SVEUILITE U MOSTARU

FAKULTET PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKIH I ODGOJNIH ZNANOSTI

STUDIJ RAZREDNE NASTAVE

Kolegij; Interkulturalni odgoj i obrazovanje

Nositelj kolegija; dr.sc. Vesna Bedekovi, doc.

INTERKULTURALNO KOMPETENTAN UITELJ; ZNANJA,STAVOVI, VJETINE

(seminarski rad)

Studentica; Marija Romi

Mostar, sijeanj, 2016

SAETAK
Vanost globalizacije u ivotu ovjeka u dananjem vremenu ogledamo kroz razvoj
politikog, kulturnog i javnog ivota. U radu razmatramo ulogu interkulturalizma openito ali
i ulogu interkulturalizma u odgoju i obrazovanju. Da bismo odgovorili koje su to
interkulturalne kompetencije uitelja prvo moramo objasniti sam pojam interkulturalne
kompetencije. Sve kompetencije imaju svoje kljune elemente i dimenzije koje ih
obiljeavaju.
Cilj ovog rada je objasniti pojam interkulturalizma i pojam interkulturalne kompetencije.
Objanjavajui interkulturalnu kompetenciju dolazimo do kljunih elemenata i dimenzija.
Putem tih elemenata i dimenzija dolazimo do saznanja koje to kompetencije ine
interkulturalno kompetetnog uitelja.

SADRAJ
Uvod3
1. Interkulturalizam4
2. Pojam interkulturalne kompetencije.....5
1

3. Interkulturalne kompetencije uitelja....6

3.1. Kljuni elementi interkulturalne kompetencije.9
3.2. Dimenzije interkulturalnih kompetencij....10
4. Znanja, vjetine i stavovi interkulturalno kompetetnog uitelja.11
5. Zakljuak....12
6. Literatura13

UVOD
Postavi svakodnevni i glavni imbenik ivota svake osobe globalizacija je uinila
svijet manjim, jednostavnijim, stvorila je promjene u ivotu svake osobe. Hoemo li bti manje
ili vie uspjeni u ostvarenju interkulturalnim odnosima najvie ovisi o kompetencijama
pojedinca koji sudjeluje u interkulturalnom odnosu. Interkulturalna kompetencija nam kao
jedan od bitnih faktora omoguava uenje i razumijevanje o nama samima ali i o drugima i
2

drukijima. Da bismo uspostavili kvalitetnu interkulturalnu komunikaciju moramo imati i

znanja i pozitivne stavove odnosno moramo biti interkulturalno kompetetni. Svaki uitelj kroz
svoje cjeloivotno obrazovanje mora imati odreene kompetencije kako bi putem odgoja i
obrazovanja mladoj generaciji prenio sve svoje znanje stanje i zbivanje.
U ovom radu objasnit e mo interkulturalnu kompetenciju kao pojam koji se sve ee
pojavljuje u obrazovanju mlaih generacija. Koje su to kompetencije koje uitelj mora
posjedovati da bi bio interkulturalno kompetentan te koji su to kljuni elementi i dimenzije
interkulturalne kompetencije.

1. INTERKULTURALIZAM.
Da bismo se mogli baviti pojmovima interkulturalizma moramo najprije objasniti to
je to interkulturalizam. Interkulturalizam je pokret u svijetu koji za zadatke ima stvaranje i
jaanje posjedovanja vlastitog identiteta, bio on nacionalni, jezini,vjerski, kulturni ili neki
drugi kako bismo prihvaali suradnju i kooperaciju s drugima koji su po tom pitanju razliiti
od nas, kao i taj da stvaranjem osnove kulturnog pluralizma dolazi do meusobnog
razumijevanja, dijaloga i tolerancije prema razliitostima.
Ciljevi interkulturalizma:
3

-Da se usvoje temeljni pojmovi u podruju kulture i meukulturalnih odnosa;

razumijevanje obiljeja svoje i drugih bliskih kultura, kao i kulturne raznolikosti
svijeta;
-Da razumijemo naela i pretpostavke funkcioniranja kulturno pluralne zajednice;
-Razvoj otvorenog ili viekulturnog identiteta u skladu s potrebama kulturno 1 pluralne
i demokratske zajednice, ukljuujui kulturnu osjetljivost i viejezinu kompetenciju;
-Da razumijemo posljedice diskriminacije kulturno drugaijih te razvoj nestereotipnog
miljenja, antipredrasudnih stavova, snoljivosti i solidarnosti.
-Omoguiti uenicima/studentima stjecanje znanja, sposobnosti i kompetencija
potrebnih za aktivno sudjelovanje u kulturno pluralnom i demokratskom drutvu.
-Izgraditi svijest o pravima i odgovornostima, vrijednosnim normama, pravilima
ponaanja te etikim i moralnim pitanjima drutvene zajednice.

2, POJAM INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE.

Da bismo mogli govoriti o interkulturalnim kompetencijama moramo rei to je to
interkulturalna kompetetnost. Interkulturalnom kompetetnou smatramo sposobnost da
interkulturalno na prikladan nain razmiljamo i djelujemo te sposobnost da u
interkulturalnim situacijama budemo uinkoviti i s prikladnim interakcijama. Interkulturalnu
kompetetnost temeljimo na stavovima koji su specifini, interkulturalnom znanju te
vjetinama koje uitelj treba posjedovati. Kompetencijom smatramo mjerodavnost u nekoj
vrsti djelatnosti u kojemu neka osoba posjeduje znanja, iskustva, upuenost, strunost za neko

1 . Sekuli Majurec,Ana,Interkulturalizam u obrazovanju kao metodologijski izazov ; // Drutvena

istraivanja,5 (1996) 5/6 (25/26) ; str. 875 894. Tema br. Izazovi interkulturalizma.
4

podruje, djelatnost ili poziv, to obuhvaa primjerena znanja, sposobnosti, vjetine, stavove i
praksu.
Sjecitem razliitih kultura i jezika danas smatramo kolu, a glavno sredstvo pomou
kojeg uenike pripremamo za ivot u ekonomski, socijalno i kulturno razliitom svijetu je
obrazovanje. Pripremom

pojedinca za opaanje i potivanje razlika meu ljudima i

drutvenim grupama razvija se interkulturalna kompetencija. Odranje razliitosti i globalna

razmjena dobara izazov je s kojim se danas susreemo. Odnosi meu pojedincima u drutvu
uvelike ovise i o naelima kojima se ti odnosi ureuju. 2
Interkulturalna kompetencija je znai;
- uspostavljanje zadovoljavajue interakcije i komunikacije s osobama druge kulture;
- usvajanje interkulturalnih stavova, znanja i vjetina - bolje razumijevanje i
potivanje razliitih kultura;
- usvajanje djelotvornog ponaanja u drugim kulturama interkulturalna osjetljivost.
Elementi interkulturalne kompetencije su
-interkulturalni stavovi,
-znanje,
-vjetine interpretacije,
-vjetine otkrivanja i interakcije,
-kritika kulturna svjesnost i politika kultura
Sposobnosti koje treba imati interkulturalno kompetentna osoba su;
-sposobnost medijacije, interpretacije, kritikog i analitikog razumijevanja svoje i
tue kulture, interkulturalnog komuniciranja;
-sposobna vidjeti, razumjeti i prihvatiti odnos izmeu razliitih kultura;
.-kognitivna, emocionalna i ponaajna dimenzija.
3. INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE UITELJA
Polaznicu za afirmaciju interkulturalnih odnosa u koli ine interkulturalne
kompetencije uitelja i interkulturalna osjetljivost te se kao takve odnose na stalni osobni i
profesionalni razvoj uitelja. Interkulturalne kompetencije uitelja ujedno su i osnova za
2. Bedekovi, Vesna: Interkulturalna kompetencija cjeloivotnog obrazovanja nastavnika. 140.
Pedagogijska istraivanja, 8 (1), 139 151 (2011).
5

kulturalno odgovorno obrazovanje u koli koja odgovara potrebama i izazovima suvremenog

drutva. Pripremanje uitelja, uenika i roditelja za susrete s drugim kulturama vri se kroz
interkulturalnu pedagogiju. Temeljimo je na elji da susreti meu razliitim kulturama budu
to uspjeniji, da svi budemo svjesniji vlastite kulture, da posjedujemo sposobnost relativiteta
te istraujemo nove putove suivota i suradnje meu kulturama. Ova pedagogija zahtijeva
skup znanja i kompetencija, ali i stanje duha koji razvija veu sposobnost tolerancije i
dvoznanosti, kao i to da budemo otvoreni prema drugim vrijednostima i drugim
ponaanjima. Svaka drava koja je multikulturalna i multikonfencionalna duna je urediti
odnose na podruju politike, gospodarstva u kulturnom i javnom ivotu s tim da potuje prava
manjinskih nacionalnih i vjerskih skupina. Ureivanje odnosa na naelima interkulturalizma
nije samo upoznavanje osoba koje pripadaju razliitim kulturama i obiljeja tih kultura ve
podrazumijeva interaktivan odnos koji predstavlja suodnos, razmjenu i susret razliitih, ali
ravnopravnih kultura.
Prihvaanje razliitosti koje posjeduju druge osobe i druge kulture kao i prihvaanje
drugih etikih i vjerskih skupina

te razliitih drutvenih manjina i pokreta smatramo

najvanijim i najvie dostojanstvenim izazovom dananjeg drutva. Kako bi sprijeili

konflikte meu razliitim ljudskim zajednicama svaka ta zajednica treba teiti pluralizmu i
biti sklona toleranciji. Interkulturalizam se stvara kad se suoavamo s drugaijim osobama i
drugim zajednicama. 3
Interkulturalizam sam po sebi, kao svjetski pokret, namee dva zadatka svakoj zemlji
u kojoj se pojavi. Prvi je ouvanje kulturnog identiteta starosjedioca te zemlje u kojoj se
pojavi, a drugi jednako vaan je prihvaanje razliitosti drugih koji dolaze u tu zemlju. S tim
zadacima javlja se ideja interkulturalizma u odgoju i obrazovanju. Kao glavni i osnovni cilj
interkulturalizma u obrazovanju jest mladu generaciju osvijestit o svom kulturnom identitetu ,
ali i uiniti tolerantnim prema razliitim i razliitostima. Od samog interkulturalizma u
obrazovanju se oekuje da pronae rjeenje problema koji se javljaju u suivotu razliitih
kultura, etnikih i vjerskih skupina i zajednica. Nain na koji e se taj problem rijeiti treba
biti demokratski kako bi se uz rjeavanje problema razvijala i demokracija s tim da uz nju
moramo voditi rauna o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Oekuje se da intenzivira
odgoj za slobodu, prui osjeaj sigurnosti, mira i razoruanje te da promie svijest o vlastitom
i drugom identitetu. Cilj ovih nastojanja i ideja o meusobnom razumijevanju i uvaavanju
razliitosti je oivotvoriti skladnost suivota razliitih, kao osnovu svjetskog mira i
3 Marino Ninevi Interkulturalizam u odgoju i obrazovanju: Drugi kao polazite ,,7 (2009) 1, 59
83.
6

tolerancije. Od kolskih ustanova oekuje se da u svom radu razvija osjeaj razumijevanja

meu razliitim zajednicama to se smatra osnovom trajnog svjetskog mira. 4
Svrha interkulturalnog obrazovanja jest zahvatiti cijeli obrazovni sustav. Taj sustav
obuhvaa sve prosvjetne radnike koji sudjeluju u odgoju i obrazovanju na svim razinama
kolstva, od predkolskog do sveuilinog. U taj su sustav ukljueni na osnovi strune
izobrazbe i obrazovanja odraslih
Da bismo interkulturalizam mogli provoditi u obrazovanju potrebno je osposobiti one
koji e to obrazovanje prenositi na sljedee generacije, a to su u ovom sluaju uitelji i svi
prosvjetni radnici. Kompetenciju kao pojam esto susreemo u suvremenoj pedagokoj teoriji
i praksi. Definicija OECD a je da je kompetencija sposobnost koja se reflektira dalje od
posjedovanja znanja i vjetina te ukljuuje kognitivnu, funkcionalnu, osobnu i etiku
kompetenciju. Kognitivnom kompetencijom se smatra koritenje teorije koncepata i
informativno znanje steeno praksom. Funkcionalne kompetencije odnosno vjetine jesu
odabir i primjena odreenog ponaanja u nekim situacijama. Etike kompetencije su
koritenje osobnih i strunih vjetina. Da bi bili kompetentni za rad od nastavnika se zahtijeva
da je pripremljen odgoj i obrazovanje mlaih generacija kao i da se unutar sustava i dalje
struno usavrava i obrazuje. Na taj nain kroz cijeloivotno obrazovanje uitelji, osim
inicijalnog, poetnog obrazovanja, stjeu svekolike kompetencije vane za rad u kulturno
pluralnom drutvu i koli. S takvim osobljem kola postaje interkulturalna zajednica.
Priznanje jednakosti i uvoenje ideje kulturnog pluralizma postavilo je nove zahtjeve pred
pojedince ali i pred odgojno obrazovne institucije od vrtia do fakulteta. 5
3.1. Kljuni elementi interkulturalne kompetencije
Suvremena nastava danas trai kljune kompetencije kao to su komunikacijska,
informacijska i informatika kompetencija. Svaki pojedinac treba irok raspon vjetina
stavova i znanja s kojim se lake i bre prilagodi drutvu i svijetu u kojem ivi. Za
ostvarivanje nekog konkretnog zadatka, osim posjedovanja konkretnih osnovnih vjetina,
pojedinac treba posjedovati i fleksibilnije, generike i prenosive kompetencije koje tog

4 Sekuli Majurec,Ana,Interkulturalizam u obrazovanju kao metodologijski izazov ; // Drutvena istraivanja,5

(1996) 5/6 (25/26) ; str. 875 894. Tema br. Izazovi interkulturalizma.

5 Pirl, E: (2007), Interkulturalna osjetljivost kao dio pedagoke kompetencije. U: Previi, V., oljan,
N.N., Hrvati, N. (ur.), Pedagogija prema cjeloivotnom obrazovanju i drutvu znanja. Zagreb:
Hrvatsko pedagogijsko drutvo, str. 275-291.
7

pojedinca opskrbljuju itavim sklopom vjetina, znanja i stavova primjerenih pojedinim

situacijama.
Europska unija je 2006. godine je donijela preporuku o kljunim kompetencijama za
cjeloivotno uenje. U preporuci je skup od osam kompetencija.
Kljune kompetencije koje svaki pojedinac treba posjedovati su:

komunikacija na materinjem jeziku sposobnost pravilnog i stvaralakog

usmenog i pisanog izraavanja i tumaenja koncepata, misli, osjeaja, stavova i
injenica te jezino meudjelovanje u nizu razliitih drutvenih i kulturnih
situacija: obrazovanje, rad, slobodno vrijeme i svakodnevni ivot; ukljuuje
takoer razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na

pozitivan i drutveno odgovoran nain.

komunikacija na stranim jezicima sposobnost razumijevanja, usmeno i pisano
izraavanje i tumaenje koncepata, misli, osjeaja, stavova i injenica na
stranomu jeziku u nizu razliitih kulturnih i drutvenih situacija. Znaajna je

sastavnica ove kompetencije razvijanje vjetina meukulturnoga razumijevanja.

matematika kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i
tehnologiji matematika kompetencija odnosi se na osposobljenost uenika za
razvijanje i primjenu matematikoga miljenja u rjeavanju problema u nizu
razliitih svakodnevnih situacija; prirodoslovna se kompetencija odnosi na
osposobljenost za uporabu znanja i metodologije kojima se objanjava svijet
prirode radi postavljanja pitanja i zakljuivanja na temelju injenica. Tehnoloka
kompetencija shvaena je kao sposobnost primjene prirodoslovnoga znanja i

metodologije koji se smatra odgovorom na ljudske potrebe i elje.

digitalna kompetencija sposobnost sigurne i kritike upotrebe informacijskokomunikacijske tehnologije za rad, u osobnom i drutvenomu ivotu te u
komunikaciji. Kljuni elementi osnovne informacijsko-komunikacijske vjetine i
sposobnosti su: upotreba raunala za pronalaenje, procjenu, pohranjivanje,
stvaranje, prikazivanje i razmjenu informacija te razvijanje suradnikih mrea

putem interneta.
uiti kako uiti osposobljenost za proces uenja i ustrajnost u uenju,
organizacija vlastitoga uenja, ukljuujui uinkovito upravljanje vremenom i

informacijama kako u samostalnomu uenju, tako i pri uenju u skupini.

socijalna i graanska kompetencija obuhvaa osposobljenost za meuljudsku
i meukulturnu suradnju.

inicijativnost i poduzetnost sposobnost pojedinca da ideje pretvori u

djelovanje, a ukljuuje stvaralatvo, inovativnost i spremnost na preuzimanje
rizika te sposobnost planiranja i voenja projekata radi ostvarivanja ciljeva.
Temelj je za voenje svakodnevnoga, profesionalnoga i drutvenoga ivota

pojedinca.
kulturna svijest i izraavanje svijest o vanosti stvaralakoga izraavanja
ideja, iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija, ukljuujui glazbu, ples,
kazalinu, knjievnu i vizualnu umjetnost. Takoer, ukljuuje poznavanje i svijest
o lokalnoj, nacionalnoj i europskoj kulturnoj batini i njihovu mjestu u svijetu.6

3.2 Dimenzije interkulturalne kompetencije

Da bi se utvrdile bitne dimenzije interkulturalne kompetencije provedena su mnoga
istraivanja. Cilj tih istraivanja bilo je utvrditi kompetencije kao to su sposobnosti, znanja,
vjetine, stavove i karakterne crte. Interkulturalna kompetencija se moe grupirati u deset
temeljnih dimenzija. Prema Earley-u i Ang u (2003, 264 str.) tih deset dimenzija su;
o
o
o
o
o
o

komunikacijske sposobnosti,
tolerancija prema dvosmislenosti,
empatija,
mentalna otvorenost,
fleksibilnost,
sposobnost koncentracije u odreenim situacijama i u odnosima s

kulturno drukijim osobama

o pozitivan stav prema uenju
o tolerancija prema razliitim stilovima razmiljanja i kulturnoj
razliitosti,
o poznavanje kulture,
o sposobnost postizanja uspjeha u razliitim podrujima.

6 Hrvati, N., Pirl, E. (2007), Interkulturalne kompetencije uitelja. U: N. Babi (ur.). Kompetencije i
kompetentnost uitelja. Osijek: Uiteljski fakultet, Ukraine: Kherson State University Kherson, 221230.
9

Benson (1987) tvrdi da postoji drugih deset dimenzija interkulturalne kompetencije. Po njemu
su to:
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o

govorne vjetine,
komunikacijske vjetine
interakcija,
pojaane aktivnosti
prijateljstvo
drutveno odgovarajue ponaanje,
posao,
stavovi,
zadovoljstvo
mobilnost7

Na kraju dolazimo do zakljuka kako se u oba primjera pojavljuju iste dimenzije samo im je
interpretacija kod autora razliita. Prema tome moemo ih sjediniti u nekoliko onih koje su
kljune, a to su;
o komunikacijske vjetine odnosno verbalna i neverbalna komunikacija,
o odnos prema drukijem i drugom s pozitivnim stavom, tolerancijom,
empatijom,odsustvom stereotipa i predrasuda,
o kognitivne, u njih ubrajamo poznavanje kulture, elja za uenjem, mentalna
otvorenost,
koncentracija i usmjeravanje panje u odnosu s razliitosti.8
4. ZNANJA VJETINE I STAVOVI INTERKULTURALNO KOMPETENTNOG
UITELJA
Nastavnik da bi bio interkulturalno kompetentan mora dobro poznavati vlastitu kulturu i
kulture drugoga, odnosno jezik, tradiciju obiaje, vrijednosti i druge osobine pojedine kulture.
Upuenost u interakcijske procese vlastite kulture i kulture drugih kao i razumijevanje
specifinosti kod ponaanja pripadnika razliitih kultura spada u interkulturalna znanja. 9
Meutim cilj interkulturalnog odgoja i obrazovanja ne smije biti iskljuivo u znanju. Da bi
bili interkulturalno kompetetni ne znai da imamo znanje i da imamo pozitivne stavove nego
da smo sposobni kvalitetno interkulturalno komunicirati s drugima, odnosno da smo sposobni
uspostaviti uinkovitu interakciju s drugima. Cilj treba biti usmjeren izraivanju stava prema
7 Hrvati, N., Pirl, E. (2007), Interkulturalne kompetencije uitelja. U: N. Babi (ur.). Kompetencije i
kompetentnost uitelja. Osijek: Uiteljski fakultet, Ukraine: Kherson State University Kherson, 221230.
8Bedekovi, Vesna: Interkulturalna kompetencija cjeloivotnog obrazovanja nastavnika. 140.
Pedagogijska istraivanja, 8 (1), 139 151 (2011).
9 Bedekovi, Vesna: Interkulturalna kompetencija cjeloivotnog obrazovanja nastavnika . 140.
Pedagogijska istraivanja, 8 (1), 139 151 (2011).
10

znanju i samoj potrazi prema znanju i njegovoj upotrebi za potrebe pojedinca i drutva.
Uitelj svoje znanje mora uz pomo vjetina i pozitivnog stava putem odgoja i obrazovanja
mora prenijeti na uenika kako bi on s tim preuzetim znanjem stekao svoje vjetine i stav dok
odrasta u interkulturalnim i multikulturalnim drutvima.10

5. Zakljuak
Interkulturalnu kompetenciju i osjetljivost u odgoju i obrazovanju temeljimo na
razvoju globalne svijesti, viestruke perspektive, svijesti o povezanosti prirodnog i ljudskog
svijeta te na razvoju odgovornosti pojedinca za globalne promjene. Interkulturalno pouavati i
odgajati znai imati sposobnost analiziranja aktualnih drutvenih i politikih problema i
sukoba, biti spreman na obradu kontroverznih tema i suoavanja s nejasnim i sloenim
situacijama u razredu i koli, biti sposoban sagledati probleme iz perspektive uenika
uvaavajui pri tome njegovo podrijetlo, dob i razinu obrazovanja,potivati prava uenika i
biti osjetljiv na njihove potrebe i interese, biti spreman na priznavanje svojih greaka pred
svojim uenicima i uenje na tim grekama. Najvanije kompetencije uitelja trebale bi
biti;kritiko (argumentirano) miljenje, kreativno miljenje, prosocijalno miljenje,te
miljenje usmjereno na budunost. Jedna od najvanijih kompetencija u pouavanju je
djelotvornost, posebice vjerovanje uitelja da su njegovi uenici u stanju uiti i da ih i on
moe pouavati, odnosno pomoi uiti.
Iz rada moemo zakljuiti da karakteristike koje uitelja ine interkulturalno
kompetetnim

su verbalna i neverbalna komunikacija, interaktivan odnos s drugima,

prihvaanje drugog i drugaijeg, dobro poznavanje vlastite ali i drugih kultura, potivanje,
razumijevanje drugoga i otvorenost prema drugome. Svaki pojedinac kroz cjeloivotno
obrazovanje ove karakteristike mora imati i prenositi ih na mlade generacije kak bismobili i
ostali interkulturalno kompetetni i kao uitelji i kao uenici.

10 Pirl, E. (2007.). Interkulturalna osjetljivost kao dio pedagoke kompetencije. U: V. Previi, N. N.

oljan, N. Hrvati (ur.). Pedagogija prema cjeloivotnom obrazovanju i drutvu znanja. Zagreb:
Hrvatsko pedagogijsko drutvo, 275-292
11

6. LITERATURA
Bedekovi, Vesna: Interkulturalna kompetencija cjeloivotnog obrazovanja nastavnika. 143.147. Pedagogijska istraivanja, 8 (1), 139 151 (2011).
Hrvati, N., Pirl, E. (2007), Interkulturalne kompetencije uitelja. U: N. Babi (ur.).
Kompetencije i kompetentnost uitelja. Osijek: Uiteljski fakultet, Ukraine: Kherson State
University Kherson, 221-230
Ninievi,Marino, Interkulturalizam u odgoju i obrazovanju: Drugi kao polazite, , 7 (2009.)
1, 59-83
Pirl, E. (2007.). Interkulturalna osjetljivost kao dio pedagoke kompetencije. U: V. Previi,
N. N. oljan, N. Hrvati (ur.). Pedagogija prema cjeloivotnom obrazovanju i drutvu
znanja. Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko drutvo, 275-292.
Sekuli Majurec,Ana, Interkulturalizam u obrazovanju kao metodologijski izazov , //
Drutvena istraivanja, 5 (1996), 5/6(25/26); str. 875 894. Tema br. Izazovi
interkulturalizma.

12