You are on page 1of 27

Projekt: Usklaivanje intervencija s potrebama djece i mladih u riziku : izrada modela

Polazita
* Problemi oko definiranja pojave * Problemi oko mjerenja / praenja pojave * Promjene su stalne i prisutne * Pitanje kako vidimo i kako se nosimo s promjenama * Nije mogue govoriti samo o jednoj perspektivi u uoavanju, mjerenju, praenju pojave, niti u suoavanju s pojavom * Viestruke perspektive

Kvalitativno istraivanje
djeca, roditelji, uitelji, strunjaci, novinari,

politiari / strunjaci u upravnim tijelima

fokus grupe i intervjui ukupno 130 sudionika proljee 2009. godine kvalitativna analiza

Pitanja:
Je li se ovaj Odbor / Ured bavio pitanjima djece i mladih

u riziku ili s poremeajima u ponaanju od kada ste Vi u njemu? Ako da, kako esto i kojim povodom? Je li Vam poznato to se sve u Hrvatskoj smatra poremeajima u ponaanju kod djece i mladih? Je li Vam poznato postoji li slubena (jedinstvena) definicija tog fenomena? Pratite li kretanje pojave poremeaja u ponaanju djece i mladih? to po vama govore podaci o kretanju te pojave u zadnjih par godina? Imate li ideju / predodbu o stavovima javnosti prema poremeajima u ponaanju djece i mladih? to biste rekli na kojim temeljnim odrednicama (vrijednostima) poiva sustav interveniranja hrvatskog drutva prema takvim ponaanjima / toj populaciji?

I. Bavljenje pojavom

(uglavnom odgovori uitelja, strunjaka u koli i politiara / strunjaka u upravnim tijelima)

Kontinuum od povremenog do stalnog / svakodnevnog: - uiteljima i strunjacima u koli to je svakodnevna tema ne samo na sastancima, sjednicama, ve je dio komunikacije pod odmorom, na hodnicima...(ne stignemo se niti baviti s redovnima / dobrima / nadarenima) - Politiarima je to povremena tema, esto pod pritiskom javnosti, medija, dogaaja (npr. nasilje meu mladima) - Novinarima povremena tema usljed konkretnih dogaaja ili trendova u drutvu (npr. pratim kampanju UNICEF-a Zaustavimo lanac nasilja na Internetu)

Uitelji / strunjaci u koli


- Uenici

Novinari

Politiari / strunjaci u upravnim tijelima


- Povremeni

s pup su dominantna tema na sjednicama

- Sveprisutna tema, organiziraju ak previe

i povrni , vie deklarativni pristup - Samoinicijativno temi

- Povremeno se bave

- Organiziranje okrugle stolove okruglih stolova - Vie se bave s pup na aktualnu radi informiranja temu, npr. nasilje od strane nego dobrima strunjaka - Darovitima ili - Prate neke odlinima se ne - Ne ulazi se dublje kampanje, npr. bave jer se bave s u problem UNICEF-ovu pup - Temom se bave Reportae o - O toj djeci se u prema pritisku koli puno pria, ali djeci u domu, o (to jae stie, se nita konkretno nacionalnoj kad eksplodira)

netrpeljivosti,

Strunjaci u razliitim slubama


(u koli, u czss, u upravnim tijelima, agencijama, na sudovima i do)

Rad na vie razina (to im je preteiti posao):


- Od svih rizinih skupina do samo nekih (npr. poinitelja -

kaznenih djela) Struno administrativni poslovi Edukacija Snimanje stanja / projekti Neposredan rad Financiranje preventivnih i tretmanskih programa Zakonska regulativa Praenje

II. to su poremeaji u ponaanju?


Suglasnost oko toga da ne postoji jedinstvena slubena

definicija (neki misle da nije niti potrebna, a drugi da bi pridonijela boljem razumijevanju i djelovanju)
Nerazumijevanje i neprihvaanje, te nekoritenje

termina poremeaji u ponaanju


Kontinuum od blaih i vie internaliziranih kojima dijete

vie teti sebi do vrlo ozbiljnih i opasnih kojima osim to dijete teti sebi, teti i drugima / drutvu

Specifinosti meu sudionicima


Sugovornici
Djeca Roditelji Uitelji Strunjaci

Specifinosti ponaanja
Kontinuum + Tjelesni i psihiki poremeaji

Kontinuum + Agresija i kaznena djela Kontinuum + Hiperaktivnost Kontinuum + Neurorizik i psihijatrijske dg

Politiari / strunjaci u upravnim Kontinuum + tijelima Poseban naglasak na nasilje

III. Kretanje pojave posljednjih godina:


Usuglaenost da je rije o porastu pojave Razine promjene pojave (kljune kategorije):
1. Prema vrsti / obliku poremeaja u ponaanju 2. Prema nainu izvrenja / intenzitetu 3. Prema posljedicama

Prema vrsti / obliku - Nasilje

Prema nainu izvrenja


Djela

Prema posljedicama - esto i fatalne

openito - Kocka / klaenje - Internet nasilje - Ovisnost o igricama - Krae u shopping centrima - Nasilje na sportskim dogaanjima -Rizina seksualna ponaanja

su tea Nekontroliranost Bijes / agresija Nasilje bez razloga Besutnost Nasilje bez granica Nema osjeaja krivnje Nema empatiziranja sa rtvom Skupina protiv nemonog pojedinca

posljedice - Viestruke posljedice - Destrukcija imovine - Svakodnevna izloenost nasilju i izrugivanju na internetu - Napadi na autoritete (roditelje, nastavnike) -Posljedice po samo dijete

Promjene u pojavi vezano uz populaciju:


Teina: Djeca su sve tea (nejasno je je li rije

o ludilu ili bezobrazluku)


Dob: Nia je dob pojave poremeaja Spol: Porast sudjelovanja djevojaka

IV. Stavovi javnosti prema pojavi pup-a


Senzacionalistiki pristup (usmjerenost na Crnu kroniku i

zanimanje vrlo kratkog trajanja, npr. danas je u svim medijima, a sutra se ve zaboravi) Strah za svoju djecu, za sebe (stav je javnosti da je pojava i opasnija no to stvarno je ili roditelji interveniraju po koli sami ele uzeti stvar u svoje ruke) Potreba za zatitom drutva, a ne pojedinca Traenje odmazde za poinitelja i solidariziranje sa rtvom Pretjerana tolerancija drutva na poremeaje u ponaanju zbog ega se ne reagira na vrijeme Dvostruki standardi (tolerancija prema razliitosti i nekim neadekvatnim ponaanjima, a s druge strane traenje restriktivnijih mjera za poinitelje)

V. Vrijednosni sustav drutva


Upravo u tom segmentu sugovornici nalaze razloge i uzroke porastu pojave i njenom intenziviranju

Socijalna perspektiva osnovna vrijednosni sustav


Nepostojanje drutvenih vrijednosti Raspad starog i nepostojanje novog vrijednosnog sustava Nema novih vrijednosnih i moralnih vodilja na razini

drutva, pa tako i prema niim dijelovima sustava Odrasli alju krivu sliku Nema granica, nema smjernica Nema sigurnosti na svim razinama Djeca prelaze sve granice jer ih niti nema Djeca manipuliraju odraslima Ponaanje djece u skladu s mottom Tko mi ta moe

Prepoznati kriteriji rizika:


Kriteriji (metodoloki je rije o kategorijama):
Vrijednosni sustav Ponaanje odraslih Izazovi svakodnevnice / dostupnost

Vrijednosni sustav

Ponaanje odraslih Poveana tolerancija na poremeaje - Odrasli su lo primjer - Zanemarivanje i zlostavljanje djece - Okupiranost poslom, vlastitim interesima i uicima - Meusobno okrivljavanje i prebacivanje krivanje i odgovornosti na druge
-

Dostupnost / Izazovi svakodnevice za djecu Neprimjereni sadraji dostupni su ve u ranoj dobi, primjerice: - Cigarete, alko, droga - Klaenje / kockanje - Internet - Mediji - Igrice - Preputenost sebi - Izlasci - Oruje

- Nema

ga (stari se raspao, a novi nije izgraen) - Izokrenut sustav vrijednosti - Izokrenuta ljestvica poeljnih ponaanja - Mediji formiraju vrijednosni sustav esto na pogrenim osnovama (slava bez ulaganja napora, novac bez rada, ljepota kao imperativ, cilj opravdava sredstvo itd.) -Danas se ne zna to je normalno, a to devijacija - Samo materijalizam, ali rad vie nije vrijednost -Moralna kriza

Ukratko
Govorei o pojavi poremeaja u ponaanju sugovornici govore o

kontinuumu pojave, no nedostaje sigurnost u prepoznavanju i definiranju pojave Bez obzira kako je definirali, doivljaj je sugovornika da je pojava u porastu posljednjih godina, te da raste teina ponaanja, kao i njihovih posljedica Javnost je ukljuena, prema miljenju sugovornika, senzacionalistiki i bez jasnih kriterija odnosa prema pojavi Govorei o vrijednosnom sustavu na kojem poiva sustav interveniranja drutva prema ovoj pojavi, sugovornici govore o nepostojanju bilo kakvog sustava ili o sustavu izokrenutih vrijednosti koji danas diktira ukupan ivot u drutvu, pa je to jedan od kljunih uzroka intenziviranja ove pojave u drutvu posljednjih godina , prema miljenju veine sugovornika Bez obzira bave li se sugovornici puno ili malo ovom pojavom,

Utemeljena teorija govori o:


suoavanju drutva s pojavom, a ne toliko o samoj pojavi, a to je nesnalaenje i nemo kao reakcija drutva na pojavu i promjene Drutvo je ovu pojavu stavilo na margine nema proaktivnih niti adekvatnih strategija

ta predlau djeca:
- prepoznati i reagirati na vrijeme jer su rekacije prekasne i krive, - pomoi roditeljima u odgoju ali diskretno i potovati dobrovoljnost, - bolje da pomau strunjaci jer je obitelj prezatitnika zbog emocionalnih veza, popustljivi i previe opravdavaju (ma, promijeniti e se ve; obitelj te voli pa te titi) - Kontinuum intervencija, prvo pomo i blae, a ako se nastavi, stroe sankcije - Specifinosti: postroiti kazne, pronai uzrok ponaanju, ukljuiti ga u dobro drutvo, zaposliti i prisiliti da rade, svatko treba sam potraiti pomo ako misli da njegovo ponaanje negativno utjee na druge, poveati nadzor radi osjeaja sigurnosti

to predlau roditelji:
Krivi su roditelji, trebaju preuzeti brigu i odgovornost

(roditelj koji postavlja granice je izuzetak, dignu ruke od djeteta, treba razgovarati s djecom, zlostavljanje djece, nastavnici su nemoni s roditeljima) Suradnja svih (osnaiti vezu kola, socijalna sluba, obitelj, strunjaci; roditelji su nemoni pa treba neka druga osoba) Treba poeti provoditi zakone (zakoni nisu loi, ali se ne provode) I obitelji i koli vratiti odgojnu ulogu Poveati broj strunjaka u koli Vie pozornosti i internaliziranim ponaanjima (manje vidljivim poremeajima)

to predlau uitelji:
Zakoni i uvjeti rada u koli trebali bi pratiti promjene u

drutvu (npr. individualizacija je nemogua, jedan takav uenik nas sve rasturi, kakav je to individualizirani program s 30 uenika, nedostaju uvjeti za takav pristup) Prepoznati i reagirati na vrijeme (nema reakcije na vrijeme, nego tek nakon to se neto dogodi; rizici se vide ve rano, ali se ne reagira; krivnja se relativizira; intervencije jako kasne) Definirati standarde i pravila za ponaanje Suradnja strunjaka, institucija, roditelja, medija Edukacija za sve ukljuene Osim samo s pravima, djecu upoznati i s obvezama Preventivno djelovanje i proaktivno, a ne gasi vatru

to predlau strunjaci:
Intervencije trebaju piti pravovremene i adekvatne potrebama Vie raditi na prevenciji Traiti rjeenja, a ne krivce, svi trebaju preuzeti odgovornost (i djeca) Suradnja svih Uiniti da intervencije budu primjerene, pravovremene i da funkcioniraju, tj.

da ih svi potuju i izvravaju Uiniti da se zakoni potuju i provode Intervencije uiniti brzima, dostupnima i diferenciranima Raditi na promijeni sustava vrijednosti Suglasnost oko pojave, definicije i potovanje miljenja i prijedloga strunjaka od starne ostalih sudionika Uz prava, djecu uiti i obvezama Educirati sve partnere i informirati javnost Raditi konkretne promjene u praksi

to predlau novinari:
Treba na vrijeme reagirati Vie individualizacije Timski i holistiki pristup Edukacija odgajatelja i profesora Mediji neto mogu uiniti Roditelji trebaju imati vei utjecaj u odgoju

to predlau politiari / strunjaci u upravnim tijelima:


Senzibilizacija javnosti za ljudska prava Individualizacija pristupa djetetu u koli (neka ue ono u emu su dobri, a ne svi isto) Znanost treba dati odgovore na pitanja uzroka pup-a Umjesto reakcije ukljuiti akciju Vratiti odgovornost za ponaanje svima Vratiti odgovornost za odgoj koli Prevencija je vrijednost Ujednaiti standarde, kriterije procjene i postupanja Rad s obitelji Ulaganje u djecu je ulaganje u budunost Osim na pravima, s djecom raditi i na obvezama Novi zakon (u obrazovnom sustavu) koji treba donjeti struka Drutvo treba poslati poruku da postoje pravila i orijentacija na pozitivno Intelektualci trebaju djelovati na medije da ih ne preplavi und Specifine intervencije, npr., asistent u nastavi olakao je situaciju, programi za

potporu roditeljske uloge, slino kao KLA samo za roditelje...

to je zajedniko?
Obnoviti vrijednosni sustav Definirati standarade i kriterije Svatko treba preuzeti svoj dio odgovornosti Suradnja / partnerstvo Primjenjivati pravila i zakone Pravovremeno detektirati i intervenirati Razviti kontinuum intervencija Intervencije trebaju biti adekvatne,

pravovremene i kvalitetno provedene

You might also like