosti
raspravlja o cenzuri kao oduzimanju moi i ograniavanju stvaralake slobode pojedinca
raspravlja o preplitanju likovnih umjetnosti, popularne kulture i masovnih medija (npr. utjecaj fotografije i filma na likovnu umjetnost; plakat, strip, grafiti, street
81
art, pop-art ...)

raspravlja o utjecaju likovne umjetnosti i stvaralatva na popularnu kulturu (film, video spotovi, igrice)
raspravlja o utjecaju popularne kulture, masovnih medija i vizualnih komunikacija na svakodnevni ivot
raspravlja o ulozi muzejsko-galerijskih ustanova u podizanju statusa umjetnikog djela
raspravlja o odnosu umjetnike i trine vrijednosti umjetnina
raspravlja o reproduciranju umjetnina i eksploataciji umjetnosti (umjetnost kao trina roba)
raspravlja o primjerima otpora prema institucionalizaciji, komercijalizaciji i eksploataciji umjetnosti u likovnim pravcima i pokretima 20. stoljea
U SKLOPU TEME UMJETNOST I STVARALAKI

STVARALAKI PROCES UENIK:
usporeuje tradicionalne oblike procesa ija se vrijednost oituje vjetinom rada u materijalu, s konceptualnim pristupom stvaralatvu u suvremenoj umjetnosti
objanjava stvaranje bez kontrole razuma kao oblik automatiziranoga biljeenja znakova i simbola
objanjava uvoenje elementa sluajnosti u stvaralaki proces kao posljedicu apsurda i antiumjetnikih stavova
raspravlja o ekspresivnim oblicima stvaranja koji se iskazuju kroz destrukciju forme i materijala
razmatra proces kao intelektualni in usporeujui racionalne oblike komponiranja i graenja
DOMENA B
B.4.3
- uenik prosuuje kulturne, umjetnike i

povijesne vrijednosti urbanistike, graditeljske i
UENIK PROSUUJE
umjetnike batine
VANOST I
- uenik raspravlja o tome kako su pojedini
DRUTVENU
umjetnici i umjetnika djela utjecali na daljnji
ODGOVORNOST
razvoj umjetnikoga stvaralatva u nacionalnome
OUVANJA
kontekstu
NACIONALNE
- uenik kritiki vrednuje odnos pojedinca i
KULTURNE/UMJETNI drutva prema pojedinim djelima umjetnike
KE BATINE KOJA SE
batine
UKLAPA U TEME
- uenik kritiki prosuuje ulogu spomenike i
UMJETNOST I MO
umjetnike batine u globalizacijskim procesima
TE UMJETNOST I
- uenik kritiki prosuuje promidbenu i
STVARALAKI
gospodarsku ulogu spomenike i umjetnike
PROCES.
batine te predlae vlastita rjeenja prezentacije i
kulturne promidbe pojedinih umjetnikih djela
Uenik prouava i
opisuje likovna, stilska
i povijesna obiljeja
spomenika /
umjetnikoga djela.
Uenik preispituje
vanost pojedinoga
spomenika /
umjetnikoga djela u
batine.
Uenik preispituje
vanost nacionalne
batine u kontekstu
svjetske.
Uenik prosuuje
vanost kulturne
batine prema
odreenim
kriterijima,
raspravlja o
problemima njezine
zatite i promidbe
te predlae vlastita
rjeenja.
Obrauju se relevantni primjeri umjetnike batine u sklopu koncepta Umjetnost i mo i Umjetnost i stvaralaki proces. Biraju se oni primjeri kojima e se najbolje
ostvariti podishodi navedeni u razradi ishoda. Ishodi vezani uz batinu mogu se obraivati kao zasebna podtema ili u sklopu ostalih podtema, istodobno sa svjetskom
batinom. Preporuuje se, kada je to mogue, primjere lokalne/nacionalne batine obraditi na samome lokalitetu ili u prostoru u kojemu se uvaju (u sklopu projektne
nastave, terenske nastave i sl.).
82
B.4.4
UENIK ANALIZIRA I
KRITIKI PROSUUJE
UMJETNIKO DJELO
NA TEMELJU
DOMENA B
NEPOSREDNOGA
KONTAKTA.

javnome prostoru
umjetnikim djelom
- uenik pie esej u kojemu izraava kritiki stav
o umjetnikome djelu na temelju neposrednoga
kontakta interpretirajui formalna, tematska i
stilska obiljeja
Uenik opisuje
djelo/izlobu/ambijent
sluei se likovnom
terminologijom.
Uenik izraava osobnu

interpretaciju
izabranoga djela
pokazujui
razumijevanje likovnih
naela.
Uenik objanjava
odgovarajui
kontekst djela
(izloba, ambijent) i
kritiki prosuuje
vieno.
Uenik kritiki
prosuuje razliite
oblike umjetnikih
dogaanja u kojima
aktivno sudjeluje te
pokazuje radoznalost
i afinitet za aktivnijim
angamanom u
kulturnome ivotu.
razliitim oblicima izvanuionike nastave osmiljenim nizom aktivnosti. Ostvarenje ishoda ne mora se nuno odnositi na temu koja se obrauje u pojedinoj godini
uenja, ve se prilagoava kulturnim uvjetima i mogunostima sredine u kojoj se kola nalazi. Ishod se ostvaruje u stalnim postavima muzeja, na retrospektivnim i
tematskim izlobama, u gradskome prostoru i na arheolokim lokalitetima. Provodi se organiziranim strunim ekskurzijama, terenskom nastavom ili samostalnim
uenikim aktivnostima izvan nastave.
83
C.4.1
UENIK PROSUUJE
MEUODNOS
KONTEKSTA I
UMJETNIKOGA
DOMENA C
DJELA/STILA.
U sklopu teme Umjetnost i mo:

- uenik objanjava i usporeuje propagandnu
ulogu umjetnosti u razliitim drutvima
- uenik objanjava na koji nain likovna djela
zrcale ili kritiziraju vrijednosti, ideje i uvjerenja
vremena u kojemu su nastala (umjetnost kao
drutveni komentar)
- uenik objanjava i usporeuje razliite uzroke
cenzure u likovnoj umjetnosti povezujui ih s
odgovarajuim drutveno-povijesnim kontekstom
(vjerska, drutvena, politika cenzura)
- uenik objanjava pojavu institucionalizacije,
komercijalizacije i eksploatacije umjetnosti i
razliite primjere otpora ovim pojavama u
umjetnosti 20. stoljea
- uenik prosuuje utjecaj drutveno-povijesnoga
konteksta na poloaj i ulogu umjetnika u drutvu
- uenik objanjava utjecaj popularne kulture,
masovnih medija i vizualnih komunikacija na
svakodnevni ivot.
U sklopu teme Umjetnost i stvaralaki proces:
- uenik prosuuje utjecaj drutveno-povijesnoga
i umjetnikog konteksta na stvaralatvo
pojedinoga umjetnika
- uenik prosuuje utjecaj drutveno-povijesnih i
umjetnikih okolnosti na individualizaciju
stvaralakoga procesa i likovnoga izriaja u 19. st.
- uenik prosuuje kako su znanost, tehnologija,
drutvene i umjetnike okolnosti utjecale na
eksperimentiranje s materijalima i procesima u
20. st. (proces kao ritual, intelektualni in,
destrukcija, konstrukcija, automatizam,
sluajnost)
- uenik prosuuje o utjecaju filozofskih i
psiholokih teorija na stvaralake procese
- uenik objanjava odraz drutvenih pojava na
odnos umjetnika prema materijalu i motivu od
odgovarajui stil/razdoblje
Uenik uz uiteljevu
pomo smjeta
umjetniko djelo u
odgovarajui
stil/razdoblje.
Uenik samostalno
smjeta umjetniko
djelo u odgovarajui
stil/razdoblje
i uz uiteljevu pomo
utjecaju pojedinoga
djelo/stil.
Uenik samostalno
prosuuje kako je
pojedini kontekst
utjecao na likovno
djelo/stil.
Uenik samostalno
dijakronijski i
sinkronijski
povezuje
umjetniko djelo s
odgovarajuim
kontekstom.
84
Aktivnosti i sadraji tema Umjetnost i mo i Umjetnost i stvaralaki proces ostvaruju se istraivanjem umjetnikoga djela unutar povijesnoga, drutvenog i
umjetnikog konteksta koji se odraavaju na njegovo oblikovanje. Likovnim se problemima pristupa tematski, komparativno, sinkronijski ili dijakronijski.
85
E. POVEZANOST S ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUJIMA, MEUPREDMETNIM TEMAMA I

OSTALIM PREDMETIMA
Predmeti Likovna kultura i Likovna umjetnost pripadaju umjetnikomu i drutveno-humanistikomu odgojno-obrazovnomu podruju. Sadrajima svojih ishoda omoguuju strukturnu, pojmovnu i tematsku korelaciju
sa svim nastavnim predmetima i meupredmetnim temama te time produbljuju uporabu pojedinih pojmova i
sadraja iz drugih predmeta.
Likovna kultura i Likovna umjetnost doprinose razvoju razliitih komunikacijskih kanala sluei se likovnim/vizualnim jezikom, refleksijom propitivanjem i raspravom, relevantnim izvorima literature i informacijama na stranome jeziku te njihovim prenoenjem na materinskom jeziku.
Matematike kompetencije razvijaju se istraivanjem matematikih principa, geometrijskih i proporcijskih
odnosa u umjetnikim djelima te iskustvenim razvijanjem osjeaja za prostor i prostorne koncepte.
Digitalne i raunalne kompetencije uenici razvijaju tako da primjenjuju likovni/vizualni jezik pri uporabi
razliitih medijskih tehnologija i raunalnih programa u vlastitome stvaralakom procesu. Upotrebljavaju ih za
prezentaciju znanja, aktivnosti, pretraivanja i vrednovanja razliitih izvora podataka. Istraivanjem inovacija u
medijskim tehnologijama i njihova utjecaja na umjetnost, vrijednosti, kulture i ideje omoguuje se razumijevanje suoblikovanja drutva i tehnologije.
Organizacija uenja i pouavanja omoguuje uenicima da upotrijebe svoja iskustva iz svakodnevnoga ivota,
predznanje, znanje iz drugih nastavnih predmeta (interdisciplinarnost) te ue od drugih uenika. Uenici ue
kako uiti i razvijanjem svijesti o relativnosti znanstvene spoznaje, potie ih se na postavljanje pitanja i pronalaenje odgovora kao neizostavnim dijelovima kreativnoga procesa i (samo)spoznaje.
U susretu s kulturno-umjetnikim nasljeem u razliitim kontekstima potie se elja za razumijevanjem drugih kultura. Razvijanjem pozitivnoga stava prema individualnim razlikama svakoga pojedinca i razumijevanjem
razliitih drutvenih skupina, uklanjanjaju se predrasude i razliiti oblici diskriminacije, potie se razvoj empatije, omoguuje izgradnja vlastitoga sustava vrijednosti, odnosno doprinosi osobnome i socijalnome razvoju
uenika te njegovu graanskomu odgoju i obrazovanju.
U uenika se razvija poduzetnost upoznavanjem s mogunostima uporabe kreativnih potencijala i prijenosa ili
dopune usvojenoga znanja u irokome spektru profesija kao i onim specifinima poput vizualnih komunikacija, grafikoga i industrijskoga dizajna, turizma i kreativnih industrija kao vanih gospodarskih grana.
Istodobno ih se upoznaje s problemima odrivoga razvoja razvijanjem svjesnosti o materijalima i alatima kojima se slue u stvaralakome procesu te istraivanjem arhitektonskoga i urbanistikoga oblikovanja okoline
propitivanjem utjecaja ovjekova djelovanja na okoli.
F. UENJE I POUAVANJE NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA

UMJETNOST
Iskustva uenja
Ostvarivanje ciljeva predmeta Likovna kultura i Likovna umjetnost provodi se stvaralakim radom, istraivakim gledanjem i usvajanjem vjetina kojima se razvijaju kreativnost i kritiko miljenje kao metakompetencije
koje su primjenjive u svim ivotnim aspektima. U tu svrhu potrebno je ukljuiti nekoliko razina pedagokoga
pristupa - kognitivnu, psihomotoriku, afektivnu i motivacijsku - koje u najboljem omjeru uenicima osiguravaju uvjete za aktiviranje viih misaonih procesa. Proces uenja i pouavanja oblikuje se tako da omoguuje
svim uenicima ostvarenje njihovih potencijala. Osobno iskustvo uenika i suvremena okolina bitni su aspekti
odgojno-obrazovnoga procesa. Uenici stjeu kompetencije za itanje slojevitih znaenja slika iz vlastite okoline kreiranih masovnim medijima i novim tehnologijama koje istodobno potiu vizualnu, auditivnu, taktilnu i
kinestetiku percepciju.
Stjecanje znanja i vjetina u uenju i pouavanju predmeta Likovna kultura temelji se na neposrednu stvaranju
u materijalima i vizualnim medijima, a polazite razvoja kreativnosti uvijek je u samoj linosti uenika, njegovu
86
iskustvu i odnosu s okolinom. Izuzetno vana dimenzija uenikova iskustva jesu emocije koje znatno utjeu na
in percepcije pa ih je nemogue izuzeti iz procesa uenja.
U predmetu Likovna umjetnost naglasak je na razumijevanju uloge umjetnosti i stvaralatva u odgovarajuemu kontekstu te njezinu doprinosu ivotu pojedinaca i cjelokupnomu drutvu. Razumijevanje se temelji na
opaanju i iskustvu analitikoga promatranja likovnoga djela te stavljanju djela u iri kontekst nastanka, na
temelju kojega proizlazi argumentiran kritiki stav.
Uenje i pouavanje organizirano je u tematske cjeline koje uenicima omoguuju cjelovito i smisleno strukturiranje znanja, iskustava i vjetina stavljajui ih u odnos s razliitim kontekstima. Proces uenja i pouavanja
prilagoen je svakomu ueniku tako da razumije svrhu svih aktivnosti i sadraja. Unutar tematskih cjelina
uenici povezuju sadraje ishoda Likovne kulture i Likovne umjetnosti s temama i sadrajima ostalih nastavnih predmeta, meupredmetnim temama te spoznajama i iskustvima iz vlastitoga ivota. Teme se istrauju
kao kombinacija informacija, proivljenog iskustva i viestrukih znaenja.
Uenje i pouavanje predmeta Likovna kultura organizira se u svakome razredu kroz etiri zadane teme koje
obuhvaaju obavezni godinji broj sati. Teme se realiziraju nizom manjih ili veih projektnih i kontekstnih
cjelina. Trajanje i realizacija cjelina ovisi o potrebama uenika, odluci uitelja i kolskome kurikulumu.
Pri uenju i pouavanju premeta Likovna umjetnost sadraj je tematski podijeljen po godinama uenja s nekoliko podtema unutar svake teme te obuhvaa cijeli raspon umjetnikoga stvaranja od pretpovijesti do danas.
Sadraj se unutar pojedine godine uenja ne mora kronoloki prolaziti, ve uitelj odabire onaj pristup kojim e
najbolje ostvariti teme i podteme zadanim ishodima i kljunim sadrajima. Teme i podteme provlae se u svim
trima domenama u kojima uenici stjeu vjetine istraivakoga rada, analize i kritikoga miljenja, razvijaju
pozitivan stav i aktivan odnos prema batini, afinitet prema neposrednu doivljavanju umjetnikoga djela te
razumiju vanost kontekstualizacije umjetnikoga djela.
Uloga uitelja
Uitelj ima izuzetno vanu ulogu u strukturiranju i voenju odgojno-obrazovnoga procesa. On odabire razliite
pristupe uenju i pouavanju, odnosno metode i strategije kojima se potie aktivno sudjelovanje uenika u
odgojno-obrazovnome procesu preuzimanjem inicijative, razvojem kreativnoga i kritikoga miljenja, refleksijom, samoprocjenjivanjem i vrednovanjem. Uitelj uvaava individualnost svakoga uenika, njegove potrebe,
mogunosti i interese, stil uenja i izraavanja. Od osobite je vanosti da uitelj organizira odgojno-obrazovni
proces kao medijator tako da jasno izrazi ciljeve, potie uenike na samostalnost i daje im strukturirana uputstva za sudjelovanje u procesu. Potrebno je stvoriti pozitivno i poticajno ozraje za uenje, atmosferu povjerenja te usmjeriti uenje i pouavanje na uenika i ohrabrivati ga u iznoenju vlastitih prijedloga i rjeenja.
Uitelj je taj koji osmiljenim aktivnostima, komunikacijom svih sudionika odgojno-obrazovnoga procesa,
interaktivnom metodom uenja (interpersonalnom: uenik-uenik, uenik-uitelj) i interakcijom s umjetnikim djelima i sluenjem prethodno steenim kompetencijama usmjeravaju pouavanje na stjecanje novih
znanja i vjetina koja se nadovezuju na prethodna. Uitelj bira relevantne primjere umjetnikih djela i pristupe
uenju i pouavanju (suradniko uenje, iskustveno uenje, samostalno istraivanje, istraivanje u parovima i
skupinama, prezentacija, e-uenje, terenska nastava, integrirana nastava, korelacije, projektna nastava i uporaba novomedijskih tehnologija) kojima e najbolje ostvariti zadane ciljeve i ishode uenja. Uitelj upuuje uenika da upoznaje i istrauje oblikovanje vizualne okoline s kojom je povezan svakodnevnim aktivnostima i
iskustvom. Uitelj ukazuje na to da su likovno/vizualno oblikovanje sastavni dio ivota zajednice, vaan element u odreivanju njezina identiteta i u mnogim se aspektima odraavaju na ivot svakog pojedinca.
Materijali i izvori
Za uenje i pouavanje koriste se oni alati za koje uitelj procijeni da e njima najkvalitetnije i najuinkovitije
potaknuti uenika u postizanju zadanih ciljeva i ishoda uenja. Materijali i izvori za uenje ukljuuju relevantne izvore informacija, didaktiki prilagoene i poticajne te originalne sadraje, zatim stvarne situacije i sadraje koji povezuju ishode uenja sa svakodnevnim ivotom. Nuna je nacionalna baza kvalitetnih digitalnih reprodukcija umjetnikih djela nacionalne i svjetske batine za slobodnu uporabu u procesu uenja i pouavanja,
baza sadraja na koju se upuuje uenik tijekom istraivakoga rada te dodatni multimedijski i tiskani materijali za vjebu. Obavezan su izvor informacija i udbenici za svaku nastavnu godinu od 1. do kraja 5. odgojnoobrazovnoga ciklusa. Udbenici mogu biti u elektronikome/digitalnome i tiskanome obliku. Materijale za
87
alternativne oblike uenja i pouavanja planirane kolskim kurikulumom (izborna nastava, interdisciplinarni ili
struni moduli, izvannastavne aktivnosti itd.) osmiljava uitelj u suradnji s uenicima.
Bitna je kvaliteta reproduciranih materijala, tiskanih ili digitalnih, koji se koriste u odgojno-obrazovnome procesu. Preporua se uporaba strunih internetskih stranica, stranica muzeja i galerija koje omoguuju interaktivno istraivanje digitalne reprodukcije umjetnikih djela visoke rezolucije.
Okruenje
Osnovni preduvjet za cjeloviti rad uenika i uitelja u uenju i pouavanju predmeta Likovna kultura i Likovna
umjetnosti radi provoenja aktivnosti i sadraja vezanih za sve domene jest specijalizirana uionica koju ine:
raunalo s internetskom vezom, projektor visoke rezolucije, koji ima kvalitetnu i neizmijenjenu reprodukciju
boja ili proporcija, podloga za reprodukciju velikoga formata, adekvatno i kontrolirano osvjetljenje (mogunost
zamraenja uionice), audiooprema, prostor za uvanje uenikih radova (likovnih radova, mapa, istraivakih
radova), umivaonik i pristup tekuoj vodi u samoj uionici. Elektroniku opremu treba redovito obnavljati/nadograivati novim audiovizualnim multimedijskim tehnologijama, kako one ulaze u iru upotrebu, i adekvatnim raunalnim programima za obradu fotografije, za montau filma te za obradu i stvaranje slike.
Osim specijalizirane uionice, poeljno je okruenje za izvoenje uenja i pouavanja galerija, muzej ili bilo koji
autentini prostor uvanja umjetnikoga djela, javna skulptura, pojedinani arhitektonski objekt, lokalitet ili
urbanistiki prostor. Uenik uspostavlja neposredan odnos s djelom, upoznaje se s radom i aktivnostima kulturnih ustanova i drutava te postaje aktivni sudionik kulturnoga ivota svojega naselja/grada.
S obzirom na stvaralaki karakter uenja i pouavanja predmeta Likovna kultura i Likovna umjetnost potrebno
je omoguiti uenicima da prezentiraju rezultate svojega rada i izvan uionice kako bi bili dostupni i drugim
uenicima i roditeljima. U osnovnoj koli to podrazumijeva i sudjelovanje u oblikovanju neposredne vizualne
okoline. Uenici se potiu da razliitim stvaralakim aktivnostima sudjeluju u oblikovanju vizualnoga identiteta kole i promociji rada kole u uoj ili iroj zajednici (estetsko ureenje kole, izrada scenografije i rekvizita za
kolske priredbe i razliite oblike okupljanja i prezentacija te oblikovanje mrenih sadraja koji se odnose na
promociju i prezentaciju rada kole i sl.). Planiranjem kolskoga kurikuluma potrebno je osigurati vrijeme te
prostorne i materijalne uvjete za provoenje tih dodatnih aktivnosti. Uspostavljanje komunikacije s okolinom
potie se i ukljuenou uenika u ivot lokalne i ire zajednice tako da vizualnim intervencijama i performativnim akcijama promiu pozitivne stavove i vrijednosti. Javno djelovanje i prezentacija rada doprinosi osjeaju samopouzdanja uenika te im omoguuje dodatno vrednovanje vlastitoga rada u iremu kontekstu.
Odreeno vrijeme
Uenje i pouavanje predmeta Likovna kultura provodi se u 1., 2. i 3. odgojno-obrazovnome ciklusu osnovne
kole.
Uenje i pouavanje predmeta Likovna umjetnost provodi se u 4. i 5. odgojno-obrazovnome ciklusu srednje
kole.
U uenju i pouavanju predmeta Likovna kultura domena Stvaralatvo i produktivnost polazite je i poveznica
svih odgojno-obrazovnih ishoda pa joj se posveuje najvie vremena. Ostvarivanje ishoda iz te domene provodi se tijekom veine nastavnih sati dok se realizacija ishoda iz drugih dviju domena ostvaruje paralelno i veim
se dijelom preklapaju i proimaju s njom. Odnosi izmeu domena Doivljaj i kritiki stav te Umjetnost u kontekstu mijenjaju se tijekom odgojno-obrazovnih ciklusa. U drugome i treem ciklusu poveava se znaaj razvoja kritikoga miljenja i povezivanja stvaralakoga procesa s razliitim kontekstima.
Vrijeme koje je u prvim trima razredima srednje kole predvieno za uenje i pouavanje pojedine domene u
predmetu Likovna umjetnost rasporeeno je tako da je za domenu Stvaralatvo i produktivnost predvieno
okvirno 20% satnice, za domenu Doivljaj i kritiki stav okvirno 50% satnice te za domenu Umjetnost u kontekstu okvirno 30% satnice. Vrijeme koje je u etvrtome razredu srednje kole predvieno za uenje i pouavanje pojedine domene rasporeeno je tako da je za domenu Stvaralatvo i produktivnost predvieno okvirno
50% satnice, za domenu Doivljaj i kritiki stav okvirno 30% satnice te za domenu Umjetnost u kontekstu
okvirno 20% satnice.
88
Slika 2: Zastupljenost domena unutar odgojno-obrazovnih ciklusa
Grupiranje uenika
Uenici se raznoliko grupiraju ovisno o vrsti zadataka ili aktivnosti, mjestu izvoenja uenja i pouavanja, istraivanju u uionici i koli i izvan uionice i kole, samostalnim zadatcima itd. Stoga je mogue uenike grupirati fleksibilno i dinamino, s estim promjenama zdruivanja i umreavanja. Pritom treba paziti na posebnosti
i dinamiku svakoga razreda, skupine i para. Uitelj treba dobro poznavati uenike da bi ih grupirao prema razliitostima s obzirom na njihove individualne potrebe, interese i stilove uenja. Potrebno je unaprijed pripremiti
i dogovoriti ulogu svakoga uenika u skupini ili paru te strukturirati samovrednovanje i vrednovanje da bi se
uenici aktivno ukljuili i potaknuli na uenje. Tako je mogue pratiti napredak pojedinca i njegov rad u skupini. Za uenike koji imaju izraen interes za umjetniko podruje potrebno je osigurati produbljivanje znanja i
interesa organiziranjem izbornih aktivnosti i sadraja. Grupiranje uenika izvan redovne nastave mogue je i u
izbornim i u fakultativnim predmetima, modulima, u izvanuionikoj nastavi, izvannastavnim i izvankolskim
aktivnostima te u razliitim vrstama projekata, koji su sastavni dio kolskoga kurikuluma. U tim se grupiranjima potie razvoj individualnih interesa i sposobnosti te se naglaava meuvrnjako uenje.
Uenici s tekoama i daroviti uenici

Radi zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba uenika s tekoama kurikulum se prilagoava u skladu sa
smjernicama dokumenata Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava uenja i Vrednovanje postignua djece i
uenika s tekoama.
Radi zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih uenika uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa
smjernicama dokumenata Okvir za poticanje iskustava uenja i Vrednovanje postignua darovite djece i uenika.
89
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA UENJA U NASTAVNOME PREDMETU

LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST
Elementi vrednovanja proizlaze iz domena ukazujui na razliite aspekte znanja, sposobnosti i vjetina uenika. Vrednovanje se treba temeljiti na kontinuiranome praenju aktivnosti i napretka uenika.
Likovna kultura
VREDNOVANJE KAO UENJE I VREDNOVANJE ZA UENJE TIJEKOM UENJA I POUAVANJA PREDMETA LIKOVNA
KULTURA
Vrednovanje za uenje i vrednovanje kao uenje sastavni su dio procesa uenja i pouavanja. Uenici usvajaju i
primjenjuju kriterije za vrednovanje stvaralakoga procesa i likovnih/vizualnih radova. Vrednovanje se provodi
tijekom itavoga procesa uenja i pouavanja i obuhvaa:
uiteljevo praenje i biljeenje prolaska uenika kroz etape stvaralakoga procesa (praenje, promatranje i
biljeenje uenikih aktivnosti, analiza uenikova rada, procjena rada u skupini, razgovor s uenikom i izrada mapa za individualno praenje uenika)
biljeenje refleksije tijekom uenikova stvaralakog procesa (vlastiti proces i proces drugih uenika / samovrednovanje i vrnjako vrednovanje)
portfolio uenika (vizualno i pisano biljeenje procesa koje ukljuuje skice, pisane i vizualne biljeke o razvoju ideja, fotografije procesa, fotografije radova, radovi itd.)
rasprave tijekom stvaralakoga procesa te rasprave o rezultatu rada.
VREDNOVANJE NAUENOGA TIJEKOM UENJA I POUAVANJA PREDMETA LIKOVNA KULTURA
Vrednovanje se nauenoga provodi u skladu s ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda rasporeenih u tri domene. Domena Stvaralatvo i produktivnost polazite je i poveznica svih odgojno-obrazovnih ishoda. Vrednovanje ishoda iz te domene predstavlja teite procjene postignua uenika dok se vrednovanje realizacije ishoda iz drugih domena nadovezuje na nju. Radi tonijeg vrednovanja spojene su domene Doivljaj i kritiki stav
te Umjetnost u kontekstu. U prvome se ciklusu vea vanost u vrednovanju ovoga elementa ocjenjivanja daje
doivljaju, a u drugome i treem ciklusu razvoju kritikoga miljenja i povezivanju stvaralakoga procesa s
razliitim kontekstima.
Elementi ocjenjivanja i vrednovanja ukljuuju:
1. stvaralatvo (stvaralaki proces)
artikuliranje i razvijanje ideje, stvaranje udaljenih asocijacija, sposobnost improvizacije, primjena etapa kreativnoga procesa, refleksija i samorefleksija; vizualno i pisano biljeenje procesa, portfolio/e-portfolio
2. produktivnost (likovni/vizualni izraz: realizacija ideje u formi, u materijalu i u mediju)
uporaba likovnih pojmova, likovnih materijala, tehnika i/ili vizualnih medija, prikaza motiva i originalnosti
(stvaranje udaljenih asocijacija i ideja te izbjegavanje ablonskih i stereotipnih prikaza), uloenoga truda, izraene ideje (prijenos ideje u formu), dovrenosti radova te estetska osjetljivost
3. kritiko miljenje i kontekst (percepcija i rekonstrukcija cjeline: vlastiti rad i rad drugih uenika, umjetniko djelo, kontekst)
analiza i vrednovanje likovnih/vizualnih radova prema kriterijima: uporaba likovnih pojmova, likovnih materijala, postupaka i/ili vizualnih medija, prikaz motiva i originalnost, uloeni trud, izraena ideja i dovrenost
rada
analiza i vrednovanje procesa: odnos rezultata svake etape s cjelinom, refleksija i samorefleksija
90
stvaranje razliitih poveznica (analizom i praktinom primjenom razliitih iskustava i znanja) izmeu umjetnikih djela, stvaralakoga procesa, uenikova likovnoga/vizualnoga izraza i njihovih konteksta
estetska osjetljivost (umjetnika djela, ueniki radovi, okolina).
Uitelj daje opisnu procjenu odreenih elemenata generikih kompetencija: odgovornost, samostalnost i samoinicijativnost, komunikacija i suradnja:
odgovoran pristup radu, motivacija, aktivno sudjelovanje u svim etapama uenja i pouavanja, uvaavanje
miljenja drugih, samoinicijativnost u radu
stupanj suradnikoga uenja i komunikacije, tolerancija, uvaavanje i vrednovanje tuega miljenja, aktivnost u radu u skupini ili u radu u paru, doprinos radu skupine.
IZVJEIVANJE
Svrha izvjeivanja jest pravodobna, jasna i tona povratna informacija uenicima, roditeljima i uiteljima o
postignuima u trima postojeim predmetnim domenama te u napredovanju u razvoju socijalnih, komunikacijskih i metakognitivnih vjetina.
U prvome odgojno-obrazovnome ciklusu nema brojanih ocjena, a koristi se kvalitativno opisivanje postignua
na ljestvici od tri stupnja: potrebna podrka, u skladu s oekivanjima, iznimno u odnosu na oekivanja.
Uenika se postignua u drugome i treem odgojno-obrazovnome ciklusu kvalitativno opisuju na isti nain
kao u prvome ciklusu, uz dodatno vrednovanje brojanom ocjenom i zakljunom brojanom ocjenom.
ODREIVANJE ZAKLJUNE (PR)OCJENE
Zakljuna (pr)ocjena postignua uenika u uenju i pouavanju predmeta Likovna kultura proizlazi iz jasno
odreenih i razraenih odgojno-obrazovnih ishoda. Davanje vanosti pojedinoj domeni u donoenju zakljune
(pr)ocjene treba biti u suglasju sa zastupljenou domena u nastavi kroz odgojno-obrazovnu vertikalu.
Likovna umjetnost
(Pr)ocjenjivanje svakoga elementa u predmetu Likovna umjetnost moe se provoditi usmeno i pismeno pa se
time postie raznolikost oblika ocjenjivanja unutar jedne domene/elementa. Vrednovanje se provodi na temelju pismenih ispita, analiza, kritikih eseja, praenja etapa istraivakoga rada, primjeni steenoga znanja i vjetina u novim okolnostima.
VREDNOVANJE ZA UENJE
opisno se vrednuje uenikova samostalnost, odgovornost i zainteresiranost za nastavne sadraje i napredak.

VREDNOVANJE KAO UENJE
treba se temeljiti na samoprocjeni i procjeni uenika njihovim ukljuivanjem u vrednovanje istraivakih i

projektnih zadataka tako da sami dogovaraju kriterije i mjere uspjenost svoje i tue izvedbe.
VREDNOVANJE NAUENOGA
vrednuje se primjena steenoga znanja i vjetina u novim okolnostima.
91
Elementi ocjenjivanja:
stvaralatvo i produktivnost:
produktivnost vrednuju se etape i rezultati istraivakoga rada (osmiljavanje koncepta,
istraivanje izvora, pisani rad, prezentacija vizualnih rjeenja), likovne reinterpretacije
doivljaj i kritiki stav:
stav vrednuje se primjena likovnog jezika u analizi, sposobnost odabira adekvatnih vrsta/dijelova analize, izraavanje vlastitog kritikog stava i argumentirano iznoenje miljenja, vjetina
vrednovanja umjetnikoga djela, predlaganje vlastitih rjeenja
umjetnost u kontekstu:
kontekstu razumijevanje umjetnikih djela i likovnih problema u odgovarajuemu kontekstu,
smjetanje djela u stil/razdoblje, dijakronijsko i sinkronijsko povezivanje.
Ocjene treba rasporediti prema broju ishoda u pojedinoj domeni tako da domena Stvaralatvo i produktivnost
ini 20% ocjene, domena Doivljaj i kritiki stav 50% ocjene, a domena Umjetnost u kontekstu 30% ocjene.
ODREIVANJE ZAKLJUNE (PR)OCJENE
Sve brojane ocjene imaju jednaku vrijednost. Zakljuna (pr)ocjena donosi se na kraju godine i upisuje u svjedodbu. Uitelj daje procjenu generikih kompetencija (odgovornost, samostalnost, samoinicijativnost, komunikacija i suradnja) sluei se listom procjena i ljestvicom od etiriju stupnjeva: potrebna podrka, zadovoljavajue, dobro, vrlo dobro.
Uenika se postignua u etvrtome i petom odgojno-obrazovnome ciklusu izraavaju brojanom ocjenom i
zakljunom brojanom ocjenom.
92
DODATAK PRIJEDLOGU KURIKULUMA PREDMETA LIKOVNA KULTURA / LIKOVNA UMJETNOST

Izdvojeno miljenje lana SRS za predmet Likovna kultura u O, ishod A.1.
Kljuna domena kurikuluma za LK je Stvaralatvo i produktivnost jer se radi o predmetu koji se temelji na
praktinome radu, koji proizlazi iz upoznavanja osnovnih principa likovnoga izraavanja (odnosno iz upoznavanja likovnoga jezika). U ovome ishodu teite je maknuto sa samoga likovnog uratka i likovnoga izraavanja,
a pretjerano je stavljeno na sam proces. Pritom je, meutim, dolo do odreenih rtvi gledajui ishod koji se
bavi samim likovnim stvaralatvom (n.A1. ishod), uoljivo je da se zapravo dogodila promjena paradigme, no ne
u smjeru poboljanja.
Kurikulum za LK zasluuje mnoge pohvale; sadraji su osuvremenjeni postavljanjem jaeg naglaska na dizajn,
arhitekturu i digitalne medije, kao i na kulturnu batinu te drutveni kontekst. Ipak, naglasak u navedenome
ishodu n.A1. stavljen je na uenikovo poznavanje tehnika produkcije te na njihova opisivanja, retrospekcije i
introspekcije primjene istih, dok je samo izraavanje (koje ak nije vie nuno likovno) postalo manje vano.
Uz retrospekcijsko opisivanje od uenika se trai da svojim radovima alje nekakve poruke. Ovime se u izraz
vraa literarnost, umjesto da se stjeu specifina znanja naega podruja. Komunikacija koja se oekuje na
ovakav opisan nain vie se ne oslanja samo na likovni jezik (specifian za nae podruje), ve se proiruje na
koritenje svih jezika kao sredstava izraavanja (auditivno, literarno, kinestetiki, performativno, vizualno),
relativizirajui strunost pojedinih podruja. Takoer, uvoenje nekih umjetnikih formi (performance, happening, konceptualna umjetnost, umjetnika instalacija) kao obaveznih u djejem izraavanju, postavlja pitanje
uenikovih razvojnih sposobnosti za takvu djelatnost, posebno u razrednoj nastavi.
Inzistiranje na zadanim temama u tom je ishodu didaktiki problematino jer se prevelik naglasak stavlja na
ono to se prikazuje, umjesto na ono kako se prikazuje. U praksi, ovakav je naglasak esto dovodio do stereotipnih likovnih rjeenja, to dovodi do zatiranja likovne kreativnosti. Likovna kreativnost ovime se rtvovala u
ime neke druge, manje definirane kreativnosti. Nasuprot tome, smanjivanje likovnoga jezika odbacivanjem
nekih pojmova i sintaktikih naela, smanjuje mogunosti likovnoga izraavanja u ime nekoga drugog izraavanja. Likovnim znanjima i vjetinama didaktiki se sprjeava banalnost ilustriranja, koja je u praksi esto dovodila do posve nelikovnih i stereotipnih rjeenja. Dakle, uenicima se ne treba dati samo literarna uputa o tome
to se radi (kroz sirovu ikonografiju), ve ponajprije likovna uputa kako se radi, koritenjem likovnih pojmova.
Usvajanjem likovnih pojmova uenicima se nudi nov pogled na svijet, odnosno kultivirani opaaj, jer tim pojmovima mogu imenovati, osvijestiti, te estetski i kritiki promisliti opaeno u svojoj okolini.
Napokon, u istom je ishodu pogreno shvaen pojam vizualnosti, odnosno vizualni rad.
Jezino gledajui, pojam likovna umjetnost ne odgovara engleskomu pojmu visual arts. Treba uzeti u obzir
da se razliiti jezici koriste razliitim koncipiranjem jezinih znakova; u ovom sluaju, izraz likovan vrlo je
specifina hrvatska rije koja sa sobom donosi i odreenu konotaciju, koje u engleskome jeziku nema (jednako
kao to engleski jezik ne poznaje niti rije, niti koncept pojma odgoj, a hrvatski jezik nema ekvivalent za engleske rijei image i picture) (Butina, 1984; Muhovi, 2012). U hrvatskome jeziku, vizualno se odnosi na
sve to je vidljivo (a sve to je vidljivo nije obvezno umjetniko djelo), dok likovnim nazivamo ljudsku intervenciju na vizualnome polju kojem je kvalitativna i stvaralaka nadgradnja. To je vidljivo u nazivima ustanova
koje odgovaraju naoj Akademiji likovnih umjetnosti one se prijevode ne prevode kao Academy of Visual Arts,
ve kao Academy of Fine Arts, ili na francuskome Acadmie des Beaux-Arts: lijepe umjetnosti, jer je pojam lijepo
najblie to imaju naemu pojmu likovno.
Rije likovno u svojemu korijenu sadri oblik likovno je ono to je oblikovano, i to ljudskom rukom. Ovo
je vano jer vizualne pojave mogu biti i prirodne, a umjetnost nije prirodna, to joj i sam naziv kae (umjetnost je umjetna, engl. art is artificial). Nadalje, likovno je ono to je intelektualno osmiljeno, dok je vizualno
ono to nije nita posebno za vidjeti, kako kae slovenski autor Jurij Selan (2012). Ekvivalentno, kad se govori
o glazbenoj umjetnosti, ne govori se o auditivnoj umjetnosti jer se glazba temelji na tonu, a ne na zvuku. Svaki ton
jest zvuk, ali svaki zvuk nije ton (jer ton mora biti artikuluran); analogno, ono to je likovno jest vizualno, ali sve
to je vizualno nije istodobno i likovno.
Ideja da noviji mediji, kao to su recimo film i fotografija, nisu likovni ve vizualni, nije tona. Film, kao zasebna umjetnost, u sebi sadri razna podruja (rije, pokret i zvuk, recimo), a polje naeg interesa je ponajprije
likovni aspekt filma. Primjerice, Nikola Tanhofer autor je knjige o boji na filmu, kojoj pristupa kao ponajprije
likovnomu fenomenu. Uostalom, neki poznati redatelji (recimo David Linch) studirali su slikarstvo, kao i neki
fotografi (recimo Henri Cartier-Bresson). Govorei o fotografiji, upravo je ona najoigledniji medij za pretvaranje vizualnoga (onog to se snima) u likovno (ono to je snimljeno, ako je snimljeno znalaki; ako nema znanja i
vjetine, tada je fotografija ostala samo vizualni zapis). I Power Point prezentacija moe biti samo vizualna, a
93
moe biti i likovna. Prema tome, likovnost je baza arhitekture, dizajna, filma, fotografije, pa i digitalnim prezentacijama.
Poseban je sluaj odnos likovne umjetnosti i vizualne umjetnosti. Vizualna umjetnost pojavila se u dvadesetom stoljeu, tek nedavno u odnosu na cjelokupnu povijest umjetnosti, pa je stoga vizualna umjetnost maleni
podskup likovne umjetnosti. Prvim djelom vizualne umjetnosti smatra se Fontana (pisoar) Marcela Duchampa. Od tada se otvorio svijet umjetnikih djela koja su ponajprije vizualna, a ne likovna. To su djela koja
nisu ak niti rukotvorine (ona su tzv. readymades, ve gotovi predmeti iz okoline), i ona nemaju likovnosti. Likovnost je zamijenjena diskursom jezikom stvorenim kontekstom. Ta djela ponajprije ovise o svojem tumaenju, pa J. Selan (2012) kae da ih ne moramo nuno vidjeti moramo ih znati. Za razliku od likovne umjetnosti
vizualna umjetnost ne preoblikuje, ve ponovno (sekundarno) semantizira vidljivo, tj. daje mu nova znaenja.
Ovo je posve legitimno u suvremenim umjetnostima, ali treba imati na umu kako se takvo shvaanje umjetnosti moglo pojaviti tek razgradnjom koncepta klasine, likovne umjetnosti (jednako kao to se Schenbergova
atonalnost mogla pojaviti tek nakon tonalnosti, i bez nje nema smisla). Unutar sustava obrazovanja, razumijevanje likovne umjetnosti didaktiki je preduvjet da bi se shvatila njezina nelikovna, vizualna negacija. Nastavom vizualne umjetnosti nije mogue objasniti svu ljudsku likovnu djelatnost od prapovijesti do sredine dvadesetog stoljea. Ovdje si stvaramo nejasnoe koje emo uvijek imati tekoa objasniti unutar kolskog koncepta
obrazovanja.
Dodatno treba objasniti i odnos termina likovna kultura i engleskoga termina visual culture. Iako se ini
kao da se jednostavno radi o prijevodu iz jednoga jezika u drugi, tome nije tako. Koncept vizualne kulture nastao je na temeljima hermeneutike i tzv. slikovnog obrata (eng. iconic turn krajem osamdesetih godina dvadesetog stoljea, a ukljuuje kulturoloko tumaenje vizualnih pojava (Briski-Uzelac, 2008). Zbog toga, polje se
vizualne kulture interdisciplinarno preklapa s psihoanalitikom teorijom, neurologijom, studijima seksa, queer
teorijom, studijima televizije, popularne kulture, reklama, interneta, novih tehnologija itd. Ovime se bave tzv.
vizualni studiji. Kreimir Purgar, osniva Centra za vizualne studije u Hrvatskoj, objanjava to rijeima: Oni
(vizualni studiji) polaze od injenice da je kompletno podruje vizualnog danas ravnopravno i da je svaki kritiki
stav koji problematizira sliku ili koji je problematiziran slikom jednakopravan i jednako zasluuje da se njime
dakle, kao stavom o slici pozabavimo; bez obzira o kojem predmetu, artefaktu ili pojavi izriemo kritiki stav.
(asopis Kontura, lipanj 2011, str. 16-21) Prouavanje bilo koje vizualne pojave je jednakovrijedno.
Ukratko, vizualni studiji bave se interpretacijom, a ne stvaralatvom. I ne bave su nuno umjetnou. A nastavniki kadar nije niti priblino osposobljen za ovakvu vrstu djelatnosti jer ih nastavniki fakulteti i ne osposobljavaju za to.
Zbog svega navedenoga, miljenja sam da aktivnost i sadraj ovoga ishoda treba biti ponajprije likovnost, kroz
likovno izraavanje i stvaranje, a ne vizualnost i vizualno izraavanje.
izv. prof. mr. art Miroslav Huzjak
Literatura:
Briski-Uzelac, S. (2008). Vizualni tekst. Studije iz teorije umjetnosti. Zagreb: CVS Centar za vizualne studije.
Butina, M. (1984). Slikarsko miljenje: od vizualnega k likovnemu. Ljubljana: Cankarjeva zaloba.
Kamhi, M. M. (2004). Rescuing Art from 'Visual Culture Studies'. Aristos.URL: http://www.aristos.org/aris04/rescuing.htm
Muhovi, J. (2012). Likovna ali vizualna umetnost? V: Likovno / vizualno. Ljubljana: Pedagoka fakulteta. Str. 27
58.
Purgar, K. (2011). Suvremena umjetnost napustila je domenu povijesti umjetnosti. Kontura, lipanj 2011, str. 16-21. URL:
https://www.academia.edu/4081436/Suvremena_umjetnost_napustila_je_domenu_povijesti_umjetnosti
Selan, J. (2012). Anesthesia. Sodobna umetnost in mehanizmi diskursa. V: Likovno / vizualno. Ljubljana: Pedagoka
fakulteta. Str. 83 97.
94

17-Predmetni Kurikulum-Likovna Kultura I Likovna Umjetnost

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

17-Predmetni Kurikulum-Likovna Kultura I Likovna Umjetnost

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

nacionalni

lanovi strune radne skupine izabrani javnim pozivom

podruja kurikuluma i kurikulumi meupredmetnih tema

Predmetni kurikulumi i Kurikulumi za stjecanje kvalifikacija u redovnom

Okvir za poticanje iskustava uenja i vrednovanje

Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava uenja te

Okvir za vrednovanje procesa i ishoda uenja u

okvir nacionalnog kurikuluma

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST

A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UENJA I POUAVANJA NASTAVNOGA PREDMETA

C. DOMENE U ORGANIZACIJI PREDMETNOGA KURIKULUMA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST

Uenik interpretira etiri zadane teme.

Uenik prepoznaje i navodi

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST

Kreativnom igrom uenik otkriva

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST

Uenik uoava i izraava osobitosti

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST

Uenik uporabljuje preporuene likovne materijale:

-uenik opisuje umjetniko djelo kao

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST

-uenik opisuje vlastiti doivljaj

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST

prostor te interpretira svoj doivljaj

- uenik povezuje vizualni/likovni i

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST

LIKOVNA KULTURA: 2. RAZRED

Uenik interpretira etiri zadane teme.

Uenik varira poetna

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST

- slui se principom kreativne igre

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST

- kontrast oblika i veliina ploha i tijela

Uenik uoava i izraava obiljeja

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST

Uenik uporabljuje preporuene likovne materijale:

- uenik opisuje umjetniko djelo kao

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST

- uenik opisuje stvaralaki proces

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST

- uenik usporeuje odnose slike i

- uenik povezuje vizualni/likovni i

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST

LIKOVNA KULTURA: 3. RAZRED

Uenik interpretira etiri zadane

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST

- stvara slobodne asocijacije te

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST

- omjer veliina likova i masa; ravnotea (simetrija i asimetrija).

Uenik istrauje i varira likovne

Uenik uporabljuje preporuene likovne materijale:

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST

- digitalnim fotoaparatom biljei

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST

- uenik opisuje tijek stvaralakoga

Uenik samostalno opisuje

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST

Likovnim i vizualnim izraavanjem

Uenik samostalno stvara