Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu

Smjernice za umjetniki odgoj

Svjetska konferencija o umjetnikom odgoju: Oblikovanje stvaralakih mogunosti za 21. Stoljee Lisabon, 6.-9. oujka 2006.

Sadraj
I. Polazite II. Ciljevi umjetnikog odgoja
1. Zagovaranje opeljudskog prava na odgoj i kulturnu participaciju 2. Razvitak individualnih sposobnosti 3. Poboljanje kvalitete odgoja 4. Promicanje kulturne raznolikosti

III. Pristupi umjetnikom odgoju

1. Umjetnika podruja 2. Pristupi umjetnikom odgoju 3. Dimenzije umjetnikog odgoja

IV. Osnovne strategije uinkovita umjetnikog odgoja

1. Odgoj uitelja i umjetnika 2. Partnerstvo

Kako u engleskom jeziku rije education znai i odgoj i obrazovanje, u ovom e se prijevodu naziv odgoj u pravilu odnositi i obuhvaati takoer pojam obrazovanja. Potonji naziv, pak, koristit emo tamo gdje je to opravdano kontekstom. (Prev.)

V. Istraivanje umjetnikog odgoja i razmjena znanja VI. Preporuke

1. Preporuke uiteljima, roditeljima, umjetnicima, ravnateljima kola i obrazovnih ustanova 2. Preporuke dravnim ministarstvima i politiarima 3. Preporuke UNESCO-u i drugim meudravnim i nedravnim organizacijama

Dodatak: Primjeri prakse

Poticaji
Temeljene na raspravama tijekom i nakon Svjetske konferencije o umjetnikom odgoju odranoj od 6. do 9. oujka 2006. u Lisabonu, Portugal, ove Smjernice za umjetniki odgoj ele istraiti ulogu umjetnikog odgoja u suoenju s potrebama stvaralatva i kulturne svijesti 21. stoljea te istiu koje su strategije potrebne za uvoenje i promicanje umjetnikog odgoja u odgojno-obrazovnom okoliu. Ovaj dokument eli pridonijeti boljem uzajamnom razumijevanju svih sudionika i aktera umjetnikog odgoja, kao i boljem shvaanju njegove vanost i njegove presudne uloge u poboljanju kvalitete odgoja. Njime se nastoje definirati pristupi i prepoznati primjeri dobre prakse. Zatim, namijenjen je da poslui kao dokument, podloan dopunama, koji naznauje konkretne promjene i korake potrebne za uvoenje i promicanje umjetnikog odgoja u odgojno-obrazovnom okoliu (formalnom i neformalnom) i za uspostavu vrsta okvira za budue odluke i akcije u tom podruju. Ove Smjernice, dakle, nastoje prenijeti viziju i uspostaviti konsensus oko vanosti umjetnikog odgoja u izgradnji kreativnog i kulturno svjesnog drutva; ohrabriti suradnju u promiljanju i akciji; popisati neophodne financijske i kadrovske izvore koji e osigurati cjelovitije ukljuivanje umjetnikog odgoja u odgojnoobrazovne sustave i kole. Mnogo se raspravlja o brojnim moguim ciljevima umjetnikog odgoja. Ta rasprava otvara pitanja poput: Pouava li se umjetniki odgoj samo radi uivanja i uvaavanja umjetnikih djela ili ga treba promatrati kao sredstvo osnaivanja uenja drugih kolskih predmeta?; Treba li umjetnost pouavati kao samostalan predmet zbog nje same ili zbog znanja, vjetina i vrednota koje iz nje mogu proistei (ili zbog obojega)?; Postoji li umjetniki odgoj zbog maloga broja darovitih za pojedina umjetnika podruja ili zbog svih? To su bile sredinja pitanja svih koji su sudjelovali u oblikovanju ovdje izloenog pristupa - umjetnika, uitelja, studenata i politiara. Smjernice nastoje dati razumljiv odgovor na njih istiui ujedno da stvaralaki i kulturni razvitak moraju biti osnovnom zadaom odgoja.

Ciljevi umjetnikog odgoja

1. Zagovaranje opeljudskog prava na odgoj i kulturnu participaciju Meunarodnim deklaracijama i konvencijama nastoji se zajamiti svakom djetetu i odrasloj osobi pravo na obrazovanje i na mogunosti koje e im osigurati puni i skladan razvitak te sudjelovanje u kulturnom i umjetnikom ivotu. Osnovni razlog zato se umjetniki odgoj valja smatrati vanim i zapravo obveznim dijelom odgoja i obrazovanja u svakoj zemlji proistjee iz tih prava.
2

Kultura i umjetnost bitne su sastavnice opeg odgoja i obrazovanja koje pridonose punom razvoju pojedinca. Prema tome, umjetniki odgoj je opeljudsko pravo, za sve koji se obrazuju, ukljuujui i one koji esto bivaju iskljueni iz obrazovnog procesa, poput doseljenika, kulturnih manjina i osoba s potekoama u razvoju. Ovi stavovi temelje se na sljedeim dokumentima o ljudskim pravima i pravima djeteta: Opa deklaracija o ljudskim pravima lanak 22 Svatko kao pripadnik drutva... ima pravo na ostvarenje gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava koja su uvjet njegova dostojanstva i neometanog razvoja njegove osobnosti. lanak 26 Odgoj i obrazovanje moraju biti usmjereni punom razvoju ljudske osobe i jaati potivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda on mora promicati razumijevanje, snoljivost i prijateljstvo meu svim narodima, rasnim i vjerskim grupama te podupirati djelatnost Ujedinjenih naroda na odranju mira. lanak 27 Svatko ima pravo slobodno sudjelovati u kulturnom ivotu svoje zajednice, uivati u umjetnosti, pridonositi znanstvenom razvoju i koristiti njegove prednosti. Konvencija o pravima djeteta lanak 29 Obrazovanje djeteta treba usmjeriti prema... a) punom razvoju djetetove osobnosti, nadarenosti, duevnih i tjelesnih sposobnosti... lanak 31 Drave stranke priznaju djetetu pravo na odmor i slobodno vrijeme, na igru i razonodu primjerenu njegovoj dobi, kao i na slobodno sudjelovanje u kulturnom ivotu i umjetnostima. 2. Razvitak individualnih sposobnosti Svi ljudi posjeduju kreativni potencijal. Umjetnost omoguuje okoli i praksu u kojoj je uenik aktivno ukljuen u iskustva, procese i razvoj stvaralatva. Istraivanje pokazuje da ukljuivanje uenika u umjetnike procese, uz istodobno ugraivanje elemenata njihove vlastite kulture u obrazovanje, razvija u svakom pojedincu smisao za stvaralatvo i inicijativu, bogatu imaginaciju, emocionalnu inteligenciju i moralni kompas, sposobnost kritikog miljenja, smisao za samostalnost te slobodu miljenja i djelovanja. Odgoj za i kroz umjetnost takoer potie kognitivni razvitak i pridonosi da ono to i kako uenici ue odgovora potrebama modernih drutava u kojima ive. Obilna pedagoka literatura pokazuje da umjetnika praksa i razvitak ukusa te poznavanja umjetnosti omoguuju nastanak jedinstvenih uvida na nizu nastavnih podruja; uvida koje je teko ostvariti drugim odgojno-obrazovnim sredstvima. Da bi u potpunosti sudjelovali u kulturnom i umjetnikom ivotu djeca i odrasli trebaju postupno nauiti shvaati, cijeniti i iskusiti oblike umjetnikog izraavanja kojima neki ljudi esto nazivani umjetnicima istrauju i posreduju razliite vidove postojanja i zajednikog ivota ljudi. Budui da je cilj dati svim ljudima jednake mogunosti za kulturne i umjetnike aktivnosti, umjetniki odgoj treba da postane obveznim dijelom obrazovnih programa za svakog. Umjetniki odgoj treba da bude sustavan i omoguavan tijekom vie godina, jer se radi o dugoronom procesu.

Umjetniki odgoj pridonosi obrazovanju koje objedinjuje tjelesne, intelektualne i stvaralake sposobnosti i omoguuje dinaminije i plodotvornije odnose izmeu obrazovanja, kulture i umjetnosti. Te su sposobnosti naroito vane pri suoavanju s izazovima nazonima u drutvu 21. stoljea. Primjerice, poradi drutvenih promjena koje utjeu na obiteljske strukture, djeca su esto liena roditeljske panje. Zatim, poradi nedostatka komunikacije i neizgraenih odnosa unutar obitelji djeca esto doivljavaju niz emocionalnih i drutvenih problema. Povrh svega, prijenos kulturnih tradicija i umjetnikih praksi unutar obiteljskog okolia postaje sve tei, naroito u urbanim podrujima. Danas dolazi do sve ireg raskoraka izmeu intelektualnih i emocionalnih spoznajnih procesa, to je odraz veeg naglaska koji se u obrazovnim sredinama pridaje razvoju intelektualnih vjetina, dok se manja vrijednost pridaje emocionalnim procesima. Prema miljenju prof. Antonia Damasia, ovo naglaavanje razvoja intelektualnih sposobnosti na raun emocionalnog podruja, jedan je od imbenika propadanja moralnog ponaanja u modernom drutvu. Emocionalna spoznaja sastavnim je dijelom u procesu donoenja odluka i djeluje kao zajedniki vektor akcija i ideja koje oblikuju stavove i prosudbe. Bez emocionalnog sudjelovanja bilo koja akcija, ideja ili odluka bila bi zasnovana na sasvim racionalnim pretpostavkama. Zdravo moralno ponaanje, koje predstavlja vrstu osnovu graanina, zahtijeva emocionalno sudjelovanje. Prof. Damasio predlae da umjetniki odgoj, potiui emocionalno sudjelovanje, dovede do bolje ravnotee izmeu intelektualnog i emocionalnog razvoja i tako pridonese izgradnji kulture mira. Drutva 21. stoljea sve vie trae kreativnu, fleksibilnu, prilagodljivu i inovativnu radnu snagu, pa se obrazovni sustavi trebaju prilagoditi ovim promjenjivim uvjetima. Umjetniki odgoj prua uenicima te vjetine osposobljavajui ih da se izraze, da kritiki vrednuju svijet oko sebe i aktivno sudjeluju u razliitim vidovima ljudskog postojanja. Umjetniki odgoj takoer je sredstvo koje narodima omoguuje da razviju ljudske potencijale neophodne za iskoritavanje njihova dragocjena kulturnog kapitala. Oslanjanje na vlastite ljudske potencijale i na kulturni kapital temeljno je ako zemlje ele razvijati jake i odrive kulturne (kreativne) industrije i poduzea. Takve industrije mogu imati kljunu ulogu u poticanju drutveno-gospodarskog razvoja u mnogim slabije razvijenim zemljama. tovie, za mnoge ljude, kulturne industrije (izdavatvo, glazba, film, televizija i ostali mediji) i kulturne institucije (muzeji, glazbeni prostori, kulturni centri, umjetnike galerije i kazalita) slue kao glavni ulaz kojim se dopire do kulture i umjetnosti. Programi umjetnikog odgoja mogu pomoi ljudima da otkriju raznolikost kulturnih izraza to ih nude kulturne industrije i ustanove te da kritiki reagiraju na njih. S druge strane, kulturne industrije slue kao izvor prosvjetnim radnicima koji nastoje ugraditi umjetnost u obrazovanje. 3. Poboljanje kvalitete odgoja Zahvaljujui Izvjetaju o opem praenju programa Obrazovanje za sve iz 2006., koji je objavio UNESCO, dok ukupan broj djece obuhvaene obrazovanjem raste, kvaliteta obrazovanja ostaje niska u najveem broju zemalja u svijetu. Omoguiti obrazovanje za sve vrlo je vano, ali je jednako vano da obrazovanje uenika bude kvalitetno. Kvalitetno obrazovanje usredotoeno je na uenika i moe se odrediti trima naelima: to je obrazovanje koje je primjereno ueniku ali koje takoer promie ope vrijednosti; zatim, to je pravino obrazovanje u smislu da svima omoguuje kako pristup tako i ishode te jami drutvenu ukljuivost prije nego li iskljuivost; konano, to je obrazovanje koje promilja i omoguuje ostvarivanje individualnih prava.

Kvalitetno obrazovanje se stoga openito moe shvatiti kao obrazovanje koje uenicima omoguuje stjecanje relevantnih sposobnosti potrebnih za uspjeno funkcioniranje u vlastitoj drutvenoj zajednici; to je obrazovanje primjereno ivotu uenika, njihovim oekivanjima i interesima kao i onima njihovih obitelji i drutvenih zajednica; to je, osim toga, obrazovanje koje ukljuuje sve, a utemeljeno je na potivanju individualnih prava. Prema Akcijskom planu usvojenom u Dakaru 1 , mnogi su imbenici potrebni kao pretpostavke kvalitetnog obrazovanja. Uenje za i kroz umjetnost (umjetniki odgoj i odgoj kroz umjetnost) moe obogatiti barem etiri od ovih imbenika: aktivno uenje; lokalno relevantni nastavni plan i program koji obuhvaa interese i namjere uenika; potivanje i suradnju s lokalnim zajednicama i kulturama; te obrazovane i motivirane uitelje. 4. Promicanje kulturne raznolikosti Umjetnost je istovremeno izraz kulture kao i nain prenoenja kulturnog znanja. Svaka kultura odlikuje se jedinstvenou umjetnikog izraza i kulturnih praksi. Raznolikost kultura i njihovih stvaralakih umjetnikih proizvoda predstavljaju suvremene i tradicionalne oblike ljudske kreativnosti koji svaki na svoj nain pridonose plemenitosti, batini, ljepoti i cjelovitosti ljudskih civilizacija. Svijest i poznavanje kulturnih praksi i umjetnikih oblika jaaju osobne i kolektivne identitete i vrijednosti te pridonose uvanju i promicanju kulturne raznolikosti. Umjetniki odgoj razvija kulturnu svijest, promie kulturne prakse i ujedno je sredstvo kojim se poznavanje i uivanje u umjetnosti i kulturi prenosi od jednog narataja do drugog. U mnogim zemljama kako materijalni tako i nematerijalni vidovi kultura gube se jer im u obrazovnim sustavima nije pridana vrijednost ili nisu preneseni buduim naratajima. Stoga je neophodno potrebno da obrazovni sustavi ukljue i prenesu kulturno znanje i izraze. To je mogue ostvariti s pomou umjetnikog odgoja kako u okvirima formalnog tako i neformalnog obrazovanja. Neke od glavnih preporuka za implementaciju UNESCO-ove Ope deklaracije o kulturnoj raznovrsnosti, usvojene 2001., naglaavaju ovu potrebu: Preporuka 6: Njegovati jezinu raznovrsnost uz potivanje materinjeg jezika na svim obrazovnim razinama, kad god je mogue, i poticati uenje nekoliko stranih jezika od najranije dobi. Preporuka 7: Promicati kroz obrazovanje svijest o pozitivnim vrijednostima kulturne raznovrsnosti i u tom pravcu poboljavati nastavni plan i program kao i uiteljsku izobrazbu. Preporuka 8: Ugraditi, gdje god je to mogue, tradicionalne pedagogije u obrazovni proces s ciljem uvanja i punog koritenja kulturno primjerenih metoda priopavanja i prenoenja znanja.

Pristupi umjetnikom odgoju

1. Umjetnika podruja

Dakar Framework for Action, 2000, http://www.unesco.org/education/efa/ed_for_all/framework.shtml

Ljudi u svim kulturama uvijek su (i uvijek e to initi) traili odgovore na pitanja o svom postojanju. Uvide dobivene takvom potragom za smislom svaka kultura obznanjuje i priopava raznim sredstvima. Takva sredstva su rijei, pokreti, dodir, zvukovi, ritmovi i slike. U mnogim kulturama oblici izraavanja kojima se priopavaju ti uvidi i kojima se u svijesti ljudi otvara prostor razmiljanju nazivaju se umjetnou. Tijekom povijesti raznovrsni oblici umjetnikog izraavanja stjecali su razne nazive. Vano je prihvatiti injenicu da ak ako se nazivi kao to su ples, glazba ili pjesnitvo koriste irom svijeta, njihovo dublje znaenje moe biti razliito od jedne do druge kulture. Stoga se svaki popis umjetnikih podruja mora promatrati kao pragmatina kategorizacija, podlona stalnom razvijanju i nikad iskljuiva. Ovdje ne moemo navoditi cijeli popis, ali provizorni popis mogao bi ukljuiti: izvedbene umjetnosti (ples, drama, glazba itd.), knjievnost i pjesnitvo, zanate, dizajn, digitalne umjetnosti, pripovijedanje (storytelling), batinu, vizualne umjetnosti i film, medije i fotografiju. Uenike treba postupno upoznavati s umjetnou kroz umjetnike prakse i iskustva te isticati vrijednost ne samo rezultata nego i procesa koji mu prethodi. tovie, kako se mnogi oblici umjetnikog stvaranja ne mogu ograniiti na samo jedno umjetniko podruje, interdisciplinarna dimenzija umjetnosti i istovjetnost meu raznim podrujima mora biti jae naglaena. 2. Pristupi umjetnikom odgoju Matovitost, kreativnost i inovativnost prisutni su u svakom ovjeku te se mogu njegovati i primijeniti. Postoji snana povezanost izmeu ova tri procesa. Kao to je Sir Ken Robinson primijetio, matovitost je obiljeje ljudske inteligencije, kreativnost je primjena matovitosti, a inovativnost zakljuuje proces uporabom kritike prosudbe u primjeni neke ideje. Bilo koji pristup umjetnikom odgoju mora kao polazite uzeti kulturu (ili kulture) kojoj uenik pripada. Izgradnja samopouzdanja ukorijenjenog u dubokom potivanju vlastite kulture najbolje je mogue polazite za istraivanje i kasnije uvaavanje i potivanje kulture drugih. Sredinju vanost pritom dobiva priznavanje neprekidnog razvoja kulture i njezine vrijednosti u povijesnim i suvremenim kontekstima. Obrazovni sadraj i struktura, osim to trebaju upoznati uenika sa znaajkama svake umjetnosti, trebaju takoer pribaviti umjetnika sredstva za komunikaciju i interakciju unutar raznovrsnih kulturnih, drutvenih i povijesnih konteksta. U tom pogledu, postoje dva glavna pristupa umjetnikom odgoju (koji mogu biti koriteni istovremeno i ne treba ih razdvajati). Umjetnost se moe (1) pouavati kao zaseban nastavni predmet kroz razne vrste umjetnosti, ime se razvijaju umjetnike sposobnosti, senzibilitet i umjetniki ukus uenika. Umjetnost se moe (2) promatrati i kao metoda uenja i pouavanja u kojoj su umjetnike i kulturne dimenzije ukljuene u sve kolske predmete. Kao pristup, odgoj kroz umjetnost koristi razna podruja umjetnosti (i prakse te kulturne tradicije povezane s tim podrujima) kao medij pouavanja svih kolskih predmeta i kao nain produbljivanja razumijevanja tih predmeta. Primjer za to je uporaba boja, oblika i objekata to ih nude vizualne umjetnosti i arhitektura za pouavanje predmeta kao to su fizika, biologija i geometrija; ili uporaba dramskog izraza ili glazbe kao naina pouavanja jezika. Oslanjajui se na teoriju mnogostrukih inteligencija odgoj kroz umjetnost nudi poboljanja u nastavi i uenju u svim predmetima i za sve uenike. Ovaj pristup takoer nastoji kontekstualizirati
6

teoriju kroz praktinu primjenu razliitih vrsta umjetnosti. Da bi bio uinkovit, ovaj interdisciplinarni pristup zahtijeva promjene u metodama pouavanja kao i u izobrazbi uitelja. 3. Dimenzije umjetnikog odgoja Umjetniki se odgoj ostvaruje kroz tri komplementarna pedagoka pravca: Prouavanje umjetnikih djela. Izravan susret s umjetnikim djelima (kroz koncerte, izlobe, knjige i filmove). Sudjelovanje u umjetnikom stvaranju. To znai da moemo govoriti o tri dimenzije umjetnikog odgoja: (1) uenik stjee znanje u interakciji s umjetnikim objektom ili izvedbom, s umjetnikom i sa svojim uiteljem; (2) uenik stjee znanje kroz vlastitu umjetniku praksu; i (3) uenik stjee znanje istraivanjem i prouavanjem (nekog umjetnikog oblika te odnosa umjetnosti i povijesti).

Osnovne strategije uinkovita umjetnikog odgoja

Kvalitetan umjetniki odgoj zahtijeva kvalitetne profesionalne umjetnike pedagoge kao i uitelje opih predmeta. Kvalitetnom umjetnikom odgoju pridonosi i uspjeno partnerstvo izmeu umjetnikih pedagoga i uitelja, s jedne strane, i profesionalnih umjetnika, s druge. Unutar tog okvira treba ostvariti najmanje dva glavna zadatka: Omoguiti uiteljima, umjetnicima i ostalima pristup grai te izobrazbu potrebnu za uspjeno pouavanje umjetnikog odgoja. Kreativno uenje zahtijeva kreativno pouavanje. Poticati kreativna partnerstva na svim razinama izmeu ministarstava, kola, uitelja i umjetnikih, znanstvenih i drutvenih organizacija. Uspjena partnerstva ovise o obostranom razumijevanju ciljeva koje partneri ele ostvariti te uzajamnom potivanju kompetencija. Da bi se stvorile pretpostavke za buduu suradnju izmeu prosvjetnih radnika i umjetnika, opseg kompetencija jednih mora ukljuivati poznavanje strunog polja onih drugih, kao i zajedniku sklonost prema pedagogiji. Valja preraditi programe izobrazbe uitelja i umjetnika kako bi ih se snabdjelo znanjem i iskustvom neophodnim za odgovorno pouavanje i omoguilo im da u punoj mjeri ostvare uinke inter-profesionalne suradnje. Za promicanje takve suradnje potrebno je osmisliti posebne programe, to predstavlja nove izazove za mnoga drutva. Moemo, dakle, govoriti o dvije osnovne strategije ostvarivanja uinkovita umjetnikog odgoja: o odgovarajuoj i uinkovitoj izobrazbi uitelja i umjetnika te o razvijanju partnerstva izmeu odgojno-obrazovnih i kulturnih sustava i individualnih sudionika. 1. Izobrazba uitelja i umjetnika To se odnosi na esto vrlo razliita iskustva i perspektive koje uitelji opih predmeta, umjetniki pedagozi i umjetnici imaju o obrazovnim i kulturnim procesima i praksama. Zato je neobino vano da svi ovi individualni sudionici u umjetnikom odgoju steknu uinkovito obrazovanje. Izobrazba uitelja opih predmeta
7

U najboljim okolnostima uitelji (i kolski slubenici) trebali bi biti osjetljivi na vrijednosti i kvalitete umjetnika i trebali bi cijeniti umjetnost. Uitelji bi takoer trebali raspolagati vjetinama koje iih osposobljavaju za suradnju s umjetnicima u obrazovnim sredinama. To e im omoguiti da ostvare i vlastiti osobni potencijal, kao i da koriste umjetnike oblike u nastavi. Takoer, to bi im moglo pomoi u stjecanju znanja potrebnih za oblikovanje ili izvedbu umjetnikih djela, zatim sposobnosti da ih ralanjuju, tumae i vrednuju te da uvaavaju i razumiju umjetnika djela drugih razdoblja i kultura. Uvaavajui injenicu da umjetnost pomae uenju u obrazovnim podrujima koja se obino smatraju dijelom opih nastavnih planova i programa naroito uitelji osnovnih kola esto koriste odgoj kroz umjetnost kao nain rada. Primjerice, pjesmice se koriste za uenje i zapamivanje rijei u nastavi jezika, za definicije u znanstvenim i drutvenim predmetima ili za usvajanje matematikih koncepata i formula. Ugraivanje umjetnosti u pouavanje drugih predmeta, naroito u osnovnoj koli, moe biti jedan od naina olakavanja preopirnih nastavnih planova i programa. Meutim, to ugraivanje ostat e bez uinka ako u koli istovremeno ne postoji i nastava umjetnikih predmeta. Izobrazba umjetnikih pedagoga Pouavanje umjetnosti mora postati neto vie od jednostavnog pouavanja posebnih umijea, praksi i znanja. Zato, uz specifine kompetencije, programi umjetnikog odgoja trebaju obuhvatiti iru izobrazbu umjetnikih pedagoga i ohrabriti ih da preuzimaju umijea drugih umjetnika, ukljuujui i one iz drugih umjetnikih podruja, uz istodobno razvijanje vjetina potrebnih za suradnju s umjetnicima i uiteljima drugih nastavnih predmeta u obrazovnim sredinama. Cjelovit program izobrazbe umjetnikih pedagoga trebao bi nastojati na razvijanju znanja i umijea u sljedeim podrujima: jednoj ili veem broju umjetnosti interdisciplinarnim oblicima umjetnikog izraavanja metodikama umjetnikih predmeta metodikama interdisciplinarnog pouavanja te odgoja kroz umjetnost oblikovanju nastavnog plana i programa metodama vrednovanja i ocjenjivanja umjetnikog odgoja formalnom (kolskom) umjetnikom odgoju neformalnom (izvankolskom) umjetnikom odgoju. Povrh svega, dobre kole same po sebi nikad nee biti dovoljno dobre. Kao to e biti pokazano, umjetniki odgoj esto se moe obogatiti partnerstvom sa irokim krugom pojedinaca i organizacija u lokalnoj zajednici. Aktivnosti poput posjeta muzejima, galerijama i priredbama, edukativni programi poput Umjetnici u koli i Odgoj za okoli nude vrijedne odgojne mogunosti uiteljima i uenicima u svim odgojno-obrazovnim kontekstima. Potrebno je takoer usredotoiti se na uporabu novih tehnologija u umjetnikom stvaranju, na elektronsku glazbu i nove medije te na izobrazbu umjetnikih pedagoga putem interneta. Uporaba novih tehnologija proiruje ulogu umjetnikog odgoja i postavlja nove zahtjeve umjetnikim pedagozima u 21. stoljeu. Te tehnologije mogu posluiti kao dobra osnova suradnje meu umjetnikim pedagozima, kao i izmeu njih te umjetnika, znanstvenika i drugih prosvjetnih radnika. Raunalna umjetnost, na primjer, prihvaena je kao umjetnika forma, kao legitimni oblik umjetnike proizvodnje i kao metoda pouavanja umjetnosti. Meutim, raunalna umjetnost uglavnom se ne predaje u kolama. To je stoga to uiteljima tradicionalnih umjetnosti, premda
8

bi moda arko eljeli pouavati o raunalnoj umjetnosti, uglavnom nedostaje iskustvo, pedagoka izobrazba te resursi. Nastavnici umjetnikih predmeta u srednjim kolama mogu zadavati zadatke koji zahtijevaju suradnju u drugim nastavnim predmetima. Na primjer, podruje poslovanja i tehnologije moe se povezati s komercijalnom dimenzijom umjetnosti, ili se uenicima mogu zadati projekti koji povezuju umjetnost s povijeu ili drugim drutvenim predmetima. Ovaj pristup pretpostavlja da nastavnici drugih predmeta razumiju vrijednost umjetnikog odgoja. Konano, vano je da se barem na lokalnoj te po mogunosti na nacionalnoj razini dogovore smjernice i kriteriji izobrazbe umjetnikih pedagoga u obrazovnom sustavu uitelja. Ve postoje razliiti tipovi kriterija koji mogu posluiti kao polazite za planiranje, ugraivanje i vrednovanje programa umjetnikog odgoja u svakoj zemlji. (Vidjeti analizu sluaja u Dodatku) Izobrazba umjetnika Umjetnici svih umjetnikih podruja, kao i profesionalni kulturni staraoci, trebaju dobiti priliku da poboljaju svoje pedagoke sposobnosti i razviju umijea potrebna kako za suradnju s prosvjetnim radnicima u kolama i odgojno-obrazovnim sredinama, tako i za izravnu i uinkovitu komunikaciju i interakciju s uenicima. Zajednike akcije i projekti koji ukljuuju suradnju umjetnika i uitelja mogu pridonijeti takvoj buduoj suradnji. (Vidjeti analizu sluaja u Dodatku) Slino kao i poticanje partnerstva izmeu kulturnih i obrazovnih ustanova, poboljavanje i obogaivanje obrazovanja svih protagonista umjetnikog odgoja pati od nedostatka novanih sredstava. Tomu treba pridodati, naroito u neurbanim podrujima, nedostatak kulturnih resursa kao to su knjinice, kazalita i muzeji. 2. Partnerstva Premda se u najveem broju slubenih dokumenata kreativnost visoko cijeni i istie, zamjetan je nedostatak osnovnog prepoznavanja vanosti kvalitetnog obrazovanja kao glavnog sredstva koje omoguuje kreativnost. Ugraivanje umjetnikog odgoja u nastavne programe niti je skupo niti je teko ako za nj postoji idejna osnova koja poiva na partnerstvu. S time na umu, zajedniku odgovornost za umjetniki odgoj trebaju da dijele ministarstva zaduena za kulturu i/ili obrazovanje kao i razni mehanizmi koji omoguuju ugraivanje i vrednovanje umjetnikog odgoja, i to tako da svaka jedinica ili subjekt budu jasno svjesni svog udjela u tom procesu. Stvaranje sinergije izmeu umjetnosti i obrazovanja u promicanju kreativnog uenja najbolje se moe ostvariti sljedeim oblicima partnerstva: Dravna i gradska razina Izmeu posebnih jedinica ministarstva kulture, ministarstva obrazovanja te ministarstava visokog obrazovanja i znanosti mogu se dogovarati partnerstva radi oblikovanja zajednikog nastupa i prikupljanja sredstava za razredne projekte koji se mogu odvijati unutar ili izvan kolske satnice, kao nastavni ili izvannastavni programi. Umjetnost i obrazovanje mogu se takoer objediniti kroz zajedniku politiku ministarstava obrazovanja i kulture te gradskih uprava (u ijem su nadletvu vrlo esto obrazovne i kulturne ustanove), s ciljem povezivanja
9

odgojno-obrazovnog sustava i svijeta kulture putem pokretanja projekata suradnje izmeu kulturnih ustanova i kola. Ova partnerstva ele staviti umjetnost i kulturu u sredite obrazovanja umjesto da budu na rubu nastavnih planova i programa. (Vidjeti analizu sluaja u Dodatku) kolska razina irom svijeta, u najveem broju gradova te veih i manjih naselja, postoje objekti namijenjeni kulturi. Danas se openito prihvaa da se proces uenja vie ne odvija iskljuivo u koli. Iz partnerstva kolskih i kulturnih ustanova razvile su se nove pedagoke mogunosti. U nekim zemljama ta se suradnja odvija ve godinama. Meutim, raspon i uinkovitost te suradnje mogu biti vrlo razliiti. Potpora i potpuna posveenost ustanova koje surauju na takav nain presudne su za uspjeh suradnje. Ovakva bliska partnerstva iznjedrila su inovativne programe, uglavnom u obliku posjeta kulturnim ustanovama. Takvi posjeti uenicima pruaju obilje informacija, omoguuju im susret s umjetnicima, uvid i ukljuivanje u umjetniko stvaranje, a nude i irok raspon integriranih nastavnih postupaka. U osnovnom obrazovanju gdje mlaa djeca snano reagiraju na vizualno uenje aktivna suradnja meu ustanovama otvara mogunosti za primjenu bogatijih metoda pouavanja. (Vidjeti analizu sluaja u Dodatku) Razina nastavnika Uinkovita partnerstva plodonosna su i za nastavnike. Ukljuivanjem umjetnika (s njihovim iskustvom i strunim znanjem vezanim uz pokret, rijei, zvukove i ritmove te slike) u partnerske nastavne i izvannastavne projekte, nastavnici stjeu nova iskustva i obogauju svoje nastavne metode. kolski projekti podrazumijevaju suradnju umjetnika, nastavnika i kole te se trebaju tako oblikovati da odgovaraju dobi uenika, nastavnim metodama i trajanju nastave. U nekim sluajevima kulturne ustanove putem interneta omoguuju uiteljima, umjetnikim pedagozima, obiteljima i uenicima uporabu potrebne grae i pristup resursima. (Vidjeti analizu sluaja u Dodatku) Pred takvim partnerstvima stoje mnoge potekoe. Novana sredstva za bilo to vezano uz umjetniki odgoj, ako postoje, mogu biti centralizirana u jednom ministarstvu ili odjelu, s malo mogunosti (ili volje) da ih se podijeli s nekim drugim. Vladine birokratske slube, na svim razinama, vrlo esto imaju suene vidike i malo volje za suradnju. Dakako, postoje i odreene razlike u individualnim i strukturalnim kulturama izmeu podruja obrazovanja i kulture.

Istraivanje umjetnikog odgoja i razmjena znanja

Oblikovanje stvaralakih mogunosti i kulturne svijesti za 21. stoljee kroz umjetniki odgoj pretpostavlja odluke zasnovane na vrstim argumentima. Stoga je donositeljima odluka, koji trebaju odobriti uvoenje umjetnikog odgoja i odgoja kroz umjetnost, potrebno pribaviti dokaze o njihovoj uinkovitosti.

10

Moe se rei da kreativnost koja dolazi do izraaja u kulturi predstavlja najnepristranije raspodijeljen svjetski resurs. Meutim, istraivanje ukazuje da neki odgojno-obrazovni sustavi mogu guiti kreativnost dok je drugi mogu poticati. Tvrdi se da umjetniki odgoj predstavlja jedan od najboljih medija razvijanja kreativnosti (kad ga podupiru i metode pouavanja i uenja), no naini kako se to zbiva nisu dovoljno obrazloeni, pa stoga takve tvrdnje ne nailaze na dobar prijam kod onih koji donose politike odluke. Zato je neophodno nastaviti s daljnjim istraivanjima u tom podruju. Premda su ponegdje provedena istraivanja umjetnikog odgoja kao obrazovnog podruja te pribavljeni dokazi koji potvruju koristi od ukljuivanja umjetnosti u obrazovanje, u mnogim zemljama ti su dokazi rijetki, anegdotski i teko dostupni. Premda postoje mnogi sluajevi uspjenog planiranja i ugraivanja programa umjetnikog odgoja, esto nisu popraeni objanjenjem njihovih teorijskih polazita niti su njihovi rezultati odgovarajue dokumentirani. Stoga su rijetke one analize sluajeva dobre prakse koje se mogu iskoristiti kao potkrepa pri zagovaranju umjetnikog odgoja. Ovaj nedostatak lako dostupnih podataka smatra se najveom preprekom za unapreenje prakse te utjee na oblikovanje politike i ukljuivanje umjetnosti u obrazovne sustave. Kao to je reeno, naini uenja u umjetnikom odgoju ukljuuju umjetniko stvaranje, kao i razumijevanje, promatranje, interpretaciju, kritiku i promiljanje o umjetnosti. Ova obiljeja naravi pouavanja i uenja u okviru umjetnikog odgoja imaju znaajne implikacije za metode istraivanja umjetnosti. Istraivai umjetnikog odgoja moraju promatrati i razmiljati kako s umjetnikog tako i s pedagokog motrita. Takvo istraivanje moe se odvijati na globalnoj, nacionalnoj ili institucionalnoj razini, ili se moe ograniiti na jednu vrstu umjetnosti, a moe se usredotoiti na sljedea podruja: Opisi naravi i opsega postojeih programa umjetnikog odgoja; Sveze umjetnikog odgoja i kreativnosti; Sveze umjetnikog odgoja i drutvenih sposobnosti/aktivnog graanstva/osnaivanja; Ocjenjivanje umjetniko-pedagokih programa i metoda, naroito nove vrijednosti koju pribavljaju u smislu drutvenih i individualnih postignua; Raznovrsnost metoda pouavanja umjetnikog odgoja; Uinkovitost umjetniko-pedagokih politika; Narav i uinak partnerstva obrazovanja i kulture pri uvoenju umjetnikog odgoja; Razvitak i uporaba kriterija uiteljske izobrazbe; Procjena uenikovih dometa u umjetnikom odgoju (vrednovanje najboljih tehnika procjene); Utjecaj kulturnih industrija (poput televizije i filma) na djecu i ostale uenike u smislu njihova umjetnikog odgoja i metoda koje e osigurati da kulturne industrije graanima osiguraju odgovorne oblike umjetnikog odgoja.

Uvoenje istraivanja umjetnikog odgoja treba ukljuiti sljedee korake: Stvaranje programa istraivanja i traenje sredstava za njegovo financiranje; Organiziranje seminara za istraivae radi poticanja istraivakih nastojanja; Evidentiranje istraivakih planova i namjera meu umjetnikim pedagozima; Promicanje interdisciplinarne suradnje na istraivakim metodologijama umjetnikog odgoja.
11

Konano, i povrh svega, istraivanja umjetnikog odgoja mogu poduzimati sveuilita i druge ustanove u suradnji s informativnim centrima (ili promatranicama) koji skupljaju, analiziraju, povezuju i daju na uvid podatke i znanja o umjetnikom odgoju. Informativni centri mogu biti pouzdani izvori podataka potrebnih za zagovaranje i lobiranje. Informativni centri mogu skupljati podatke o posebnim umjetnikim vrstama (na primjer, o odgoju za i kroz izvedbene umjetnosti), ili geografskim podrujima (na primjer, umjetniki odgoj u Indiji).

Zakljuak
Oblikovanje stvaralakih mogunosti i kulturne svijesti za 21. stoljee teka je i kritika, ali i neizbjena zadaa. Sve snage drutva moraju se angairati u nastojanju da novi narataji ovog stoljea steknu znanja i umijea te, moda najvanije, vrijednosti i uvjerenja, etika naela i moralna usmjerenja koja e ih uiniti odgovornim graanima svijeta i jamcima odrive budunosti. Kvalitetno ope obrazovanje od presudne je vanosti. Meutim, to e obrazovanje biti kvalitetno samo ako, kroz umjetniki odgoj, stvara uvide i otvara vidike, potie kreativnost i inicijative, razvija kritiko miljenje i profesionalne sposobnosti toliko potrebne za ivot u novom stoljeu. Valja se nadati da e ove smjernice posluiti kao model, kao skup opih uputa za uvoenje i promicanje umjetnikog odgoja, koje se mogu mijenjati i nadopunjavati po potrebi, kako bi se prilagodile konkretnim uvjetima pojedinih zemalja i drutava irom svijeta.

Preporuke
Sudionici Svjetske konferencije UNESCO-a o umjetnikom odgoju usvojili su sljedee stavove, razraene na prethodnim regionalnim i meunarodnim pripremnim konferencijama odranim 2005. u Australiji (u rujnu), Kolumbiji (u studenom), Litvi (u rujnu), Republici Koreji (u studenom), te Tinidadu i Tobagu (u lipnju), kao i preporuke razraene na sastancima regionalnih skupina afrikih i arapskih zemalja odranih na Svjetskoj konferenciji o umjetnikom odgoju (Lisabon, 6. do 9. oujka, 2006.): Imajui u vidu da je razvoj estetskog smisla, kreativnosti i sposobnosti kritikog miljenja, te promiljanja kao uroene ljudska sposobnosti, a kroz umjetniki odgoj, pravo svakog djeteta i mlade osobe; Uviajui da je kod djece i mladih nuno stvoriti veu svijest kako o njima samima, tako i o njihovom prirodnom i kulturnom okruenju, te da pristup sve djece i mladih kulturnim dobrima, uslugama i praksama mora biti uvrten meu ciljeve odgojnih i kulturnih sistema; Priznavajui ulogu umjetnikog odgoja u pripremanju publike i razliitih sektora javnosti za razumijevanje umjetnikih dogaanja;

12

Razumijevajui izazove koje globalizacija postavlja kulturnoj raznolikosti, kao i poveanu potrebu za matovitou, kreativnou i suradnjom u drutvima koja sve vie postaju temeljena na znanju; Uvaavajui injenicu da je umjetnost u mnogim drutvima tradicionalno bila, a esto i nastavlja biti, dio svakodnevnog ivota, te da igra kljunu ulogu u prijenosu kulture i u preobrazbi drutva i pojedinca; Uviajui osnovne potrebe mladih da imaju prostor za umjetnike aktivnosti, kao to su drutveno-kulturni centri i umjetniki muzeji; Shvaajui da je jedan od najvanijih izazova 21. stoljea poveana potreba za kreativnou i matovitou u multikulturalnim drutvima - a koje umjetniki odgoj moe uinkovito zadovoljiti; Priznajui da dananja drutva moraju razviti odgojne i kulturne strategije i politike koje prenose i podravaju kulturne i estetske vrijednosti i identitet, kako bi promicala i unapreivala kulturnu raznolikost i razvila odriva drutva mira i blagostanja; Uzimajui u obzir da je veina svjetskih nacija multukulturalna, te da predstavlja stjecite kultura iz kojih proizlazi jedinstvena kombinacija zajednica, nacionalnosti i jezika; da su proizvod takve kulturalne kompleksnosti kreativna energija i nacionalne odgojne perspektive i prakse koje su specifine za te nacije; nadalje, da je takvo bogato kulturno nasljee, kako materijalno, tako i nematerijalno, ugroeno viestrukim i kompleksnim socio-kulturalnim, ekonomskim i ekolokim promjenama; Priznajui vrijednost i primjenjivost umjetnosti u procesu uenja i njezine uloge u razvoju kognitivnih i socijalnih vjetina, u promicanju inovativnog miljenja i kreativnosti, te poticanja takvog ponaanja i vrijednosti koje jaaju drutvenu snoljivost i slave razliitost; Uvaavajui injenicu da umjetniki odgoj poboljava uenje i razvoj sposobnosti naglaavajui fleksibilne strukture (kao to su povezivanje u vremenu, disciplina i uloge), zatim, da ueniku osigurava relevantnost (smislenu povezanost sa ivotom djece i njihovim drutvenim i kulturnim okruenjem), te suradnju izmeu formalnih i neformalnih sustava i sredstava uenja; Prepoznavajui povezanost tradicionalnog vienja umjetnosti u drutvima i novijeg razumijevanja da uenje putem umjetnosti dovodi do boljeg razvoja uenja i vjetina; Prihvaajui injenicu da umjetniki odgoj moe, stvarajui raznolike povezane vjetine i sposobnosti i pojaavajui ueniku motivaciju i aktivno sudjelovanje u nastavi, podii kvalitetu obrazovanja, te tako doprinijeti postizanju jednog od est ciljeva Obrazovanja za sve, definiranih na Svjetskoj konferenciji o obrazovanju za sve (Dakar, 2000.); Imajui u vidu vrlo korisnu ulogu umjetnikog odgoja u terapiji djece s invaliditetom, kao i u poslijeratnim razdobljima ili nakon prirodnih katastrofa; Priznajui injenicu da umjetniki odgoj, kao i svaka druga vrsta odgoja, mora biti vrlo kvalitetan kako bi bio uinkovit; Uzimajui u obzir injenicu da umjetniki odgoj, kao etika i civilna tvorevina, predstavlja osnovno sredstvo socijalne integracije, te moe pomoi pri rjeavanju kritinih problema s kojima se mnoga drutva suoavaju, ukljuujui kriminal i nasilje, ukorijenjenu nepismenost, nejednakost spolova, iskoritavanje i zaputanje djece, politiku korupciju, i nazaposlenost; Uoavajui razvoj informatike i komunikacijske tehnologije u svim sferama drutva i ekonomije, kao i mogunosti koje prua za unapreivanje umjetnikog odgoja;

Takoer, prepoznati su i sljedei izazovi:

13

Imajui u vidu da u mnogim zemljama obrazovna politika ne pridaje puno vanosti umjetnikom odgoju, to je vidljivo u izolaciji i devalorizacijji ovog podruja znanja; Uviajui da kulturni i obrazovni sustavi i problematika esto nisu povezani, te da imaju razliite ciljeve, paralelne ili ak suprotne; Uzimajui u obzir da postoji premalo programa za izobrazbu nastavnika umjetnikog odgoja, te da opi programi izobrazbe nastavnika ne promiu dovoljno ulogu umjetnosti u poduavanju i uenju; Uviajui da su umjetnici i njihovo sudjelovanje u umjetnikom odgoju nedovoljno priznati; Spoznajui da postoji irok spektar iskustava u umjetnikom odgoju, koji nije ni istraen, ni sistematiziran; te Priznajui injenicu da umjetniki odgoj nije uope financiran, ili je tako slabo financiran da ne pokriva potrebe odravanja i razvoja;

iznosimo sljedee preporuke prikupljene na navedenim pripremnim konferencijama i regionalnim sastancima: 1. Preporuke za prosvjetne radnike, roditelje, umjetnike, te ravnatelje kola i obrazovnih ustanova Zagovaranje, podrka i izobrazba Podii svijest javnosti i promicati vrijednost i drutveni utjecaj umjetnikog odgoja stvaranjem potrebe za umjetnikim odgojem i za obrazovanim nastavnicima umjetnikog odgoja; Osigurati nastavno osoblje, podrku i pomo za poduavanje i uenje za umjetnost i putem umjetnosti; Promicati aktivno ukljuivanje i dostupnost umjetnosti svoj djeci, kao kljunu komponentu obrazovanja; Poticati koritenje lokalnih kontekstualiziranih ljudskih i materijalnih resursa, kao nositelja i kao sadraja kvalitetnog obrazovanja; Osigurati sredstva i nastavnu grau koji e pomoi nastavnicima da razviju, koriste i razmijenjuju novu pedagogiju obogaenu umjetnou; Pruati pomo kod educiranja nastavnika umjetnikog odgoja za koritenje tehnolokih noviteta, kako bi doprijeli do marginaliziranih skupina, i omoguili stvaranje proizvoda tih inovativnih znanja, kao i razmjenu znanja; Podravati stalno profesionalno usavravanje nastavnika, umjetnika i drutvenih djelatnika, kako bi se kod profesionalaca razvio osjeaj za uvaavanje kulturne raznolikosti i osposobilo ih se da razvijaju kreativni, kritiki i inovativni potencijal svojih uenika; Poticati i promovirati razvoj umjetnikih praksi putem digitalnih medija; Osnivati kulturne centre, ako ve ne postoje, te druge prostore za umjetniki odgoj mladih;

Partnerstvo i suradnja Poticati aktivno i odrivo partnerstvo obrazovnih programa (formalnih i neformalnih) i ire drutvene zajednice;
14

Poticati sudjelovanje lokalnih umjetnika u nastavnom procesu, kao i ukljuivanje lokalnih umjetnikih oblika i tehnika u nastavne procese, s ciljem jaanja lokalne kulture i identiteta; Potmagati suradnju izmeu kola i roditelja, drutvenih organizacija i ustanova, te mobilizirati lokalna sredstva drutvenih zajednica kako bi se razvili programi umjetnikog odgoja, a drutvene zajednice osposobile za razmjenu i prijenos kulturnih vrijednosti i lokalnih umjetnikih oblika;

Implementacija, evaluacija i razmjena znanja Implementirati i evaluirati projekte za suradnju kola i drutvenih zajednica temeljenih na principu suradnje ukljuivanjem, integraciji i relevantnosti; Poticati uinkovito dokumentiranje i razmijenu znanja kod nastavnika; Razmijenjivati podatke i saznanja sa zainteresiranim subjektima, ukljuujui vladu, drutvene zajednice, medije, nevladin i privatni sektor

2. Preporuke za ministarstva i kreatore politike Priznavanje Priznati ulogu umjetnikog odgoja u pripremanju publike i razliitih sektora javnosti za razumijevanje umjetnikih dogaanja; Priznati vanost razvitka politike umjetnikog odgoja kojom se povezuju drutvene zajednice, obrazovne i drutvene ustanove, te svijet rada; Prepoznati vrijednost uspjenih praksi i projekata umjetnikog odgoja koji su razvijeni na lokalnoj razini i kulturno relevantni. Nastojati da budui projekti budu nastavak dosadanjih uspjenih praksi; Dati prednost potrebi boljeg razumijevanja i veeg priznanja javnosti za doprinos umjetnikog odgoja pojedincima i drutvu;

Razvoj politike Pretoiti sve vee razumijevanje vanosti umjetnikog odgoja u osiguravanje sredstava kojim bi se principi proveli u akciju, osvijestila dobrobit umjetnosti i kreativnosti za sve, te podrala provedba nove vizije umjetnosti i uenja; Kreirati politiku nacionalnog i regionalnog istraivanja na podruju umjetnikog odgoja, uzimajui u obzir specifinosti kulturnog nasljea i ugroenih drutvenih skupina; Poticati razvoj strategije provedbe i praenja za osiguranje kvalitete umjetnikog odgoja; Postaviti umjetniki odgoj u sredite obrazovnog programa, osigurati mu dostatna sredstva i nastavno osoblje odgovarajuih kvaliteta i vjetina; Uzeti u obzir istraivanja prilikom donoenja odluka o financiranju i programima, i postaviti nova mjerila za provjeru uinka umjetnikog odgoja (budui da se moe dokazati da umjetniki odgoj moe u velikoj mjeri doprinijeti postizanju boljih rezultata kod uenika u podruju pismenosti i matematike pismenosti, kao i kod poveanja ljudske i drutvene dobrobiti); Osigurati kontinuitet koji nadilazi vladine programe u javnim politikama umjetnikog odgoja raznih drava;

15

Donijeti regionalne politike o umjetnikom odgoju za sve zemlje pojedine regije (npr. Afrike Unije); Ukljuiti umjetniki odgoj u kulturne povelje prihvaene od svih zemalja lanica;

Izobrazba, implementacija i podrka Osigurati profesionalnu izobrazbu umjetnika i nastavnika, s ciljem poveanja kvalitete umjetnikog odgoja, te osnovati katedre za umjetniki odgoj na sveuilitima na kojima jo nisu uvedeni; Postaviti nastavnike umjetnikog odgoja kao novi prioritet obrazovnog sustava, ime bi njihov doprinos procesu uenja i kulturnog razvoja postao uinkovitiji, te osigurati da senzibilizacija na umjetnost postane dio izobrazbe svih nastavnika i sudionika u obrazovanju; Osigurati osposobljene nastavnike i umjetnike za obrazovne ustanove i neformalna okruenja, kako bi se omoguio i poticao rast i promicanje umjetnikog odgoja; Uvrstiti umjetnost u cjelokupannastavni program, kao i u neformalno obrazovanje; Osigurati dostupnost umjetnikog odgoja svim pojedincima u koli i izvan nje, bez obzira na njihove sposobnosti, potrebe, socijalni poloaj, fiziko ili mentalno stanje, te zemljopisni poloaj; Proizvesti materijale za uinkovitu provedbu umjetnikog odgoja i dostaviti ih svim kolama i knjinicama. Ukljuujui prostor, medije, knjige, umjetnike materijale alate; Osigurati autohtonim narodima provedbu umjetnikog odgoja na takav nain koji odgovara njihovim kulturnim metodama pouavanja i uenja, na njihovom vlastitom jeziku; pozivajui se na principe sadrane u UNESCO-ovoj Deklaraciji o kulturnoj raznolikosti; Prouavati naine i sredstva za sastavljanje lokaliziranih programa umjetnikog odgoja temeljenih na lokalnim vrijednostima i tradiciji.

Partnerstvo i suradnja Promovirati partnerstvo svih ukljuenih ministarstava i vladinih organizacija za razvoj suvisle i odrive politike i strategije umjetnikog odgoja; Poticati vladine slubenike na svim razinama da udrue snage s prosvjetnim radnicima, umjetnicima, nevladinim udrugama, skupinama za lobiranje, lanovima poslovne zajednice, radnikim pokretom i lanovima civilnog drutva na kreiranju specifinih akcijskih planova i poruka za zagovaranje; Poticati aktivno sudjelovanje umjetnikih i kulturnih ustanova, zaklada, medija, industrije i privatnog sektora u obrazovanju; Uvrstiti partnerstva kola, umjetnika i kulturnih ustanova u samo srce obrazovnog procesa; Promicati pod-regionalnu i regionalnu suradnju na podruju umjetnikog odgoja kako bi se osnaila ragionalna integracija;

Istraivanje i razmjena znanja Razviti cjelovitu bazu podataka ljudskih i materijalnih resursa umjetnikog odgoja, te osigurati njenu dostupnost obrazovnim ustanovama, ukljuujui i putem interneta; Osigurati irenje informacija o umjetnikom odgoju, te njihovu provedbu i nastavak akcije od strane Ministarstava obrazovanja i kulture;

16

Poticati stvaranje kolekcija i inventara umjetnikih djela koje obogauju umjetniki odgoj; Dokumentirati postojeu usmenu kulturu drutava u krizi;

3. Preporuke za UNESCO i druge vladine i nevladine organizacije Zagovaranje i podrka Odraavati vanost umjetnikog odgoja u doprinosu razvoju svih podruja drutva i prepoznati umjetniki odgoj kao najvaniju strategiju suradnje izmeu sektora; Povezati umjetniki odgoj s odgovarajuim materijalima i povezanim podrujima, kao to su Obrazovanje za sve i Obrazovanje za odrivi razvoj Naglasiti potrebu za strategijama koje osnauju i potvruju praktine, bazne inicijative; Promicati znanje o drutveno-kulturnim i ekolokim problemima kroz programe umjetnikog odgoja, ime uenici razvijaju vrijednosti vezane za svoj okoli, osjeaj pripadnosti i predanosti odrivom razvoju; Poticati medije na podravanje ciljeva umjetnikog odgoja i promicanje estetske osjetljivosti, te osnaivanja umjetnikih vrijednosti kod ire javnosti; Nastaviti ukljuivnje umjetnikog odgoja u meunarodne programe; Osigurati proraunska sredstva za poticanje umjetnikog odgoja i promicanje ukljuivanja umjetnikog odgoja u nastavni program; Promicati razvoj i implementaciju umjetnikog odgoja na raznim razinama i raznim modalitetima obrazovnih programa, bilo s interdisciplinarnog ili trans-disciplinarnog gledita, s ciljem otvaranja novih estetskih kanala; Promicati ulaganja koja umjentikom odgoju osiguravaju kulturna dobra, materijalne resurse i sredstva s ciljem; - staranja specijaliziranih podruja u kolama i kulturnim prostorima koji pruaju raznolike oblike umjetnikog odgoja; - osiguravanja specijaliziranog didaktikog materijala, ukljuujui publikacije na materinjskom jeziku; - osiguravanja razvoja umjetnikog odgoja i promicanja prikladne plae i radnih uvjeta prosvjetnim radnicima koji razvijaju ovo podruje znanja. Aktivno poticati vlade i druge agencije da potpomau suradnju ministarstava, odjela, kulturnih ustanova, nevladinih organizacija i umjetnikih djelatnika; Sazvati budue konferencije na temu umjetnikog odgoja, pridavajui vanost stalnom promiljanju i kontinuiranom poboljanju. S tim u svezi, ministarstva i drugi sudionici Svjetske konferencije o umjetnikom odgoju, podravaju ponudu Republike Koreje da Seoul bude domain druge Svjetske konferencije.

Partnerstvo i suradnja Omoguiti suradnju izmeu kulturnih i obrazovnih ustanova svih zemalja kako bi mogle dogovoriti i provesti politike i aktivnosti za razvoj umjetnikog odgoja; Poticati definiranje sposobnosti i mehanizama za provedbu formalnog i neformalnog umjetnikog odgoja u obrazovnim i kulturnim ustanovama; Uspostaviti mreu za suradnju izmeu zemalja lanica i unutar njihovih obrazovnih i kulturnih sustava, temeljei uspjean razvoj umjetnikog odgoja na suradnikim aktivnostima i savezima;

17

Pozivajui se na sporazum o partnerstvu koji su Afrika Unija i UNESCO sklopili nakon Samita elnika afrikih zemalja i vlada (Khartoum, sijeanj 2006.): 1. Davati potporu prihvaanju i proglaenju Desetljea umjetnikog odgoja za sve (2006-2016.) od strane zemalja lanica UN-a 2. Promisliti ciljeve strategije Obrazovanja za sve kako bi se ukljuio umjetniki odgoj 3. U suradnji s Afrikom Unijom, konsolidirati potporu dravnim ustanovama koje promiu kulturu i umjetnost u Africi (npr. CRAC u Togu, CELTHO u Nigeru...), ustanovama koje se bave umjetnikim odgojem (javnim ili privatnim), kao i inicijativama civilnih organizacija za osnaivanje autohtonih umjetnikih sposobnosti 4. U suradnji s Afrikom Unijom i meudravnim podregionalnim organizacijama (CEDEAO, SADDEC, CEMAC, itd.), pruiti potporu odravanju Afrike regionalne konferencije o umjetnikom odgoju.

Istraivanje, evaluacija i razmjena znanja Promicati stalnu evaluaciju emocionalnog, socijalnog, kulturnog, kognitivnog i kreativnog djelovanja umjetnikog odgoja; Promicati regionalni sustav koji prikuplja i iri podatke o umjetnikom odgoju; Promicati ramjenu znanja i umreivanje osnivanjem Opservatorija za umjetniki odgoj (mjesta za razmjenu podataka), s UNESCO-ovim predsjedateljima i mreom UNITWIN Promicati istraivanje u umjetnosti kako bi se dobili podaci za razvoj buduih inicijativa u ovom rastuem podruju; Osnovati meunarodne baze podataka istraivanja, koje bi pruale znansveno prihvatljive injenice o vanosti umjetnikog odgoja i kreativnog angamana za pojedince i drutvo, ukljuujui i podruja kao to su razvoj integriranih ljudskih bia, drutvena povezanost, razrjeavanje sukoba, javno zdravstvo i upotreba novih tehnologija u kreativnom izraavanju u kolama; Provesti studije i istraivanja koja se mogu koristiti kao vodi za istraivanja temeljena na vie ukljuivanja i na praksi. Takva studija moe dovesti do razvoja meunarodne mree istraivaa koji bi razmjenjivali metodologije i izgraivali bolje modele ocjenjivanja s uenicima, umjetnicima, nastavnicima i roditeljima kao aktivnim sudionicima. Time bi se stvorila mogunost za budue informirano cijeloivotno uenje i ocjenjivanje; Poticati istraivanje i ponovno otkrivanje tradicionalnog koritenja umjetnosti u uenju i svakodnevnom ivotu; Dokumentirati i evaluirati bibiliografske materijale i druge izvore podataka o umjetnikom odgoju, s ciljem njihovog analiziranja, prepakiranja i razmjene; Sistematizirati vana iskustva koja mogu posluiti za pripremu pokazatelja kvalitete kod umjetnikog odgoja, te za promicanje razmjene iskustava; Omoguiti pripremu i provedbu regionalnih i meunarodnih obrazovnih i istraivakih projekata; Aktivirati meunarodne mree za poticanje regionalne suradnje i razmjenu najboljih praksi u provoenju politika umjetnikog odgoja;

Edukacija i podrka za nastavnike, kole i umjetnike Omoguiti edukaciju nastavnika o teoriji i praksi umjetnikog odgoja;
18

Promicati meunarodnu podrku edukaciji nastavnika i izradi nastavnog programa, kako bi se poveala pokrivenost i poboljala kvaliteta umjetnikog odgoja, posebno u zemljama gdje su sredstva za tu namjenu nedostatna; Poticati sudjelovanje umjetnika, nositelja tradicije i promicatelja kulture u osnovnom i srednjokolskom obrazovanju, kako bi se kod uenika obogatilo kreativno koritenje raznih oblika umjetnikog izraavanja; Poticati izradu programa za istraivanje i doivotnu edukaciju za profesionalce (umjentike, nastavnike, upravitelje, planere, itd.) povezane s umjetnikim odgojem; Poticati sudjelovanje i organiziranje nastavnika umjetnikog odgoja, na dravnoj i meunarodnoj razini, omoguavajui im veu drutvenu zastupljenost i strunu osposobljenost; Poticati izradu tekstova, materijala, metodologija i vodia za pouavanje i uenje umjetnikog odgoja; Poticati ukljuivanje novih informatikih i komunikacijskih tehnologija u programe edukacije nastavnika, kako u formalnom, tako i u neformalnom procesu izobrazbe, kao sredstva kreiranja, umjetnikog izraavanja, promiljanja i kritikog miljenja.

PRILOG: Primjeri prakse

Glavne strategije za uinkovit umjetniki odgoj 1. Edukacija prosvjetnih radnika i umjetnika Edukacija nastavnika umjetnikog odgoja

Partnerstvo za edukaciju srednjokolskih nastavnika u Papua Novoj Gvijneji Pjevanje, plesanje, pantomima, kiparstvo, prianje pria i slikanje su sastavni dio ivota autohtonih zajednica u Papui Novoj Gvineji (PNG). Roenje, zrelo doba, starost, smrt i zagrobni ivot su povezani s aktivostima kod kojih umjetnost slui kao vano sredstvo za spoznavanje smisla svijeta. Uzimajui u obzir vrijednost tih odnosa, poduavanje i uenje umjetnosti, kao i poznavanje umjetnosti i umjetnikih vjetina predstavljaju vane aktivnosti u PNG. Cilj ovog projekta je razviti partnerstva izmeu edukatora nastavnika i umjetnika u zajednici, kako bi zajedno educirali budue nastavnike umjetnikog odgoja. Polaznici su nastavnici pripravnici umjetnikog odgoja s Odsjeka za ekspresivnu umjetnost Sveuilita u Goroku. Glavni umjetnik je George Sari iz sela Okiufa, koje se nalazi na rubu sveuilinog kampusa. On je nauio povijest i prie svog klana, te kako ivjeti u svojoj zajednici sa svojim djedom i ocem, te je opinjen zemljom svog klana i njegovom florom i faunom. Razgovarajui i radei s Georgeom, polaznici mogu uiti o svojoj prolosti i izgraditi vjetine i znanja u obliku koje moe biti i magino i hipnotino. Partnersto izmeu polaznika, Georgea i Odsjeka za ekspresivnu umjetnost Sveuilita u Goroku je primjer dobre prakse u edukaciji nastavnika umjetnikog odgoja.

19

Edukacijski program umjetnika u zajednici, Kanada Specijalizirani odsjek diplomskog nastavnikog programa na Sveuilitu Queen's u Kanadi objedinjuje umjetnike raznih umjetnikih disciplina, ukljuujui kreativno pisanje, ples, glazbu, kazalite i vizualnu umjetnost u kolegiju u trajanju od devet mjeseci koji zadovoljava uvjete za nastavniku diplomu, sa snanim naglaskom na umjetnosti i kreativnosti. Pored dokaza o izraenim sposobnostima u jednoj od umjetnikih disciplina, polaznici moraju biti dodiplomski studenti kako bi se mogli kandidirati za program. Kolegij predaju praktiari svih umjetnikih i pedagokih predmeta sadranih u nastavnom programu, koji imaju bogato iskustvo kao umjetnici i kao profesori. Kandidati ue vjetine i znanja pedagoke prakse koja su primjerena poduavanju umjetnosti, kao i kako promicati i njegovati partnerstvo s drugim strunjacima, te umjetnikim i obrazovnim organizacijama. Kandidati rade s praktiarima drugih umjetnikih formi na suradnikim, interdisciplinarnim projektima i ue kako primijeniti svoje umjetniko znanje i vjetine u obrazovnom okruenju, ukljuujui kole, drutveno-umjetnike centre i vanjske programe koje vode profesionalne umjetnike organizacije. Edukacija umjetnika

Program umjetnika-nastavnika u Ujedinjenom Kraljevstvu Program umjetnika-nastavnika sastavni je dio poveane dravne skrbi za stalni profesionalni razvoj nastavnika umjetnosti i dizajna. Trenutno postoji dvanaest centara u Engleskoj, jedan u kotskoj i dva u Walesu. Svaki od njih je plod suradnje velikih galerija i muzeja suvremene umjetnosti, akademije likovne umjetnosti, ili visoke umjetnike kole i Dravnog drutva za obrazovanje u umjetnikom dizajnu, koje vodi program. Umjetniki savjeti Engleske, kotske i Walesa osiguravaju glavna sredstva. Razni programi ovih centara omoguavaju umjetnicima-nastavnicima da proire svoje spoznaje o bogatstvu i sloenosti suvremene likovne umjetnosti, te raznovrsnosti promiljanja i utjecaja koji je oblikuju. Umjetnici-nastavnici mogu pruati nove ocjene, osnaiti ili se aktivirati svojim vlastitim promiljanjem i osobnim razvojem kao umjetnici i postati dijelom jake profesionalne zajednice. Cilj ovih programa je takoer da se znatno poprave standardi pouavanja i uenja u kolama i visokim kolama za umjetnost i dizajn putem razvoja individualne prakse umjetnika-nastavnika. Mogu se pohaati razni uvodni kolegiji (intenzivne praktine i teoretske radionice i seminari u trajanju do pet dana), program srednje razine koji ukljuuje koordinirane radionice, seminare te posjete galerijama ili ateljeima, kao i magistarski kolegiji. Za vie informacija posjetite http.//www.nsead.org/cpd/ast.aspx . 2. Partnerstva Na razini ministarstava i opina

Metode partnerstva, Litva U svrhu vreg povezivanja kulturnih i obrazovnih sektora u Litvi, Ministarstvo obrazovanja i znanosti uvelo je inicijative na nacionalnoj razini koje djeci nude izvannastavne umjetnike aktivnosti. Veina projekata se osmiljava na dravnoj razini i ima organizacijsku potporu opina, nevladinih organizacija, nacionalnih umjetnikih, omladinskih i turistikih centara.
20

Cilj navedenih inicijativa je osigurati aktivnosti za djecu nakon nastave, poticati kreativnost i samo-izraavanje, pomagati umjetniki darovitu djecu, te promicati kulturnu svijest i znanje o lokalnom okruenju i zajednici. Istraivako-stvaralaki laboratoriji, Kolumbija Kao dio Nacionalnog plana za umjetnost Ministarstva kulture Kolumbije, osnovani su Istraivako-stvaralaki laboratoriji za promicanje razvoja vizualnih umjetnosti i poticanje partnerstva izmeu kulturnih, akademskih i umjetnikih ustanova. Laboratoriji su aktivni na reginalnoj razini, i osiguravaju mjesto susreta umjetnika i nastavnika u svrhu razmjene umjetnikih i pedagokih praksi s ciljem razvoja buduih konfiguracija u umjetnikoj izobrazbi i umjetnikom odgoju. Laboratoriji su nadalje izvor za pokretanje meuregionalnih perspektiva umjetnikih i pedagokih praksi iz kojih proizlazi irenje pedagokih modela na ragije koje su slabije razvijene u ovom podruju. Norveka kulturna naprtnjaa Prije otprilike pet godina, norveka je vlada pokrenula program nazvan Kulturna naprtnjaa. Cilj programa je da svi uenici, od prvog do desetog razreda, redovno sudjeluju u susretima s kvalitetnim umjetnicima i umjetnikim izrazima, i to u sklopu nastavnog programa. Kroz nacionalnu strukturu temeljenu na suradnji izmeu kola i dravnih organa za kulturu na nacionalnoj razini, kao i na regionalnoj i lokalnoj razini, uspostavljena su partnerstva izmeu umjetnikih organizacija i ustanova i kolskog sustava. Tako sada svaka kola u zemlji u svoj godinji plan ukljuuje posjete reproduktivnih umjetnika, te posjete muzejima i drugim kulturnim ustanovama. Program takoer ukljuuje umjetnike radionice i izvedbe, u kojima uenici, a ponekad i osoblje kole, radi zajedno s profesionalnim umjetnicima. Openito se smatra da je program naiao na dobar prijem u lokalnim kolama, iako postoje oigledni izazovi kod razvoja kompetencija umjetnika i nastavnika koji bi unaprijedili obrazovne uinke programa i osigurali temelje za meusobno razumijevanje izmeu svih sudionika programa u smislu njegovog potencijala. Na kolskoj razini

Pilot projekt za partnerstvo na kolskoj razini u Republici Koreji (2004-2006.) Cilj ove inicijative je stvaranje modela suradnje i institucionalizacija potrebne mree u zajednici kao temelja za dugorono planiranje umjetnikog odgoja u kolama. U sklopu projekta je Korejska obrazovna sluba za kulturu i umjetnost poduprla 64 projekata diljem zemlje tijekom 2005. godine, koja su se razlikovala u modalitetima partnerstva s lokalnim umjetnikim skupinama, praktiarima i umjentikim organizacijama, koristei umjetnike centre, muzeje, galerije, itd. kao uionice za umjetniki odgoj. U suradnji s drugom inicijativom, Umjetnici u kolama, kojoj je cilj ukljuiti umjetnike u obrazovni proces osiguravajui im pri tom prethodnu izobrazbu, pilot program je zadovoljio potrebu za umjetnikim odgojem u kolama osiguravajui profesionalne prosvjetne radnike za nove interese, kao to su drama, ples, film i mediji. Rezultat projekta bio je zapoljavanje oko 1500 umjetnika koji su postali prosvjetni radnici u 3000 kola.

21

Pomo muzeja kod uvoenja pedagogije uenja kroz umjetnost, program predloen od strane Muzeja Guggenheim (SAD, panjolska, 2006.) Cilj obrazovnog programa Uenje kroz umjetnost jest pruiti pomo u nastavnim predmetima tako da se umjetnike dovede u dravne kole kako bi radili u bliskoj suradnji s nastavnicima i njihovim uenicima. U programu Uenje kroz umjetnost kolska se djeca potiu na raznovrsno uenje, prianjem, istraivanjem, glumom i stvaranjem. Kako su djeca i inae prijemiva na uenje kroz umjetnike aktivnosti, radionice su istinski uinkovite u osnaivanju dijelova nastavnog programa, te u razvoju itanja, pisanja i jezinih vjetina. Sudjelovanjem u kreativnom procesu, uenici usvajaju vjetine planiranja i voenja projekata, timskog rada i kritikog miljenja. Uenje kroz umjetnost je nain da se dopre do djece koja inae imaju problema s praenjem tradicionalnih nastavnih metoda i, to je jo vanije, da se openito razvija samopotovanje i osobni razvoj djece. Svaki je program jedinstven i individualiziran i uzima u obzir interese, slabosti i sposobnosti svakog razreda, tako da moe pokriti bilo koje podruje ili temu nastavnog plana i programa, od prirodnih znanosti do matematike. Kad nastavnici odrede predmet u nastavnom programu kojem treba dodatna podrka, te definiraju ciljeve koje trebaju postaviti i vjetine i stavove koje ele potaknuti i stimulirati, umjetnici i muzejski edukatori sainjavaju niz radionica podijeljenih u nastavne jedinice. U kolama se odravaju radionice u trajanju od dva kolska sata, i to jednom tjedno tijekom dvadeset tjedana, a mogu pokrivati bilo koje podruje, od fotografije, slikarstva i skupture do videa, digitalne umjetnosti i muzike. Umjetnici koji rade na programu, zajedno se samim nastavnicima, imaju vrlo vanu ulogu u poticanju djece na rad i njihovom ohrabrivanju da primjenjuju na nastavne predmete onu vrstu konceptualnog miljenja koje je karakteristino za umjetniku kreativnost. Na razini nastavnika

Program izvedbenih umjetnosti Vjetrenjaa, Australija Program izvedbenih umjetnosti Vjetrenjaa je inicijativa iji je cilj razvoj suradnje izmeu umjetnika, nastavnika, druina i ustanova na organiziranju novih poslova, uspostavljanju partnerstva, zajednikih nastupa, turneja i istraivanja. Od svog osnutka 2002. godine, druina priprema kazaline, operne, glazbene, plesne, baletne i lutkarske predstave za djecu na dravnoj i meunarodnoj razini. U pozadini njihovih aktivnosti je kognitivni i holistiki razvoj djece. S tim su ciljem pokrenuli strateke programe u suradnji sa sveuilinim ustanovama i obrazovnim sektorom, kao to je profesionalna izobrazba kako nastavnika, tako i umjetnika, umjetnike radionice za obitelji i istraivanje umjetnikog odgoja. Jedan od njihovih projekata, u suradnji sa sveuilitem, jest Djeji glasovi. To je longitudinalan istraivaki projekt kojim se istrauje i biljei utjecaj predstava na uenje kod djece. Istraivanje se koristi kao izvor podataka kod osmiljavanja buduih izvedbi Vjetrenjae, te kako bi se formalno dokumentirao i ocijenio umjetniki odgoj u Australiji. Projekt kulturnog nasljea Finski hrast U Finskoj nastavnici esto pozivaju umjetnika u nastavno okruenje i organiziraju posjete
22

kulturnim ustanovama ili dogaanjima. Ono to nije uobiajeno jest suradnja nastavnika s online programima. Jedan od takvih uspjenih primjera je Finski hrast plust. To je zajednika inicijativa Dravne uprave za starine, Dravne uprave za obrazovanje i Ministarstva zatite okolia za razvoj obrazovanja o nasljeu kroz partnerstva. U Finskoj se kulturno nasljee svrstava meu nove glavne predmete nastavnog programa. U tom kontekstu, cilj projekta je pouavanje kulture pismenosti, razumijevanje globalnih kultura i razvijanje metoda obrazovanja o kulturnom nasljeu putem nastavnika, muzeja, regionalnih centara za zatitu okolia, Dravne uprave za obrazovanje i Dravne uprave za starine. U poetku se od kola i muzeja trailo da se ukljue u projekt putem interneta, a zatim da projekt provedu pomou internetske stranice projekta, njegovog asopisa i CD-romova. Ukupno je u projektu sudjelovalo 400 kola, 500 nastavnika, 65 muzeja i 15 organizacija iz 70 opina. Mladi digitalni stvaratelji Jo jedna inicijativa on-line partnerstva je UNESCO-ov projekt Mladi digitalni stvaratelji, osmiljen 2004. godine. To je meunarodni internetski program kojim mladi postupno, putem suradnikog procesa i digitalnih kreativnih alata, dolaze do dubljeg razumijevanja meusobnih kulturnih vrijednosti i stajalita o globalnim pitanjima dananjice. Cilj programa je unaprijediti inovativno koritenje umjetnosti i kreativnosti kao ekspresivnog i komunikacijskog alata, promicati kulturnu komunikaciju na meunarodnoj razini, upoznati mlade s vizualnom umjetnou i vizualnom komunikacijom, kao i mobilizirati zajednice mladih kreativnim on-line uenjem. Za svaki termin programa se prosjeno poziva 15 kola ili centara mladih da se ukljue putem interneta. Set za nastavnike, koji sadri razliite faze online programa i vodi nastavnike u njihovoj provedbi, kao i meunarodni on-line moderator, postavljen od strane UNESCO-a, osigurava potrebnu pedagoku pomo uenicima kod provedbe on-line programa. Do sada su razvijena etiri programa Mladih diginalnih stvaratelja, i to na temu vode, mira, ivota u gradu i HIV/AIDS-a. Od 2005. do 2006. u obuci je sudjelovalo preko 120 kola i centrara mladih iz raznih geo-kulturnih podruja. Preveli: D. Matea i V. Krui

23