ANDRAGOGIJA I

CJELOIVOTNO UENJE

POJAVA I RAZVOJ OBRAZOVANJA ODRASLIH

Obrazovanje odraslih je stara ideja i znaajna
povijesna i civilizacijska pojava.
Intenzivnije i masovnije se javlja na prijelazu iz 18.
u 19. stoljee.
U tom periodu industrijski razvoj obuhvaa sve vie
zemalja Europe, to prati pojaavanje i irenje
aktivnosti na tom podruju.
U osnovi takvog razvoja bilo je saznanje da
obrazovaniji radnici doprinose umnoavanju
kapitala.

SUVREMENI FAKTORI OBRAZOVANJA

ODRASLIH
1.

Demografske promjene i obrazovanje odraslih:

Demografski razvitak oduvijek je imao utjecaj na
opseg i sadraj obrazovno-odgojnog rada sa
odraslima. Tri njegove najvanije manifestacije su:
migracije stanovnitva, izmjene u ekonomskoj
strukturi i izmjene u starosnoj strukturi
stanovnitva. Migracije stanovnitva i mobilnost
radne snage u postindustrijskom drutvu
podrazumijevaju zadovoljavanje razliitih
obrazovnih potreba u skladu sa promjenjenim
okolnostima i novonastalom ivotnom radnom
situacijom.

2.

3.

Socijalne promjene i obrazovanje odraslih:

Suvremeno drutvo je sloen i dinamian socijalni
sistem te socijalna i ekonomska nejednakost,
neusklaenost izmeu rada, obrazovanja i
slobodnog vremena, izmjenjen poloaj i uloga
ena znaajno odraavaju na razvoj i intenzitet
obrazovanja odraslih.

Tehnoloke promjene i obrazovanje odraslih:

Nova zanimanja raaju se svakodnevno, naroito
pod uticajem informatike. Ovakav razvoj snano
potie potrebu za znanjem i obrazovanjem
odraslih, to se ne moe u potpunosti razrijeiti
kroz kolski sistem obrazovanja.

FUNKCIJE OBRAZOVANJA ODRASLIH

Konpenzacijska funkcija obrazovanja odraslihpovezuje se sa potrebom eliminiranja nepismenosti,

ali i svih drugih obrazovnih deficita nastalih u
mladosti.

Struna funkcija obrazovanja odraslihusmjerena je na to da odrasli steknu i usavre svoja

profesionalna i druga znanja potrebna na poslu, ali
i u ivotu.

Politika funkcija obrazovanja odraslih je u tome

da se odraslima osiguraju bolje osnove za
sudjelovanje u javnom ivotu, odnosno da im se
omogui bolje razumjevanje politike.

Kulturna funkcija obrazovanja odraslihsagledava se kroz potrebu da se odraslima

omogui razumjevanja prirode svijeta, kulturnog
naslijea, drutva u kome ive, kako bi mogli ivjeti
bogatije i sadrajnije

POJAVA I RAZVOJ ANDRAGOGIJE

Termin andragogija (gr. aner=ovjek, mu +
agein=voditi) prvi je upotrijebio njemaki nastavnik
Aleksandar Kap 1833. godine sa namjerom da
oznai teoriju, odnosno disciplinu koja prouava
problematiku odgoja i obrazovanja odraslih osoba.
Utemeljiteljem andragogije se smatra ameriki
znanstvenik Malcom Knowles. On pedagogiju
definira kao umjetnost i nauku pouavanja djece, a
andragogiju kao umjetnost i nauku pomaganja
odraslima da ue.

U teorijskoj razradi podruja andragogije kljune su

Knowlesove andragoke postavke:
Potreba za znanjem odrasli uenici imaju
potrebu za odreenim znanjem, prije nego ga
ponu svjesno usvajati.

Vienje samog sebe odrasli uenici su

odgovorni za svoje odluke i treba im se pruiti
mogunost samostalnog usmjeravanja.

Uloga prethodnih iskustava odrasli uenici

imaju razliita ivotna iskustva na kojima se treba
temeljiti uenje. Ova iskustva nerijetko nose i
predrasude.

Usmjerenost prema uenju odrasli uenici su

motivirani za uenje u mjeri u kojoj im sadraji
uenja mogu pomoi u svakodnevnom ivotu.

Andragoki model poiva na pretpostavci da su

odrasli relativno autonomna i samousmjerena bia,
ije je iskustvo osnovni izvor uenja.

Znanje koje stiu u ivotu je vie usmjereno ka

rjeavanju problema, a ne uenje predmeta. (Kuli,
Despotovi, Uvod u andragogiju, 2005: 58)

POJAM ODRASLOSTI

Mnogi ovaj pojam koriste kao sinonim rijei zrelost

Odrasli se uenici najee opisuju kao osobe

starije od 25 godina koje imaju prekid u formalnom
obrazovanju te se nakon dulje stanke ponovno
ukljuuju u obrazovni proces. (Viek, teti, Modeli
uenja odraslih i profesionalni razvoj, 2007: 284)

Psihofizika zrelost- zrelost ovjekova organizma

i njegovih funkcija.

Psiholoka zrelost- podrazumijeva optimalno

funkcioniranje motorike i psihomotorike, sposobnost
za kontrolu emocija, sposobnost sistematskog
uenja i efikasnog koritenja svojih znanja i
sposobnosti i sl.

Socijalna zrelost- sposobnost odrasle osobe da

uskladi svoje potrebe i postupke sa potrebama i
postupcima drugih ljudi.

Profesionalna zrelost- sposobnost odrasle osobe

da obavlja svoj posao i samostalno zarauje za
ivot.

CJELOIVOTNO UENJE

Cjeloivotno uenje definira se kao aktivnost uenja

tijekom ivota s ciljem unapreivanja znanja,
vjetina i sposobnosti unutar osobne, graanske,
drutvene i poslovne perspektive.

U Memorandumu Europske komisije iz 2000.

godine cjeloivotno uenje definira se na sljedei
nain: Sve vrste uenja tokom odrasle dobi s
ciljem unapreenja znanja, vjetina i kompetencija
u okviru osobnog, graanskog, drutvenog ili
profesionalnog djelovanja pojedinca.

Cjeloivotno uenje podrazumijeva:

Stjecanje i osuvremenjivanje svih vrsta
sposobnosti, interesa, znanja i kvalifikacija od
predkole do razdoblja nakon umirovljenja.
Promicanje razvoja znanja i sposobnosti koje e
omoguiti graanima prilagodbu drutvu znanja i
aktivnom sudjelovanju u svim sferama drutvenog i
ekonomskog ivota te na taj nain utjecanje na
vlastitu budunost.
Uvaavanje svih oblika uenja: formalno
obrazovanje (npr. teaj na fakultetu), neformalno
obrazovanje (npr. usavravanje vjetina potrebnih
na radnom mjestu), i informalno obrazovanje,
meugeneracijsko uenje (razmjena znanja u
obitelji, meu prijateljima).

Razvoj cjeloivotnog obrazovanja u Hrvatskoj

nuan je s obzirom na to da je u ukupnoj populaciji
sve vie stanovnika tree ivotne dobi. Svijest o
senzibilizaciji i brizi prema toj populaciji mora se
razvijati putem obrazovnih sadraja, ali i putem
medija. Dravni poticaji za otvaranje ustanova za
obrazovanje odraslih takoer su nuni.

S brzim razvojem novih tehnologija mijenjaju se

radni, drutveni i obiteljski odnosi, pa se tako od
ovjeka oekuje kontinuirano praenje tih promjena
i aktivno sudjelovanje u drutvu. ovjek mora trajno
uiti kako bi bio u mogunosti pratiti promjene.