Etiki kodeks socijalnih pedagoga1 UVOD Profesiju prepoznatljivog identiteta odreuje pet elemenata: dobro uoblien sklop teorijskih

saznanja, prepoznatljivi profesionalni autoriteti, drutvena priznatost i status, prepoznatljive profesionalne vrijednosti i kultura te etiki kodeks struke. Sukladno tome o znaaju izrade i prihvaanja etikog kodeksa socijalnih pedagoga voene su rasprave na 1. hrvatskom kongresu posveenom razmatranju profesionalnog identiteta. tijekom pripreme 2. hrvatskog kongresa socijalnih pedagoga formirana je radna skupina za izradu Prijedloga Etikog kodeksa socijalnih pedagoga u sastavu: Antonija iak, Dubravka Marui, Marijeta Babi. Na 2. hrvatskom kongresu socijalnih pedagoga otvorena je rasprava o Prijedlogu kodeksa koja je trajala do 1. prosinca 2004. godine. Konana verzija rezultat je te suradnje radne skupine sa irom strunom socijalnopedagokom javnou. Etiki kodeks usvojen je na Izvanrednoj godinjoj skuptini Hrvatske udruge socijalnih pedagoga odranoj 16. prosinca 2004. godine. Tijekom rada polo se od injenice da socijalni pedagozi profesionalno djeluju u razliitim drutvenim djelatnostima prosvjeti, zdravstvu, socijalnoj skrbi, policiji, pravosuu, nevladinom sektoru, znanosti. Sukladno s time, Etiki kodeks je opi etiki okvir koji obvezuje sve socijalne pedagoge okupljene u Udruzi socijalnih pedagoga, a zaposlene u razliitim drutvenim podrujima. Specifini standardi i etika naela profesionalnog djelovanja trebali bi stoga biti zacrtani u okvirima pojedinih djelatnosti. U nekim djelatnostima oni ve postoje (primjerice: Etiki kodeks hrvatske policije, Etiki kodeks istraivanja s djecom, Etiki kodeks lanova Udruge za realitetnu terapiju Republike Hrvatske i sl.), a za neke djelatnosti ih tek treba oekivati, odnosno poticati njihovu izradu. Stoga je na kraju ovog uvoda u Etiki kodeks socijalnih pedagoga vano napomenuti kako je isti utemeljen na polazitu da se svakodnevno prakticiranje socijalne pedagogije u naim uvjetima u pravilu temelji na usklaivanju profesionalnog djelovanja s najmanje dva etika kodeksa. Eventualne meusobne neusklaenosti standarda u razliitim etikim kodeksima tek e se uiti rjeavati. Uostalom, profesionalne vrijednosti i standarde stalno treba podvrgavati javnoj strunoj prosudbi i osuvremenjivati.

Radna skupina Zagreb, 16. prosinca 2004. godine

Ovaj Etiki kodeks objavljen je 2005. godine u izdavatvu Hrvatske udruge socijalnih pedagoga, te je temeljem njihove pismene suglasnosti uvrten kao prilog u ovoj knjizi

PREAMBULA Gledano sa znanstvenog aspekta socijalnu pedagogiju moemo odrediti kao integracijsku znanost, kao integralnu disciplinu (Hestings, prema Marburger, 1987., str. 191)2. To je dakle integrativna profesija koja djeluje kao protutea zatvaranju u okvire jedne znanstvene discipline, kao izraz tenje da se ovjeka i njegove probleme sagleda cjelovito i to kroz razliite razine njegove individualne i drutvene odreenosti. Prihvaanje mnogoznanosti teorijskih ishodita socijalne pedagogije logino slijedi iz znanstvene interdisciplinarnosti. U tom smislu Uzelac (1995)3 primjerice govori o doprinosu psiholokih i sociolokih teorija, dok Kobolt (1997)4 konstatira da su socijalni pedagozi preuzimali teorijske koncepte poput psihoanalitikog, humanistikog, komunikacijskog, sistemskog, grupnodinamskog te koncepta rada u zajednici. Pokuaj izgradnje jedinstvenog teorijskog okvira socijalne pedagogije trajni je zadatak sadanjih i novih generacija socijalnih pedagoga. Gledano s praktine razine, socijalna pedagogije je struka koja ima zadau opa znanstvena saznanja transformirati na razinu i u korist pojedineve, osobne prie u najrealnijem ivotnom okruenju. sve brojne ivotne funkcije Tuggener (1990)5 svodi na dvije ope: integracija i razvoj. Time socijalnu pedagogiju odreuje profesijom koja radi na dvije razine. Na razini podruja to su podruja razvoja i normalizacije (rehabilitacije/integracije), a na razini korisnika to su pojedinci, grupe i zajednice koje na tim podrujima imaju probleme ili su neizostavni dio procesa rjeavanja problema. Kako suvremeni ovjek moe imati potekoe i probleme razvoja i integracije u razliitim ivotnim podrujima (primjerice u podruju odnosa prema sebi, svom zdravlju, razvoju i odnosu s blinjima, prema vrnjacima, normama i autoritetima i sl.) to socijalni pedagozi djeluju gotovo na svim ivotnim podrujima. Uz znanstveno teorijski i praktini okvir, socijalna pedagogija na izvedbenoj razini uvijek ima i osobnu dimenziju koja se prepoznaje kao integracija ope socijalnopedagoke kompetencije s osobnim potencijalima svakog pojedinog socijalnog pedagoga. Ta je integracije profesionalne zadanosti i osobnih potencijala u radu s ljudima ne samo poeljna nego i neophodna. Meutim, ona je istovremeno kreacija koja omoguava profesionalni razvoj pojedinca i struke, ali i zamka za neetino irenje osobnog na raun profesionalnog djelovanja.

Marburger, H. (1987): Razvoj i koncepti socijalne pedagogije, Priruni materijal za internu upotrebu, Fakultet za defektologiju, Zagreb 3 Uzelac, S. (1995): Teorijske osnove socijalne edukologije, Sagena, Zagreb 4 Kobolt, A. (1997): Teorijske osnove socijalnopedagokih intervencija, Kriminologija i socijalna integracije, 5, 12, 129-140 5 Tuggener, H. (1990): The Role of The Socialpedagogue An Outline of A European Model, FICE International Bulletin, 3, 14-21

Slijedom navedenog, vidljivo je da u svakodnevnom radu, situacije u kojima se mogu pojaviti dileme i problemi moralnog prosuivanja i odluivanja mogu biti mnogobrojne. Primjerice: timsko usklaivanje strunjaka razliitih struka o teorijskim i metodikim polazitima ciljeva rad as korisnikom, sveprisutna dilema zatititi kolegu ili korisnika, procjena je li i koliku tetu neki postupak strunjaka nanio korisniku, a time i struci, pitanja nedjelovanja tamo gdje profesionalnost nalae da se djeluje i slino. Stoga etiki kodeks socijalnim pedagozima s jedne strane slui kao putokaz za djelovanje u smjeru temeljnih vrijednosnih odrednica socijalnopedagoke struke, a s druge strane kao zatita od neetinih i nezakonitih zahtjeva koje drutvo, slube, institucije pa i sami korisnici mogu pred njega postaviti.

VRIJEDNOSNA ISHODITA SOCIJALNOPEDAGOKE PROFESIONALNOSTI Birajui profesiju socijalnog pedagoga, opredijelili smo se za rad s pojedincima, grupama i zajednicama u riziku ili s ve ispoljenim potekoama i problemima socijalne integracije. Socijalni pedagog kao temeljno vrijednosno polazite prihvaa vjeru u vrijednost ivota svakog pojedinca. Vjeruje u mogunost rasta, razvoja i postojanje potencijala za mijenjanje svakog pojedinca. Vjeruje u razliitosti meu pojedincima, grupama i zajednicama. Svojim profesionalnim djelovanjem socijalni pedagog doprinosi opoj i specifinoj dobrobiti korisnika, razvoju njegovih potencijala te potie i omoguava pozitivne, osobno i socijalno prihvatljive promjene korisnika, njihovih obitelji i zajednice u cjelini. Socijalni pedagog kao vrijednosni okvir svog profesionalnog djelovanja prihvaa multidisciplinarno i multiteorijski utemeljen bio-psiho-socijalni pristup ovjeku, meunarodne propise/deklaracije kojima se definiraju/garantiraju ljudska (djeja) prava te vaee zakonske propise Republike Hrvatske. Socijalni pedagog nastoji u svom djelovanju stvarati uvjete za unapreenje postojeih zakona, propisa drugih akata te okolnosti kojima se definira okvir i politika socijalnopedagokog, ali i opeg pomagakog i rehabilitacijskog djelovanja. Vjerujui u napredak te imajui viziju rasta kvalitete ivota buduih generacija, u svom svakodnevnom djelovanju, socijalni pedagog prepoznaje i uvaava duhovne, kulturne, prirodne i materijalne vrijednosti te na to potie i druge osobe u svom ivotnom profesionalnom i privatnom okruenju. Prakticirajui socijalnopedagoku djelatnost, socijalni pedagog promovira i odraava visoku razinu profesionalnog integriteta i profesionalnih kompetencija. Socijalni pedagog u svom svakodnevnom radu slijedi temeljna vrijednosna ishodita i standarde svoje struke.

ODGOVORNOST PREMA TEMELJNIM STANDARDIMA SOCIJALNOPEDAGOKE PROFESIJE Socijalni pedagog u svom svakodnevnom profesionalnom djelovanju prihvaa kao zajedniki moralni i vrijednosni okvir socijalnopedagoke struke sljedee standarde profesionalnog postupanja: Profesionalno djelovanje je samo ono djelovanje koje je usmjereno prema nekom osobno i drutveno prihvatljivom cilju. Ciljeve svog profesionalnog djelovanja s korisnicima socijalni pedagog postavlja na jasan i struno-teorijski utemeljen nain, a kad god je to mogue u proces postavljanja ciljeva ukljuuje i samog korisnika. Socijalni pedagog profesionalno djeluje unutar granica svoje profesionalne kompetencije utemeljene na ranijim edukacijama, (superviziranom) praktinom iskustvu i strukovnim standardima. Primjenjuje samo one metode procjene potreba, preveniranja, interveniranja, discipliniranja, kontrole i nadzora, zaustavljanja ekstremnih i ugroavajuih ponaanja korisnika te druge strune postupke za uju je primjenu prethodno educiran. Socijalni pedagog zagovara, potie i sudjeluje u stvaranju takvog programskog (intervencijskog) komunikacijskog, odnosnog i fizikog okruenja koje e omoguavati zadovoljenje potreba korisnika, uvaavati njegova prava i odgovornosti te stalno poticati na osobno i drutveno poeljan rast i razvoj. Prihvaa da su sve informacije o korisnicima, tijeku i rezultatima strunog rada s korisnicima povjerljive te prihvaa da razmjena tih informacija s drugim strunjacima, strunim slubama i/ili korisnikovim roditeljima/zastupnicima i drugim osobama treba biti ureena pravnim propisima ili internim uputama. Sustavno unapreuje svoje znanje i vjetine kako bi svojim profesionalnim kompetencijama korespondirao s rastuim zahtjevima struke utemeljenim na promjenjivim potrebama korisnika i sve sloenijim uvjetima suvremenog ivota.

ODGOVORNOST ZA KVALITETU PROFESIONALNOG DJELOVANJA S KORISNICIMA Primarna odgovornost socijalnog pedagoga prema korisniku odnosi se na uvaavanje njegove osobnosti, integriteta, razliitosti, dostojanstva, ljudskih prava i prava na sudjelovanje u donoenju odluka o ciljevima vlastite rehabilitacije. Socijalni pedagog je odgovoran za kvalitetu profesionalnog odnosa koji potie, izgrauje i odrava s korisnikom te na struno prikladan nain zavrava. Socijalni pedagog je odgovoran da tip profesionalnog odnosa koji izgrauje s korisnikom uskladi s tipom profesionalne uloge (savjetovatelj, voditelj, odgajatelj, edukator, nadzornik i sl.) koju ima na svom radnom mjestu i u podruju u kojem djeluje.

Kvalitetan profesionalni odnos iskljuuje paralelno postojanje privatnog odnosa (prijateljskog, seksualnog, roakog) jer to moe utjecati na profesionalnost prosudbe i poveati rizik da se korisnika na neki nain oteti. U voenju grupnog rada, socijalni je pedagog odgovoran za kvalitetan profesionalni odnos sa svim lanovima grupe, te je odgovaran za poduzimanje mjera koje e spreavati meusobno fiziko, emocionalno i psihiko zlostavljanje lanova grupe. Pri procjeni potreba korisnika i planiranju intervencija, socijalni pedagog se rukovodi svojim najboljim znanjima i sposobnostima te paralelno s time korisnicima otvara prostor i mogunost da iskau svoju perspektivu/vienje i aktivno participiraju u oblikovanju vlastitog ivota, vodei pri tom rauna kako o specifinim sposobnostima korisnika tako i o stupnju zakonskih i drugih realnih mogunosti da se to i ostvari. U sluaju da se ne osjea dovoljno kompetentnim izravno pomoi korisniku, socijalni pedagog je odgovoran pomoi korisniku u pronalaenju pojedinaca i/ili slubi koje e za to biti kompetentne. Slijedei standarde profesionalnog djelovanja, socijalni pedagog preuzima potpunu odgovornost za tijek profesionalnog odnosa i profesionalnih aktivnosti s korisnicima. Slijedei standarde profesionalnog djelovanja koji polaze od vjerovanja u vrijednost obitelji za razvoj djece, u radu s djecom i mladima, socijalni pedagog prihvaa da odgovornost za rad s korisnikom ukljuuje i odgovornost prema djetetovim roditeljima, obitelji (skrbnicima) te stalno otvaranje prostora za dijalog s djetetu vanim osobama.

ODGOVORNOST ZA KVALITETU PROFESIONALNOG DJELOVANJA U ZAJEDNICI Kao to je u radu s pojedinanim korisnicima prije svega usmjeren na njihovu dobrobit, tako je u radu sa zajednicama socijalni pedagog prvenstveno usmjeren na podizanje razine sigurnosti i kvalitete ivota u zajednici. Odgovornost socijalnog pedagoga za kvalitetu profesionalnog djelovanja u zajednici ukljuuje djelovanje u smjeru izgradnje mree intervencija i socijalne podrke pri ukljuivanju u zajednicu, kako za svakog pojedinog korisnika, tako i za specifine skupine korisnika. Socijalni pedagozi su odgovorni razvijati pristupe, modele i metode rada na razvoju kvalitete ivota u zajednici i prevencije rizika u skladu s potrebama i obiljejima specifinih zajednica. Pri svom djelovanju u zajednici, socijalni pedagog se zalae za potivanje zakona, uvaavanje ljudskih prava (prava djeteta), toleranciju te uvaavanje razlika meu pojedincima i skupinama.

ODGOVORNOST ZA VLASTITI PROFESIONALNI RAZVOJ, PREMA PROFESIJI, PODLODAVCU, DJELATNOSTI I MULTIDISCIPLINARNOSTI PODRUJA DJELOVANJA

Odgovornost za vlastiti profesionalni razvoj Socijalni pedagog vodi rauna o svom profesionalnom razvoju. Prati razvoj socijalnopedagoke znanosti, teorije i prakse, ali i srodnih disciplina, te stalno radi na usvajanju novih znanja i metoda rada na podruju svoje specijalnosti. Socijalni pedagog je svjestan da svojim profesionalnim djelovanjem utjee na ivot korisnika te je stoga odgovoran stalno preispitivati usklaenost svojih osobnih stavova, vrijednosti i ponaanja sa svojim profesionalnim djelovanjem. Socijalni pedagog poznaje i potuje svoje osobne granice, vodi rauna o stupnju izloenosti profesionalnom stresu te je odgovoran traiti adekvatne oblike pomoi i podrke (edukaciju, superviziju, lijeenje i sl.). Evaluacija vlastitog rada socijalnom pedagogiju slui da razjasni svoje osobne profesionalne dileme, da prati svoj profesionalni rast i razvoj te da osnauje svoj profesionalni identitet.

Odgovornost prema profesiji Socijalni pedagog doprinosi izgradnji i razvoju svoje osobne profesionalnosti, ali i razvoju identiteta socijalnopedagoke struke kroz svakodnevni praktini rad, istraivaki rad, promiljanje i pisanje o temama iz podruja socijalnopedagoke teorije i prakse, osmiljavanje i provoenje edukacije, kreiranje i primjenu novih intervencijskih programa te mentorstvo studentima socijalne pedagogije. Zalae se za dostupnost informacija i najnovijih spoznaja s podruja socijalne pedagogije i srodnih disciplina za sve koji s njim dijele podruje rada. U svojim javnim istupima i djelovanju, socijalni pedagog je lojalan socijalnopedagokoj struci te podruju na kojem djeluje i ustanovi u kojoj radi. Socijalni pedagog se zalae za visoke standarde kvalitete socijalnopedagoke prakse i podruja u kojem djeluje. Prihvaa da je dio profesionalne kulture socijalnopedagoke profesije uzajamna pomo i podrka ne samo socijalnih pedagoga nego i drugih strunjaka te volontera koji rade u istoj/srodnoj djelatnosti.

Odgovornost prema poslodavcu i djelatnosti Socijalni pedagog poznaje, potuje i ostvaruje ciljeve i program institucije/slube u kojoj radi te ga u suradnji s drugim strunjacima nastoji unapreivati sukladno promjenjivim potrebama korisnika, u skladu s drutvenim okolnostima i sukladno razvoju socijalnopedagoke teorije i prakse. Socijalni pedagog je usmjeren na to da institucije/slubu/udrugu u kojoj radi kao strunjak uini humanim i za potrebe korisnika osjetljivim okruenjem. Socijalni pedagog je usmjeren na to da svojim postupcima i rijeima bude jasan i razumljiv drugim strunjacima iz svoje ustanove, da potie i podrava dijalog meu strunjacima, da svoje postupanje uskladi s ciljevima ustanove te da potie i podrava izgradnju zdravih meuljudskih odnosa. Odgovorno razlikuje kad govori i nastupa u svoje osnovno ime, a kad iz strune uloge i u ime institucije, slube u kojoj radi.

Odgovornost prema multidisciplinarnosti podruja Socijalni pedagog poteno i odgovorno koristi saznanja iz drugih disciplina i podruja. Potuje i uvaava struni i osobnu usmjerenost svojih suradnika. razlike u pristupima nastoji razumjeti, razjasniti te odgovorno sudjeluje u rjeavanju strunih neusuglaenosti, dilema i sukoba. Djelujui u podrujima koja su multidisciplinarno odreena, socijalni pedagozi se povezuju sa strunjacima drugih struka u strune timove, radne skupine i na sline naine potujui uvijek naela meusobnog uvaavanja, suradnje, podrke, javnosti djelovanja te zatite dobrobiti i privatnosti korisnika.

RJEVANJA ETIKIH PITANJA Socijalni pedagog preuzima obvezu proitati, razumjeti i u svakodnevnom radu prakticirati vrijednosti, standarde i odgovornosti zacrtane u Etikom kodeksu socijalnih pedagoga. Socijalni pedagog preuzima obvezu proitati, razumjeti i u svakodnevnom radu prakticirati moralne i vrijednosne standarde zacrtane u etikom kodeksu djelatnosti / podruja u kojem djeluje. Ukoliko takav kodeks ne postoji, obvezan je zalagati se za njegovu izradu. Socijalni pedagog je usmjeren na to da sukladno vrijednosnim ishoditima i temeljnim standardima svoje profesije sve moralne dileme i probleme prvo pokua razrijeiti otvorenim dijalogom.
7

Socijalni pedagog je suglasan da se u sluaju sukoba naela ovog Kodeksa s odredbama i naelima drugog kodeksa ili dokumenata primjenjuju ona naela koja su povoljnija.

DRUGI ETIKI KODEKSI Sukladno podruju u kojem djeluje i profesionalnoj ulozi koju prakticira, socijalni pedagog uzima na znanje da postoje sljedei etiki kodeksi: Etiki kodeks lanova Udruge za realitetnu terapiju Republike Hrvatske, Etiki kodeks istraivanja s djecom, Etiki kodeks policije Republike Hrvatske.